ʻOfa (Agape)—Ko e Hā Ia pea Ko e Hā ʻOku ʻIkai Ko Iá?
“Tānaki ki hoʻomou . . . ongoʻi feʻofaʻaki fakatokouá ʻa e ʻofá.”—2 PITA 1:5, 7, NW.
1. (a) Ko e hā ʻa e ʻulungāanga ʻoku ʻai ʻe he Tohi Tapú ki he tuʻunga tuʻu-ki-muʻá? (e) Ko e hā ʻa e ngaahi foʻi lea faka-Kalisi ʻe fā ʻoku faʻa liliu ko e “ʻofá,” pea ko e foʻi lea fē ʻoku lave ki ai ʻi he 1 Sione 4:8?
KAPAU ʻoku ʻi ai ha ʻulungāanga ʻe taha ʻoku ʻai ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá, ko e Tohi Tapú ki he tuʻunga tuʻu-ki-muʻá, ko e ʻofá. ʻI he lea faka-Kalisí, ko e tupuʻi lea naʻe hiki ai ʻa e Konga Tohi Tapu Kalisitiané, ʻoku ʻi ai ʻa e foʻi lea ʻe fā ʻoku faʻa liliu ia ko e “ʻofa.” Ko e ʻofa ʻoku tau tokanga ki ai ʻi he taimi ní ʻoku ʻikai ko e eʹros (ko ha foʻi lea ʻoku ʻikai ke hā ia ʻi he Konga Tohi Tapu Faka-Kalisi Kalisitiané), ʻa ia ʻoku makatuʻunga ia ʻi he manako ʻa ha tangata ki ha fefine pe ha fefine ki he tangatá; pea ʻoku ʻikai ko e stor·geʹ, ko ha ongoʻi ʻoku makatuʻunga ia ʻi he felāveʻi ʻi he totó; pea ʻoku ʻikai ko e phi·liʹa, ko e ʻofa fakakaumeʻa māfana ʻoku makatuʻunga ia ʻi he fehoungaʻiaʻaki, ʻa ia naʻe lave ki ai ʻi he kupu ki muʻá. Ka, ko e a·gaʹpe—ʻa e ʻofa ʻoku makatuʻunga ʻi he meʻa ʻokú te ʻilo ʻoku totonu ke te fai, ʻa ia ʻe lava nai ke pehē ʻoku ʻuhinga tatau mo e taʻesiokitá, ʻa e ʻofa naʻe lave ki ai ʻa e ʻaposetolo ko Sioné ʻi heʻene pehē: “Ko e ʻOtua ko e ʻOfa.”—1 Sione 4:8.
2. Ko e hā kuo ʻosi lave lelei ki ai ʻo fekauʻaki mo e ʻofá (a·gaʹpe)?
2 ʻOku pehē ʻe Palōfesa William Barclay ʻo fekauʻaki mo e ʻofa (a·gaʹpe) ko ʻení, ʻi heʻene tohi ko e New Testament Words: “ʻOku fekauʻaki ʻa e agapē mo e ʻatamaí: ʻoku ʻikai ko ha ongo pē ʻoku tupu hake noa pē ʻi hotau lotó [ʻo hangē nai ko e phi·liʹa]; ka ko ha meʻa ʻokú te ʻilo ʻoku totonu ke te fai ʻa ia ʻoku tau fakakaukau ke tau moʻuiʻaki. ʻOku mātuʻaki fekauʻaki ʻa e agapē mo e loto-ʻalovili. Ko ha ikuna ia mo ha lavameʻa. ʻOku ʻikai ʻaupito ko e anga fakaenatula ia ke ʻofa ha toko taha ki hono ngaahi filí. Ke ʻofa ki hoto ngaahi filí ʻoku fepaki ia mo ʻetau ngaahi hehemá mo e ngaahi ongoʻi fakaenatula ʻo e lotó. Ko hono moʻoní, . . . ko e agapē ko ʻení ko e malava ke ʻofa ki he faʻahinga ʻoku faingataʻa ke ʻofa ki ai, ke ʻofa ki he kakai ʻa ia ʻoku ʻikai te tau saiʻia ai.”
3. Ko e hā ʻa e fakamamafa naʻe ʻai ʻe Sīsū Kalaisi mo Paula ki he ʻofá?
3 ʻIo, ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi meʻa ʻokú ne fakafaikehekeheʻi ʻa e lotu maʻa ʻa Sihova ko e ʻOtuá mei he ngaahi founga kehe kotoa ʻo e lotú ko hono fakamamafaʻi ʻa e faʻahinga ʻofa ko ʻení. Naʻe totonu ʻa hono fakahā ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e ongo fekau lahi taha: “Koe lahi eni . . . Bea ke ofa kia Jihova ko ho Otua aki ho loto kotoa, bea mo ho laumalie kotoa, mo ho atamai kotoa, mo ho malohi kotoa. . . . Bea ko hono ua oku tatau mo ia, Ke ke ofa ki ho kaugaabi o hage be ko koe. Oku ikai ha fekau e lahi hake ki he ogo fekau ni.” (Maʻake 12:29-31, PM) Naʻe toe ʻai ʻe he ʻaposetolo ko Paulá ʻa e fakamamafa tatau ki he ʻofá ʻi he vahe 13 ʻo e 1 Kolinitoó. ʻI he ʻosi hono fakamamafaʻi ʻo pehē ko e ʻofá ko e ʻulungāanga tefito taʻe ala liʻaki ia, naʻá ne fakaʻosi ʻaki ʻene pehē: “Bea koeni, oku ai ae tui, moe amanaki lelei, moe ofa, koe tolu ni; ka koia oku lahi hake i ai koe ofa.” (1 Kolinitō 13:13, PM) Naʻe totonu ʻa e pehē ʻe Sīsū ko e ʻofá ko e fakaʻilonga ia ʻe ʻiloʻi ai ʻa hono kau muimuí.—Sione 13:35.
Ko e Ngaahi Meʻa ʻOku ʻIkai Ko e ʻOfá Ia
4. Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa ko e ʻofá ia pea ko e hā ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ko e ʻofá ia ʻoku lave ki ai ʻa Paula ʻi he 1 Kolinitō 13:4-8?
4 Kuo fakahā mai ʻe he niʻihi kehe ʻoku faingofua ange ke fakahā ʻa e meʻa ʻoku ʻikai ko e ʻofá ʻi hono fakahā ʻa e ʻofá. ʻOku ngali moʻoni ʻa e meʻá ni, he ʻi he 1 Kolinitō 13, ko e vahe ʻoku lave ai ʻa e ʻaposetolo ko Paulá ki he ʻofá ʻi he 1Ko 13 veesi 4 ki he 8, ʻokú ne lave ki he ngaahi meʻa ʻe hiva ʻoku ʻikai ko e ʻofá ia pea mo e ngaahi meʻa ʻe fitu ko e ʻofá ia.
5, 6. (a) Ko e hā ʻa e kehekehe ʻo e meheká mo e fuaʻá? (e) Ko e hā ʻa e ngaahi fakatātā ʻi he Tohi Tapú ʻokú ne fakahā ʻa e ʻuhinga ʻoku ʻikai ke meheka ʻa e ʻofá ia?
5 Ko e ʻuluaki meʻa ʻoku pehē ʻe Paula ʻoku ʻikai ko e ʻofá ko ʻene pehē “oku ikai meheka.” ʻOku kehe ʻaupito ʻeni mei he “fuaʻa,” ʻa ia ʻoku ʻuhinga ko e “taʻe ala makātakiʻi ʻa e fakafeʻauhi” pea “fie maʻu ʻa e anga-līʻoa maʻataʻatā.” Ko ia ai, naʻe pehē ʻe Mōsese ʻi he ʻEkisoto 34:14 (PM): “E ikai te ke lotu koe ki ha otua kehe: he ko Jihova, aia ko hono huafa ko Fuaa, koe Otua fuaa ia.” ʻI he ʻEkisoto 20:5, ʻoku pehē ʻe Sihova: “Ko Au Sihova ko ho ʻOtua ko e ʻOtua fuaʻa au [“fie maʻu ʻa e anga-līʻoa maʻataʻatā,” NW].” ʻI he ʻuhinga meimei tatau, naʻe tohi ai ʻe he ʻaposetolo ko Paulá: “He ʻoku ou fuaʻatekina kimoutolu, heʻeku fuaʻa telia ʻa e ʻOtua.”—2 Kolinitō 11:2.
6 Kae kehe, ʻoku ʻuhinga kovi ʻa e “meheka,” ko e ʻuhinga ia ʻoku kau ai ia ʻi he fakahokohoko ʻo e ngaahi ngāue ʻo e kakanó ʻi he Kalētia 5:20. ʻIo, ko e meheká ʻoku siokita pea mo fakatupunga ʻa e fehiʻá, pea ko e fehiʻá ko e ʻulungāanga ʻoku fepaki mo e ʻofá. Naʻe fakatupunga ʻe he meheká ke fehiʻa ai ʻa Keini ʻia ʻĒpeli ʻo aʻu ki heʻene fakapoongi ia, pea naʻe fakatupunga ʻe he meheká ʻa e ngaahi tokoua tamai-taha mo Siosifá ke nau fehiʻa kiate ia ʻo aʻu ki ha tuʻunga naʻa nau loto ai ke tāmateʻi ia. Ko e ʻofá ʻoku ʻikai ke meheka ia ʻo loto ke ne maʻu ʻa e ngaahi koloa pe ngaahi tuʻunga lelei ʻo e niʻihi kehé, ʻo hangē ko ia ko hono ʻai ʻe he meheká ʻa Tuʻi ʻĒhapi ke ne loto ke maʻu ʻa e ngoue vaine ʻa Nēpoté.—1 Tuʻi 21:1-19.
7. (a) Ko e hā ʻa e meʻa naʻe hoko ʻoku fakahā ai ʻoku ʻikai ke hōifua ʻa Sihova ki he fie lahí? (e) Ko e hā ʻoku ʻikai ke fie lahi ai ʻa e ʻofá ia naʻa mo e ʻi ha tuʻunga ʻo hono fai taʻe fakakaukauʻi ia?
7 Ko hono hokó ʻoku tala mai ʻe Paula kiate kitautolu ko e ʻofá ʻoku “ikai fielahi.” ʻOku fakahā ʻe he fie lahí ʻa e ʻikai maʻu ʻa e ʻofá, he ʻokú ne fakatupunga ʻi ha toko taha ke ne ʻai ia ʻi ha tuʻunga ʻoku māʻolunga ai ia ʻi he niʻihi kehé. ʻOku ʻikai ke hōifua ʻa Sihova ki he kau fie lahí, ʻo hangē ko ia ʻoku hā mei heʻene ʻai ʻa Tuʻi Nepukanesa ke ne ʻilo ʻoku ʻikai ke mahuʻinga ia ʻi he taimi naʻá ne fie lahi aí. (Tāniela 4:30-35) Ko e fie lahí ʻoku faʻa fai ia ʻo ʻikai ke fakakaukauʻi koeʻuhi ko e fuʻu hulu ʻa e fiemālie ʻi he ngaahi ngāue ʻokú te lavameʻa aí pe ngaahi koloa ʻoku te maʻú. Ko e niʻihi te nau hehema nai ke fie lahi ʻo fekauʻaki mo ʻenau lavameʻa ʻi he ngāue fakamalanga faka-Kalisitiané. Ko e niʻihi kehe te nau hangē ko e toko taha ʻo e kau mātuʻá naʻe ueʻi ia ʻe hono lotó ke tā telefoni ki hono ngaahi kaumeʻá ke tala kiate kinautolu ʻa ʻene fakatau ha meʻalele foʻou ko hono mahuʻingá naʻe meimei paʻanga ʻAmelika ʻe $50,000. ʻOku taʻe ʻofa kotoa ia koeʻuhí he ʻokú ne ʻai ʻa e toko taha fie lahí ke hā māʻolunga ange ia ʻiate kinautolu ʻoku fanongo ki aí.
8. (a) Ko e hā ʻa e anga ʻo e fakakaukau ʻa Sihova kiate kinautolu ʻoku nau fakafuofuolahí? (e) Ko e hā ʻoku ʻikai ke fai pehē ai ʻa e ʻofá ia?
8 Kuo fakahā mai leva kiate kitautolu ko e ʻofá ʻoku ʻikai “fakafuofuo lahi ia.” Ko e toko taha ʻoku fakafuofuolahí, pe anga-hikí, ʻokú ne fakamāʻolungaʻi taʻe ʻofa ʻe ia ʻa ia ʻi he niʻihi kehé. ʻOku mātuʻaki taʻe fakapotopoto ʻaupito ʻa e anga ʻo e fakakaukau peheé koeʻuhi he “ʻoku talitekeʻi ʻe he ʻOtua ʻa e ʻafungi, ka ʻoku ne foaki kelesi ki he angavaivai.” (Sēmisi 4:6) ʻOku ngāue ʻa e ʻofá ia ʻi he tuʻunga ʻoku mātuʻaki kehe; ʻokú ne lau ʻe ia ʻoku lelei hake ʻa e niʻihi kehé. Naʻe tohi ʻe Paula ʻi he Filipai 2:2, 3: “Mou fakakakato ʻeku fiefia, ʻi hoʻomou loto taha: ke taha hoʻomou ofa, pea mou uouangataha, pea huʻufa taha hoʻomou feinga: ʻo ʻoua ʻe feinga ki ha meʻa ko e fakafekākeʻi, pe ko e fieongoongoa; ka ʻi hoʻomou loto taʻehiki mou taki taha lau ʻoku lelei hake ʻa hono kainga ʻiate ia.” Ko e anga ʻo e fakakaukau peheé ʻokú ne ʻai ʻa e niʻihi kehé ke nau ongoʻi fiemālie, ka ko e toko taha anga-hikí ʻokú ne ʻai ʻa e niʻihi kehé ke nau taʻe fiemālie koeʻuhi ko ʻene faʻa fakakikihí.
9. Ko e hā ʻoku ʻikai ke fai taʻe ngali ai ʻa e ʻofá?
9 ʻOku hoko atu ʻa Paula ʻo ne pehē ko e ʻofá “oku ikai ke fai taegali ha meʻa.” ʻOku fakaʻuhingaʻi ʻe ha tikisinale ʻa e “fai taʻe ngali” ko e “mātuʻaki taʻe taau pe taukovi ki he ngaahi ʻulungāanga anga-ʻaʻapá.” Ko ha toko taha ʻokú ne fai taʻe ngali (taʻe ʻofá) ʻokú ne taʻe tokaʻi ʻa e ongoʻi ʻa e niʻihi kehé. ʻOku liliu ʻe he ngaahi liliu Tohi Tapu lahi mei he lea Faka-Kalisí ko e “ʻulungāanga pango.” Ko ha toko taha pehē ʻokú ne fakasīkakaʻi ʻa e meʻa ʻoku pehē ʻoku totonu mo leleí. Ko e moʻoni, ko e tokanga anga-ʻofa ki he niʻihi kehé ʻoku ʻuhinga ia ke fakaʻehiʻehi mei he ngaahi meʻa hono kotoa pē ʻa ia ʻoku ʻulungāanga pango pe taʻe ngalí, ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fakatupu-lotomamahi mo fakaʻohovale nai ʻi ha angafai taʻe taau.
Ngaahi Meʻa Kehe ʻOku ʻIkai Ko e ʻOfá Ia
10. Ko e hā ʻa e founga ʻoku ʻikai ke kumi ai pē ʻe he ʻofá ia ʻene meʻa ʻaʻana?
10 Ko hono hokó ʻoku fakahā mai kiate kitautolu ko e ʻofá “oku ikai ke kumi ene mea aana,” ʻa ia ko e taimi ia ʻoku fepaki ai ʻa e ngaahi meʻa ʻokú te mahuʻingaʻia ai kitá mo ia ʻoku mahuʻingaʻia ai ʻa e niʻihi kehé. ʻOku pehē ʻe he ʻaposetoló ʻi he feituʻu ʻe taha: “Seuke, ʻanefē ia ʻa e fehiʻa ʻa ha taha ki hono kakano oʻona; kaekehe ʻoku ne fafanga mo tauhi ia.” (ʻEfesō 5:29) Ka neongo ia, ʻi he fepaki ʻa e meʻa ʻokú te mahuʻingaʻia ai kitá mo e meʻa ʻoku mahuʻingaʻia ai ha taha kehé pea ʻoku ʻikai ke kaunga ki ai ha ngaahi tefitoʻi moʻoni faka-Tohitapú, ʻoku totonu ke tau fai ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe ʻĒpalahame kia Loté, ke anga-ʻofa ʻo tuku ki he toko taha ko ē ke ne fai hono lotó.—Sēnesi 13:8-11.
11. Ko e hā ʻa hono ʻuhinga ʻo e pehē ʻoku ʻikai ke ʻitangofua ʻa e ʻofá?
11 Ko e ʻofá foki ʻoku ʻikai ke loto-mamahi vave. Ko ia ʻoku fakahā mai ʻe Paula kiate kitautolu ko e ʻofá “oku ikai ke itagofua.” ʻOku ʻikai ke mamahingofua. ʻOkú ne fakahā ʻa e mapuleʻi kita. ʻOku totonu tautautefito ki he ngaahi hoa malí ke nau tokanga fakamātoato ki he ekinaki ko ʻení ʻaki ʻenau fakaʻehiʻehi mei he lea ʻita leʻo lahi ʻi he taʻe faʻa kātakí mo e fekailangakiʻakí. ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi tuʻunga ʻoku fakatupunga ai ʻa e ʻitangofua, ʻa ia ko e ʻuhinga ia naʻe fakakaukau ʻa Paula naʻe fie maʻu ke akonakiʻi ai ʻa Tīmoté: “Ka ko e tamaioʻeiki ʻa e ʻEiki ʻoku ʻikai tāu ke ne fakakikihi, kaekehe ke ne angalelei ki he kakai kotoa pe, ke ne poto ʻi he faiako, ke ne makataki ʻa e kovi”—ʻio, ʻoku ʻikai te ne ʻita—“ke ne fai angamalū ʻene tautea [“fakahinohino,” NW] ʻa kinautolu ʻoku fakatauʻilea.”—2 Tīmote 2:24, 25.
12. (a) Ko e hā ʻa e founga ʻoku ʻikai ke lau ai ʻe he ʻofá ʻa e kovi naʻe ʻosi hokó? (e) Ko e hā ʻoku taʻe fakapotopoto ai ke kei lau ʻa e kovi naʻe fai mai?
12 ʻI he hokohoko atu ʻi he ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ko e ʻofá iá, ʻoku ekinaki mai ʻa Paula: “oku ikai te ne lau ae kovi.” ʻOku ʻikai ke ʻuhinga ia ʻo pehē ʻoku ʻikai tokanga ʻa e ʻofá ia ki he meʻa fakatupu loto-mamahí. Naʻe fakahā ʻe Sīsū ʻa e meʻa te tau fai ʻo fekauʻaki mo e meʻa mamafa naʻe fai mai nai kiate kitautolu. (Mātiu 18:15-17) Ka ʻoku ʻikai ke fakangofua kitautolu ʻe he ʻofá ke tau fakafisifisi atu ai pē, ke tukulotoʻi ʻetau ʻitá. ʻOku ʻuhinga ʻa e ʻikai ke toe lau ʻa e koví ko e loto-lelei ke fakamolemoleʻi pea mo fakangaloʻi ia ʻi he ʻosi ʻa hono fakaleleiʻi ia ʻi he founga ʻoku fakatuʻunga ʻi he Tohi Tapú. ʻIo, ʻoua te ke fakamamahiʻi koe pe te ke ʻai koe ke ke mātuʻaki loto-mamahi ʻi haʻo fakakaukau maʻu ai pē ʻo fekauʻaki mo ha fehālaaki, ʻo kei lau pē ʻa e kovi naʻe fai maí!
13. ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e ʻoua ʻe fiefia ʻi he taʻe totonú, pea ko e hā ʻoku ʻikai ke fai ai ia ʻe he ʻofá?
13 ʻIkai ko ia pē, ʻoku fakahā mai kiate kitautolu ko e ʻofá “ʻoku ʻikai te ne fiefia ʻi he taʻetotonu.” ʻOku fiefia ʻa e māmaní ia ʻi he fai taʻe totonú, ʻo hangē ko ia ʻoku hā mei hono manakoekina ʻe he tokolahi ʻa e ngaahi tohi, ngaahi faiva, mo e ngaahi polokalama ʻi he TV ʻoku hā ai ʻa e fakamālohí pea ʻokú ne fakatupu ʻa e holi fakakakanó. Ko e kātoa ʻo e fiefia peheé ʻoku siokita, ʻo ʻikai pē ke ʻi ai ha tokaʻi ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá pe ko e lelei maʻá e niʻihi kehé. Ko e fiefia siokita pehē hono kotoa ʻoku fai ia maʻá e kakanó pea ʻe faifai atu pē ʻe utu ʻa e ʻauha mei he kakanó.—Kalētia 6:8.
14. Ko e hā ʻoku lava ai ke lea loto-maʻu ʻo pehē ʻoku ʻikai ke ngata ʻa e ʻofá ia?
14 Ko e meʻa fakaʻosi eni ʻoku ʻikai ke fai ʻe he ʻofá: “Oku ikai fakaaau o gata ae ofa.” Ko e ʻuhinga ʻe taha, ʻoku ʻikai ke kaʻanga pe ngata ai ʻa e ʻofá koeʻuhi he ko e ʻOtuá ko e ʻofa, pea ko e “Tuʻi Itaniti” ia. (1 Tīmote 1:17) ʻI he Loma 8:38, 39, ʻoku fakapapauʻi mai ai kiate kitautolu ʻe ʻikai pē ke ʻosi ʻa e ʻofa ʻa Sihova kiate kitautolú: “Seuke, ʻoku te tui, ʻe ʻikai lava ʻe he mate, pe ko e moʻui, pe ko ha kau angelo, pe ko ha kau pule, pe ko ha ngaahi meʻa ʻoku lolotonga ni, pe ko ha ngaahi meʻa ka hoko mai, pe ko ha ngaahi malohi, pe ko ha maʻolunga, pe ko ha loloto pe ko ha meʻa ʻe taha ʻi Natula, ʻe ʻikai te ne lava ke motuhi kitautolu mei he ʻofa ʻa e ʻOtua, ʻa ia ʻoku ʻia Kalaisi Sisu ko hotau ʻEiki.” ʻOku ʻikai ngata ʻa e ʻofá ia foki ʻi ha taimi he ʻoku ʻikai pē ke taʻe feʻunga ia ʻi ha taimi. Ko e ʻofá ʻoku malava ke ne aʻusia ʻa e ngaahi fie maʻu ʻi ha tuʻunga pē, pe ko ha faʻahinga faingataʻaʻia pē.
Ko e Ngaahi Meʻa Ko e ʻOfá Ia
15. Ko e hā naʻe fokotuʻu fika ʻuluaki ai ʻe Paula ʻa e kātaki fuoloá ke kau ia ki he ngaahi tafaʻaki pau ʻo e ʻofá?
15 Kuo tau aʻu mai he taimí ni ki he tafaʻaki pau, ko e ngaahi meʻa ko e ʻofá ia, pea ʻoku kamata ʻaki ʻe Paula ʻo ne pehē: “Oku kataki fuoloa ae ofa.” Kuo pehē ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha meʻa ia ko e feohi faka-Kalisitiane ʻo ka ʻikai ke ʻi ai ʻa e kātaki fuoloá, ʻa ia ko e fekātakiʻaki. ʻOku peheé koeʻuhi he ko kitautolu hono kotoa ʻoku tau taʻe haohaoa, pea ko ʻetau ngaahi melé mo e tō nounoú ʻe hoko ia ko ha ʻahiʻahi ki he niʻihi kehé. Tā neʻineʻi ke fokotuʻu ia ʻe he ʻaposetolo ko Paulá ʻo fika ʻuluaki ʻi he fakahokohoko ʻo e ngaahi meʻa ko e ʻofá ia!
16. Ko e hā ʻa e ngaahi founga ʻe malava ai ʻe he ngaahi memipa ʻo e fāmilí ke nau fefakahāhāʻaki ʻa e anga-leleí?
16 ʻOku pehē ʻe Paula ko e ʻofá foki “oku agalelei ia.” Ko ia ko e ʻofá ʻoku fie tokoni, faʻa fakakaukau ki he ngaahi fie maʻu ʻa e niʻihi kehé, mo fakaʻatuʻi ki he niʻihi kehé. ʻOku hā ʻa e anga-leleí ʻi he ngaahi meʻa lalahi mo e iiki pē. Ko e Samēlia anga-fakakaungāʻapí naʻá ne fakahā moʻoni ʻa e anga-leleí ki he tangata naʻe toiʻi ʻe he kau kaihaʻá. (Luke 10:30-37) ʻOku fiefia ʻa e ʻofá ke pehē “kātaki.” Ko ha fekau ia ke pehē, “ʻOmai ʻa e mā.” Ka ke tānaki atu ki ai ʻa e “kātaki” ʻoku hoko leva ia ko ha kole. ʻOku anga-lelei ʻa e ngaahi husepānití ki honau ngaahi uaifí ʻi heʻenau fai ki he ekinaki ʻi he 1 Pita 3:7: “Pehe foki mo kimoutolu tangata, ko hoʻomou nonofo mo e fefine ke fai fakakaukauʻi, he ko e hama vaivai; ʻo mou tuʻutuʻuni hanau fakaʻapaʻapa, ʻo tāu mo ha kakai ʻoku nau kaungāʻea foki mo kimoutolu ki he kelesi ko e moʻui; koeʻuhi ke ʻoua naʻa taʻofi hoʻomou ngaahi lotu.” ʻOku anga-lelei ʻa e ngaahi uaifí ki honau ngaahi husepānití ʻi heʻenau fakahā ʻa e “fakaʻapaʻapa” kiate kinautolu. (ʻEfesō 5:33) ʻOku anga-lelei ʻa e ngaahi tamaí ki heʻenau fānaú ʻi heʻenau muimui ki he ekinaki ʻi he ʻEfesō 6:4: “Pea ko kimoutolu ʻa e ngaahi tamai, ʻoua te mou fakaʻitaʻi hoʻomou fanau; kae akonekina ʻaki ʻa e tautea mo e valoki ʻa e ʻEiki.”
17. Ko e hā ʻa e founga ʻe ua ʻoku fiefia ai ʻa e ʻofá ʻi he moʻoni?
17 Ko e ʻofá ʻoku ʻikai ke fiefia ia ʻi he taʻe totonú ka “oku fiefia ia i he mooni.” Ko e ʻofá mo e moʻoní ʻokú na ō fakataha pē—ko e ʻOtuá ko e ʻofa, pea ʻi he taimi tatau pē, ko ia ʻa e “ʻOtua Moʻoniā.” (Sāme 31:5) ʻOku fiefia ʻa e ʻofá ʻi he ikuna ʻe he moʻoní pea mo fakaeʻa ʻa e loí; ko e konga eni ʻo e ʻuhinga ʻoku tupu tokolahi ai ʻa e kau lotu kia Sihova ʻi he ʻaho ní. Kae kehe, koeʻuhi ʻoku fakafaikehekeheʻi ʻa e moʻoní mo e taʻe totonú, ʻe lava ke toe pehē nai ko e ʻofá ʻoku fiefia mo e māʻoniʻoní. ʻOku fiefia ʻa e ʻofá ʻi he ikuna ʻa e māʻoniʻoní, ʻo hangē ko ia kuo fekau ki he kau lotu kia Sihová ke nau fiefia ʻi he tō ʻa Pāpilone ko e Lahí.—Fakahā 18:20.
18. ʻI he ʻuhinga fē ʻoku ʻūkuma ai ʻe he ʻofá ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē?
18 ʻOku toe fakahā mai ʻe Paula kiate kitautolu ko e ʻofá “ʻoku ne ʻukuma ʻi he meʻa kotoa pe.” Hangē ko e fakakaukau ʻoku hā ʻi he Kingdom Interlinear, ʻoku ʻufiʻufi ʻe he ʻofá ʻa e ngaahi meʻa kotoa. ʻOku ʻikai te ne “fakahā ha tō nounou” ʻa ha tokoua, ʻo hangē ko ia ʻoku hehema ke fai ʻe he kau anga-fulikivanú. (Sāme 50:20, NW; Palōvepi 10:12; 17:9) ʻIo, ko e fakakaukau ʻoku maʻu hení ʻoku tatau pē mo ia ʻi he 1 Pita 4:8: “He ko e ʻofa ʻoku ne ʻufiʻufi ha fufuʻunga angahala.” Ko hono moʻoní, ko e ʻofa-mateakí te ne taʻofi kita mei hono ʻufiʻufi ʻa e ngaahi angahala mamafa naʻe fai kia Sihová pea mo e fakatahaʻanga Kalisitiané.
19. ʻI he founga fē ʻoku tui ai ʻa e ʻofá ki he ngaahi meʻa kotoa pē?
19 Ko e ʻofá “oku tui ia ki he mea kotoabe.” Ko e meʻa pau ʻa e ʻofá, ka ʻoku ʻikai ko e meʻa taʻe pau ia. ʻOku ʻikai ke ʻuhinga ʻeni ia ʻoku tui noaʻia pē ʻa e ʻofá ia. ʻOku ʻikai ke fakavavevave ke tui ki he ngaahi fakamatala ko e taumuʻa pē ke fakatupu tokanga ʻaki ʻene fakahā ʻa e ngaahi fakaikiiki fakaʻulia. Ka ke maʻu ʻe kita ʻa e tui ki he ʻOtuá, kuo pau ke te loto-ʻalovili ke te tui. Ko ia ai, ko e ʻofá ʻoku ʻikai ke fuʻu tuingataʻa pe fuʻu fakaanga. ʻOku ʻikai te ne talitekeʻi ʻa e tuí ʻo hangē ko ia ko e kau fakaʻikai ʻOtuá, ʻa ia ʻoku nau fakamatemate mai ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha ʻOtua ia, pea ʻoku ʻikai ke hangē ko e faʻahinga, ʻa ia ʻokú nau fakamatemate mai ʻoku mātuʻaki taʻe malava ke ʻilo pe ko ʻetau haʻu mei fē, pea ko e hā ʻoku tau ʻi heni aí, pea ʻe fēfē ʻa e kahaʻú. ʻOku fakahoko mai kiate kitautolu ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻa e fakapapau ʻo fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ko ʻení hono kotoa. Ko e ʻofá foki ʻokú ne mateuteu ke tui koeʻuhi he ʻoku anga-falala, ʻo ʻikai ke mahamahalo ʻo fuʻu hulu.
20. Ko e hā ʻa e fekauʻaki ʻa e ʻofá mo e ʻamanakí?
20 ʻOku toe fakapapauʻi mai kiate kitautolu ʻe he ʻaposetolo ko Paulá, ko e ʻofá “oku amanaki lelei ki he gaahi mea kotoabe.” Koeʻuhi ko e meʻa pau ʻa e ʻofá, kae ʻikai ko e meʻa taʻe pau, ʻokú ne maʻu ʻa e ʻamanaki mālohi ʻi he meʻa hono kotoa pē kuo talaʻofa ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá. ʻOku fakahā mai kiate kitautolu: “He ʻoku totonu ke fai ʻamanaki ʻe ia ʻoku fakaʻuli ʻa e palau, pea ke fai ʻamanaki mo ia ʻoku ʻauʻau, ko e ʻamanaki ʻe ai hano ʻinasi.” (1 Kolinitō 9:10) Hangē pē ko e ʻofá ʻoku anga-falala, ʻoku toe fakaʻamanakilelei foki, ʻo fakatuʻamelie atu maʻu ai pē ki he meʻa lelei.
21. Ko e hā ʻa e fakapapau ʻoku ʻi he Tohi Tapú ʻo pehē ʻoku kātaki ai pē ʻa e ʻofá?
21 Fakaʻosí, kuo fakapapauʻi mai kiate kitautolu ko e ʻofá “oku kataki ae mea kotoabe.” ʻOkú ne malava ke fai pehē koeʻuhi ko e meʻa ko ia ʻoku fakahā mai ʻe he ʻaposetolo ko Paulá ʻi he 1 Kolinitō 10:13: “Kuo teʻeki ke moʻua kimoutolu ʻe ha faʻahinga ʻahiʻahi ʻoku taʻehoa mo e tangata: pea ko e ʻOtua ko e toko taha ʻoku fai ki heʻene lea, pea ʻe ʻikai te ne fakangofua ke ʻahiʻahiʻi kimoutolu ʻo makehe atu ʻi hoʻomou mafai; kae kehe, te ne ngaohi fakataha mo e ʻahiʻahi hono haoʻanga foki mei ai, koeʻuhi ke lava hono katakiʻi.” ʻE ʻai kitautolu ʻe he ʻofá ke tau vakai ki he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga lahi ʻi he Tohi Tapú ʻo e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá naʻa nau kātakí, ko e toko taha tuʻu-ki-muʻa ʻiate kinautolú ko Sīsū Kalaisi, ʻo hangē ko ia kuo toe fakamanatu mai kiate kitautolu ʻi he Hepelū 12:2, 3.
22. ʻI hotau tuʻunga ko e fānau ʻa e ʻOtuá, ko e hā ʻa e ʻulungāanga tuʻu-ki-muʻa kuo pau ke tau tokanga maʻu pē ke fakahāhaá?
22 Ko hono moʻoní, ko e ʻofá (a·gaʹpe) ko e ʻulungāanga tuʻu-ki-muʻa ia ʻoku fie maʻu kiate kitautolu ʻi hotau tuʻunga ko e kau Kalisitiane, ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ke tau fakatupulekina fakatouʻosi ʻi hono tuʻunga ko e meʻa ko e ʻofá pea ko e meʻa ʻoku ʻikai ko e ʻofá. ʻOfa ke tau tokanga maʻu ai pē ki hono fakahāhā ʻa e fua ko ʻeni ʻo e laumālie ʻo e ʻOtuá, ʻi hotau tuʻunga ko e fānau ʻa e ʻOtuá. Ke tau fai pehē ʻoku tau hangē ko e ʻOtuá, he manatuʻi, ko e “ʻOtua ko e ʻofa.”
ʻOkú Ke Manatuʻi?
◻ ʻOku fēfē ʻa hono fakahā ʻe Sīsū Kalaisi mo Paula ʻa e tuʻunga tuʻu-ki-muʻa ʻa e ʻofá?
◻ ʻI he ʻuhinga fē ʻoku ʻikai ke meheka ai ʻa e ʻofá?
◻ ʻOku lava fēfē ke ‘ʻukuma ʻi he meʻa kotoa pē’ ʻa e ʻofá?
◻ Ko e hā ʻoku malava ai ke pehē ko e ʻofá ʻe ʻikai pē ke ngata ia?
◻ Ko e hā ʻa e founga ʻe ua ʻoku fiefia ai ʻa e ʻofá ʻi he moʻoní?
[Puha ʻi he peesi 29]
ʻOFA (AGAPE)
ʻOku ʻIkai ʻOku
1. Meheka 1. Kātaki fuoloa
2. Fie lahi 2. Anga-lelei
3. Fakafuofuolahi 3. Fiefia ʻi he moʻoní
4. Fai taʻe ngali 4. ʻŪkuma ʻi he meʻa kotoa pē
5. Kumi ʻene meʻa ʻaʻana 5. Tui ki he meʻa kotoa pē
6. ʻItangofua 6. ʻAmanaki lelei ki he meʻa kotoa pē
7. Te ne lau ʻa e kovi 7. Kātakiʻi ʻa e meʻa kotoa pē
8. Fiefia ʻi he taʻe totonu
9. Fakaʻau ʻo ngata
[Fakatātā ʻi he peesi 28]
Naʻe ʻai ʻe Sihova ke ʻilo ʻe Nepukanesa ʻoku ʻikai ke mahuʻinga ia ʻi heʻene fie lahí