ʻOkú Ke Faʻa Fakamolemole ʻo Hangē ko Sihová?
“He kapau te mou fakamolemole ʻa e ngāhi hala ʻa e kakai, pea ʻe fakamolemole kimoutolu ʻe hoʻomou Tamai Fakalangi: pea ka ʻikai te mou fakamolemole ʻa e ngāhi hala ʻa e kakai, pea ʻe ʻikai foki fakamolemole ʻe hoʻomou Tamai hoʻomou ngāhi hala.”—MĀTIU 6:14, 15.
1, 2. Ko e faʻahinga ʻOtua fēfē ʻoku tau fiemaʻú, pea ko e hā ʻa hono ʻuhingá?
“ʻOKU manavaʻofa mo angalelei ʻa Sihova! ʻOku ne tuai ki he houhau, pea mohu ʻaloʻofa. ʻE ʻikai fai ai pe ʻene tautea, pea ʻe ʻikai te ne tauhi ʻene ʻita ʻo taʻengata. Kuo ʻikai te ne fai kiate kitautolu ʻo fakatatau mo ʻetau ngaahi angahala, pe totongi kiate kitautolu ʻo fakatatau mo ʻetau ngaahi hia. He hange ko e maʻolunga ʻa e langi ki he fonua, ʻoku pehe ʻa e lahi o ʻene ʻaloʻofa kiate kinautolu ʻoku ʻapasia kiate ia. Hange ko hahake mo hihifo hona vamamaʻo, ʻoku mamaʻo pehe ʻene ʻave ʻiate kitaua ʻeta ngaahi maumau lao. Hange ʻoku fakaʻatuʻi ʻe ha tamai ʻa e fanau aʻana, pehe ʻoku fakaʻatuʻi ʻe Sihova ʻa e kakai ʻoku ʻapasia kiate ia. He ʻoku ne ʻilo ʻe ia hota anga; ʻoku ne manatu ai pe ko e efu pe kitaua.”—Sāme 103:8-14.
2 Ko e tuʻituʻia ʻi he angahalá mo e fanauʻi ʻi he hiá, fakataha mo e ngaahi taʻehaohaoa tukufakaholó ʻoku nau feinga maʻu pē ke taki pōpula kitautolu ki he lao ʻa angahalá, ʻoku tau mātuʻaki fiemaʻu ha ʻOtua ʻokú ne ‘manatuʻi naʻe ngaohi kitautolu mei he efú.’ Naʻe ʻosi ʻa e taʻu ʻe tolungeau mei hono fakamatalaʻi fakaʻofoʻofa ʻo Sihova ʻe Tēvita ʻi he Sāme hono 103, ko ha toe tokotaha hiki Tohi Tapu ʻe taha ko Maika, naʻá ne fakahīkihikiʻi ʻa e ʻOtua pē ko iá ʻo meimei tatau pē ki heʻene anga-ʻofa ʻo fakamolemoleʻi ʻa e ngaahi angahala naʻe ʻosi faí: “Ko hai ʻa e ʻotua ʻe fakatatau mo koe: ʻave ʻa e kovi, fakamolemoleʻi ʻa e hia, ʻikai tukulotoʻi ʻa e ʻita ʻo taʻengata ka fiefia ʻi he fakahā ʻo e meesi? Te ne toe fakaʻatuʻi kitautolu, te ne malaki ʻa ʻetau ngaahi kovi, mo laku ʻetau ngaahi angahala ki he kilisi tahi.”—Maika 7:18, 19, The Jerusalem Bible.
3. Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e fakamolemolé?
3 ʻI he konga Tohi Tapu faka-Kalisí, ko e foʻi lea ki he “faʻa fakamolemolé” ʻoku ʻuhingá ke “tukuange atu.” Fakatokangaʻi ʻa e lave ʻa Tēvita mo Maika ʻoku hā ʻi ʻolungá, ʻoku maʻu mei ai ʻa e ʻuhinga tatau pē, ʻi he ngaahi lea manakoa ʻoku fakamatala lelei ki aí. Ke houngaʻia kakato ange ʻi he fakaofo ʻa hono fakalahi ʻo e faʻa fakamolemole ʻa Sihová, tau toe sio ange ki ha niʻihi ʻo e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga lahi ʻoku ngāueʻakí. Ko e ʻuluakí ʻoku hā ai ko e finangalo ʻo Sihová ʻe lava ke liliu ia mei he fakaʻauhá ki he faʻa fakamolemole.
Fakalaloa ʻa Mōsese—Fakafanongo ʻa Sihova
4. Ko e hā naʻe ʻosi fakahāhā ai ʻa e mālohi ʻo Sihová kae kei manavahē pē ʻa e kau ʻIsilelí ia ke hū ki he Fonua ʻo e Talaʻofá?
4 Naʻe fakahaofi mai ʻe Sihova ʻa e kakai ʻIsilelí mei ʻIsipite pea fakaofi atu ki he fonua naʻá ne talaʻofa ʻe hoko ia ko honau fonuá, ka naʻa nau fakafisi ke toe hoko atu, naʻa nau ilifia ki he kau tangata pē ʻi Kēnaní. Naʻa nau mamata tonu ʻi hono fakahaofi ʻe Sihova kinautolu mei ʻIsipite ʻaki ʻa e ngaahi mahaki fakaʻauha ʻe hongofulú, fakaava ha hala ke nau hao atu ai ʻi he loto Tahi Kulokulá, fakaʻauha ʻa e kau tau ʻIsipite naʻa nau feinga ke tulimui kiate kinautolú, fokotuʻu mo kinautolu ʻi Moʻunga Sainai ʻa e fuakava ʻo e Laó ʻo nau hoko ai ko e kakai fili ʻa Sihova, pea fakafou mai ʻa e tokonakí ʻi he mana fakaʻaho mei hēvani ke nau moʻui mei ai, ka naʻa nau manavahē pē ke hū ki he Fonua ʻo e Talaʻofá koeʻuhi ko ha kau Kēnani naʻa nau hangē ha kau saiānití!—Nōmipa 14:1-4.
5. Naʻe anga-fēfē ʻa e feinga ʻa e ongo asiasi anga-tonú ke fakatahatahaʻi ʻa ʻIsilelí?
5 Naʻe tō foʻohifo ʻa Mōsese mo ʻĒlone ʻi heʻena fakatumutumu ʻi he ilifa ʻa e kakaí ki he tangatá. Ko e ongo asiasi anga-tonu ko Siōsiua mo Kēlepí, naʻá na feinga ke fakatahaʻi ʻa ʻIsileli: ‘Ko e fonuá ko e fonua mātuʻaki lelei ʻaupito, ko e fonua ʻoku mahu ʻi he huʻakau mo e hone. ʻOua te mou manavahē ki he kakaí; ʻoku kau ʻa Sihova mo kitautolu!’ Naʻe ʻikai ke fakalototoʻaʻi kinautolu ʻe he ngaahi lea ko iá, ka naʻe feinga ʻa e kakai manavahē mo anga-tuʻu ko ʻení ke tolomakaʻi ʻa Siōsiua mo Kēlepi.—Nōmipa 14:5-10.
6, 7. (a) Ko e hā naʻe fakakaukau ʻa Sihova ke faí ʻi he talitekeʻi ʻe ʻIsileli ke nau hū ki he Fonua ʻo e Talaʻofá? (e) Ko e hā naʻe ʻikai loto ai ʻa Mōsese ke tautea ʻe Sihova ʻa ʻIsilelí, pea ko e hā naʻe hoko aí?
6 Naʻe houhau ʻa Sihova! “Pea folofola ʻa Sihova kia Mosese, ʻE tuku ʻafe ʻa e taʻetokaʻi au ʻe he kakai ni? Ko futu mo e ʻikai te nau tui kiate au, neongo e ngaahi fuʻu mana kuo u fai ʻi honau lotolotonga? Kau taaʻi kinautolu ʻaki ha mahaki fakaʻauha, ʻo hifo mei honau tuʻunga; kau ngaohi koe ko e kakai lahi mo malohi ʻiate kinautolu. Pea fakatau folofola ange ʻe Mosese ki he ʻEiki, Pea ta ʻe fanongo ki ai ʻa e kakai Isipite, he naʻa ke ʻomi ʻa e kakai ni mei honau lotolotonga ʻaki ho mafimafi; pea te nau tala ki he nofo he fonua ni. . . . Pea kapau leva te ke tamateʻi ʻa e kakai ni ʻaki ha foʻi ta, pea ko e ngaahi kakai kuo fanongo ki he ongoongo te nau lea, ʻo pehe, Koeʻuhiā naʻe ʻikai lava ʻe Sihova ke fakahu ʻa e kakai ki he fonua naʻa ne fuakava ai kiate kinautolu, ko hono ō ia kuo ne tamateʻi ai kinautolu ʻi he toafa.”—Nōmipa 14:11-16.
7 Naʻe taukapo ʻa Mōsese ki ha faʻa fakamolemole, koeʻuhi ko e huafa ʻo Sihová: “Fakamolemole muʻa ʻa e kovi ʻa e kakai ni, ʻo tāu mo hoʻo mohu kelesi, pea ke hoa mo hoʻo faʻa fakamolemole, talu mei Isipite ʻo aʻu mai ki heni. Pea folofola ʻa Sihova, Kuo u fakamolemole ʻo hange ko hoʻo lea.”—Nōmipa 14:19, 20.
Lotu Tamapua ʻa Manasé mo e Tono ʻa Tēvitá
8. Ko e hā ʻa e faʻahinga meʻa naʻe fai ʻe Tuʻi Manase ʻo Siutá?
8 Ko e faʻifaʻitakiʻanga tuʻu-ki-muʻa ʻo e faʻa fakamolemole ʻa Sihová ko e meʻa fekauʻaki mo Manasé, ko e foha ʻo e tuʻi lelei ko Hesekaia. Naʻe taʻu 12 foki ʻa Manase ʻi heʻene kamata pule ʻi Selusalemá. Naʻá ne langa ʻa e ngaahi ʻesi, fokotuʻu ʻa e ngaahi ʻōlita ki he kau Pealí, faʻu ʻa e ngaahi pou toputapu, lotu ki he ngaahi fetuʻu ʻo e langí, fai tuki mo e sausau, fai fakahaʻele faʻahikehe mo e kau vavalo, ʻai ʻa e ngaahi ʻīmisi kuo tongi ʻi he temipale ʻo Sihová, pea naʻá ne tuku ʻa ʻene fānaú ke ʻalu ʻi he afí ʻi he Teleʻa ʻo Hīnomí. Pea naʻá ne fai “ʻa e meʻa naʻe tau kovi ki he finangalo ʻo Sihova” mo “takihēʻi . . . ʻa Siuta mo e nofo Selusalema, ko ia naʻa nau fai kovi, ʻo hulu ʻi he ngaahi kakai ne fakaʻauha ʻe Sihova mei he ʻao ʻo haʻa Isileli.”—2 Kalonikali 33:1-9.
9. Naʻe anga-fēfē ʻa e fakamokomoko hifo ʻa e finangalo ʻo Sihova kia Manasé, pea ko e hā ʻa hono olá?
9 Ko hono fakaʻosí, naʻe fakaʻatā ʻe Sihova ʻa e kau ʻĀsiliá ke nau ʻohofi ʻa Siuta, pea naʻa nau puke ʻa Manase ʻo ʻave ia ki Pāpilone. “Pea ʻi he to ʻa e mamahi kiate ia naʻa ne ngaue ke fakamokomoko ʻa e finangalo ʻo Sihova ko hono ʻOtua, pea ne matuʻaki fakavaivaiʻi ia ʻi he ʻao ʻo e ʻOtua ʻo hono tupuʻanga. ʻIo, naʻa ne punou ʻo hu ki Heʻene ʻAfio, pea ne afeitaulalo mai ʻo ongoʻi ʻene hu totoaki, ʻo ne fakafoki ia ki Selusalema ki hono puleʻanga.” (2 Kalonikali 33:11-13) Pea naʻe toki fetuku ʻe Manase ʻa e ngaahi ʻotua mulí, ngaahi tamapuá, mo e ngaahi ʻōlita mei he koló. Naʻá ne kamata hono ʻoatu ʻa e ngaahi feilaulau ʻi he ʻōlita ʻo Sihová pea naʻe kamata ʻa Siuta ke tauhi ki he ʻOtua moʻoní. Naʻe hoko ia ko e fakahāhā fakaofo ʻo e loto-lelei ʻa Sihova ke fakamolemole koeʻuhi ko e anga-fakatokilaló, lotu, mo e ngāue ke fakatonutonu ʻa e hala naʻe faí ʻo hā mei ai ʻa e ngaahi fua ʻoku feʻunga mo e fakatomalá!—2 Kalonikali 33:15, 16.
10. Naʻe anga-fēfē ʻa e feinga ʻa Tēvita ke fakapuliki ʻa ʻene angahala mo e uaifi ʻo ʻUlaiá?
10 Ko e angahala ʻi he tono ʻa Tuʻi Tēvitá mo e uaifi ʻo ʻUlaia ko e tokotaha Hetí ʻoku ʻiloa ia. Naʻe ʻikai ke ngata pē ʻi heʻene fai tono mo iá ka naʻá ne feinga foki ke fai ha faʻufaʻu ke fakapulikiʻaki ʻa ʻene feitama ki aí. Naʻe ʻoange ʻe he tuʻí kia ʻUlaia ha ngofua ke ne mālōlō mei he taú, ʻo ʻamanaki te ne ʻalu ki hono falé ʻo mohe mo hono uaifí. Ka naʻe fakafisi ʻa ʻUlaia ke fai pehē, koeʻuhi ko ʻene tokaʻi ʻa hono kaungā-sōtia ʻoku lolotonga ʻi he malaʻe taú. Naʻe fakaafeʻi ia ʻe Tēvita ke kai mo inu ʻo konā, ka naʻe ʻikai pē ke ʻalu ʻa ʻUlaia ia ki hono uaifí. Naʻe toki ʻave ʻe Tēvita ha pōpoaki ki heʻene ʻeikitaú ke tuku ʻa ʻUlaia ki he potutau ʻoku mālohí koeʻuhi ke ne mate ai, ʻa ia ko e meʻa ia naʻe hokó.—2 Sāmiuela 11:2-25.
11. Naʻe anga-fēfē ʻa e hoko ʻo fakatomala ʻa Tēvita ʻi heʻene angahalá, ka ko e hā naʻe hoko kiate ia?
11 Naʻe fekau ʻe Sihova ʻa ʻene palōfita ko Nētané kia Tēvita ke fakahā ʻa e angahala ʻa e tuʻí. “Pea pehe ʻe Tevita kia Netane, Kuo u hia kia Sihova. Pea fakatau folofola ʻa Netane kia Tevita, Ko e ʻEiki foki kuo ne ʻave hoʻo hia; ʻe ʻikai te ke mate.” (2 Sāmiuela 12:13) Naʻe ongoʻi mātuʻaki halaia ʻaupito ʻa Tēvita ʻi heʻene angahalá pea naʻá ne fakahā ʻa ʻene fakatomalá ʻi ha lotu naʻe fai mei hono lotó kia Sihova: “He ʻoku ʻikai te ke tangi ki he feilaulau, ka ne pehe te u ʻatu: Naʻa mo e feilaulau moifua ʻoku ʻikai te ke manakoa. Ko e feilaulau ki he ʻOtua ko e laumalie lavea: Ko e loto lavea mo mafesifesi ʻe ʻikai taʻe tokaʻi ʻe he ʻAfiona.” (Sāme 51:16, 17) Naʻe ʻikai taʻetokaʻi ʻe Sihova ʻa e lotu ʻa Tēvita naʻe fai ʻi he loto-laveá. Ka naʻe kei hoko pē kia Tēvita ʻa e tautea mamafa, ʻo fetāiaki mo e fakamatala ʻa Sihova ʻo fekauʻaki mo e faʻa fakamolemolé ʻi he ʻEkisoto 34:6, 7: “Ka ʻe ikai ʻaupito te ne fakaʻatā ʻa e halaia.”
Fakatapui ʻe Solomone ʻa e Temipalé
12. Ko e hā ʻa e meʻa naʻe kole ʻe Solomone ʻi he taimi naʻe fakatapui ai ʻa e temipalé, pea ko e hā ʻa e tali ʻa Sihová?
12 ʻI he ʻosi ʻa hono langa ʻe Solomone ʻa e temipale ʻo Sihová, ʻi heʻene lotu fakatapuí naʻá ne pehē: “ʻIo, ke ke tali ʻa e ngaahi hu ʻa hoʻo tamaioʻeiki mo ho kakai Isileli, ʻa ia te nau fai ʻi he potu ni: ʻio, ke fanongo mai ʻa e ʻAfiona mei he potu ʻoku ke ʻafio ai, ʻio mei langi na, pea ʻi hoʻo fanongo pea ke fakamolemole.” Naʻe tali ʻe Sihova: “Kapau te u tapuni ʻa e langi ke ʻoua ʻe ʻuha, pe te u fekau ʻa e heʻe ke keina ʻa e fonua, pe te u tuku atu ʻa e mahaki fakaʻauha ki hoku kakai: kapau ʻe fakavaivaiʻi kinautolu ʻe hoku kakai, ʻa ia ʻoku ui ʻaki hoku hingoa, pea nau lotu, ʻo kumi ki hoku fotunga, pea nau tafoki mei honau ngaahi ʻalunga kovi; pea te u toki ongoʻi ʻi langi, pea te u fakamolemole ʻenau angahala, mo faitoʻo honau fonua.”—2 Kalonikali 6:21; 7:13, 14.
13. Ko e hā ʻoku fakahā ʻi he ʻIsikeli 33:13-16 ʻo fekauʻaki mo e vakai ʻa Sihova ʻo kau ki ha tokotaha?
13 ʻI he ʻafio mai ʻa Sihova kiate koé, ʻokú ne tali pē koe ʻi he tuʻunga ʻokú ke lolotonga ʻi aí, kae ʻikai ko ia naʻá ke ʻi ai. ʻE hangē pē ko e lau ʻi he ʻIsikeli 33:13-16: “Kapau te u tala ki ha maʻoniʻoni te ne matuʻaki moʻui; ka ka falala ia ki heʻene maʻoniʻoni ko é, ʻo ne fai kovi, ʻe ʻikai ha lau ki heʻene fuʻu maʻoniʻoni ko é: ka ko e meʻa ʻi he kovi kuo ne fai te ne mate ai. Pea kau ka tala ki he angahala, Te ke matuʻaki mate; ka ʻoka ne ka tafoki mei heʻene angahala ko é, ʻo ne fai ki he lao mo e totonu; ʻo pehe, ʻoku fakafoki ʻe he angahala ha talifaki moʻua, ʻoku ne fakaai ʻa e meʻa naʻe kaihaʻasi, ʻoku ne fou ʻi he ngaahi tuʻutuʻuni ʻa ia ko e koto moʻui, ʻo ʻoua te ne fai ha kovi; ʻe matuʻaki moʻui, ʻe ʻikai mate. ʻE ʻikai lau kiate ia ha taha ʻo e ngaahi angahala kuo ne fai; kuo ne fai ki he lao mo e totonu, te ne moʻui pe.”
14. Ko e hā ʻa e faikehekehe ʻo fekauʻaki mo e faʻa fakamolemole ʻa Sihová?
14 Ko e faʻa fakamolemole ʻoku tokonaki mai ʻe Sihova ko e ʻOtuá maʻatautolú ʻoku ʻi ai hono tafaʻaki ʻoku faikehekehe, ko e tafaʻaki ʻoku faingataʻa ki he faʻahinga ʻo e tangatá ke fakakau ki heʻenau fefakamolemoleʻakí—ʻokú ne fakatou faʻa fakamolemole pea fakangaloʻi. ʻE pehē ʻe he kakai ʻe niʻihi, ‘ʻOku lava ke u fakamolemoleʻi ʻa e meʻa naʻá ke faí, ka heʻikai te u lava (pe ʻe ʻikai) ngalo ia ʻiate au.’ ʻI hono faikehekehé, fakatokangaʻi ʻa e meʻa ʻoku pehē ʻe Sihova te ne faí: “He te u fakamolemole ʻenau kovi, pea ko ʻenau ngaahi angahala ʻe ʻikai te u toe manatua.”—Selemaia 31:34.
15. Ko e hā ʻa e lekooti ʻo e faʻa fakamolemolé ʻoku maʻu ʻe Sihová?
15 Kuo fakamolemoleʻi ʻe Sihova ʻa e kau lotu kiate ia ʻi he māmaní ʻi he ngaahi taʻu ʻe laui afe. Kuó ne fakamolemoleʻi ʻa e ngaahi angahala naʻa nau ʻiloʻi naʻa nau fai mo e ngaahi angahala lahi te nau ʻilo naʻa nau faí. ʻOku ʻikai ke ʻi ai hano ngataʻanga ʻo ʻene tokonaki ʻo e meesí, kātaki fuoloá, mo e faʻa fakamolemolé. ʻOku pehē ʻi he ʻAisea 55:7: “Ke liʻaki ʻe he angahala hono ʻalunga, mo e tangata kovi ʻene ngaahi fakakaukau: pea ke ne foki ki he ʻEiki, pea te ne ʻaloʻofa kiate ia; ʻio, ki hotau ʻOtua, he lōlahi ʻene fakamolemole.”
Ko e Faʻa Fakamolemole ʻi he Konga Tohi Tapu Faka-Kalisi Kalisitiané
16. Ko e hā ʻoku lava ai ke tau pehē ko e fai ʻe Sīsū ʻa e faʻa fakamolemolé ʻoku fetāiaki mo e faʻa fakamolemole Sihová?
16 ʻOku hulu fau ʻa e ngaahi fakamatala ʻo kau ki he faʻa fakamolemole ʻa e ʻOtuá ʻi he Konga Tohi Tapu Faka-Kalisi Kalisitiané. ʻOku tuʻo lahi ʻa e lea ki ai ʻa Sīsū, ʻo hā mei ai ʻokú ne fetāiaki mo e fakakaukau ʻa Sihová ʻi he kaveinga ko iá. Ko e fakakaukau ʻa Sīsuú ko e ʻomai meia Sihova, ʻokú ne tapua mai ʻa Sihova, ko e fakafofonga pē ia ʻo Sihová; ko e sio kiate iá ko e sio ai pē ia kia Sihová.—Sione 12:45-50; 14:9; Hepelū 1:3.
17. Naʻe anga-fēfē ʻa hono fakatātaaʻi ʻe Sīsū ʻa e “lōlahi” ʻo e faʻa fakamolemole ʻa Sihová?
17 Naʻe fakahaaʻi ʻa e lōlahi ʻo e faʻa fakamolemole ʻa Sihová ʻi he taha ʻo e ngaahi talanoa fakatātā ʻa Sīsuú, ki ha tuʻi naʻá ne fakamolemole ha moʻua ʻo ha tamaioʻeiki ko e talēniti ʻe 10,000 (fakafuofua ki he paʻanga ʻAmelika ʻe $33,000,000). Ka ʻi he ʻikai fakamolemoleʻi ʻe he tamaioʻeiki ko iá ʻa e moʻua ʻa hono kaungātamaioʻeikí ko e tenali pē ʻe teau ʻa ia (ko e paʻanga ʻAmelika ʻe $60), naʻe ʻita lahi ʻa e tuʻí. “ʻA e tamaioʻeiki angakovi, naʻa ku fakamolemole koe ʻa e fuʻu moʻua ko ia kotoa ʻi hoʻo kole mai: ʻikai naʻe mei totonu haʻo ʻofa mo koe kiate ia ʻoku mo kaungā ngaue, ʻo hange ko ʻeku ʻofa ʻaku kiate koe? Pea tuputamaki ʻa ʻene ʻeiki, ʻo ne tukuange ia ki he kau fakamamahi, kae oua ke ne totongi ʻa e meʻa kotoa naʻa ne moʻua ki ai.” Pea naʻe ʻai ʻe Sīsū ʻa e founga hono ngāueʻaki: “ʻE pehe foki mo e fai ʻa ʻeku Tamai fakalangi kiate kimoutolu, ʻo kapau ʻe ʻikai te mou fakamolemole taki taha hono tokoua, ʻo fai ʻaki homou loto.”—Mātiu 18:23-35.
18. Naʻe anga-fēfē ʻa e vakai ʻa Pita ki he faʻa fakamolemolé ʻo fakafehoanaki ia mo e vakai ki ai ʻa Sīsuú?
18 Ki muʻa pea fai ʻe Sīsū ʻa e talanoa fakatātā ʻoku hā ʻi ʻolungá, naʻe haʻu ʻa Pita kia Sīsū ʻo ne ʻeke: “ʻEiki, ʻe tuʻo fiha ʻa e fai hala ʻa hoto tokoua kia kita, ka te fakamolemole pe? ʻo tuʻo fitu ʻapē?” Naʻe fakakaukau ʻa Pita ia naʻá ne fuʻu anga-ʻofa ʻaupito. Neongo naʻe fokotuʻu ha fakangatangata ʻe he kau sikalaipé mo e kau Fālesí ki he faʻa fakamolemolé, ka naʻe pehē ʻe Sīsū kia Pita: “ʻOku ʻikai te u pehe kiate koe, ʻO tuʻo fitu: ka, ʻO tuʻo fitu liunga ʻaki ʻa e fitungofulu.” (Mātiu 18:21, 22) ʻOku faingataʻa ke feʻunga ʻa e tuo fitú ia ki he ʻaho ʻe tahá, ʻo hangē ko e lea ʻa Sīsū: “Mou lamasi kimoutolu: kapau ʻe faihala ʻe ho tokoua, valoki ia; pea kapau te ne fakatomala, fakamolemole ia. Pea neongo ʻe tuʻo fitu ʻi he ʻaho ʻene faihala kiate koe, ʻo ne pehē, ʻA, ʻoku ou fakatomala; ka pehē, te ke fakamolemole ia.” (Luke 17:3, 4) ʻI he faʻa fakamolemole ʻa Sihová, ʻoku ʻikai te ne tauhi ha lekooti ʻo ʻetau ngaahi angahalá—ko e meʻa fakafiefia ia kiate kitautolu.
19. Ko e hā ʻoku pau ke tau fai kae maʻu ai ʻa e faʻa fakamolemole ʻa Sihová?
19 Kapau ʻoku tau maʻu ʻa e anga-fakatōkilalo ke fakatomala mo vete ʻa ʻetau ngaahi angahalá, ʻoku finangalo ʻa Sihova ke ne fai ʻa ia ʻoku lelei kiate kitautolu: “Kapau ʻoku tau vete ʻetau ngaahi angahala, ko ʻene anga fakamoʻoni talaʻofa, mo ʻene anga faitotonu, ʻoku na kau ke ne fakamolemole ʻetau ngaahi angahala, pea ke ne fakamaʻa ʻa kitautolu mei he faihala fulipe.”—1 Sione 1:9.
20. Ko e hā ʻa e loto-lelei ke fakamolemoleʻi ʻa e angahalá naʻe fakahā ʻe Sitīvení?
20 Ko Sitīvení ko e tokotaha ia naʻe muimui ʻia Sīsū, ʻi ha loto faʻa fakamolemole fakaofo, naʻá ne kalanga ʻo fai ʻa e kole ko ʻení lolotonga hono tolomakaʻi ia ʻe he kakai naʻa nau ʻita aí: “ʻEiki Sīsū, ke ke maʻu atu hoku laumālie. Pea ne tuʻulutui, ʻo kalanga leʻo lahi, ʻEiki, ʻoua naʻa lau ʻa e angahala ni kiate kinautolu. Pea ʻi heʻene lea pehē naʻa ne mohe.”—Ngāue 7:59, 60.
21. Ko e hā naʻe fuʻu fakaofo fau ai ʻa e loto-lelei ʻa Sīsū ke fakamolemoleʻi ʻa e kau sōtia Lomá?
21 Naʻe fokotuʻu ʻe Sīsū ha faʻifaʻitakiʻanga fakaofo ʻo e loto-lelei ke faʻa fakamolemolé. Naʻe puke ia ʻe hono ngaahi filí, naʻe ʻikai ke fakalao ʻa hono fakamaauʻí, fakahalaiaʻi ia, manukiʻi ia, ʻanuhi ia, naʻa nau haha ia ʻaki ha uipi ngalingali naʻe haʻihaʻi ʻi he ngaahi muiʻi uipi ʻa e ngaahi kongo konga hui pe konga ukamea, pea faifai atu naʻa nau tuki faʻo ia ki he ʻakaú ʻo tuku ai ʻi ha ngaahi houa. Naʻe kaunga lahi ʻa e kau Lomá ʻi he meʻa ko ʻení. Ka neongo ia, ʻi he ofi ʻa e pekia ʻa Sīsū ʻi he ʻakau fakamamahí, naʻá ne lea ki heʻene Tamai fakahēvaní ʻo fekauʻaki mo e kau sōtia naʻa nau tutuki iá: “ʻAlā Tamai, fakamolemole ʻa kinautolu; he ʻoku ʻikai te nau ʻilo ʻa e meʻa ʻoku nau fai.”—Luke 23:34.
22. Ko e hā ʻa e ngaahi lea mei he Malanga ʻi he Moʻungá ʻoku pau ke tau feinga ke ngāueʻakí?
22 Naʻe pehē ʻe Sīsū ʻi heʻene Malanga ʻi he Moʻungá: “Mou ʻofaʻi homou ngāhi fili, pea hufia ʻa kinautolu ʻoku nau fakatangaʻi kimoutolu.” Naʻá ne talangofua ki he tefitoʻi moʻoni ko iá ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo ʻene ngāue fakamalanga ʻi māmaní. ʻOku fuʻu hulu ʻa e fiemaʻu ko iá kiate kitautolu, ʻa ia ʻi heʻetau fekuki mo hotau ngaahi vaivaiʻangá mo e kakano angahalaʻiá? Kae kehe ʻoku totonu ke tau ngāueʻaki ʻa e ngaahi lea naʻe akoʻi ʻe Sīsū ki hono kau muimuí ʻi he ʻosi ʻo ʻene ʻoange ʻa e sīpinga hono fai ʻo e lotú: “He kapau te mou fakamolemole ʻa e ngāhi hala ʻa e kakai, pea ʻe fakamolemole kimoutolu ʻe hoʻomou Tamai Fakalangi: pea ka ʻikai te mou fakamolemole ʻa e ngāhi hala ʻa e kakai, pea ʻe ʻikai foki fakamolemole ʻe hoʻomou Tamai hoʻomou ngāhi hala.” (Mātiu 5:44; 6:14, 15) Kapau te tau faʻa fakamolemole ʻo hangē ko e faʻa fakamolemole ʻa Sihová, te tau faʻa fakamolemole pea fakangaloʻi.
ʻOkú Ke Manatuʻi?
◻ ʻOku anga-fēfē ʻa e feangainga ʻa Sihova mo ʻetau ngaahi angahalá, pea ko e hā ʻa hono ʻuhingá?
◻ Ko e hā naʻe toe fakafoki ai ʻa Manase ki hono tuʻunga tuʻí?
◻ Ko e hā ʻa e tafaʻaki makehe ʻo e faʻa fakamolemole ʻa Sihová ʻoku faingataʻa ki he faʻahinga ʻo e tangatá ke faʻifaʻitaki ki ai?
◻ Ko e hā naʻe fuʻu fakaofo ange ai ʻa e loto-lelei ʻa Sīsū ke faʻa fakamolemolé?
[Fakatātā ʻi he peesi 29]
Naʻe tokoniʻi ʻe Nētane ʻa Tēvita ke ne ʻiloʻi ʻa e fiemaʻu ʻo e faʻa fakamolemole ʻa e ʻOtuá