Ko Sihova—Ko ʻEtau Tamai Manavaʻofa ʻAupito
“He oku aloofa aubito ae Eiki, bea manavaofa ogogofua.”—SĒMISI 5:11, PM.
1. Ko e hā ʻoku tohoaki ai ʻa e kau anga-fakatōkilaló kia Sihova ko e ʻOtuá?
KO E ʻuniveesí ʻoku mātuʻaki fuʻu lahi ʻo ʻikai malava ai ʻe he kau ʻasitalōnomá ke lau hono kotoa ʻa hono ngaahi kanivá. Ko hotau kanivá ʻoku mātuʻaki fuʻu kāfakafa ia ʻo ʻikai malava ai ʻe he tangatá ke ne lau ʻa hono ngaahi fetuʻú hono kotoa. Ko e ngaahi fetuʻu ia ʻe niʻihi, ʻo hangē ko e ngaahi Antare, ʻoku laui afe ʻa honau lalahí mo nau huhulu ngingila ange ʻi hotau laʻaá. ʻOku pau ko ha māfimafi lahi ē ka ko e Tokotaha Fakatupu Fakaofo ʻo e ngaahi fetuʻu kotoa ʻi he ʻuniveesí! Ko e moʻoni, “ko ia ʻoku taki mai mo lau honau kongakau: ʻOku ne ui honau hingoa tāutaha.” (ʻAisea 40:26) Ka, ko e ʻOtua fakamanavahē tatau pē ko ʻení ʻoku toe “aloofa aubito . . . bea manavaofa ogogofua.” Ko ha fakafiemālie lahi ē ʻa e ʻilo peheé ki he kau sevāniti anga-fakatōkilalo ʻa Sihová, tautefito kiate kinautolu ʻoku nau moʻua ʻi he fakatangá, mahamahakí, loto-mafasiá, pe ngaahi faingataʻaʻia kehé!
2. ʻOku faʻa anga-fēfē ʻa e vakai ʻa e kakai ʻo e māmani ko ʻení ki he ngaahi ongoʻi manavaʻofá?
2 ʻOku pehē ʻe he tokolahi ko e ngaahi ongoʻi anga-faingofuá ʻo hangē ko e ‘aloofa bea manavaofa ogogofua’ ʻa Kalaisí, ko ha ngaahi anga ʻoku ʻikai ke ngali tangata ia. (Filipai 2:1, PM) Kuo tākiekina ʻe he ʻilo fakafilōsefa ʻo e tuputupu māmālié, ʻo fakalototoʻaʻi ʻa e kakaí ke nau fakamuʻomuʻa pē kinautolu neongo ka hoko ʻo loto-mamahi ai ʻa e niʻihi kehé. ʻOku tokolahi ʻa e faʻahinga ʻoku faʻifaʻitaki ki ai ʻa e niʻihi ʻi he fakafiefiá mo e ngaahi sipotí ʻa ia ʻoku nau fietangataʻaki ʻa e ʻikai ke tō ha loʻimata pe fakahāhā ʻa e manavaʻofá. Ko e kau pule fakapolitikale ʻe niʻihi ʻoku nau fai ʻa e meʻa meimei tatau. Ko e filōsefa Sitoiko ko Seneca, naʻá ne akoʻi ʻa e ʻemipola anga-fakamamahi ko Neló, ʻo fakamamafaʻi ko e “manavaʻofá ko ha anga ʻoku ʻikai ke ngali tangata.” ʻOku pehē ʻe he Cyclopædia ʻa M’Clintock mo Strong: “Ko e ngaahi tākiekina ʻa e Sitoikó . . . ʻoku hokohoko atu pē ʻene tākiekina ʻa e ngaahi fakakaukau ʻa e tangatá ʻo aʻu mai ki he ngaahi taimi lolotonga ní.”
3. Naʻe anga-fēfē ʻa hono fakamatalaʻi ʻe Sihova ia kia Mōsesé?
3 ʻI hono faikehekehé, ko e ʻulungaanga ʻo e Tokotaha Fakatupu ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ʻoku fakaloto-māfana. Naʻá ne fakamatala tonu pē ia kia Mōsese ʻi he ngaahi leá ni: “Ko Sihova, ʻa Sihova ʻOtua, ʻaloʻofa mo anga lelei, tuai ki he houhau, pea fonu ʻi he kelesi mo e moʻoni, . . . ʻoku ne fakamolemole ʻa e kovi mo e talangataʻa mo e angahala, ka ʻe ikai ʻaupito te ne fakaʻata ʻa e halaia.” (ʻEkisoto 34:6, 7) Ko e moʻoni, naʻe fakaʻosiʻaki ʻe Sihova ʻa ʻene fakamatala ʻo fekauʻaki mo iá ʻa hono fakaeʻa ʻa ʻene fakamaau totonú. Heʻikai te ne fakaʻatā ʻa e kau fai angahala loto pē ki aí mei he tautea ʻoku taaú. ʻOkú ne fakamatala ai pē ʻo kau kiate ia ko e ʻuluaki ʻi he meʻa hono kotoá ko e ʻOtua ia ʻoku mohu ʻaloʻofa.
4. Ko e hā ʻa e ʻuhinga fakaloto-māfana ʻo e lea faka-Hepelū kuo faʻa liliu ko e “ʻaloʻofa”?
4 ʻI he taimi ʻe niʻihi ko e foʻi lea “ʻaloʻofa” ʻoku fakakaukau pē ki ai ko e ongoʻi potupotutatau fakaefakamaau ki hono taʻotaʻofi ʻa e tauteá. Kae kehe, ko hono fakafehoanaki ʻa e ngaahi liliu ʻo e Tohi Tapú ʻoku mahino ai ʻa e mahuʻinga ʻo e hoanauna faka-Hepelū ʻoku maʻu mei he foʻi veape ko e ra·chamʹ. Fakatatau ki ha kau poto mataotao ʻe niʻihi, ko hono ʻuhinga tefitó “ke anga-molū.” Ko e “Racham,” ʻoku fakamatala ʻe he tohi Synonyms of the Old Testament, “ko e fakahā ʻa e loloto ʻo e ongoʻi manavaʻofá, ʻo hangē pē ko ia ʻoku hoko ʻi he sio ki he vaivaiʻanga pe faingataʻaʻia ʻiate kinautolu ʻoku tau ʻofa aí pe fiemaʻu ki ai ʻa ʻetau tokoní.” Ko e ngaahi ʻuhinga fakaloto-māfana kehe ʻo e ʻulungaanga lelei ko ʻení ʻe lava ke maʻu ia ʻi he Insight on the Scriptures, Voliume 2, peesi 375-379.
5. Naʻe anga-fēfē ʻa e hā mahino ʻa e ʻaloʻofá ʻi he Lao ʻa Mōsesé?
5 Ko e anga-ʻofa mo e manavaʻofa ʻa e ʻOtuá ʻoku hā mahino ia ʻi he Lao naʻá ne ʻoange ki he puleʻanga ʻo ʻIsilelí. Ko e faʻahinga naʻe faingatāmakí, ʻo hangē ko e kau uitou, kau paea, mo e masivá, naʻe fai ʻa e manavaʻofa ki ai. (ʻEkisoto 22:22-27; Livitikō 19:9, 10; Teutalōnome 15:7-11) Naʻa nau maʻu kotoa ʻa e ʻaonga mei he mālōlō ʻo e Sāpate fakauiké, ʻo kau ai mo e kau pōpulá pea mo e fanga monumanú. (ʻEkisoto 20:10) ʻIkai ko ia pē, naʻe fakatokangaʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e faʻahinga naʻa nau manavaʻofa ki he faʻahinga masivá. ʻI he Palōvepi 19:17 ʻoku pehē: “Ko e tali ʻa e no ʻa Sihova ʻa ʻete fai ʻofa ki he masiva: Pea te ne totongi kiate ia ʻa e meʻa ʻoku ne fai.”
Ngaahi Fakangatangata ki he Manavaʻofa mei he ʻOtuá
6. Ko e hā naʻe fekau ai ʻe Sihova ʻa e kau pālofitá mo e kau talafekaú ki hono kakaí?
6 Naʻe ʻiloʻi ʻa e kakai ʻIsilelí ʻaki ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá pea naʻa nau lotu ʻi he temipale ʻi Selusalemá, ʻa ia ko e “fale ki he huafa ʻo Sihova.” (2 Kalonikali 2:4; 6:33) Kae kehe, faifai atu pē, naʻa nau hoko ʻo kātakiʻi pē ʻa e moʻui taʻetaaú, lotu ʻaitolí, mo e fakapoó, ʻo hoko ai ʻa e fakamāʻanga lahi ki he huafa ʻo Sihová. ʻI he fetāiaki mo hono ʻulungaanga manavaʻofá, naʻe feinga anga-kātaki pē ʻa e ʻOtuá ke fakatonutonu ʻa e tuʻunga kovi ko ʻení kaeʻoua naʻa hoko ha tuʻutāmaki ki he kakaí fakakātoa. “Naʻa ne fakafai ʻi heʻene kau talafekau ʻene tala kiate kinautolu, ʻo ne tuʻu hengihengi hono fekau atu; he naʻa ne maemaeʻekina hono kakai, mo hono ʻafioʻanga: ka naʻa nau lumaʻi ai pe ʻa e kau talafekau ʻa Elohimi, ʻo nau fakasikakaʻi ʻene ngaahi lea, ʻo nau manukiʻi ai pe ʻene kau palofita; kae faifai pea hake ʻa e houhau ʻa Sihova ki hono kakai, ʻo ʻikai toe felave ha meʻa ki ai.”—2 Kalonikali 36:15, 16.
7. ʻI he aʻu ʻa e manavaʻofa ʻa Sihová ki hono ngataʻangá, ko e hā naʻe hoko ki he puleʻanga ʻo Siutá?
7 Neongo ʻoku manavaʻofa ʻa Sihova mo tuai ki he houhaú, ʻi he taimi pē ʻoku feʻungamālie aí ʻokú ne fakahā ai ʻoku anga-tonu ʻa ʻene houhaú. ʻI he taimi ko ē, naʻe aʻu ai ʻa e manavaʻofa mei he ʻOtuá ki hono ngataʻangá. ʻOku tau lau ʻo fekauʻaki mo hono ngaahi nunuʻá: “Ko ia naʻa ne ʻomi [Sihova] kiate kinautolu ʻa e tuʻi ʻo e Kau Kalitia, ʻa ia naʻa ne tamateʻi ʻaki ʻa e heleta honau kau talavou ʻi honau fale tapu, ʻo ʻikai te ne maemaeʻekina ha talavou pe finemui, ha fatutangata pe ha aʻuaʻu: naʻa ne tuku kotoa pe ki hono nima.” (2 Kalonikali 36:17) Ko ia naʻe fakaʻauha ʻa Selusalema mo hono temipalé, pea naʻe taki pōpula ʻa e kakaí ki Pāpilone.
Manavaʻofa ki Hono Huafá
8, 9. (a) Ko e hā naʻe fanongonongo ai ʻe Sihova te ne manavaʻofa ki hono huafá? (e) Ko e hā naʻe fakalongolongo ai ʻa e ngaahi fili ʻo Sihová?
8 Naʻe fiefia ʻa e ngaahi puleʻanga takatakaí ʻi he tuʻutāmaki ko ʻení. ʻI ha founga manuki, naʻa nau pehē: “Ko e kakai ʻeni ʻa Sihova, pea kuo nau ʻalu atu mei hono fonua.” Naʻe ongo ʻa e manuki ko ʻení, pea naʻe fakahā ʻe Sihova: “Ko ia naʻa ku mamae ki hoku hingoa tapu . . . Pea te u ʻai ke tapuha hoku hingoa lahi, . . . koeʻuhi ke ʻilo ʻe he ngaahi puleʻanga ko Sihova au.”—ʻIsikeli 36:20-23.
9 ʻI he ʻosi ʻo e nofo pōpula ʻa hono kakaí ʻi he taʻu ʻe 70, naʻe fakatauʻatāinaʻi leva kinautolu ʻe he ʻOtua manavaʻofa ko Sihová mo fakaʻatā ke nau toe foki mo toe langa ʻa e temipale ʻi Selusalemá. Naʻe fakalongolongoʻi ʻe he meʻá ni ʻa e ngaahi puleʻanga takatakaí, ʻa ia naʻa nau sio pē mo e moʻutāfuʻua. (ʻIsikeli 36:35, 36) Neongo ʻoku fakalotomamahi, naʻe toe fai pē ʻe he puleʻanga ʻIsilelí ia ʻa e ngaahi ngāue kovi. Ko ha Siu anga-tonu ko Nehemaia, naʻá ne tokoni ke fakatonutonu ʻa e meʻa naʻe hokó. ʻI ha lotu ʻi he haʻohaʻonga ʻo e kakaí, naʻá ne toe fakamanatu ʻa e ngaahi feangainga manavaʻofa ʻa e ʻOtuá mo e kakaí, ʻo ne pehē:
10. Naʻe anga-fēfē ʻa hono fakaeʻa ʻe Nehemaia ʻa e manavaʻofa ʻa Sihová?
10 “Pea ʻi he taimi oʻenau mamahi, naʻa nau tautapa ki he ʻAfiona, pea naʻa ke ongoʻi mei langi, pea ke ʻange hanau taukapo, he ko Mohu-ʻaloʻofa ʻa e ʻAfiona, pea naʻa nau fakahaofi kinautolu. Ka ʻi heʻenau nonga leva, naʻa nau toe fai kovi ʻi heʻenau feangai mo koe: ko ia naʻa ke liʻaki kinautolu, ʻo tuku ke faʻiteliha ai honau ngaahi fili; ko ia naʻa nau fakaehaua kinautolu; ka ʻi heʻenau tafoki ʻo tautapa ki he ʻAfiona, naʻa ke ongoʻi mei langi; pea naʻe tuʻo lahi hoʻo hamusi kinautolu, he ko ho tau ʻa e ʻaloʻofa. . . . Ka naʻe lahi taʻu hoʻo fakatokotoka kiate kinautolu.”—Nehemaia 9:26-30; sio foki ki he ʻAisea 63:9, 10.
11. Ko e hā ʻa e faikehekehe ʻo Sihova mo e ngaahi ʻotua ʻo e kau tangatá?
11 Faifai atu pē, ʻi he hili ʻenau talitekeʻi anga-fakamamahi ʻa e ʻAlo pele ʻo e ʻOtuá, naʻe mole ʻo taʻengata mei he kakai Siú ʻa e monū ʻo honau tuʻungá. Naʻe tauhi mateaki kinautolu ʻe he ʻOtuá ʻo lahi hake ʻi he taʻu ʻe 1,500. Ko e fakamoʻoni taʻengata ia ki he moʻoniʻi meʻa ko Sihová ko e moʻoni ko ha ʻOtua ia ʻo e ʻaloʻofa. Ko ha faikehekehe lahi ē mei he ngaahi ʻotua anga-fakamamahi mo loto-taʻeongo naʻe faʻu ʻe he kau tangata angahalaʻiá!—Sio ki he The Watchtower ʻo Nōvema 1, 1994, peesi 8.
Ko e Fakahāhā Lahi Taha ʻo e Manavaʻofá
12. Ko e hā ʻa e fakahāhā lahi taha ʻo e manavaʻofa ʻa e ʻOtuá?
12 Ko e fakahāhā lahi taha ʻo e manavaʻofa ʻa e ʻOtuá ko ʻene fekau mai ʻa hono ʻAlo ʻofeiná ki he māmaní. ʻOku moʻoni, ko e moʻui anga-tonu ʻa Sīsuú naʻe fiefia lahi ai ʻa Sihova, ʻo ne maʻu ai ha tali haohaoa ki he ngaahi tukuakiʻi loi ʻa e Tēvoló. (Palōvepi 27:11) Kae kehe, ʻi he taimi tatau pē, ʻi heʻene ʻafio ki he moʻua ʻa hono ʻAlo ʻofeiná ʻi he mate anga-fakamamahi mo fakamaá naʻe hoko ai kia Sihova ha mamahi lahi ange ia ʻi ha mamahi kuo kātekina ʻe ha mātuʻa ʻi he faʻahinga ʻo e tangatá. Ko ha feilaulau mātuʻaki anga-ʻofa ia, ʻo ʻatā ai ʻa e hala ki he fakamoʻui ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá. (Sione 3:16) ʻO hangē ko ia naʻe kikiteʻi ʻe Sākalaiá, ko e tamai ʻa Sione ko e Papitaisó, ʻoku fakaeʻa ai ʻa e “ʻaloʻofa ʻa hotau ʻOtua.”—Luke 1:77, 78.
13. Ko e hā ʻa e founga mahuʻinga naʻe tapua atu ai ʻe Sīsū ʻa e ʻulungaanga ʻo ʻene Tamaí?
13 Ko hono fekau mai ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá ki he māmaní ʻoku toe maʻu ai ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá ha mahino lahi ange ki he ʻulungaanga ʻo Sihová. ʻO fēfē? Naʻe tapua haohaoa meia Sīsū ʻa e ʻulungaanga ʻo ʻene Tamaí, tautefito ki he anga-ʻofá mo manavaʻofá ʻi he founga naʻá ne feangai ai mo e faʻahinga anga-vaivaí! (Sione 1:14; 14:9) ʻI he meʻá ni, naʻe ngāueʻaki ʻe he kau tohi Kōsipeli ʻe toko tolú, Mātiu, Maʻake, mo Luke ʻa e foʻi veape faka-Kalisi, ko e splag·khniʹzo·mai, ʻoku maʻu mei he foʻi lea faka-Kalisi ki he “toʻotoʻonga.” ʻOku fakamatala ʻe ha tokotaha mataotao ʻi he Tohi Tapú ko William Barclay: “ʻI he tupuʻanga ʻo e foʻi leá, ʻoku hā mei ai ʻoku ʻikai ko e fakamatala ki ha ʻofa pe manavaʻofa ʻa ē ʻoku tau maheni ki aí, ka ko ha ongo ʻokú ne ueʻi ha tangata ki hono lotoʻi lotó. Ko e foʻi lea mālohi taha ia ʻi he lea faka-Kalisi ki he ongoʻi manavaʻofá.” Kuo liliu lea kehekehe ko e “langa hono fatu ʻi he ʻofa” pe “langa hoku fatu ʻi he ʻofa.”—Maʻake 6:34; 8:2.
ʻI he Langa ʻa e Fatu ʻo Sīsuú ʻi he ʻOfa
14, 15. ʻI ha kolo ko Kāleli, naʻe anga-fēfē ʻa e langa ʻa e fatu ʻo Sīsuú ʻi he ʻofá, pea ʻoku fakahāhaaʻi ai ʻa e hā?
14 Ko e feituʻu naʻe hoko aí ko e kolo ko Kālelí. Ko ha tangata “kuo fonu i he kilia” naʻe fakaofi atu kia Sīsū kae ʻikai te ne fai ʻa e fakatokanga ʻoku angaʻakí. (Luke 5:12, PM) Naʻe valoki fefeka ia ʻe Sīsū ʻi he ʻikai te ne kaila, “Taʻemaʻa! taʻemaʻa!” ʻo hangē ko ia naʻe fiemaʻu ʻe he Lao ʻa e ʻOtuá? (Livitikō 13:45) ʻIkai. Naʻe fakafanongo ʻa Sīsū ia ki he kole ʻa e tangatá ʻi he faingatāmakí: “Ka ne ke loto ke fai, te ke lava ke fakamaʻa au.” “Pea langa ʻa e fatu” ʻo Sīsū ʻo ne mafao atu hono nimá ʻo ala ki he kiliá, mo ne pehē: “ʻOku ou loto pe; ke ke maʻa koe.” Naʻe toe moʻui lelei leva ʻa e tangatá. Naʻe ʻikai ke ngata pē ʻi hono fakahāhā ʻe Sīsū ʻa hono ngaahi mālohi fakaemana naʻe foaki ange ʻe he ʻOtuá ka naʻe toe pehē foki ki he ongoʻi anga-ʻofa naʻá ne ueʻi ia ke ngāueʻaki ʻa e ngaahi mālohi peheé.—Maʻake 1:40-42.
15 Naʻe pau ke fai ha fakaofiofi kia Sīsū ki muʻa ia peá ne fakahā ʻa e ngaahi ongoʻi ʻo e manavaʻofá? ʻIkai. ʻI he taimi ki mui mai aí, naʻá ne fetaulaki ai mo ha putu naʻe ʻomai mei he kolo ko Neiní. ʻOku ʻikai ha veiveiua ia, naʻe ʻosi sio pē ʻa Sīsū ia ʻi he ngaahi putu lahi ki muʻa atu, ka ko e putú ni naʻe fakatupu-mamahi ʻaupito. Ko e maté ko ha tamasiʻi pē ia ʻe tokotaha ʻa ha uitou. “Naʻe langa hono fatu ʻi he ʻofa,” naʻe fakaofiofi atu ʻa Sīsū ki he fefiné ʻo ne pehē: “ʻOua ʻe tangi.” Pea naʻá ne fakahoko ʻa e mana fakaofo ko hono toe fakamoʻui ʻa ʻene tamasiʻí.—Luke 7:11-15.
16. Ko e hā naʻe langa ai ʻa e fatu ʻo Sīsuú ʻi he ʻofa ki he fuʻu kakai naʻa nau muimui kiate iá?
16 Ko e lēsoni mahuʻinga naʻe maʻu mei he ngaahi meʻa ʻi ʻolungá, ʻi he “langa hono fatu ʻi he ʻofa,” naʻe fai ai ʻe Sīsū ha meʻa pau ke tokoni. ʻI ha meʻa ki mui mai ai, naʻe vakai ʻa Sīsū ki he fuʻu kakai naʻa nau hanganaki muimui kiate ia. ʻOku fakamatala ʻe Mātiu “naʻe langa hono fatu ʻi he ʻofa kiate kinautolu: he naʻa nau nofo ongosia mo tukuhāusia, ʻo hange ko ha fanga sipi taʻe hanau tauhi.” (Mātiu 9:36) Naʻe siʻi ʻa e meʻa naʻe fai ʻe he kau Fālesí ke fakafiemālieʻi ai ʻa e fiekaia fakalaumālie ʻa e kakai lāuvalé. Naʻa nau fakakavengaʻi ʻa e faʻahinga anga-vaivai ko ʻení ʻaki ʻa e ngaahi tuʻutuʻuni lahi naʻe ʻikai ke fiemaʻu. (Mātiu 12:1, 2; 15:1-9; 23:4, 23) Ko ʻenau sio ki he kakai lāuvalé naʻe fakahā ia ʻi he meʻa naʻa nau leaʻaki kiate kinautolu naʻa nau fakafanongo kia Sīsuú: “Kā ko lāuvale na taeʻilo ki he Lao, ko e koto malaʻia kinautolu.”—Sione 7:49.
17. Naʻe anga-fēfē ʻa hono ueʻi ʻo Sīsū ʻi he langa ʻa hono fatú ʻi he ʻofa ki he fuʻu kakaí, pea ko e hā ʻa e tataki lahi ʻaupito naʻá ne fai?
17 ʻI hono faikehekehé, naʻe tautakele ʻa hono ueʻi ʻo Sīsū ʻe he tuʻunga kovi fakalaumālie ʻo e fuʻu kakaí. Ka naʻe fuʻu tokolahi ʻa e kakai fiefanongó ke ne fai ha tokanga fakatāutaha kiate kinautolu. Ko ia naʻá ne tala ki heʻene kau ākongá ke nau lotu ke fakatokolahi ʻa e kau ngāué. (Mātiu 9:35-38) ʻI he fetāiaki mo e ngaahi lotu peheé, naʻe fekau atu ʻe Sīsū ʻa ʻene kau ʻaposetoló mo e pōpoakí ni: “Kuo ofi ʻa e Puleʻanga ʻo Hevani.” Ko e ngaahi fakahinohino naʻe fai ʻi he taimi ko iá kuo hoko ia ko e tataki mahuʻinga ki he kau Kalisitiané ʻo aʻu mai ki hotau ʻahó ni. ʻOku ʻikai ha veiveiua, ko e ngaahi ongoʻi manavaʻofa ʻa Sīsuú naʻá ne ueʻi ia ke ne fakafiemālieʻi ʻa e fiekaia fakalaumālie ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá.—Mātiu 10:5-7.
18. Ko e hā naʻe fai ʻe Sīsū ʻi he fakahohaʻa atu ʻa e fuʻu kakaí ʻi heʻenau mālōloó, pea ko e hā ʻa e lēsoni ʻoku tau ako mei he meʻá ni?
18 ʻI he taimi ʻe taha, naʻe toe ongoʻi ʻe Sīsū ʻa e tokanga ki he ngaahi fiemaʻu fakalaumālie ʻa e fuʻu kakaí. ʻI he taimi ko ʻení ko ia mo ʻene kau ʻaposetoló naʻa nau ongosia ʻi he ʻosi ʻo e femoʻuekina ʻi he ngāue fakamalangá, pea naʻa nau kumi ha feituʻu ke nau mālōlō ai. Ka naʻe vave pē ʻa hono ʻilo kinautolu ʻe he kakaí. Naʻe ʻikai ke ʻita ʻa Sīsū ʻi he fakahohaʻa atu ʻi honau taimi mālōloó, ʻoku fakamatala ʻe Maʻake naʻe “langa hono fatu ʻi he ʻofa.” Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e ongoʻi loloto ʻa Sīsuú? “Ko ʻenau hange ha fanga sipi taʻe hanau tauhi.” Naʻe toe fai ʻe Sīsū ha meʻa ʻo fakahā ʻaki ʻa ʻene ngaahi ongoʻí mo kamata ako ki he fuʻu kakaí ʻo kau ki he “Puleʻanga ʻo e ʻOtua.” ʻIo, naʻe maongo loloto ki ai ʻa ʻenau fiekaia fakalaumālié pea naʻá ne feilaulauʻi ai ʻa e mālōlō naʻe fiemaʻú kae akoʻi kinautolu.—Maʻake 6:34; Luke 9:11.
19. Naʻe anga-fēfē ʻa e fakalahi atu ʻa e tokanga ʻa Sīsū ki he fuʻu kakaí ʻo ʻikai ʻi heʻenau ngaahi fiemaʻu fakalaumālié pē?
19 Neongo naʻe fakatefito ʻa ʻene tokangá ki he ngaahi fiemaʻu fakalaumālie ʻa e kakaí, ka naʻe ʻikai ʻaupito ke liʻaki ai ʻe Sīsū ʻa ʻenau ngaahi fiemaʻu tefito fakamatelié. ʻI he taimi pē ko iá, naʻá ne “fakamoʻui ʻa kinautolu naʻe tangi ki ha faitoʻo.” (Luke 9:11) ʻI ha taimi ki mui mai, naʻe nofo ʻa e fuʻu kakaí ʻo fuoloa mo ia, pea naʻe mamaʻo ʻa honau ʻapí. ʻI heʻene ongoʻi ʻa ʻenau fiemaʻu fakamatelié, naʻe pehē ʻe Sīsū ki heʻene kau ākongá: “ʻOku langa hoku fatu ʻi he ʻofa ki he kakai ni, he ko e ʻaho tolu malo ʻeni mo ʻenau nofo mai, pea ʻoku ʻikai haʻanau meʻa tokoni: pea ʻoku ʻikai te u loto ke tukuange kinautolu fiekakai, naʻa ʻiloange te nau pōngingia ʻi he hala.” (Mātiu 15:32) Naʻe fai leva ʻe Sīsū ha meʻa ke taʻofiʻaki ke ʻoua naʻa hoko ha fakatamaki. Naʻá ne tokonaki ʻo fakafou ʻi ha mana ha meʻakai mei he ngaahi foʻi mā ʻe fitu mo e ngaahi mataʻi ika ki he toko laui afe ʻo e kau tangata mo e kau fefine mo e fānau.
20. Ko e hā ʻoku tau ako mei he fakamatala fakaʻosi fekauʻaki mo e langa ʻa e fatu ʻo Sīsuú ʻi he ʻofá?
20 Ko e fakamatala fakaʻosi ʻo kau ki he langa ʻa e fatu ʻo Sīsuú ʻi he ʻofá ʻoku fekauʻaki ia mo ʻene fononga fakaʻosi ki Selusalemá. Naʻe fononga ha fuʻu kakai mo ia ke kātoangaʻi ʻa e Pāsová. ʻI he hala naʻe ofi ki Sielikō, naʻe kalanga mai ai ha ongo kui: “ʻEiki, ʻaloʻofa mai.” Naʻe feinga ʻa e fuʻu kakaí ke fakalongolongoʻi kinaua, ka naʻe ui kiate kinaua ʻe Sīsū mo ne ʻeke pe ko e hā ʻokú na loto ke ne faí. Naʻá na kole: “ʻEiki, ke fakaʻā homa pokoʻi mata ni.” “Pea langa ʻa e fatu” ʻo Sīsuú ʻi he ʻofa ʻo ne ala ki hona matá, pea naʻá na ʻā. (Mātiu 20:29-34) Ko ha lēsoni mahuʻinga lahi ē ʻoku tau ako mei he meʻa ko ʻení! Ko e ʻamanaki ʻeni ke aʻu atu ʻa Sīsū ki he uike fakaʻosi ʻo ʻene ngāue fakamalanga ʻi he māmaní. Naʻe lahi ʻa ʻene ngāue ke fakaʻosi ki muʻa peá ne mate fakamamahi ʻi he ngaahi nima ʻo e kau fakafofonga ʻo Sētané. Ka, naʻe ʻikai te ne fakaʻatā ʻa e ngaahi tenge ʻo e taimi mahuʻinga ko ʻení ke ne taʻofi ai ia mei hono fakahā ʻa e ngaahi ongoʻi anga-ʻofa mo manavaʻofa ki he ngaahi fiemaʻu mahuʻinga siʻi ange ki he tangatá.
Ngaahi Talanoa Fakatātā ʻOku Fakaeʻa Ai ʻa e Manavaʻofá
21. Ko e hā naʻe fakatātaaʻi ʻi hono kaniseli ʻe he ʻeikí ʻa e moʻua lahi ʻo ʻene tamaioʻeikí?
21 Ko e foʻi veape faka-Kalisi ko e splag·khniʹzo·mai, naʻe ngāueʻaki ʻi he ngaahi fakamatala ko ʻeni ki he moʻui ʻa Sīsuú, naʻe toe ngāueʻaki pē ia ʻi he ngaahi talanoa fakatātā ʻe tolu ʻa Sīsuú. ʻI he talanoa ʻe taha ko e kole ʻa e tamaioʻeiki ki ha taimi ke totongi fakafoki ai ha moʻua lahi. Ka naʻe “manavaʻofa” ʻa ʻene ʻeikí ʻo ne kaniseli ʻa e moʻua ko iá. ʻOku fakatātaaʻi ʻe he meʻá ni ko Sihova ko e ʻOtuá kuó ne fakahā ʻa e manavaʻofa lahi ʻi hono kaniseli ʻa e moʻua lahi ʻo e angahala ʻa e Kalisitiane ʻoku tui ki he feilaulau huhuʻi ʻa Sīsuú.—Mātiu 18:27; 20:28.
22. Ko e hā ʻoku fakahāhaaʻi ʻe he talanoa fakatātā fekauʻaki mo e foha maumau koloá?
22 ʻOku hoko leva ʻa e talanoa fekauʻaki mo e foha maumau koloá. Manatuʻi ʻa e meʻa naʻe hoko ʻi he toe foki ʻa e foha talangataʻá ki ʻapí. “Pea ʻi heʻene kei mamaʻo, naʻe sio ki ai ʻe heʻene ʻeiki, pea langa hono fatu ʻi he ʻofa, ʻo ne lele, ʻo taupe ʻi he uʻa ʻo e tama, ʻo ne ʻuma lolomi kiate ia.” (Luke 15:20) ʻOku fakahā ʻe he meʻá ni ʻi ha fakahāhā ʻe ha Kalisitiane naʻe talangataʻa ʻa e fakatomala moʻoní, ʻe langa ʻa e fatu ʻo Sihová ʻi he ʻofa mo ne tali anga-ʻofa ʻa e tokotaha ko iá. Ko ia, ʻi he ongo talanoa fakatātā ko ʻení, ʻoku fakahā ai ʻe Sīsū ko ʻetau Tamai ko Sihová, ʻoku mātuʻaki “aloofa aubito . . . bea manavaofa.”—Sēmisi 5:11, PM.
23. Ko e hā ʻa e lēsoni ʻoku tau ako mei he talanoa fakatātā ʻa Sīsū ʻo kau ki he tangata Samēlia anga-fakakaungāʻapí?
23 Ko hono tolu ʻo hono ngāueʻaki fakaefakatātā ʻo e splag·khniʹzo·mai ʻoku fekauʻaki ia mo e manavaʻofa ʻa e tangata Samēliá ʻa ia “naʻe langa hono fatu ʻi he ʻofa” ʻi he faingataʻaʻia ʻa ha Siu naʻe kaihaʻasia pea liʻaki ai kuó ne meimei mate. (Luke 10:33) ʻI he ngāue ʻo fakatatau mo e ngaahi ongoʻi ko ʻení, naʻe fai ʻe he tangata Samēliá ʻa e meʻa kotoa naʻá ne malavá ke tokoni ki he solá. ʻOku fakahāhaaʻi ʻe he meʻá ni ʻa e ʻamanekina ʻe Sihova mo Sīsū ʻa e kau Kalisitiane moʻoní ke muimui ki heʻena faʻifaʻitakiʻanga ʻo hono fakahā ʻa e anga-ʻofá mo e manavaʻofá. Ko e niʻihi ʻo e ngaahi founga ʻe lava ke tau fai ai ʻa e meʻa ko ʻení ʻe lave ki ai ʻi he kupu hono hoko maí.
Ngaahi Fehuʻi Fakamanatu
◻ Ko e hā ʻa e ʻuhinga ke mohu ʻaloʻofá?
◻ Naʻe anga-fēfē ʻa e fakahā ʻe Sihova ʻa e manavaʻofá ki hono huafá?
◻ Ko e hā ʻa e fakahāhā lahi taha ʻo e manavaʻofá?
◻ Ko e hā ʻa e founga tuʻu-ki-muʻa naʻe tapua atu ai ʻe Sīsū ʻa e ʻulungaanga ʻo ʻene Tamaí?
◻ Ko e hā ʻoku tau ako mei he ngaahi ngāue manavaʻofa ʻa Sīsuú mo ʻene ngaahi talanoa fakatātaá?
[Fakatātā ʻi he peesi 8]
ʻI he aʻu ʻa e manavaʻofa mei he ʻOtuá ki hono ngataʻangá, naʻe fakaʻatā ai ʻe Sihova ʻa e kau Pāpiloné ke nau ikunaʻi ʻa ʻene kakai talangataʻá
[Fakatātā ʻi he peesi 9]
ʻI he ʻafio ki he mate ʻa hono ʻAlo ʻofaʻangá ʻoku pau naʻe fakatupu ai ha mamahi lahi taha kia Sihova ko e ʻOtuá ʻa ia naʻe teʻeki ai ke hoko ia ki ha taha
[Fakatātā ʻi he peesi 11]
Naʻe tapua haohaoa ʻe Sīsū ʻa e ʻulungaanga manavaʻofa ʻo ʻene Tamaí