Fakatapuí—Kia Hai?
“Ko e meʻa kotoa kuo folofola ki ai ʻa Sihova te mau fai, pea te mau talangofua ki ai.”—ʻEKISOTO 24:7.
1, 2. (a) Kuo līʻoa ʻa e kakai ʻe niʻihi ki he hā? (e) ʻOku fakangatangata pē ʻa e fakatapuí kiate kinautolu ʻoku kau ki ha lotú?
ʻI FEPUELI 1945, ko e kau pailate ʻo e vakapuna tau ko Zero ʻa e Laulā Puna Yatabe ʻa Siapaní naʻa nau fakatahataha ki ha holo. Naʻe ʻoange ki he tokotaha taki taha ha lauʻipepa ke ne tohiʻi ai pe te ne pole ke hoko ko ha mēmipa ʻo e kau tau kamikaze. Naʻe pehē ʻe ha ʻōfisa naʻe ʻi ai ʻi he taimi ko iá: “Naʻá ku fakakaukaú ko hoku ui ia ke feilaulauʻi au ʻi he taimi tauhaʻa ʻo e puleʻangá. Naʻe ueʻi au ʻe heʻeku ngaahi ongoʻí ke u kau ki ai, ko ia naʻá ku foaki atu au ki he lakanga ko iá.” Naʻe akoʻi ia ke ne ngāue mo pailate ʻi ha Ohka (ko ha vakapuna lōketi taonakita) ke tuiʻi ʻaki ia ha vakatau ʻa e filí. Kae kehe, naʻe ʻosi ʻa e taú ia ʻoku teʻeki ai hano faingamālie ke fai ʻa e meʻa ko iá mo ne mate ai maʻa hono fonuá mo hono ʻemipolá. ʻI he foʻi ʻa Siapani ʻi he taú, naʻe movete ai ʻene tui ki he ʻemipolá.
2 ʻI he taimi ʻe taha, naʻe līʻoa ʻa e kau Siapani tokolahi ki he ʻemipolá, ʻa ia naʻa nau tui ko e ʻotua moʻui. ʻI he ngaahi fonua kehé, naʻe ʻi ai pea ʻoku kei ʻi ai ʻa e ngaahi meʻa kehe ke līʻoa ai. Ko e laui miliona kuo nau līʻoa kia Malia, Puta, pe ngaahi ʻotua kehe—ʻoku faʻa fakatātaaʻi ʻe he ngaahi ʻaitolí. Kuo tākiekina ʻe he malanga fakatoʻoalotó ʻa e niʻihi ke ʻoatu ʻa e paʻanga naʻe maʻu ʻi honau kakavá ki he kau malanga ʻevangeliō ʻi he TV ko e poupou ʻaufuatō ia ki he lahi ʻo ʻenau līʻoá. ʻI he ʻosi ʻa e taú, naʻe loto-mamahi ʻa e kau Siapaní ʻo kumi ki ha meʻa foʻou ke fakatapui ki ai ʻa ʻenau moʻuí. Ki he niʻihi, kuo hoko ʻa e ngāué ko e meʻá ia. ʻI he Hahaké mo e Hihifó, kuo fakatapui ʻe he tokolahi kinautolu ki hono tānaki ke lahi ʻa e koloá. Ko e ʻelito ʻo e moʻui ʻa e kau talavoú ʻa e kau faʻu mūsiká, ʻa ia ko ʻenau founga moʻuí ʻoku nau faʻifaʻitaki ki aí. Ko e tokolahi ʻi he ʻahó ni kuo nau hoko ko e kau lotu kiate kinautolu pē, ʻo ʻai ʻa ʻenau ngaahi holí ko e meʻa ia ʻoku nau līʻoa ki aí. (Filipai 3:19; 2 Tīmote 3:2) Ka ʻoku ʻaonga moʻoni ʻa e līʻoa ʻaufuatō ki he ngaahi meʻa pe ko e kakai peheé?
3. Naʻe anga-fēfē ʻa hono fakamoʻoniʻi ʻo e laufānō ʻa e līʻoa ki he meʻa ʻe niʻihi?
3 ʻI he fehangahangai mo e moʻoniʻi meʻá ni, ʻoku faʻa hoko ʻo tōnoa ʻa e ʻamanaki ʻa e kau lotu ʻaitolí. ʻOku hoko ʻo laufānō ʻa e līʻoa ki he ngaahi ʻaitolí ʻi hono ʻilo ʻe he kau lotú ko ʻenau ngaahi ʻaitolí “ko e ngaue ʻa e nima ʻo e tangata.” (Sāme 115:4) ʻI hono fakahā ʻa e ngaahi meʻa fakamā ʻoku fai ʻe he kau malanga ʻevangeliō tuʻu-ki-muʻá, ko e kakai loto-totonú ʻoku nau ongoʻi liʻekina. ʻI he holofa ʻa e “tuʻunga vaivai” fakaʻekonōmiká, kuo hoko ai ʻa e maveuveu fakaeʻatamai ki he kau ngāué ʻi hono fakakau kinautolu ki he fakahokohoko ʻo e faʻahinga ʻe mālōlō fakataimí. ʻI he ngaahi fakasiʻisiʻi hifo ki muí ni ʻo e ngāue fakaʻekonōmiká ko ha tā fakamamahi ia ki he kau lotu ki he Koloá. Naʻe fai ʻa e ngaahi fakamoʻua ʻi he ʻamanaki ke maʻu ha paʻanga lahi pea naʻe hoko ia ko e kavenga pea siʻi mo e ʻamanaki ʻe toe lava ʻo totongi ia. (Mātiu 6:24) ʻI he mate pe ʻikai toe manakoa ʻa e kau sitā hivá mo e kau fakafiefia kehé ʻa ia naʻe ʻaitoliʻakí, kuo tuku liʻekina ai ʻa honau kau lotú. Pea ko kinautolu naʻa nau ʻaʻeva ʻi he founga ʻo e fakafiemālieʻi pē kitá ʻoku nau faʻa maʻu ʻa e fua tamaki.—Kalētia 6:7.
4. Ko e hā ʻokú ne ueʻi ʻa e kakaí ke fakatapui ʻa ʻenau moʻuí ki he ngaahi meʻa taʻeʻaongá?
4 Ko e hā ʻokú ne ueʻi ʻa e kakaí ke fakatapui kinautolu ki ha meʻa taʻeʻaonga pehē? ʻI he tuʻunga lahi, ko e laumālie ʻo e māmaní ʻoku puleʻi ʻe Sētane ko e Tēvoló. (ʻEfesō 2:2, 3) Ko e tākiekina ʻo e laumālie ko ʻení kuo hā ia ʻi he ngaahi founga kehekehe. Ko ha taha kuo puleʻi nai ia ʻe he talatukufakaholo fakafāmilí naʻe tauhi mai ia mei heʻenau ngaahi kuí. Ko e akó mo e akonakiʻí ʻokú na tākiekina mālohi nai ʻa e fakakaukaú. Ko e ʻatimosifia ʻo e ngāueʻangá ʻokú ne fakaʻaiʻai ʻa e “kau ngāue mate” ke nau ngāue lahi ʻaupito ʻo aʻu ki ha fakatuʻutāmaki nai ki he moʻuí. Ko e holi ke maʻu lahi angé ʻoku fakatupu ia ʻe he fakakaukau fakamatelie ʻo e māmaní. ʻOku maumau ai ʻa e ngaahi loto ʻo e tokolahi, ʻo ueʻi kinautolu ke nau līʻoa ki heʻenau ngaahi holi siokitá pē. ʻOku ʻikai te nau sivisiviʻi pe ʻoku taau ʻa e līʻoa pehē ki he ngaahi meʻá ni.
Ko ha Puleʻanga Naʻe Fakatapui
5. Ko e hā ʻa e fakatapui naʻe fai kia Sihova ʻi he taʻu ʻe 3,500 tupu kuo maliu atú?
5 Lahi hake ʻi he taʻu ʻe 3,500 kuo maliu atú, naʻe maʻu ʻe ha puleʻanga ʻo ha kakai ha meʻa taau ange ke līʻoa ki ai. Naʻa nau fakatapui kinautolu kia Sihova ko e ʻOtua aoniú. Naʻe fakahā fakakātoa ʻe he puleʻanga ʻIsilelí ʻa ʻene fakatapui ki he ʻOtuá ʻi he toafa ʻo Sainaí.
6. Ko e hā ʻa hono ʻuhinga ʻo e huafa ʻo e ʻOtuá ki he kau ʻIsilelí?
6 Ko e hā naʻá ne ueʻi ʻa e kau ʻIsilelí ke nau fai ʻa e meʻa ko ʻení? ʻI heʻenau nofo pōpula ʻi ʻIsipité, naʻe fekau ʻe Sihova ʻa Mōsese ke fakatauʻatāinaʻi kinautolu. Naʻe ʻeke ʻe Mōsese ʻa e founga totonu te ne fakamatala ai ʻo kau ki he ʻOtuá ʻo pehē naʻá ne fekau mai iá, pea naʻe fakahā tonu ia ʻe he ʻOtuá “ko au ko au ai pe.” Naʻá ne fekau ʻa Mōsese ke ne fakahā ki he ngaahi foha ʻo ʻIsilelí: “Ko ko-au-ai pe kuo ne fekau au kiate kimoutolu.” (ʻEkisoto 3:13, 14) ʻOku fakahā ʻe he anga ʻo e leá ni ʻe hoko ʻa Sihova ki ha meʻa pē ʻoku fiemaʻu ke fakahoko ʻaki ʻa ʻene ngaahi taumuʻá. Te ne fakahaaʻi ia ko e Tokotaha-Fakahoko ʻo e ngaahi talaʻofá ʻi ha founga naʻe ʻikai ke ʻilo ki ai ʻa e ngaahi kui ʻa e kau ʻIsilelí.—ʻEkisoto 6:2, 3.
7, 8. Ko e hā ʻa e ngaahi fakamoʻoni naʻe maʻu ʻe he kau ʻIsilelí ke hoko ai ʻa Sihova ko ha ʻOtua naʻe taau ke fai ki ai ʻa ʻenau līʻoá?
7 Naʻe fakamoʻoni ʻa e kau ʻIsilelí ki he faingataʻaʻia ʻa e fonua ko ʻIsipité mo hono kakaí ʻi he Mala ʻe Hongofulú. (Sāme 78:44-51) Ko ia, naʻe lahi hake ʻi he toko tolu miliona ʻo kinautolu, kau ai ʻa e kakai fefine mo e fānau, naʻa nau tuʻu mo mavahe atu mei he fonua ko Kōsení ʻi he pō pē ʻe taha, ʻa ia ko ha ngāue fakaofo ia. (ʻEkisoto 12:37, 38) Hoko aí, ʻi he Tahi Kulokulá, naʻe fakahā ai ʻe Sihova “ko e pateʻitau” ia he naʻá ne fakahaofi ʻene kakaí mei he kau tau ʻa Feló ʻaki ʻene vaheua ʻa e tahí ʻo fononga atu ai ʻa e kau ʻIsilelí peá ne toki tāpuniʻi ia ʻo melemo ai ʻa e kau ʻIsipite naʻe tulimui maí. Ko hono olá, “pea vakai ʻe Isileli ʻa e ngaue lahi kuo fai ʻe Sihova ki he kau Isipite; pea naʻe ʻapasia ʻa e kakai kia Sihova, pea naʻa nau tui kia Sihova.”—ʻEkisoto 14:31; 15:3; Sāme 136:10-15.
8 Pea naʻa nau fai ʻo hangē naʻe ʻikai te nau maʻu ha fakamoʻoni ki he ʻuhinga ʻo e huafa ʻo e ʻOtuá, he naʻe lāunga ʻa e kau ʻIsilelí kia Sihova mo hono fakafofonga ko Mōsesé ʻo fekauʻaki mo e feʻamokaki ʻi he meʻakaí mo e vaí. Naʻe ʻomai ʻe Sihova ʻa e kueili, ʻohifo ʻa e mana, pea ʻai ʻa e vaí ke puna mei he maka ʻi Mēlipá. (ʻEkisoto 16:2-5, 12-15, 31; 17:2-7) Naʻe fakahaofi foki ʻe Sihova ʻa e kau ʻIsilelí mei hono ʻohofi ʻe he kau ʻAmalekí. (ʻEkisoto 17:8-13) Naʻe ʻikai ha founga ʻe lava ke fakaʻikaiʻi ai ʻe he kau ʻIsilelí ʻa e meʻa naʻe fakahā ki mui ʻe Sihova kia Mōsesé: “Ko Sihova, ʻa Sihova ʻOtua, ʻAloʻofa mo Anga lelei, Tuai ki he Houhau, pea Fonu ʻi he Kelesi mo e Moʻoni; ʻoku taʻofi mesi maʻa e ngaahi toko afe, ʻoku ne fakamolemole ʻa e kovi mo e talangataʻa mo e angahala.” (ʻEkisoto 34:6, 7) Ko e moʻoni, naʻe fakamoʻoniʻi ʻe Sihova naʻe taau ke nau līʻoa ange ki ai.
9. Ko e hā naʻe ʻoange ai ʻe Sihova ki he kau ʻIsilelí ʻa e faingamālie ke fakahā ʻa ʻenau fakatapui ke tauhi kiate iá, pea naʻe anga-fēfē ʻa ʻenau tali ki aí?
9 Neongo naʻe ʻi ai ʻa e totonu ʻa Sihova ke ʻaʻana ʻa e kau ʻIsilelí koeʻuhi he naʻá ne fakatau kinautolu mei ʻIsipite, ka koeʻuhi ko e ʻOtua anga-ʻofa mo meesi ia, naʻá ne ʻoange kiate kinautolu ʻa e faingamālie ke nau fakahā ʻi he loto-tauʻatāina ʻa ʻenau loto ke tauhi iá. (Teutalōnome 7:7, 8; 30:15-20) Naʻá ne fokotuʻu foki ʻa e ngaahi tuʻunga ki he fuakava ʻi hono vahaʻa mo e kau ʻIsilelí. (ʻEkisoto 19:3-8; 20:1–23:33) Pea ʻi he lave ʻa Mōsese ki he ngaahi tuʻunga ko ʻení, naʻe fakahā ʻe he kau ʻIsilelí: “Ko e meʻa kotoa kuo folofola ki ai ʻa Sihova te mau fai, pea te mau talangofua ki ai.” (ʻEkisoto 24:3-7) ʻI honau loto-tauʻatāiná pē, naʻa nau hoko ai ko e puleʻanga naʻe fakatapui ki he ʻEiki Aoniu ko Sihová.
Houngaʻiá ʻe Iku ki he Fakatapuí
10. ʻOku totonu ke makatuʻunga ʻi he hā ʻa ʻetau fakatapui kia Sihová?
10 ʻOku hokohoko atu pē ʻa e taau ʻa e Tokotaha-Fakatupu ko Sihová ke tau mateaki līʻoa ki ai. (Malakai 3:6; Mātiu 22:37; Fakahā 4:11) Kae kehe, ʻoku ʻikai totonu ke makatuʻunga ʻa ʻetau fakatapuí ʻi he tuingofua, ngaahi ongo fakataimi pē ʻo e lotó, pe kounaʻi mei he niʻihi kehé—naʻa mo e ngaahi mātuʻá. ʻOku pau ke makatuʻunga ia ʻi he ʻilo kānokano ʻo e moʻoni ʻo fekauʻaki mo Sihová pea mo ha houngaʻia ki he meʻa kuo fai ʻe Sihova kiate kitautolú. (Loma 10:2; Kolose 1:9, 10; 1 Tīmote 2:4) Hangē pē ko hono ʻoange ʻe Sihova ki he kau ʻIsilelí ʻa e faingamālie ke fakahā ʻi he loto-tauʻatāina ʻa ʻenau fakatapuí, ko ia ʻokú ne ʻomai kiate kitautolu ha faingamālie ke tau fakatapui ʻi he loto-tauʻatāina pē pea mo fakahāhā ʻa e fakatapui ko iá.—1 Pita 3:21.
11. ʻI heʻetau ako ʻa e Tohi Tapú ʻoku fakahā ai ʻa e hā ʻo fekauʻaki mo Sihová?
11 Fakafou ʻi hono ako ʻo e Tohi Tapú, ʻoku tau ʻilo ai ko e ʻOtuá ko ha tokotaha. ʻOku tokoni ʻa ʻene Folofolá ke tau ʻilo ʻa hono ngaahi ʻulungaanga kuo fakahā ʻi he fakatupú. (Sāme 19:1-4) ʻOku tau ʻilo mei heʻene Folofolá ʻoku ʻikai ko ha Tolu-Tahaʻi-ʻOtua fakamisiteli ia ʻoku ʻikai lava ke mahinoʻi. ʻOku ʻikai foʻi ia ʻi he ngaahi taú pea pehē ʻoku ʻikai te ne tuku ange ʻa hono Tuʻunga-ʻOtuá. (ʻEkisoto 15:11; 1 Kolinitō 8:5, 6; Fakahā 11:17, 18) Koeʻuhi he kuó ne fakahoko ʻa ʻene ngaahi talaʻofá, kuo fakamanatu mai ai kiate kitautolu ʻa e ʻuhinga ʻo hono huafa fakaʻofoʻofa ko Sihová. Ko e Tokotaha-Taumuʻa Maʻongoʻongá ia. (Sēnesi 2:4; Sāme 83:18; ʻAisea 46:9-11) ʻI hono ako ʻo e Tohi Tapú, ʻoku tau maʻu ai ʻa e mahino maʻalaʻala ʻo ʻene anga-tonu mo falalaʻangá.—Teutalōnome 7:9; Sāme 19:7, 9; 111:7.
12. (a) Ko e hā ʻokú ne tohoaki kitautolu kia Sihová? (e) ʻOku anga-fēfē ʻa hono ueʻi ha tokotaha ʻe he ngaahi meʻa naʻe hoko moʻoni ʻa ia ʻoku hiki ʻi he Tohi Tapú ke ne loto ke ne tauhi ai ʻa Sihová? (f) ʻOku anga-fēfē ʻa hoʻo ongoʻi ʻo fekauʻaki mo e tauhi kia Sihová?
12 Ko e ʻulungaanga anga-ʻofa ʻo Sihová ʻoku tautautefito ʻa ʻene tohoaki kitautolu kiate iá. ʻOku fakahā ʻi he Tohi Tapú ʻa ʻene anga-ʻofá, fakamolemolé, mo e meesi ʻi he feangainga mo e kakaí. Fakakaukau ki he anga ʻo ʻene ʻai ke lakalakaimonū ʻa Siope ʻi he hili ʻa e tauhi ʻe Siope ʻa ʻene anga-tonú. ʻOku fakaeʻa mei he meʻa naʻe hokosia ʻe Siopé ko Sihová ‘ʻoku ʻofa uʻuuʻu mo ʻofangofua.’ (Sēmisi 5:11; Siope 42:12-17) Fakakaukau ki he anga ʻo e feangainga ʻa Sihova mo Tēvita ʻi heʻene fai ʻa e tonó mo e fakapoó. ʻIo, ʻoku mateuteu ʻa Sihova ke fakamolemole naʻa mo e ngaahi angahala mamafá ʻi ha ʻunuʻunu atu ʻa e tokotaha angahalá kiate ia mo e “loto lavea mo mafesifesi.” (Sāme 51:3-11, 17) Fakakaukau ki he founga ʻo e feangainga ʻa Sihova mo Saula ʻo Tāsusí, ʻa ia naʻá ne ʻuluaki loto-ʻalovili ʻo fakatangaʻi ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá. ʻOku fakaeʻa mei he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ko ʻení ʻa e meesi ʻa e ʻOtuá mo ʻene loto-lelei lahi ke ngāueʻaki ʻa e faʻahinga ʻoku nau fakatomalá. (1 Kolinitō 15:9; 1 Tīmote 1:15, 16) Naʻe fakakaukau ʻa Paula ʻe lava ke ne tuku atu ʻa ʻene moʻuí tonu ki he ngāue ʻa e ʻOtua anga-ʻofa ko ʻení. (Loma 14:8) ʻOku pehē ʻa hoʻo fakakaukaú?
13. ʻI he tafaʻaki ʻa Sihová, ko e hā ʻa e fakahāhā lahi ʻo ʻene ʻofá ʻokú ne ueʻi ai ʻa e faʻahinga loto-totonú ke fakatapui kinautolu kiate iá?
13 Naʻe fakahaofi ʻe Sihova ʻa e kau ʻIsilelí mei he nofo pōpula ʻi ʻIsipité, pea kuó ne ʻosi teuteu ha founga ke fakahaofi ai kitautolu mei he nofo pōpula ki he angahalá mo e maté—ko e feilaulau huhuʻi ʻa Sīsū Kalaisí. (Sione 3:16) ʻOku pehē ʻe Paula: “Ka ko e ʻOtua ʻoku ne fakaha ʻa e moʻoni o ʻene ʻofa aʻana kiate kitautolu ʻi he pekia ʻa Kalaisi maʻatautolu, lolotonga ʻoku tau kei angahala.” (Loma 5:8) Ko e fokotuʻutuʻu anga-ʻofa ko ʻení ʻokú ne ueʻi ʻa e faʻahinga loto-totonú ke fakatapui kinautolu kia Sihova ʻo fakafou ʻia Sīsū Kalaisi. “ʻIo ʻoku loki kimautolu ʻe he ʻofa ʻa Kalaisi; he naʻe pehe ʻemau fakakaukau, Naʻe mate ha toko taha ko e fetongi ʻo e kakai kotoa pe: pea ta naʻe mate ai kotoa pe: pea ko ʻene mate ʻo fetongi ʻa e kakai kotoa pe naʻe fai koeʻuhi ke ʻoua naʻa toe moʻui maʻanautolu ʻa e kakai ʻoku moʻui, ka maʻae toko taha ko ia, ʻa ia naʻa ne pekia mo toetuʻu ko honau fetongi.”—2 Kolinitō 5:14, 15; Loma 8:35-39.
14. ʻOku feʻunga ʻa e ʻilo pē ki he feangainga ʻa Sihová ke ne ueʻi kitautolu ke fakatapui ʻa ʻetau moʻuí kiate ia? Fakamatalaʻi.
14 Ka ʻoku ʻikai ke feʻunga pē ʻa e ʻilo ki he ʻulungaanga ʻo Sihová mo ʻene feangainga mo e faʻahinga ʻo e tangatá. ʻOku pau ke fakatupulekina ʻa e houngaʻia fakafoʻituitui kia Sihova. ʻOku lava fēfē ke fai ʻa e meʻa ko ʻení? ʻI hono ngāueʻaki ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻi heʻetau moʻuí ʻoku tau ʻiloʻi ai ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku maʻu mei aí ʻoku ʻaonga moʻoni. (ʻAisea 48:17) ʻOku fiemaʻu ke tau ongoʻi ko Sihová kuó ne fakahaofi kitautolu mei he ʻuli ʻo e māmani anga-fulikivanu ko ʻeni ʻoku pule ai ʻa Sētané. (Fakafehoanaki mo 1 Kolinitō 6:11.) Tau ako ke falala kia Sihova ʻi heʻetau fetakai ke fai ʻa e meʻa ʻoku totonú, pea ʻoku tau hokosia ʻiate kitautolu, ko Sihova ko e ʻOtua moʻui ia, “ko e tali lotu” ia. (Sāme 62:8; 65:2) ʻOku vave leva ʻa ʻetau ongoʻi ofi ʻaupito ki aí mo malava ke falala kiate ia mei hotau lotoʻilotó. ʻOku tupulekina ʻiate kitautolu ʻa e ongoʻi ʻofa māfana kia Sihova. ʻOku ʻikai ha veiveiua ʻe iku atu ʻa e meʻá ni ke fakatapui ai ʻa ʻetau moʻuí kiate ia.
15. Ko e hā naʻá ne ueʻi ha tangata, ʻa ia naʻá ne fakatapui ia ki heʻene ngāué ke ne tauhi leva kia Sihova?
15 Kuo hoko ʻo ʻilo ʻe he tokolahi ʻa e ʻOtua anga-ʻofa ko ʻení, ʻa Sihova, pea kuo nau fakatapui ʻa ʻenau ngaahi ngaahi moʻuí ke tauhi kiate ia. Tau fakatātā ʻaki ha tokotaha ngaahiʻuhila naʻe ʻi ai ʻa ʻene pisinisi lelei. ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻokú ne kamata ngāue ʻi he pongipongí ʻo faai atu ai pē ʻo aʻu ki he poʻuli, pea toki foki ki ʻapi ʻi he nima ʻo e pongipongi hono hokó. Pea ʻi he ʻosi ha mālōlō ʻi ha houa nai ʻe taha, ʻokú ne ʻalu leva ki he ngāue hono hoko maí. ʻOkú ne pehē, “Naʻá ku fakatapui au ki heʻeku ngāué.” Pea ʻi he kamata ako ʻa hono uaifí ʻa e Tohi Tapú, naʻá ne kau mo hono uaifi. ʻOkú ne pehē: “Ko e ngaahi ʻotua kotoa pē naʻá ku ʻilo ʻo aʻu mai ki he taimi ko iá naʻa nau nofo talitali pē ke tauhi kinautolu, pea ʻikai ke nau fai ha meʻa ʻoku ʻaonga kiate kitautolu. Ka ko Sihova naʻá ne ʻuluaki fai ʻe ia ha meʻa ʻo ne fekau mai ʻa hono ʻAlo tofu-pe-taha-ne-fakatupu ki he māmaní ko ha feilaulau fakafoʻituitui lahi.” (1 Sione 4:10, 19) Naʻe fakatapui kia Sihova ʻa e tangata ko ʻení ʻi he vahaʻa taimi ʻo e māhina ʻe hongofulu. Hili iá, naʻá ne nōfoʻi ʻi hono tauhi ʻa e ʻOtua moʻuí. Naʻá ne kamata ngāue fakamalanga taimi-kakato pea naʻá ne ʻalu ʻo ngāue ʻi ha feituʻu naʻe lahi ange ai ʻa e fiemaʻú. Naʻá ne hangē ko e kau ʻaposetoló, ‘ʻo liʻaki ʻa e meʻa kotoa pē ʻo nau muimui ʻia Sīsū.’ (Mātiu 19:27) ʻI he ʻosi ʻa e māhina ʻe ua, naʻe ui ia mo hono uaifí ke na ngāue ʻi he vaʻa ʻo e Sōsaieti Taua Leʻo Tohi Tapu mo e Tuleki ʻi he fonua naʻá na nofo aí, koeʻuhi ke lava ke ne tokoni ʻi he ngāue fakaʻuhilá. Kuo laka hake ʻi he taʻu ʻe 20 ʻa ʻene ngāue ʻi he vaʻá, ʻo fai ʻa e ngāue ʻokú ne ʻofa aí—ʻo ʻikai maʻana pē ka maʻa Sihova.
Fakahāhā Hoʻo Fakatapuí
16. Ko e hā ʻa e ngaahi lākanga ʻe niʻihi ʻe fai ʻe ha taha ʻi heʻene fakatapui kia Sihová?
16 ʻI he hili hono ako taimi siʻi ʻa e Tohi Tapú, fakatouʻosi ʻe he talavoú mo e faʻahinga taʻumotuʻá te nau hoko ʻo houngaʻia ʻia Sihova pea mo e meʻa naʻá ne fai maʻanautolú. ʻOku totonu ke ueʻi ʻe he meʻa ko ʻení ʻa kinautolu ke nau fakatapui ki he ʻOtuá. Ko ha tokotaha nai koe ʻo e faʻahinga ko ʻení. ʻOku anga-fēfē haʻo fakatapui koe kia Sihova? ʻI he ʻosi hoʻo maʻu ʻa e ʻilo kānokano mei he Tohi Tapú, ʻoku totonu ke ke fai ʻo fakatatau ki he ʻilo ko iá pea ngāueʻaongaʻaki ʻa e tui kia Sihova mo Sīsū Kalaisí. (Sione 17:13) Fakatomala pea tafoki mei ha ʻalunga angahalaʻia ʻi he kuo hilí. (Ngāue 3:19) Pea te ke hoko ai ki he lākanga ko e fakatapui, fakahā ia ʻaki ʻa e ngaahi lea molumalu ʻi he lotu kia Sihova. ʻOku ʻikai ha veiveiua ko e lotu ko ʻení ʻe molengataʻa ʻa ʻene maongo ʻi hoʻo fakakaukaú, he ko e kamataʻanga ia ʻo ha vā foʻou mo Sihova.
17. (a) Ko e hā ʻoku toe fakamanatu ai ʻe he kau mātuʻá ʻa e ngaahi fehuʻi naʻe ʻosi teuteú mo e kau fakatapui foʻoú? (e) Ko e hā ʻa e lākanga mahuʻinga ʻoku totonu ke fai leva ʻi he ʻosi ʻo ha fakatapui ʻo ha taha, pea ko e hā ʻa hono taumuʻá?
17 Hangē pē ko hono fakamatalaʻi ʻe Mōsese ki he kau ʻIsilelí ʻa e ngaahi tuʻunga ke kau ai ʻi ha fuakava fekoekoeʻi mo Sihová, ko e kau mātuʻa ʻi he ngaahi fakatahaʻanga ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻoku nau tokoni kiate kinautolu naʻa nau toki faí ni ʻenau fakatapuí ke sivisiviʻi fakalelei ʻa e meʻa ʻoku kaunga ki aí. ʻOku nau ngāueʻaki ʻa e ngaahi fehuʻi naʻe ʻosi teuteu ke fakapapauʻi ʻoku mahino kakato ki he tokotaha taki taha ʻa e ngaahi akonaki tefito ʻa e Tohi Tapú pea mo ʻilo ʻa e meʻa ʻoku kaunga ki he hoko ko e Fakamoʻoni ʻa Sihová. Ko ia, ko ha tōʻonga ʻoku feʻungamālie ʻaupito ke fakahāhā ʻa e fakatapuí. Ko ha tokotaha fakatapui foʻou ʻoku totonu ʻa ʻene vēkeveke ke ʻai ke ʻilo ʻe he niʻihi kehé kuó ne hoko ki he monū fekoekoeʻi ko ʻeni mo Sihová. (Fakafehoanaki mo Selemaia 9:24.) ʻOku fai fakalelei ʻeni ʻaki hono fakahoko ʻa e papitaiso ʻi he vaí ko e fakahāhā ia ʻo e fakatapuí. ʻOku fakatātaaʻi hono fakauku mo toe fokotuʻu hake mei he vaí ʻa ʻene mate ki heʻene founga moʻui siokita ki muʻá pea ʻokú ne toetuʻu hake ki ha founga foʻou ʻo e moʻuí, ʻa ia ko hono fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá. ʻOku ʻikai ko ha sākalamēniti, pea ʻoku ʻikai ko ha ouau ʻo hangē ko e misogi ʻo e lotu-Sinitō ʻa ia ko e tokotaha ko iá ʻoku fakamaʻa tokua ʻaki ʻa e vaí.a Ka, ko e papitaisó ko e fakahāhā ia ʻo ha fakatapui kuo ʻosi fai ʻo fakafou ʻi he lotu.
18. Ko e hā ʻoku lava ai ke tau tui pau ʻe ʻikai laufānō ʻa ʻetau fakatapuí?
18 Ko ha meʻa fakangalongataʻa ʻa e taimi molumalu ko ʻení, ʻa hono fakamanatu ki he sevāniti foʻou ʻa e ʻOtuá ʻa e fekoekoeʻi molengataʻa ʻokú ne maʻu ʻi he taimi ko iá mo Sihová. ʻOku ʻikai hangē ia ko e fakatapui naʻe fai ʻe he pailate kamikaze ki hono fonuá mo e ʻemipolá, ʻe ʻikai ke laufānō ʻa e fakatapui ia ko ʻeni kia Sihová, he ko e ʻOtua aoniu he mafai ʻo taʻengata ʻa ia ʻokú ne fakahoko kotoa ʻa e ngaahi meʻa kuó ne kamata ke faí. Ko ia, pea ko ia tokotaha pē, ʻoku taau ke fai ki ai ʻa ʻetau mateaki līʻoá.—ʻAisea 55:9-11.
19. Ko e hā ʻe fai ha fetalanoaʻaki ki ai ʻi he kupu hoko maí?
19 Kae kehe, ʻoku lahi ange ʻa e meʻa ʻoku kaunga ki he fakatapuí. Ko e fakatātaá, ʻoku anga-fēfē ʻa hono ueʻi ʻe he fakatapuí ʻa ʻetau moʻuí ʻi he ʻaho ki he ʻaho? ʻE fai ha fetalanoaʻaki ki ai ʻi he kupu hono hoko maí.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Sio ki he Mankind’s Search for God, naʻe pulusi ʻe he Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc., peesi 194-195.
ʻOkú Ke Manatuʻi?
◻ Ko e hā ʻoku iku ai ki he fakaloto-mamahi ʻa e fakatapui ʻoku fai ʻi he māmaní?
◻ Ko e hā naʻá ne ueʻi ʻa e kau ʻIsilelí ke fakatapui kinautolu kia Sihová?
◻ Ko e hā ʻokú ne ueʻi kitautolu ke tau fakatapui kia Sihova he ʻahó ni?
◻ ʻOku anga-fēfē ʻa ʻetau fakatapui kitautolu kia Sihová?
◻ Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e papitaiso ʻi he vaí?
[Fakatātā ʻi he peesi 10]
Naʻe fakatapui ʻe ʻIsileli ia kia Sihova ʻi Sainai