Ko e Hā Hono Lōloa ʻo e Tatali ʻa e Kau Masivá?
“Kapau ʻoku ʻikai lava ʻe he sōsaieti tauʻatāiná ʻo tokoniʻi ʻa e tokolahi ʻa ia ʻoku masivá, ʻe ʻikai ke malava ke ne fakahaofi ʻa e tokosiʻi ʻa ia ʻoku koloaʻiá.”—John F. Kennedy.
“TE U saiʻia ke hoko e kahaʻú ʻo fisifisimuʻa ki he tokotaha kotoa—ʻikai ha masiva, ʻikai ha kakai ʻe ʻikai hanau nofoʻanga, ko ha palataisi!” Naʻe lea pehē ha kiʻi tamasiʻi taʻu 12 mei São Paulo, Pelēsila. Ka ʻe malava nai ke fakangata e masivá? Ko e hā hono lōloa ʻo e tatali ʻa e kau masivá?
ʻOku fakakaukau ʻa e niʻihi kiate kinautolu ʻoku nau masiva koeʻuhi ko e ʻikai ke malava ke nau fakatau ʻa e ngaahi meʻa ʻoku nau saiʻia aí. Ka neongo ia, fakakaukau ange ki he mamahi mo e faingataʻaʻia ʻa kinautolu ʻoku nau fuʻu masiva ʻaupitó. ʻE lava ke ke fakaʻuta atu ki he tōtuʻa ʻa e faingataʻa mo e loto-mamahi ʻa e kakai peheé? Ko e niʻihi kuo pau ke nau feʻauhi mo e fanga talá, pea mo e fanga kumaá ʻi heʻenau hua holo ʻi he ngaahi tuʻungaveve liʻakí ko e kumi ki ha meʻakai! Ko e hā hono lōloa ʻo hono fakamamahiʻi ʻe he masiva peheé ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá? Ko e kole fakamātoato ʻa Federico Mayor ko e talēkita seniale ʻo e UNESCO (Kautaha ʻa e Puleʻanga Fakatahataha ki he meʻa Fakaako, Fakasaienisi mo Fakafouna), ʻoku feʻungamālie: “Tau liʻaki ʻa e veiveiua ʻi he kātakí ʻa ia te ne fakaʻatā ai kitautolu ke kātakiʻi ʻa ia ʻoku ʻikai tonu ke alamakātakiʻí—ko e masivá, fiekaiá mo e faingataʻaʻia ʻo e laui miliona ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá.”
ʻE fakahoko nai ʻa e misi ki ha lelei fakalūkufua ʻo e ʻuniveesí? Ko e hā ʻa e ʻamanaki ʻoku maʻu ʻe he kau masivá?
Ko e Hā ʻa e Ngaahi Faingamālie ki he Kau Masivá?
Ko e kau takí ʻoku nau fai ʻi he ʻuhinga lelei ʻa ʻenau fokotuʻu ʻa e ngaahi ngāueʻanga lahi ange, vāhenga lelei ange, fakaleleiʻi ʻo e ngaahi polokalama fakasōsialé, pea mo hono vahevahe lelei ʻo e kelekelé. Te nau loto-tatau nai mo e palesiteni U.S. ki muʻa ko John F. Kennedy: “Kapau ʻoku ʻikai lava ʻe he sōsaieti tauʻatāiná ʻo tokoniʻi ʻa e tokolahi ʻa ia ʻoku masivá, ʻe ʻikai ke malava ke ne fakahaofi ʻa e tokosiʻi ʻa ia ʻoku koloaʻiá.” Neongo ia, ko e ngaahi taumuʻa ki ha leleí ʻoku ʻikai feʻunga ia ke ne toʻo fakaʻaufuli ʻa e masivá. Ko e fakatātaá, ʻe malava ʻe he tupu fakaʻikonōmiká ʻo tokoniʻi fakalūkufua ʻa e masivá? Mahalo pē ʻikai. Naʻe pehē ʻe he taki ʻInitia ki muʻa ko Jawaharlal Nehru: “Ko e mālohi ko ia ʻo e sōsaieti ki he tuʻunga fakaʻikonōmiká kapau ʻe liʻaki ʻo taʻetokangaʻi, te ne ʻai ʻa e kau koloaʻiá ke toe koloaʻia ange pea ko e kau masivá ʻe toe masiva ange.” Kae kehe, tukukehe ʻa e faingataʻaʻiá mo e liʻekiná, ko e ongoʻi taʻeʻaongá ʻokú ne toe fakalahi ʻa e māfasia ʻa e kau masivá. ʻE malava ʻe he kau taki ʻi he faʻahinga ʻo e tangatá ʻo tokoniʻi ʻa e kau masivá ke ikuʻi ʻa e ongoʻi masiva tokoní mo e siva ʻo e ʻamanakí?
Ko hono moʻoní, kuo tokolahi ʻa e kau masiva mātuʻaki faingatāmaki kuo nau ako ke fekuki mo e masivá pea mo ikuʻi ʻa e ngaahi ongoʻi māʻulalo ʻo ʻikai fakamahuʻingaʻi kitá ʻi he lolotonga ʻo e ngaahi fuʻu faingataʻá hangē ko e ʻalu he ʻataá ʻa e totongi ʻa e koloá mo e ʻikai maʻu ha ngāué. ʻIkai ko ia pē, ko e hongé, ʻikai ha nofoʻangá, mo e loto-mamahí kuo pau ke toʻo fakaʻaufuli atu ia. ʻOku fakaʻohovaleʻi koe ʻe he meʻá ni? ʻOku mau fakaafeʻi koe ke lau ʻa e kupu hono hokó: “ʻOku Vavé Ni, Ke ʻIkai ha Taha ʻe Toe Masiva!”