LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w95 9/1 p. 12-17
  • Ko e ʻAonga mei he Lau Tohitapu Fakaʻahó

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Ko e ʻAonga mei he Lau Tohitapu Fakaʻahó
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1995
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Lau Fakaʻaho Ia
  • Ko e Fiemaʻu ke Toutou Lau ʻa e Tohitapú
  • Ko e Taimi ke Fai Nai Ai ʻa e Lau Tohitapú
  • Ngaahi Founga Kehekehe ki he Lau Tohitapú
  • Maʻu ʻa e Mahino ʻo e Meʻa ʻOkú Ke Laú
  • Lau Tohitapú—ʻAonga mo Fakafiefia
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2000
  • Ke Ke Ngāue Tōtōivi ki he Lautohí
    Maʻu ʻAonga mei he Ako Fakafaifekau Fakateokalatí
  • Fiefia ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá
    Maʻu ʻAonga mei he Ako Fakafaifekau Fakateokalatí
  • Founga ʻe Lava Ke Ke Maʻu ʻAonga Lahi Taha Ai mei he Tohi Tapú
    Fiefia ʻi he Moʻuí ʻo Taʻengata!—Ako Tohi Tapu Fetalanoaʻaki
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1995
w95 9/1 p. 12-17

Ko e ʻAonga mei he Lau Tohitapu Fakaʻahó

“Monuʻiaa, ka ko e tangata . . . ko e Lao ʻa Sihova ʻa ʻene manako, ʻio ʻi he lao oʻona ʻoku ne fakalaulauloto ʻaho mo e po.”​—SĀME 1:​1, 2.

1. (a) Ko e hā ʻa e fakaʻilonga mahino ʻoku hā ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e fale pulusi ʻi he ʻuluʻi ʻapitanga ʻi māmani ʻo e Sōsaieti Taua Leʻó? (e) ʻE anga-fēfē ke tau maʻu ha ʻaonga ʻo kapau te tau tali fakamātoato tāutaha ʻa e fakahinohino ko iá?

“LAU FAKAʻAHO ʻA E FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ KO E TOHITAPÚ.” Ko e ngaahi lea ko iá ʻoku ʻasi ʻi he ngaahi mataʻitohi lalahi, ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo ha fale ʻi Brooklyn, Niu ʻIoke ʻa ia ʻoku pulusi ai ʻa e ngaahi Tohitapú mo e ngaahi tohi fekauʻaki mo e Tohitapú ʻe he Sōsaieti Taua Leʻo Tohitapu mo e Tuleki. Ko e fakahinohino ko iá ʻoku ʻikai ke fakahanga taha pē ia ki he kakai ʻo e māmaní ʻa ia ʻoku nau sio ki he fakaʻilongá. ʻOku fakatokangaʻi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ko kinautolu foki ʻoku fiemaʻu ke nau tali fakamātoato ia. Ko kinautolu ʻoku nau lau maʻu pē ʻa e Tohitapú mo ngāueʻaki fakafoʻituitui iá ʻo nau maʻu ai ʻa e ʻaonga mei he akonakí, ko e valokí, ko e fakatonutonú, mo e akonaki ʻi he māʻoniʻoni ʻoku tokonaki maí.​—2 Tīmote 3:​16, 17.

2. Naʻe fēfē ʻa hono fakamamafaʻi ʻe Tokoua Russell ʻa e mahuʻinga ʻo e lau Tohitapú?

2 ʻOku houngaʻia lahi ʻaupito ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi heʻenau ngaahi tokoni ki heʻenau ako Tohitapú, kau ai ʻa e Taua Leʻó, pea ʻoku nau ngāueʻaki maʻu pē ʻa e ngaahi meʻá ni. Ka ʻoku nau ʻiloʻi ʻe ʻikai lava ʻe ha taha ʻo e ngaahi meʻa ko iá ke fetongi ʻa e Tohitapú. Ki mui mai ʻi he 1909, ko Charles Taze Russell, ko e ʻuluaki palesiteni ʻo e Sōsaieti Taua Leʻo Tohitapu mo e Tulekí, naʻá ne tohi ki he kau lautohi ʻi he makasini Taua Leʻó: “ʻOua ʻaupito ʻe ngalo ko e Tohitapú ko hotau Tuʻungá ia neongo kuo ʻomai nai ha ngaahi tokoni mei he ʻOtuá ʻoku nau ‘tokoni’ pē ka ʻoku ʻikai ko e fetongi ia ʻo e Tohitapú.”

3. (a) ʻOku anga-fēfē ʻa hono laveʻi ʻe he “folofola ʻa e ʻOtua” ʻa e faʻahinga kuo nau ʻilo iá? (e) Naʻe tuʻo fiha hono lau mo ako ʻe he kau Pēleá ʻa e Tohitapú?

3 ʻOku loloto mo mālohi ʻa e Tohitapu fakamānavaʻí pea ʻoku ʻikai maʻu ia ʻe ha tohi kehe. “He ko e folofola ʻa e ʻOtua, ko e koto moʻui mo e koto malohi, pea masila ange ʻi he heleta fakatoumata fuape; ʻo ne ʻasi atu ʻo māioioʻi ʻa e loto mo e laumalie, ʻio, hono ngaahi hokonga mo e uho; pea ʻoku ne vavangaʻi ʻa e ngaahi holi mo e fakakaukau ʻo e loto.” (Hepelū 4:12) Naʻe fakaongoongoleleiʻi loto-māfana ʻe he ākonga ko Luke ʻa e kakai ʻo Peleá, ʻo lau kinautolu ko e kau “anga fakaʻeiʻeiki ange.” Naʻe ʻikai ke ngata pē ʻi heʻenau tali lelei ʻa e folofola naʻe malangaʻi ʻe he ʻaposetolo ko Paulá mo hono tākanga ko Sailosí ka naʻa nau toe “kumi ʻi he Tohitapu ʻi he ʻaho kotoa pe” ke fakapapauʻi ʻa e makatuʻunga Fakatohitapu ʻo e meʻa naʻe akoʻakí.​—Ngāue 17:11.

Lau Fakaʻaho Ia

4. ʻOku fēfē hono fakahā ʻi he Tohitapú ʻa e tuʻo lahi ʻo ʻetau lau ʻa e Tohitapú?

4 ʻOku ʻikai ke fakahā totonu mai ʻi he Tohitapú ia pe ʻe tuʻo fiha ʻa ʻetau lau iá. Kae kehe, ʻoku hiki ai ʻa e enginaki ʻa Sihova kia Siōsiuá ke ‘fakalaulauloto ki he tohi ʻo e lao ʻi he ʻaho mo e po’ pea te ne fai fakapotopoto ai mo lavameʻa ʻi hono fai ʻa ʻene ngāue naʻe vaheʻi mei he ʻOtuá. (Siōsiua 1:8) ʻOku fakahā ai kiate kitautolu ko ha tuʻi pē naʻe pule ki ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá naʻá ne lau ʻa e Tohitapú ʻi he “ngaahi ʻaho kotoa oʻene moʻui.” (Teutalōnome 17:19) ʻOku toe pehē ai: “Monuʻiaa, ka ko e tangata ko ē kuo ʻikai fou ʻi he fakakaukau ʻa e fakaʻotuamate . . . Ka ko e Lao ʻo Sihova ʻa ʻene manako, ʻio ʻi he lao oʻona ʻoku ne fakalaulauloto ʻaho mo e po.” (Sāme 1:​1, 2) Kae ʻumaʻā ʻa e Kosipeli naʻe hiki ʻe Mātiú ʻoku fakahā ai kiate kitautolu ʻi hono talitekeʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e ngaahi feinga ʻa Sētane ke fakataueleʻi Iá, naʻá Ne toʻo mei he Konga Tohitapu Faka-Hepeluú, ʻo pehē: “Kuo tohi, Oku ikai moʻui ʻa e tangata ʻi he ma pe, ka ʻi he ngāhi folofola kotoa pe ʻoku ʻalu atu mei he fofonga ʻo e ʻOtua.” (Mātiu 4:4) ʻOku tuʻo lahi fēfē ʻa ʻetau fiemaʻu ʻa e meʻakai fakamatelié? ʻI he ʻaho kotoa pē! ʻOku mahuʻinga ange ʻa e maʻu ʻo e meʻakai fakalaumālie fakaʻahó koeʻuhi he ʻoku kaunga ia ki heʻetau ngaahi ʻamanaki ki he moʻui taʻengatá.​—Teutalōnome 8:3; Sione 17:3.

5. ʻOku anga-fēfē ʻa e lava ke tokoni kiate kitautolu ʻa e lau fakaʻaho ʻo e Tohitapú ke ‘tāu ʻetau laka pea mo e ʻEiki’ ʻi he taimi ʻoku hoko mālohi mai ai kiate kitautolu ʻa e ngaahi ʻahiʻahi ʻo e tuí?

5 ʻOku tau fiemaʻu kotoa pē ke fakaivia fakaʻaho kitautolu ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá. ʻI he ʻaho kotoa pē​—ʻi ʻapi, ʻi he ngāué, ʻi he akó, ʻi he halá, ʻi he fai ʻo e fakataú, ʻi heʻetau ngāue fakafaifekaú​—ʻoku hoko mālohi mai ai kiate kitautolu ʻa e ngaahi pole ki heʻetau tuí. ʻE anga-fēfē haʻatau feangainga mo e ngaahi meʻá ni? Te tau manatuʻi leva ʻa e ngaahi fekau mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni mei he Tohitapú? ʻI he ʻikai ke fakalototoʻaʻi ʻa e ongoʻi falala pē kiate kitá, ʻoku fakatokanga ʻe he Tohitapú: “Ko ia ʻilonga ʻa ia ʻoku ne pehe kuo ne tuʻu, ke vakavakai naʻa ne hinga.” (1 Kolinitō 10:12) Ko e lau fakaʻaho ʻa e Tohitapú ʻe tokoni ia kiate kitautolu ke ‘tāu ʻetau laka pea mo e ʻEiki, ʻo huʻu ki he meʻa kotoa pe te ne hōifua ai’ kaeʻoua ʻe fakaʻatā ʻa e māmaní ke ne fakafōtunga kitautolu ki heʻene foungá.​—Kolose 1:​9, 10; Loma 12:2.

Ko e Fiemaʻu ke Toutou Lau ʻa e Tohitapú

6. Ko e hā ʻoku ʻaonga ai ke toutou lau ʻa e Tohitapú?

6 Ko e lau ʻo e Tohitapú ʻoku faikehekehe ʻaupito ia mei he lau ʻo ha tohi talanoa faʻu pē. Ko e lahi taha ʻo e talanoa faʻu manakoá naʻe fakataumuʻa ia ke lau tuʻo taha pē; ʻi hono ʻilo pē ʻe ha taha ia ʻa e talanoá mo hono ikuʻangá, ʻoku ʻikai ha toe taumuʻa ia ke toe lau ai ʻa e tohi ko iá. Ko hono faikehekehé, tatau ai pē pe kuo tau lau tuʻo fiha ʻa e Tohitapú, ʻoku tau maʻu ʻa e ʻaonga lahi mei hono toe lau iá. (Palōvepi 9:9) Ki ha tokotaha ʻiloʻilo, ko e Tohitapú ʻokú ne tānaki mai ʻa e ʻuhinga foʻou. ʻOku maongo lahi ki ai ʻa e ngaahi kikite ʻo fekauʻaki mo e ngaahi ʻaho fakaʻosí mei he ngaahi meʻa kuó ne sio mo fanongo ki aí, mo ne hokosia fakafoʻituitui ʻi he ngaahi māhina ki mui ní. (Tāniela 12:4) ʻI heʻene fakalahi ʻa ʻene taukei ʻi he moʻuí mo fekuki mo e ngaahi palopalemá, ʻoku houngaʻia kakato ange ai ʻa e tokotaha lau Tohitapu ʻiloʻiló ʻi he enginaki naʻá ne lau fāinoa peé. (Palōvepi 4:18) Kapau ʻokú ne puke lahi ʻaupito, ko e talaʻofa ʻa e Tohitapu ʻo fekauʻaki mo hono toʻo atu ʻa e mamahí pea toe fakafoki mai ʻa e moʻui leleí ʻoku loloto ange ʻa hono ʻuhinga kiate iá ʻi he taimi ki muʻa atú. ʻI he mate ʻa e ngaahi kaumeʻa ofi mo e ngaahi mēmipa ʻo e fāmilí, ʻoku hoko ʻo toe mahuʻinga ange ai ʻa e talaʻofa ʻo e toetuʻú.

7. Ko e hā ʻe tokoni kiate kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau fua ai ha fatongia foʻou ʻi he moʻuí, pea ko e hā ʻa hono ʻuhingá?

7 Kuó ke lau fakafoʻituitui nai ʻa e Tohitapú mo ngāueʻaki ʻa ʻene enginakí ʻi ha ngaahi taʻu. Ka ʻokú ke fua nai ʻi he taimí ni ha ngaahi fatongia foʻou ʻi he moʻuí. ʻOkú ke fakaangaanga ke ke mali? Te ke hoko ko ha mātuʻa tauhi fānau? Kuo tuku kiate koe ha fatongia ʻi he fakatahaʻangá ko ha taha ʻo e kau mātuʻá pe ko ha sevānití? Kuó ke hoko ko ha ʻevangeliō taimi-kakato, ʻo toe tānaki atu ʻa e ngaahi faingamālie ki he malangá mo e faiakó? Ko ha ʻaonga ē ke toe lau ʻa e Tohitapú ke ʻosi mo fakakaukau ki he ngaahi fatongia foʻou ko iá!​—ʻEfesō 5:​24, 25; 6:4; 2 Tīmote 4:​1, 2.

8. ʻI he liliu nai ʻa e ngaahi tuʻungá ʻoku anga-fēfē ʻa ʻene hā mei ai ʻoku fiemaʻu ke ako lahi ange ʻo fekauʻaki mo e ngaahi meʻa naʻa tau fakakaukau kuo tau ʻosi ʻiló?

8 Naʻá ke fai lelei nai ʻi he taimi ko ē ʻi hono fakahāhā ʻa e ngaahi fua ʻo e laumālié. (Kalētia 5:​22, 23) Ka neongo ia te ke fehangahangai nai mo e ngaahi tuʻunga kuo liliu ʻa ia ʻe fiemaʻu ai ke toe ako lahi ange ʻo fekauʻaki mo e ngaahi ʻulungaanga faka-ʻOtua ko iá. (Fakafehoanaki mo Hepelū 5:8.) Ko ha ʻovasia fefonongaʻaki ki muʻa naʻá ne ʻilo ʻoku feʻunga ke tuku ʻa ʻene ngāue makehé koeʻuhi kae tauhi ʻa ʻene ongo mātuʻa taʻumotuá naʻá ne pehē: “Naʻá ku fakakaukau naʻe lelei pē ʻa ʻeku fakahāhā ʻa e ngaahi fua ʻo e laumālié. Ka ʻi he taimí ni ʻoku ou ongoʻi ʻoku hangē haʻaku toe kamata foʻoú.” ʻOku pehē pē, ko e ngaahi husepāniti mo e ngaahi uaifi ʻa ia ʻoku puke lahi fakaesino pe fakaeongó te nau ʻilo nai ʻi hono fai ha tauhi tāutaha, ʻoku faʻa hoko ai ʻa e mafasiá ʻo fakatupu ʻa e ngaahi tōʻonga ʻe fakalotosiʻi kiate kinautolu. Ko e lau maʻu pē ʻa e Tohitapú ko e maʻuʻanga fakafiemālie lahi ia mo e tokoni.

Ko e Taimi ke Fai Nai Ai ʻa e Lau Tohitapú

9. (a) Ko e hā ʻe lava ke tokoni ki ha tokotaha ʻoku fuʻu femoʻuekina ke ne maʻu ha taimi ki he lau fakaʻaho ʻo e Tohitapú? (e) Ko e hā ʻoku fakatefito ai ʻa e mahuʻinga ʻa e lau ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá ki he kau mātuʻá?

9 Ko e moʻoni, ki he kakai kuo nau ʻosi fuʻu femoʻuekiná, ko ha pole ia ke toe maʻu ha taimi ke fai ha meʻa ʻo tānaki atu ki he tuʻunga tuʻumaʻú. Kae kehe, ʻoku lava ke tau maʻu ha ʻaonga mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sihová. ʻOku fakahā ʻi he Tohitapú ʻokú ne fai ʻa e ngaahi meʻa ‘ʻi he hokosia ʻa e taimi.’ (Sēnesi 21:2; ʻEkisoto 9:5; Luke 21:24; Kalētia 4:4) Ko e houngaʻia ki he mahuʻinga ʻo hono lau maʻu pē ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻe lava ke tokoni ia kiate kitautolu ke vaheʻi ha taimi ki ai ʻi heʻetau taimi-tēpile fakaʻahó. (ʻEfesō 5:​15-17) ʻOku tautefito ki he kau mātuʻá ʻa e fiemaʻu ke vaheʻi ha taimi ki hono lau maʻu pē ʻa e Tohitapú koeʻuhi ko e enginaki te nau faí ʻe makatuʻunga pē ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni mei he Tohitapú pea ko e laumālie te nau fakahā ʻe tapua mei ai ʻa e “poto ʻoku mei ʻolunga.”​—Sēmisi 3:17; Taitusi 1:9.

10. Ko e taimi fē ʻoku lau ai ʻe he kau lau Tohitapu fakaʻaho ʻa e Tohitapú?

10 Ko e tokolahi kuo nau lavameʻa ʻi ha polokalama ʻo e lau Tohitapu fakafoʻituitui ʻoku nau fai ʻenau lautohí pongipongia ki muʻa ke kamata ʻenau ngaahi ngāue fakaʻahó. Ko e niʻihi kehé ʻoku nau malava ke fai lelei ia mo tuʻumaʻu ʻi ha taimi kehe. Ko e ngaahi kāsete Tohitapú (kapau ʻoku maʻu) ʻoku tokoni ia ki he kau fonongá ke nau ngāueʻaongaʻaki ʻa e taimi fonongá, pea ko e Kau Fakamoʻoni ʻe niʻihi ʻoku nau fanongo ki ai ʻi he lolotonga hono fai ʻa e ngaahi ngāue fakaʻapí. Ko e ngaahi polokalama naʻe ʻaonga ki he Kau Fakamoʻoni kehekehe ʻi ʻIulope, ʻAfilika, ʻAmelika Tokelau, ʻAmelika Tonga, mo e Hahaké ʻoku hā ʻi he Watchtower ʻo Mē 1, 1995, peesi 20 mo e 21, ʻi he kupu ko e “Ko e Taimi ʻOku Nau Lau Ai Iá mo Hono ʻAonga Kiate Kinautolú.”

11. ʻOku lava fēfē ke fai ʻa e lau Tohitapu fakaʻahó kapau ʻoku fakangatangata ʻaupito ʻa e taimi ʻoku maʻú?

11 ʻI ha tuʻunga pē ʻoku ʻikai ko e meʻa mahuʻinga lahi tahá ʻa e lahi ʻo e taimi kuo vaheʻi ki hoʻo lau Tohitapú ka ko e tuʻumaʻu ʻa hono faí. Te ke ʻilo nai ʻoku fakafiefia ke tangutu ʻo lautohi ʻi ha houa pe lahi ange, ʻi hono fai ha fekumi fakalahi, pea hoko ʻo nōfoʻi ʻaupito ʻi he fakamatalá. Ka ʻoku malava ia ʻi hoʻo taimi-tēpilé ʻi ha tuʻunga tuʻumaʻu? ʻIkai ʻe lelei ange ʻi he ʻaho kotoa ke lautohi ʻi he miniti ʻe 15 pea naʻa mo e miniti ʻe 5, kaeʻoua ʻe ʻosi atu ʻa e ngaahi ʻaho ʻoku ʻikai fai ha lau Tohitapu ia? ʻAi ko hoʻo fakapapau ia ke fai fakaʻaho hoʻo lau Tohitapú. Toki fakalahi leva ʻa e lautohi ko iá ʻaki ha fekumi ke loloto ange ʻo ka malava.

Ngaahi Founga Kehekehe ki he Lau Tohitapú

12. Ko e hā ʻa e polokalama lau Tohitapu ki he kau mēmipa foʻou ʻo e fāmili Pētelí mo e kau ako ʻi Kiliatí?

12 ʻOku lahi ʻa e ngaahi founga ia ʻe lava ke lau ai ʻa e Tohitapú. ʻOku ʻaonga ke lau ia meia Sēnesi ʻo aʻu kia Fakahā. Ko e ngaahi mēmipa kotoa pē ʻi māmani lahi ʻo e fāmili Pētelí ʻoku nau ngāue ʻi he ʻuluʻi ʻapitanga ʻi māmaní pe ʻi he taha ʻo e ngaahi vaʻa ʻo e Sōsaietí ʻoku fiemaʻu ke nau lau ʻa e Tohitapú fakakātoa ʻi he lolotonga ʻo e ʻuluaki taʻu ʻo ʻenau ngāue ʻi Pētelí. (ʻOku faʻa kau ai hono lau ʻa e vahe ʻe tolu ki he nima, ʻo makatuʻunga mei honau lahi, pe ko e peesi ʻe fā pe nima, ʻi he ʻaho.) Ko e kau ako ʻi he Akoʻanga Tohitapu ʻa e Taua Leʻó ko Kiliatí kuo pau ke nau lau ʻa e Tohitapú ke ʻosi ki muʻa pea nau ʻosi mei aí. ʻOku ʻamanekina ʻe tokoni ʻeni kiate kinautolu ke nau ʻai ʻa e lau fakaʻaho ʻo e Tohitapú ko ha konga ia ʻo ʻenau moʻuí.

13. Ko e hā ʻa e kolo ʻoku fokotuʻu atu ki he Kau Fakamoʻoni toki papitaiso foʻoú?

13 ʻOku ʻaonga ki he Kau Fakamoʻoni kuo toki papitaiso foʻoú ke nau fokotuʻu haʻanau kolo ʻo hono lau ʻa e Tohitapú ke ʻosi. ʻI he taimi naʻá ne teu papitaiso ai ʻi he 1975, naʻe ʻeke ai ʻe ha tokotaha ʻo e kau mātuʻá ki ha talavou ʻi Falanisē pe naʻe ʻi ai haʻane polokalama pau ki he lau Tohitapú. Talu mei ai naʻá ne lau ʻa e Tohitapú fakakātoa ʻi he taʻu taki taha, ʻokú ne faʻa fai ʻene lautohí ʻi he pongipongí ki muʻa peá ne ʻalu ki he ngāué. Ko hono ngaahi olá, ʻokú ne pehē: “Naʻá ku hoko ʻo maheni lelei ange ai mo Sihova. ʻOku lava ke u ʻilo ʻa e anga ʻo e fekauʻaki ʻa e meʻa kotoa pē ʻokú ne faí ki heʻene taumuʻá pea mo e anga ʻene tali ʻi he hoko ʻa e ngaahi faingataʻá. ʻI he taimi tatau pē, ʻoku ou ʻilo ko Sihová ʻoku māʻoniʻoni mo lelei ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē ʻokú ne fai.”

14. (a) Ko e hā ʻoku fiemaʻú kae kamata ha polokalama lau Tohitapu fakafoʻituitui ʻe fai maʻu pē? (e) Ko e hā ʻe tokoni nai kiate kitautolu ke manatuʻi ʻa e fakamatala fakalūkufua ʻi he tohi taki taha ʻo e Tohitapú ʻi heʻetau lau iá?

14 Kuó ke lau ʻa e Tohitapú fakakātoa? Kapau ʻoku teʻeki ai, ko e taimi lelei ʻeni ke kamata aí. Fokotuʻu ha polokalama pau, pea fai maʻu pē ki ai. Fakapapauʻi pe ko e peesi ʻe fiha pe ko e vahe ʻe fiha ʻe lau ʻi he ʻaho taki taha, pe fakapapauʻi ʻa e lahi ʻo e taimi te ke ngāueʻaki ki aí mo e taimi ke fai aí. ʻE ʻikai ke ʻosiki ʻe he tokotaha kotoa pē ia ʻa e Tohitapú ʻi he taʻu ʻe taha, ka ko e meʻa mahuʻingá ke lau maʻu pē ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá, fai pehē fakaʻaho kapau ʻoku malava. ʻI hoʻo lau ʻa e Tohi Tapú, te ke ʻilo ai ko hono ngāueʻaki ʻa e ngaahi tohi ʻoku lave ki aí ʻoku ʻaonga ia ki hono ʻai ke maongo ki hoʻo fakakaukaú ʻa e fakamatala fakalūkufua ʻo e meʻa ko iá. Kapau ʻoku ala maʻu ʻa e Insight on the Scriptures ʻi he lea ʻokú ke ngāueʻakí, ki muʻa ke ke kamata lau ha tohi ʻi he Tohitapú, fakamanatu ʻa e fakamatala nounou ʻo e ngaahi meʻa mahuʻinga ʻoku kau ki ai ʻoku maʻu ʻi he Insight.* Fakatokangaʻi tautefito ʻa e ngaahi ʻuluʻitohi mataʻāʻā ʻi he fakamatalá. Pe ngāueʻaki meimei tatau ʻa e fakanounou lahi ange kuo tokonaki ʻi he tohi ko e “All Scripture Is Inspired of God and Beneficial.”a

15. (a) Ko e hā ʻa e ngaahi fokotuʻu naʻe ʻomai ʻi he peesi 14 mo e 15 ʻe tokoni ke fakaleleiʻi ai hoʻo lau Tohitapú? (e) Ko e hā ʻa e meʻa mātuʻaki mahuʻinga ʻoku totonu ke tau tokanga lahi ange ki aí, kaeʻoua ʻe tōʻongaʻaki pē hono lau ha ngaahi peesi?

15 ʻOku ʻaonga ʻa e lau hokohoko ʻo e Tohitapú, kaeʻoua ʻe hoko ʻo tōʻongaʻaki pē. ʻOua ʻe lau ha ngaahi peesi ʻi he ʻaho taki taha koeʻuhi pē ke pehē kuó ke lau ʻa e Tohitapú ʻo ʻosi ʻi he taʻu kotoa pē. ʻOku hangē ko ia ʻoku hā ʻi he puha “Ngaahi Fokotuʻu ke Fakalahi Ange Hoʻo Lau Tohitapú” (peesi 14 mo e 15), ʻoku lahi ʻa e ngaahi founga ia te ke lau mo fiefia ai ʻi he Tohitapú. Tatau ai pē pe ko e hā ʻa e founga ʻokú ke ngāueʻakí, fakapapauʻi ʻokú ke fakatou fafanga ho ʻatamaí mo ho lotó.

Maʻu ʻa e Mahino ʻo e Meʻa ʻOkú Ke Laú

16. Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke vaheʻi ha taimi ke fakalaulauloto ai ki he meʻa ʻoku tau laú?

16 ʻI hono akoʻi ʻo ʻene kau ākongá, naʻe fakamamafaʻi ʻe Sīsū ʻa e mahuʻinga ʻo ʻenau maʻu ʻa e mahino ki he meʻa naʻá ne leaʻakí. Ko e meʻa naʻe mahuʻingá, naʻe ʻikai ko e fakaʻuhinga fakaeʻatamai pē, ka ko ʻenau “ʻilo ʻaki honau loto” koeʻuhi ke nau ngāueʻaki ia ʻi heʻenau moʻuí. (Mātiu 13:​14, 15, 19, 23) Ko e tangata ʻi lotó ʻoku lau ʻe he ʻOtuá, pea ko e meʻa ia ʻoku fakafofongaʻi ʻe he lotó. (1 Sāmiuela 16:7; Palōvepi 4:23) Ko ia, tānaki atu ke fakapapauʻi ʻoku tau maʻu ʻa e ʻuhinga ʻo e lau ʻa e konga ʻi he Tohitapú, ʻoku fiemaʻu ke tau fakalaulauloto ki ai, ʻo fakakaukau atu ki hano ngāueʻaki ʻi heʻetau moʻuí.​—Sāme 48:9; 1 Tīmote 4:15.

17. Ko e hā ʻa e ngaahi tafaʻaki ʻe niʻihi ʻa ia te tau fakalaulauloto nai ai ki he meʻa ʻoku tau lau ʻi he Tohitapú?

17 Feinga ke fakapapauʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he ngaahi fakamatala ʻi he Tohitapú kae lava ke ke ngāueʻaki ia ki he ngaahi tuʻunga ʻokú ke fehangahangai mo iá. (Fakafehoanaki mo Mātiu 9:13; 19:​3-6.) ʻI hoʻo lau mo fakalaulauloto ʻo fekauʻaki mo e ngaahi ʻulungaanga fakaofo ʻo Sihová, ngāueʻaki ʻa e faingamālie ko iá ke fakaivimālohiʻi ai ho vahaʻangatae fakafoʻituitui mo iá, ʻo fakatupu ʻi loto ʻiate koe ha ongoʻi mālohi ʻo e līʻoa ki he ʻOtuá. ʻI hoʻo lau ʻa e ngaahi fakamatala ʻi he taumuʻa ʻa Sihová, fakakaukau pe ko e hā ʻe lava ke ke fai ke fetāiaki mo e ngaahi meʻa ko ʻení. ʻI hoʻo lau ʻa e akonaki fakahangatonú, ʻoua te ke pehē pē kiate koe, ‘ʻOku ou ʻilo ia,’ kae ʻeke, ‘ʻOku ou fai ʻa e meʻa ʻokú ne talá? Kapau ko ia, ʻeke pē kiate koe, ‘Ko e hā ʻa e ngaahi founga ʻe lava ke u fai ai ia ke “hulu atu?”’ (1 Tesalonaika 4:1) ʻI hoʻo ako ki he ngaahi fiemaʻu mei he ʻOtuá, fakatokangaʻi foki ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻi he Tohitapú ʻa e faʻahinga naʻa nau moʻui ʻo fetāiaki mo e ngaahi fiemaʻu ko ʻení mo e faʻahinga naʻe ʻikaí. Fakakaukau atu ki he ʻuhinga ko ia naʻa nau tulimui ai ki he founga naʻa nau faí pea ko e hā naʻe iku ki aí. (Loma 15:4; 1 Kolinitō 10:11) ʻI hoʻo lau ʻo fekauʻaki mo e moʻui ʻa Sīsū Kalaisí, manatuʻi ko Sīsū ʻa e tokotaha naʻe tuku ki ai ʻe Sihova ʻa e tuʻunga tuʻi ki he māmaní kotoa; ngāueʻaki ʻa e faingamālié ke fakaivimālohiʻi ʻi loto ʻiate koe ha ʻunaloto ki he māmani foʻou ʻa e ʻOtuá. Sivisiviʻi foki ʻa e ngaahi founga ʻa ia ʻe lava ke ke faʻifaʻitaki kakato ange ai ki he ʻAlo ʻo e ʻOtuá.​—1 Pita 2:21.

18. ʻOku lava fēfē ke tau ʻai ke mafamafatatau ʻa e lau Tohitapú mo ʻetau ngāueʻaki ʻa e ngaahi nāunau ako kuo tokonaki mai ʻo fakafou ʻi he “tamaioeiki agatonu mo boto”?

18 Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai totonu ke fetongi ʻe he lau Tohitapú ia ʻa hoʻo ngāueʻaki ʻa e ngaahi nāunau ako lelei taha kuo ʻai ke ala maʻú ʻa ia ʻoku fakafou mai ʻi he “tamaioeiki agatonu mo boto.” Ko e konga mo ia ʻo e tokonaki ʻa Sihová​—ʻoku mātuʻaki mahuʻinga moʻoni. (Mātiu 24:​45-47, PM) Fakapapauʻi ko e lau maʻu pē ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻoku mahuʻinga ia ʻi hoʻo moʻuí. Kapau ʻoku malava, “LAU FAKAʻAHO ʻA E FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ KO E TOHITAPÚ.”

[Fakamatala ʻi lalo]

a Naʻe pulusi ʻe he Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.

ʻE Anga-Fēfē Haʻo Tali?

◻ Ko e hā ʻoku ʻaonga ai ke fai ha lau Tohitapu ʻi he ʻaho kotoa pē?

◻ Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ke tau toutou lau ʻa e Tohitapú?

◻ ʻI hoʻo taimi-tēpilé, ko e fē ʻa e taimi lelei ki he lau fakaʻaho ʻo e Tohitapú?

◻ ʻI hoʻo toutou lau ʻa e Tohitapú, ko e hā ʻa e founga kehekehe ʻe tānaki atu ki hoʻo polokalamá?

◻ Ko e hā ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ai ke fakalaulauloto ki he meʻa ʻoku tau laú?

[Puha ʻi he peesi 14, 15]

Ngaahi fokotuʻu ke fakalahi ange hoʻo lau Tohitapú

(1) Ko e kakai tokolahi ʻoku nau lau ʻa e ngaahi tohi ʻi he Tohitapú ʻi he fakahokohoko pē ʻo e anga ʻo hono pulusí, meia Sēnesi kia Fakahā. ʻOku lava foki ke ke lau ia ʻi he fakahokohoko ʻo hono muʻaki hikí. Manatuʻi ko e Tohitapú ko e fakatahatahaʻi ia ʻo e ngaahi tohi fakamānavaʻi ʻe 66, ko e laipeli ia mei he ʻOtuá. ʻI he fakafaʻahingá, te ke fie lau nai ʻa e ngaahi tohi ʻe niʻihi ʻoku fakaeʻa ai ʻa e hisitōliá, pea hili iá ko e niʻihi ʻoku lahi taha ai ʻa e ngaahi kikité, hoko ai mo e niʻihi ko e ngaahi tohi ʻo e enginakí, kae ʻikai ko e muimui pē ki he fakahokohoko ʻo e ngaahi peesí. Fakatotolo ʻa e meʻa kuó ke laú, mo fakapapauʻi ke lau ʻa e Tohitapú ke ʻosi.

(2) ʻI he ʻosi haʻo lau ha konga ʻi he Tohitapú, ʻeke pē kiate koe pe ko e hā ʻokú ne fakahā ʻo fekauʻaki mo Sihová, ʻene taumuʻá, ʻene founga ki hono fai ʻa e ngaahi meʻá; ʻoku totonu ke fēfē ʻene ueʻi ʻa hoʻo moʻuí; ʻe fēfē haʻo ngāueʻaki nai ia ke tokoniʻi ha tokotaha kehe.

(3) Ngāueʻaki ia ʻo hangē ha siate fakahinohinó ʻa e “Ngaahi Meʻa Mahuʻinga ʻo e Moʻui ʻa Sīsū ʻi Māmani” kuo pulusi ʻi he kaveinga ko e “Sīsū Kalaisi” ʻi he Insight on the Scriptures (pehē foki ʻi he “All Scripture Is Inspired of God and Beneficial”), lau ʻa e ngaahi fakamatala tatau ʻi he konga taki taha ʻo e ngaahi Kōsipelí, ʻo fakahokohoko. Fakalahi ʻeni ʻaki haʻo sio ki he ngaahi konga ʻoku kau ki aí ʻi he tohi ko e Greatest Man Who Ever Lived.

(4) ʻI hoʻo lau mei he Ngāue ʻa e Kau ʻAposetoló ʻa e fakamatala ki he moʻui mo e ngāue fakamalanga ʻa Paulá, lau foki mo e ngaahi tohi fakamānavaʻi ʻoku kaunga ki aí. Ko ia, ka fai ha lave ki he ngaahi kolo kehekehe pe ngaahi feituʻu naʻe malanga ai ʻa Paulá, hiki ʻo lau ʻa e ngaahi tohi naʻá ne fai ki mui ki he kaungā Kalisitiane ʻi he ngaahi feituʻu ko iá. ʻOku toe tokoni foki ke muimui ʻi ha mape ʻi hono fonongaʻangá, ʻo hangē ko ia ʻi he konga ki mui ʻo e New World Translation.

(5) ʻI hoʻo lau ʻa ʻEkisoto kia Teutalōnomé, lau fakataha ia mo e tohi ki he kau Hepeluú ke maʻu ai ʻa e fakamatala ʻo e ngaahi sīpinga fakaekikite lahi. ʻI he tohi Insight on the Scriptures, ʻi he kaveinga ko e “Lao” sio ki he siate “Ngaahi Meʻa Mahuʻinga ʻe Niʻihi ʻo e Lao Kovinānite.”

(6) ʻI hono lau ʻa e ngaahi tohi fakaekikité, vaheʻi ha taimi ke fakamanatu ai ʻa e ngaahi ʻātakai fakahisitōlia naʻe kaunga ki ai ʻi he Tohitapú. Ko e fakatātaá, ʻi hono lau ʻa e tohi ʻAiseá, fakamanatu ʻa e meʻa ʻoku lave ki ai ʻi ha feituʻu kehe ʻo fekauʻaki mo e ngaahi tuʻí ko ʻUsaia, Siotame, ʻAhasi, mo Hesekaia, ʻoku lave ki ai ʻi he ʻAisea 1:1. (2 Tuʻi, vahe 15-20; 2 Kalonikali, vahe 26-32) Pe ʻi hono lau ʻa Hākeai mo Sākalaiá, vaheʻi ha taimi ke fakamanatu ʻa ia ʻoku maʻu ʻi he tohi ʻĒselá.

(7) Fili ha tohi ʻi he Tohitapú, lau ha konga mei ai (mahalo ko ha vahe pē ʻe taha), pea fai ha fekumi, ngāueʻaki ʻa e Watch Tower Publications Index pe Watchtower Library ʻi he komipiutá kapau ʻoku maʻu ia ʻi he lea ʻokú ke ngāueʻakí. Ngāueʻaki ʻa e fakamatalá ʻi hoʻo moʻuí. Ngāueʻaki ia ʻi he ngaahi malangá mo e ngāue fakamalangá. Pea hoko atu leva ki ha konga ʻe taha.

(8) Kapau ʻoku ʻi ai ha tohi ʻa e Taua Leʻó ʻokú ne ʻomai ha fakamatala ʻi ha tohi ʻi he Tohitapú pe ko ha konga ʻo ia, toutou sio maʻu pē ki ai lolotonga ʻa hoʻo lau ʻa e konga ko ia ʻo e Tohitapú. (Ko e fakatātaá: ʻi he Hiva ʻo e Hiva, The Watchtower, Tīsema 1, 1957, peesi 720-734; ʻia ʻIsikeli, “The Nations Shall Know That I Am Jehovah”​—How?; ʻia Tāniela, “Your Will Be Done on Earth” pe Our Incoming World Government​—God’s Kingdom; ʻia Hākeai mo Sākalaia, Paradise Restored to Mankind​—By Theocracy!; ʻia Fakahā, Revelation​—Its Grand Climax At Hand!)

(9) ʻI hoʻo laú, sio ki he ngaahi fefakamoʻoniʻaki ʻe niʻihi. Fakatokangaʻi ʻa e ngaahi konga ʻe 320 mei he Konga Tohitapu Faka-Hepeluú ʻoku lave fakahangatonu ki ai ʻa e Konga Tohitapu Faka-Kalisi Kalisitiané pea mo e ngaahi konga kehe ʻe laui teau ʻa ia ʻoku fai ki ai ʻa e lavé, pea pehē ki he anga hono ngāueʻakí. ʻOku tuhu ʻa e ngaahi fefakamoʻoniʻakí ki he ngaahi fakahoko ʻo e kikite kuo hiki ʻi he Tohitapú, ki he ngaahi fakamatala fakaikiiki fakapiokalafi mo fakasiokalafi, mo e ngaahi fakakaukau huʻufataha ʻokú ne fakamāhino ʻa e ngaahi fakamatala ʻa ia ʻoku faingataʻa nai ke mahino kiate koé.

(10) ʻI hono ngāueʻaki ʻa e New World Translation ʻoku ʻi ai ʻa e fefakamoʻoniʻakí, kapau ʻoku maʻu ʻi he lea ʻokú ke ngāueʻakí, vakaiʻi ʻa e ngaahi fakamatala ʻi laló mo e ngaahi kupu ʻi he ʻapenitikí ʻoku lave ki he meʻa ʻokú ke laú. ʻOku fakahā heni ʻa e makatuʻunga ki hono ngāueʻakí mo e ngaahi founga kehe ʻa ia ʻe lava ke liliu lea ki ai ʻa e ngaahi kupuʻi lea mahuʻingá. Te ke saiʻia nai ke fakafehoanaki ʻa e lave ʻa e ngaahi veesi ʻe niʻihi ki he ngaahi liliu kehe ʻo e Tohitapú.

(11) ʻI he ʻosi hoʻo lau ʻa e vahe taki taha, hikiʻi fakanounou pē ʻa e ngaahi fakakaukau tefito ʻi he vahe ko iá. Ngāueʻaki ia ko ha makatuʻunga ki ha fakamanatu ʻamui ange mo fakalaulauloto.

(12) ʻI hoʻo lau ʻa e Tohitapú, fakaʻilongaʻi ʻa e ngaahi konga tohi kuo fili ʻa ia ʻokú ke loto ke manatuʻí, pe hikiʻi kinautolu ki ha ngaahi kaati pea tuku ia ʻi ha feituʻu ʻe lava ke ke sio ki ai ʻi he ʻaho kotoa pē. Ako maʻuloto kinautolu; fakalaulauloto ki ai; ngāueʻaongaʻaki kinautolu. ʻOua te ke ako maʻuloto ʻo fuʻu lahi fakaʻangataha, mahalo ko e taha pe ua ʻi he uike taki taha; pea toe fili fakalahi mai ʻi he taimi hono hoko hoʻo lau ʻa e Tohitapú.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share