Fuaʻa Maʻá e Founga-Lotu Maʻa ʻa Sihová
“He ko e ʻEiki, ʻa ia ko hono huafa ko Fuaʻa, ko e ʻOtua fuaʻa ia.”—ʻEKISOTO 34:14.
1. Ko e hā ʻa e ʻulungaanga tuʻu-ki-muʻa ʻo e ʻOtuá, pea ʻoku anga-fēfē ʻa ʻene felāveʻi mo ʻene fuaʻá?
ʻOKU fakamatalaʻi ʻe Sihova ʻa ia tonu ko ha “ʻOtua fuaʻa.” Ko e foʻi lea Fakatohitapu ʻoku ʻuhinga ko e “fuaʻa/meheka” ʻoku kau ki ai ʻa e ngaahi fakaʻuhinga taʻepau. Kae kehe, ko e ʻulungaanga tuʻu-ki-muʻa ia ʻo e ʻOtuá ko e ʻofa. (1 Sione 4:8) Ko ia ai, ko ha faʻahinga fuaʻa pē ʻi heʻene tafaʻakí kuo pau ke hoko ia ko e lelei maʻá e faʻahinga ʻo e tangatá. Ko hono moʻoní, te tau sio ki ai ko e fuaʻa ʻa e ʻOtuá ʻoku mahuʻinga ʻaupito ki he melino mo e feongoongoi ʻa e ʻuniveesí.
2. Ko e hā ʻa e ngaahi founga ʻe niʻihi ʻo hono fakalea ʻo e ngaahi foʻi lea faka-Hepelū ki he “fuaʻá”?
2 Ko e ngaahi foʻi lea faka-Hepelū felāveʻi mo e “fuaʻá” ʻoku hā ʻo lahi hake he tuʻo 80 ʻi he Konga Tohitapu Faka-Hepeluú. Ko e meimei vaeua ʻo e ngaahi fakamatala ko ʻení ko e fai ia kia Sihova ko e ʻOtuá. “ʻI he taimi ʻoku ngāueʻaki ai ki he ʻOtua,” ko e fakamatala ia ʻa G. H. Livingston, “ko e fakakaukau ko ia ʻo e fuaʻá ʻoku ʻikai ke ʻuhinga ia ko ha fehālaaki ʻi he ongo ʻo e lotó, ka, ko hono kehé, ko ha tuʻumaʻu ia ki he tāfataha ʻi he founga-lotu kia Sihová.” (The Pentateuch in Its Cultural Environment) Ko ia ai, ʻoku fakalea ʻe he New World Translation ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻa e foʻi nauna faka-Hepeluú ko e “tuʻumaʻu ʻi he anga-līʻoa maʻataʻatā.” (ʻIsikeli 5:13, NW) Ko e ngaahi fakalea feʻunga kehé ko e “tōtōivi” pe “faivelenga.”—Sāme 79:5, NW; ʻAisea 9:7, NW.
3. ʻI he ngaahi founga fē ʻoku lava ai ʻi he taimi ʻe niʻihi ke fakahoko ʻe he fuaʻá ha taumuʻa lelei?
3 Naʻe fakatupu ʻa e tangatá fakataha mo e malava ke ongoʻi fuaʻa, ka ʻi he tō ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ki he angahalá kuo iku ai ʻo fakakeheʻi ʻa e tuʻunga ʻo e fuaʻá. Ka neongo ia, ʻe lava pē ke fakahoko ha taumuʻa lelei ʻi he tuʻunga fuaʻa ʻa e tangatá. ʻE lava ke ne ueʻi ha taha ke ne maluʻi mei he ngaahi tākiekina koví ha taha ʻokú ne ʻofa ai. ʻIkai ngata aí, ʻe lava ai ke fakahaaʻi totonu ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá ʻa e fuaʻa kia Sihova mo ʻene founga-lotú. (1 Tuʻi 19:10) Ke ʻomai ʻa e mahino totonu ʻo e fuaʻa pehē kia Sihová, ʻe lava nai ke liliu ʻa e foʻi nauna faka-Hepeluú ko e “ʻikai makātakiʻi ha fakauouaʻi” ange ʻo ia.—2 Tuʻi 10:16, NW.
Ko e Pulu Koulá
4. Ko e hā ʻa e fekau naʻe kau ki ai ʻa e fuaʻa māʻoniʻoní ʻa ia naʻe ʻiloa ʻi he Lao ʻa e ʻOtuá ki ʻIsilelí?
4 Ko ha fakatātā ʻo e fuaʻa māʻoniʻoní ko e meʻa ko ia naʻe hoko ʻi he hili pē hono maʻu ʻe he kau ʻIsilelí ʻa e Laó ʻi he Moʻunga Sainaí. Naʻe toutou fakatokanga kiate kinautolu, ke ʻoua ʻe lotu ki he ngaahi ʻotua ko e ngaohi ʻe he tangatá. Naʻe tala ange ʻe Sihova kiate kinautolu: “Ko Au Sihova ko ho ʻOtua ko ha ʻOtua ʻokú ne kounaʻi ʻa e anga-līʻoa maʻataʻatā [pe, “ko ha ʻOtua fuaʻa (faivelenga) au; ko ha ʻOtua ʻoku ʻikai ke ne makātakiʻi ke fakauouaʻi”].” (ʻEkisoto 20:5, NW, fakamatala ʻi laló; fakafehoanaki mo ʻEkisoto 20:22, 23; 22:20; 23:13, 24, 32, 33.) Naʻe fai ʻe Sihova ha fuakava mo e kau ʻIsilelí, ʻo palōmesi ai ke tāpuakiʻi kinautolu mo ʻave kinautolu ki he Fonua ʻo e Talaʻofá. (ʻEkisoto 23:22, 31) Pea ko e kakaí naʻa nau pehē: “Ko e meʻa kotoa kuo folofola ki ai ʻa Sihova te mau fai, pea te mau talangofua ki ai.”—ʻEkisoto 24:7.
5, 6. (a) Naʻe anga-fēfē ʻa e faiangahala mamafa ʻa e kau ʻIsilelí lolotonga ʻenau ʻapitanga ʻi he Moʻunga Sainaí? (e) Naʻe anga-fēfē ʻa e fakahaaʻi ʻe Sihova pea mo ʻene kau lotu mateakí ʻa e fuaʻa māʻoniʻoní ʻi Sainai?
5 Ka neongo iá, ʻikai ke fuoloa kuo fakafepaki ʻo faiangahala ʻa e kakaí ki he ʻOtuá. Naʻa nau kei nofo ʻapitanga ʻi he veʻe Moʻunga Sainaí. Naʻe ʻi he moʻungá ʻa Mōsese ʻi ha ngaahi ʻaho lahi, ki hono maʻu mai ʻa e ngaahi fakahinohino lahi ange mei he ʻOtuá, pea naʻe fakaʻaiʻai ai ʻe he kakaí ʻa e taʻokete ʻo Mōsesé, ʻa ʻĒlone, ke ne ngaohi ha ʻotua maʻanautolu. Naʻe tali ʻe ʻĒlone peá ne ngaohi ha pulu ʻaki ʻa e koula naʻe ʻomai ʻe he kakaí. Naʻe taukaveʻi ʻoku fakatātaaʻi ʻe he ʻaitoli ko ʻení ʻa Sihova. (Sāme 106:20) ʻI he ʻaho hono hokó naʻa nau fai ai ha ngaahi feilaulau pea hanganaki “punou ki ai.” Naʻa nau toki maʻu leva “ha taimi fakafiefia.”—ʻEkisoto 32:1, 4, 6, 8, 17-19, NW.
6 Naʻe hifo ʻa Mōsese mei he moʻungá ʻi he lolotonga ʻa e fai kātoanga ʻa e kau ʻIsilelí. ʻI heʻene sio ki heʻenau tōʻonga fakamaá, naʻá ne kaila hifo: “Ko hai ʻoku ʻi he faʻahi ʻa Sihova?” (ʻEkisoto 32:25, 26) Naʻe fakatahataha ʻa e ngaahi foha ʻo Līvaí kia Mōsese, pea naʻá ne fakahinohinoʻi kinautolu ke toʻo ʻa e ngaahi heletā pea tāmateʻi ʻa e kau fai kātoanga fakafiefia ki he ʻaitolí. ʻI heʻenau fakahāhaaʻi ʻa ʻenau fuaʻa maʻá e founga-lotu maʻa ʻa Sihová, naʻe tāmateʻi ai ʻe he kau Līvaí honau ngaahi tokoua halaiá ʻa ia naʻe fakafuofua ki he toko 3,000. Naʻe toe fakalahi mai ʻe Sihova ʻa e meʻa ko ʻení ʻaki ʻene tuku mai ha mala ki he faʻahinga naʻe haó. (ʻEkisoto 32:28, 35) Naʻe toe tala ʻe he ʻOtuá ʻa e fekaú: “He ʻe ʻikai te ke lotu ki ha ʻotua kehe; he ko e ʻEiki, ʻa ia ko hono huafa ko Fuaʻa, ko e ʻOtua fuaʻa ia.”—ʻEkisoto 34:14.
Peali-Peoli
7, 8. (a) Naʻe anga-fēfē ʻa e tō ʻa e kau ʻIsileli tokolahi ki he tauhi ʻaitoli lahi ʻi he fekauʻaki mo Peali-peoli? (e) Naʻe anga-fēfē ʻa e ngata ʻa e tautea meia Sihová?
7 ʻI he ngaahi taʻu ʻe fāngofulu ki mui ai, ʻi he taimi naʻe fangafanga hū ai ʻa e puleʻanga ʻo ʻIsilelí ki he Fonua ʻo e Talaʻofá, naʻe fakataueleʻi ʻe he kakai fefine fakaʻofoʻofa ʻo Mōape mo Mitianí ʻa e kau ʻIsileli tokolahi ke haʻu ʻo fiefia ʻi heʻenau talitali kakai anga-ʻofá. Naʻe totonu ki he kau tangata ko ʻení ke nau talitekeʻi ʻa e feohi fekoekoeʻi mo e kau lotu ki he ngaahi ʻotua loí. (ʻEkisoto 34:12, 15) Ka naʻe ʻikai, naʻa nau lele hangē ha ‘fanga pulu ke tāmateʻí,’ ʻo fai feʻauaki mo e kakai fefiné pea kau mo kinautolu ʻi he punou hifo kia Peali-peoli.—Palōvepi 7:21, 22; Nōmipa 25:1-3.
8 Naʻe tuku hifo ʻe Sihova ha tautea ke tāmateʻi ʻa kinautolu ʻa ia naʻe hoko ʻo kau ʻi he founga-lotu fehokotaki fakasino fakamā ko ʻení. Naʻe toe tuʻutuʻuni foki ʻe he ʻOtuá ki he kau ʻIsileli tonuhiá ke tāmateʻi honau ngaahi tokoua halaiá. ʻI he fakafepaki mata-fefeka, naʻe ʻomai ʻe ha houʻeiki ʻo ʻIsileli naʻe ui ko Similai ha pilinisesi Mitiani ki hono tēnití ke fai fehokotaki fakasino mo ia. ʻI he sio ki he meʻá ni, naʻe tāmateʻi ʻa e ongo meʻa ʻulungaanga taʻetaaú ni ʻe he taulaʻeiki manavahē-ʻOtua ko Finiasi. Naʻe ngata leva ai ʻa e tauteá, pea fakahā ʻe he ʻOtuá: “Ko Finiasi . . . kuó ne fakatafoki ʻeku houhaú ʻo mamaʻo mei he kau ʻIsilelí; naʻá ne fakahāhaaʻi ʻi honau lotolotongá ʻa e ʻita fuaʻa tatau mo ia naʻá ne ueʻi aú, pea ko ia ai ʻi heʻeku fuaʻá naʻe ʻikai te u fakaʻauhamālie ai ʻa e kau ʻIsilelí.” (Nōmipa 25:11, The New English Bible) Neongo naʻe fakahaofi ʻa e Puleʻangá mei he fakaʻauhá, ka ʻoku fakafuofua naʻe mate ʻa e kau ʻIsileli ʻe toko 23,000. (1 Kolinitō 10:8) Naʻe mole ai ʻa ʻenau ʻamanaki naʻe fuoloa ʻa ʻenau ʻunaloto ki aí ko e hū ki he Fonua ʻo e Talaʻofá.
Ko ha Lēsoni Fakatokanga
9. Ko e hā naʻe tō ki he kakai ʻo ʻIsilelí mo Siutá koeʻuhi ko e ʻikai ke nau fuaʻa maʻá e founga-lotu maʻa ʻa Sihová?
9 ʻOku fakamamahí, he naʻe ngalo vave ʻi he kau ʻIsilelí ʻa e ngaahi lēsoni ko ʻení. Naʻe ʻikai ke nau fakamoʻoniʻi naʻa nau fuaʻa maʻá e founga-lotu maʻa ʻa Sihová. “Pea nau fakafuaaʻi ia [ʻa e ʻOtuá] ʻaki ʻenau ngaahi imisi.” (Sāme 78:58) Ko hono olá, naʻe fakaʻatā ai ʻe Sihova ʻa e matakali ʻe hongofulu ʻo ʻIsilelí ke taki pōpula ʻe he kau ʻĀsiliá ʻi he 740 M.H.K. (Ki Muʻa Hotau Kuonga). Ko e toengá ʻa ia ko e ongo matakali ʻe ua ʻo e puleʻanga ʻo Siutá naʻa nau faingataʻaʻia ʻi ha tautea meimei tatau ʻi he taimi naʻe fakaʻauha ai ʻa honau kolomuʻá ʻa Selusalema ʻi he taʻu 607 M.H.K. Naʻe tāmateʻi ʻa e tokolahi, pea ko kinautolu naʻe haó naʻe taki pōpula ki Pāpilone. Ko ha fakatātā fakatokanga ē ki he kau Kalisitiane kotoa pē ʻi he ʻaho ní!—1 Kolinitō 10:6, 11.
10. Ko e hā ʻe hoko ki he kau tauhi ʻaitoli taʻefakatomalá?
10 Ko e vahe tolu ʻe taha ʻo e kakai ʻoku nau nofoʻi ʻa e māmaní—ko e toko 1,900 miliona nai—ʻoku nau lau ko e kau Kalisitiane kinautolu. (1994 Britannica Book of the Year) Ko e tokolahi taha ʻo kinautolu ko ʻení ʻoku nau kau ki he ngaahi lotu ʻoku ngāueʻaki ai ʻa e ngaahi fakatātā, ngaahi ʻīmisi, pea mo e ngaahi kolosi ʻi heʻenau founga-lotú. Naʻe ʻikai ke mamaeʻi ʻe Sihova ʻa hono kakaí ʻi heʻenau fakalanga ia ke fuaʻa fakafou ʻi heʻenau tauhi ʻaitolí. Pehē foki ʻe ʻikai te ne mamaeʻi ʻa e kau Kalisitiane lau pē ʻa ia ʻoku nau lotu ʻaki ʻa e tokoni ʻa e ngaahi meʻa matelié. “Ko e ʻOtua ko e laumālie: pea ko kinautolu ʻe hū kiate ia, kuo pau ke nau fai ʻi laumālie pea fai ʻi moʻoni ʻenau hu,” ko e lea ia ʻa Sīsū Kalaisí. (Sione 4:24) Ko e tahá foki, ʻoku fakatokanga ʻa e Tohitapú ki he kau Kalisitiané ke maluʻi kinautolu mei he tauhi ʻaitolí. (1 Sione 5:21) Ko e kau tauhi ʻaitoli taʻefakatomalá ʻoku nau ʻi he lotolotonga ʻo kinautolu ʻe ʻikai hanau tofiʻa ʻi he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá.—Kalētia 5:20, 21.
11. ʻE anga-fēfē nai ʻa e hoko ha Kalisitiane ʻo halaia ʻi he tauhi ʻaitolí ka ʻoku ʻikai punou ia ki ha ʻaitoli, pea ko e hā te ne tokoniʻi ha taha ke fakaʻehiʻehi mei he tauhi ʻaitoli peheé? (ʻEfesō 5:5)
11 Neongo ʻe ʻikai pē ke punou ha Kalisitiane moʻoni ia ki ha ʻaitoli, kuo pau ke ne fakaʻehiʻehi mei ha meʻa pē ʻoku vakai ki ai ʻa e ʻOtuá ko ha tauhi ʻaitoli, taʻemaʻa, mo angahalaʻia. Ko e fakatātaá, ʻoku fakatokanga mai ʻa e Tohitapú: “Ko ia mou ʻai ke mate . . . homou ngaahi kupu ʻoku ʻi mamani, ko e feʻauaki, angaʻuli, havala, holi pango; kaeʻumaʻā ʻa e manumanu, ʻa ia ko e tauhi ʻaitoli tofu pe ia: he ko e ngaahi meʻa ko ia ʻoku hoko mei ai ʻa e houhau ʻa e ʻOtua.” (Kolose 3:5, 6, fakaʻītali ʻamautolu.) ʻOku fiemaʻu ʻa hono liʻaki ʻo e tōʻonga taʻetaaú ʻi he talangofua ki he ngaahi lea ko ʻení. ʻOku kau ki heni ʻa e fakaʻehiʻehi mei he fakafiefia ʻa ia ʻoku faʻufaʻu ke ne langaʻi ʻa e holi ki he fehokotaki fakasino taʻemaʻá. ʻI he ʻikai ke fakatōliʻa ʻa e holi peheé, ko e kau Kalisitiane moʻoní ia ʻoku nau fuaʻa maʻá e founga-lotu maʻa ʻa e ʻOtuá.
Ngaahi Fakatātā ki Mui Mai ʻo e Fuaʻa Fakaʻotuá
12, 13. Naʻe anga-fēfē ʻa hono fokotuʻu ʻe Sīsū ha fakatātā tuʻu-ki-muʻa ʻi hono fakaʻaliʻali ʻa e fuaʻa maʻá e founga-lotu maʻa ʻa e ʻOtuá?
12 Ko e fakatātā tuʻu-ki-muʻa lahi taha ʻo ha tangata naʻá ne fakahaaʻi ʻa e fuaʻa maʻá e founga-lotu maʻa ʻa e ʻOtuá ko Sīsū Kalaisi. ʻI he ʻuluaki taʻu ʻo ʻene ngāue fakafaifekaú, naʻá ne sio ki he kau mēsianiti mānumanú ʻi heʻenau fefakatauʻaki ʻi he ngaahi lotoʻā ʻo e temipalé. Naʻe fiemaʻu nai ki he kau Siu naʻe ʻaʻahi maí ʻa e ngāue ʻa e kau fetongi paʻangá ke liliu ʻa ʻenau paʻanga mulí ki he paʻanga ko ia ʻe ala tali ko e tukuhau ʻi he temipalé. Naʻe toe fiemaʻu foki ke nau fakatau mai ʻa e fanga monumanu mo e fanga manupuna koeʻuhi ke fai ʻa e ngaahi feilaulau naʻe fiemaʻu ʻe he Lao ʻa e ʻOtuá. Ko e ngaahi fakahoko pisinisi peheé naʻe totonu ke fai ia ʻi he tuʻa lotoʻā ʻo e temipalé. Ko e toe kovi angé, he naʻe hā mahino ʻa e maʻu ʻe he kau mēsianití ʻa e lelei naʻe ʻikai tonu ke nau maʻu mei he ngaahi fiemaʻu fakalotu ʻa honau ngaahi tokouá ʻaki ʻenau hilifaki atu ʻa e ngaahi totongi ʻoku fuʻu mamafa. ʻI hono ueʻi mālohi ʻe he fuaʻa maʻá e founga-lotu maʻa ʻa Sihová, naʻe ngāueʻaki ai ʻe Sīsū ha uipi ke seʻe ʻaki ki tuʻa ʻa e fanga sipí mo e fanga pulú. Naʻá ne toe fulihi foki mo e ngaahi tēpile ʻa e kau fetongi paʻangá, mo ne pehē: “ʻOua ʻe ngaohi ʻa e fale o ʻeku Tamai koe fale fakatau.” (Sione 2:14-16) Ko ia naʻe fakahoko ai ʻe Sīsū ʻa e ngaahi lea ʻi he Sāme 69:9 (NW): “Ko e faivelenga kakato [pe, “fuaʻa,” Byington] ki ho falé kuó ne keina au.”
13 ʻI he taʻu ʻe tolu ki mui aí, naʻe toe mamata ʻa Sīsū ki he kau mēsianiti mānumanú ʻoku nau fefakatauʻaki ʻi he temipale ʻo Sihová. Naʻá ne toe fakamaʻa tuʻo ua ia? Naʻe kei mālohi tatau ai pē ʻa ʻene fuaʻa maʻá e founga-lotu maʻa ʻa e ʻOtuá mo ia naʻe ʻi ai ʻi heʻene kamata ʻa ʻene ngāue fakafaifekaú. Naʻá ne seʻe fakatouʻosi ki tuʻa ʻa e kau fakatau atú mo e kau fakatau maí. Pea naʻá ne ʻoange ai ʻa e ʻuhinga mālohi ki he meʻa naʻá ne faí, ʻi heʻene pehē: “ʻIkai kuo tohi, Ko hoku fale ʻe ui ko e falelotu moʻo e kakai kotoa pe? ka ko kimoutolu kuo mou ngaohi ia ko e ʻananga ʻo ha kaihaʻakau.” (Maʻake 11:17) Ko ha faʻifaʻitakiʻanga fakaofo ē ʻo e kīvoi ʻi hono fakahā ʻa e fuaʻa fakaʻotuá!
14. ʻOku totonu ke fēfē hono ueʻi kitautolu ʻe he fuaʻa ʻa Sīsū maʻá e founga-lotu maʻá?
14 Ko e ʻEiki ko Sīsū Kalaisi ʻoku lolotonga fakalāngilangiʻí kuo ʻikai ke liliu ʻa hono angaʻitangatá. (Hepelū 13:8) ʻI he senituli hono 20 ní, ʻokú ne kei fuaʻa ai pē maʻá e founga-lotu maʻa ʻa ʻene Tamaí ʻo hangē pē ko ia naʻá ne ʻi ai ʻi heʻene ʻi māmaní. ʻOku malava ke sio ki he meʻá ni ʻi he ngaahi pōpoaki ʻa Sīsū ki he ngaahi fakatahaʻanga ʻe fitu naʻe hiki ʻi he tohi Fakahaá. Kuo fakahoko honau konga lahi ʻi he lolotongá ni, ʻi he “ʻaho ʻo e ʻEiki.” (Fakahā 1:10; 2:1–3:22) ʻI ha vīsone, naʻe sio ai ʻa e ʻaposetolo ko Sioné kia Sīsū Kalaisi kuo fakalāngilangiʻí ko hono “ongo foʻi fofonga naʻe hange ha uloʻi afi.” (Fakahā 1:14) ʻOku fakahaaʻi ʻe he meʻá ni ʻoku ʻikai ha meʻa ʻe hao ʻo taʻefakatokangaʻi ʻe Kalaisi ʻi heʻene sivi ʻa e ngaahi fakatahaʻangá ke fakapapauʻi ʻoku nau kei maʻa mo feʻunga ki he ngāue ʻa Sihová. Ko e kau Kalisitiane ʻo e ʻaho ní ʻoku fiemaʻu ke tauhi maʻu ʻi heʻenau fakakaukaú ʻa e fakatokanga ʻa Sīsū ʻo fekauʻaki mo e feinga ke tauhi ʻa e pule ʻe toko ua—ko e ʻOtuá mo e koloá. (Mātiu 6:24) Naʻe tala ʻe Sīsū ki he kau mēmipa naʻe tokanga ki he meʻa fakamatelié ʻi he fakatahaʻanga Leotīsiá: “Ka ʻi hoʻo pehē na, ʻo māmāfana pē, ʻo ʻikai te ke mafana pē momoko, ko ia ʻoku ou teu puʻaki koe mei hoku ngutu. . . . Ko ia mou fai manavakavakava, pea fei mo fakatomala.” (Fakahā 3:14-19) ʻI he lea mo e faʻifaʻitakiʻangá, ko e kau mātuʻa kuo ʻosi fakanofó ʻoku totonu ke nau tokoniʻi honau kaungā-tuí ke fakaʻehiʻehi mei he tauhele ʻo e tokanga ki he meʻa fakamatelié. Kuo pau foki ke toe maluʻi ʻe he kau mātuʻá ʻa e fakatahaʻangá mei he ʻulungaanga ololalo ʻo e māmani tokanga ki he fehokotaki fakasino ko ʻení. ʻIkai ngata aí, ʻoku ʻikai fakatoʻotoʻa ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá ke kātakiʻi ha tākiekina faka-Sisipeli pē ʻi he fakatahaʻangá.—Hepelū 12:14, 15; Fakahā 2:20.
15. Naʻe anga-fēfē ʻa e faʻifaʻitaki ʻa e ʻaposetolo ko Paulá kia Sīsū ʻi hono fakahāhā ʻa e fuaʻa maʻá e founga-lotu ʻa Sihová.
15 Ko ha tokotaha naʻe faʻifaʻitaki kia Kalaisi ʻa e ʻaposetolo ko Paulá. Ke maluʻi ʻa e kau Kalisitiane toki ʻosi papaitaisó mei he ngaahi tākiekina ʻikai fakatupu moʻui lelei fakalaumālié, naʻá ne pehē: “ʻOku ou fuaʻatekina kimoutolu, heʻeku fuaʻa telia ʻa e ʻOtua.” (2 Kolinitō 11:2) Ki muʻa ʻi he meʻá ni, naʻe ueʻi ʻa Paula ʻi heʻene fuaʻa maʻá e founga-lotu maʻá ke fakahinohino ki he fakatahaʻanga tatau pē ko ʻení ke tuʻusi ha tokotaha feʻauaki taʻefakatomala ʻa ia naʻe ʻuli ʻene tākiekiná. Ko e ngaahi fakahinohino fakamānavaʻi naʻe ʻomai ʻi he meʻa ko iá kuo hoko ia ko e tokoni lahi ki he kau mātuʻa ʻi he ʻaho ní ʻi heʻenau feinga ke tauhi ke maʻa ʻa e ngaahi fakatahaʻanga lahi hake ʻi he 75,500 ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.—1 Kolinitō 5:1, 9-13.
ʻOku ʻAonga ʻa e Fuaʻa ʻa e ʻOtuá ki Hono Kakaí
16, 17. (a) ʻI he taimi naʻe tautea ai ʻe Sihova ʻa Siuta ʻo e kuonga muʻá, ko e hā ʻa e fakakaukau naʻe fakahaaʻi ʻe he ngaahi puleʻangá? (e) ʻI he hili ʻa e taʻu ʻe 70 ʻo e nofo pōpula ʻa Siutá, naʻe fēfē hono fakahāhaaʻi ʻe Sihova ʻa ʻene fuaʻa maʻa Selusalemá?
16 ʻI he taimi naʻe tautea ai ʻe he ʻOtuá ʻa e kakai ʻo Siutá ʻaki hono tuku atu kinautolu ke taki pōpula ki Pāpiloné, naʻe manukiʻi kinautolu. (Sāme 137:3) ʻI he meheka tāufehiʻá, naʻe toe tokoniʻi ʻe he kau ʻĪtomí ʻa e kau Pāpiloné ʻi hono ʻomai ʻa e tuʻutāmaki ki he kakai ʻa e ʻOtuá, pea naʻe fakatokangaʻi ʻa e meʻá ni ʻe Sihova. (ʻIsikeli 35:11; 36:15) Ko kinautolu naʻe hao moʻui ʻi he nofo pōpulá naʻa nau fakatomala, pea ʻi he hili ʻa e taʻu ʻe 70 naʻe fakafoki kinautolu ʻe Sihova ki honau fonuá.
17 ʻI he ʻuluaki taimí, naʻe ʻi ha tuʻunga faingatāmaki ʻaupito ʻa e kakai ʻo Siutá. Naʻe maumau ʻa e kolo ko Selusalemá mo hono temipalé. Ka ko e ngaahi puleʻanga takatakaí naʻa nau fakafepakiʻi ʻa e ngaahi feinga kotoa pē ke toe langa ʻa e temipalé. (ʻĒsela 4:4, 23, 24) Naʻe fēfē ʻa e ongoʻi ʻa Sihova ʻo fekauʻaki mo e meʻá ni? ʻOku fakamatala ʻi he lēkooti fakamānavaʻí: “Ko e folofola eni ʻa Sihova Sapaoti: ʻOku ou fuaʻa ʻi Selusalema mo Saione, ko e fuaʻa lahi. Pea ko e ʻita lahi ʻoku ou ongoʻi ki he ngaahi puleʻanga ʻoku nofo noa: hono ko e momoʻi meʻa ʻeku ʻita, kae tafunaki ʻa e kovi ʻe he faʻahinga ko ia. Ko ia ko e folofola eni ʻa Sihova, Kuo u foki ki Selusalema kuo u fonuʻofaʻia; ʻe langa hoku fale ʻi ai—ko Sihova Sapaoti ia mei he Taʻehamai.” (Sākalaia 1:14-16) Ko e moʻoni ʻa e talaʻofa ko ʻení, naʻe hoko ʻo lavameʻa ʻa hono toe langa ʻo e temipalé pea mo e kolo ko Selusalemá.
18. Ko e hā naʻe hokosia ʻe he kau Kalisitiane moʻoní ʻi he lolotonga ʻa e tau ʻuluaki ʻa e māmaní?
18 Naʻe hokosia ha meʻa meimei tatau ʻe he fakatahaʻanga Kalisitiane moʻoní ʻi he senituli hono 20. ʻI he lolotonga ʻa e tau ʻuluaki ʻa e māmaní, naʻe akonakiʻi ʻe Sihova hono kakaí koeʻuhi he naʻe ʻikai ke nau mātuʻaki tuʻu ʻatā ʻi he fepaki ko ia ʻa e māmaní. (Sione 17:16) Naʻe fakangofua ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi mālohi fakapolitikalé ke ngaohikoviʻi kinautolu, pea naʻe fiefia ʻa e haʻa faifekau ʻo e Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané ʻi he tuʻutāmaki ko ʻení. Ko hono moʻoní, naʻe takimuʻa ʻa e kau faifekaú ʻi hono ʻai ʻa e kau taki fakapolitikalé ke tapui ʻa e ngāue ʻa e Kau Ako Tohitapú, ʻa ia ko e hingoa ia naʻe ui ʻaki ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he taimi ko iá.—Fakahā 11:7, 10.
19. Kuo anga-fēfē ʻa hono fakahaaʻi ʻe Sihova ʻa e fuaʻa ki heʻene founga-lotú talu mei he 1919?
19 Ka neongo ia, naʻe fakahaaʻi ʻe Sihova ʻa ʻene fuaʻa ki heʻene founga-lotú ʻo toe fakafoki mai ki heʻene tokangá ʻa ʻene kakai naʻe fakatomalá ʻi he hili ʻa e taú ʻi he 1919. (Fakahā 11:11, 12) Ko hono olá, kuo tupulekina ʻa e fika ʻo e kau fakahīkihikiʻi ʻo Sihová mei he tokosiʻi ange he 4,000 ʻi he 1918 ʻo fakafuofua ki he 5 milioná ʻi he ʻahó ni. (ʻAisea 60:22) ʻOku vavé ni, ke fakahāhaaʻi ʻa e fuaʻa ʻa Sihova maʻa ʻene founga-lotu maʻá ʻi he ngaahi founga fakaueʻiloto lahi ange.
Ngaahi Ngāue ʻa e Fuaʻa Fakaʻotuá ʻi he Kahaʻú
20. Ko e hā ʻoku vavé ni ke fai ʻe he ʻOtuá ke fakahaaʻi ʻaki ʻa ʻene fuaʻa maʻá e founga-lotu maʻá?
20 Naʻe muimui ʻa e ngaahi siasi ʻo e Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané ʻi he laui senituli ki he ʻalunga ʻo e kau Siu naʻe tafoki mei he moʻoní ʻa ia naʻa nau fakaʻaiʻai ʻa Sihova ke fuaʻá. (ʻIsikeli 8:3, 17, 18) ʻOku vavé ni ke ngāue mai ʻa Sihova ko e ʻOtuá ʻaki hono ʻai ha fakakaukau mālohi ki he ngaahi loto ʻo e kau mēmipa ʻo e Ngaahi Puleʻanga Fakatahatahá. ʻE ueʻi ʻe he meʻá ni ʻa e ngaahi mālohi fakapolitikalé ke fakaʻauha ʻa e Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané pea mo e toenga ʻo e lotu loí. (Fakahā 17:16, 17) ʻE hao ʻa e kau lotu moʻoní mei he fakahoko fakamanavahē ʻo e fakamaau fakaʻotuá. Te nau tali ki he ngaahi lea ʻa e ngaahi meʻamoʻui fakahēvaní ʻa ia naʻa nau pehē: “Haleluia! . . . He kuo ne fakamāu ʻa e feʻauaki lahi [lotu loí], ʻa ia naʻa ne maumauʻi ʻa mamani ʻaki ʻene feʻauaki [ko ʻene ngaahi akonaki halá mo e poupouʻi ʻo e tuʻunga fakapolitikale fulikivanú], pea kuo ne ʻeke kiate ia ʻa e toto o ʻene kau tamaioʻeiki.”—Fakahā 19:1, 2.
21. (a) Ko e hā ʻe fai ʻe Sētane pea mo ʻene fokotuʻutuʻú ʻi he hili hono fakaʻauha ʻo e lotu loí? (e) ʻE anga-fēfē ʻa e tali ki ai ʻa e ʻOtuá?
21 Ko e hā ʻe hoko ʻi he hili hono fakaʻauha ʻa e ʻemipaea ʻo e lotu loí ʻi he māmaní? ʻE fakaʻaiʻai ʻe Sētane ʻa e ngaahi mālohi fakapolitikalé ke faʻufaʻu ha ʻohofi ʻo e kakai ʻa Sihová ʻi he māmaní kotoa. ʻE anga-fēfē ha tali ʻa Sihova ki he feinga ko ʻeni ʻa Sētane ke tafiʻi mei he funga māmaní ʻa e kau lotu moʻoní? ʻOku fakahā mai kiate kitautolu ʻi he ʻIsikeli 38:19-23: “ʻIo, kuo u [Sihova] lea ʻi he fuaʻa, ʻi he kakaha o ʻeku houhau: . . . Pea te u hopo mo ia [Sētane] ʻi he mahaki fakaʻauha mo e lingi toto, mo e lovai mo e ʻuhamaka; te u fakaʻuha ʻa e afi mo e makavela kiate ia mo hono ngaahi vahengatau, pea mo e ngaahi kakai lahi ʻoku kau mo ia. Pea te u ʻai ke u ha lahi mo tapuha; ʻio, te u ʻai ke u ʻilonga ʻi he vakai ʻa e ngaahi puleʻanga lahi; pea te nau ʻilo ko Sihova au.”—Toe sio ki he Sēfanaia 1:18; 3:8.
22. ʻE lava fēfē ke tau fakahā ʻoku tau fuaʻa maʻá e founga-lotu maʻa ʻa Sihová?
22 Ko ha fakafiemālie ē ke ʻilo ko e Hau Fakaleveleva ʻo e ʻuniveesí ʻokú ne tokanga fuaʻa ki heʻene kau lotu moʻoní! Tupu mei he houngaʻia loloto ki heʻene anga-ʻofa maʻataʻataá, tau hoko muʻa ʻo fuaʻa maʻá e founga-lotu maʻa ʻa Sihova ko e ʻOtuá. ʻOfa ke hokohoko atu ʻetau malangaʻi ʻa e ongoongo leleí ʻaki ʻa e faivelenga pea tau talitali loto-hangamālie ai ki he ʻaho lahi ko ia ʻe hanga ai ʻe Sihova ʻo fakalāngilangiʻi mo fakatāpuhaaʻi ʻa hono huafa lahí.—Mātiu 24:14.
Ngaahi Poini ki he Fakalaulauloto
◻ Ko e hā hono ʻuhinga ʻo e hoko ʻo fuaʻa maʻa Sihová?
◻ Ko e hā ʻoku lava ke tau ako mei he faʻifaʻitakiʻanga naʻe fokotuʻu ʻe he kau ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá?
◻ ʻE lava fēfē ke tau fakaʻehiʻehi mei hono fakaʻaiʻai ke fuaʻa ʻa Sihová?
◻ Kuo anga-fēfē ʻa hono fakahaaʻi ʻe he ʻOtuá mo Kalaisi ʻa e fuaʻa maʻá e founga-lotu maʻá?
[Puha ʻi he peesi 18]
Ko ʻOfá ʻOku ʻIkai Te Ne Meheka
FEKAUʻAKI mo e meheká, ko e mataotao ʻi he Tohitapú ʻi he senituli 19 ko Albert Barnes naʻá ne tohi: “Ko e taha ia ʻi he ngaahi fakahāhā anga-maheni lahi taha ʻo e fulikivanú, pea ʻoku fakahaaʻi mahino ai ʻa e lahi ʻo e anga-fakalielia ʻa e tangatá.” Naʻá ne toe pehē: “Ko ia ʻokú ne malava ke fakatotoloʻi ʻa e tupuʻanga ʻo e ngaahi taú kotoa mo e ngaahi fekīhiakí pea mo e ngaahi palani fakamāmaní—ko e kotoa ʻo e ngaahi filioʻí pea mo e ngaahi taumuʻa ʻa e faʻahinga ʻoku nau lau ko e kau Kalisitiane kinautolú, ʻa ia ʻoku fai ʻe he ngaahi meʻa ko iá ʻa hono fakameleʻi lahi ʻaupito ʻenau founga-lotú pea ʻai kinautolu ke nau fakakaukau fakamāmaní, ko honau tupuʻanga moʻoní—ʻe ʻohovale ʻi hono ʻilo ko hono konga lahí ʻoku kau ki ai ʻa e meheká. ʻOku tau mamahi ʻi he tuʻumālie ange ʻa e niʻihi kehé ʻiate kitautolú; ʻoku tau holi ke maʻu ʻa e meʻa ʻoku maʻu ʻe he niʻihi kehé, neongo ʻoku ʻikai haʻatau totonu ki ai; pea ʻoku taki atu ai heni ki he ngaahi founga kehekehe ʻoku hala ʻa ia ko e feinga ke fakasiʻisiʻi ʻenau maʻu iá, pe ke tau maʻu ia ʻe kitautolu, pe ke fakahaaʻi ʻoku ʻikai ke nau maʻu ʻo lahi ke hangē ko ia ʻoku nau anga-maheni ki aí. . . . ko ia ai, ʻe fakahōhōʻiaʻi ʻa e laumālie ʻo e meheká ʻoku ʻi hotau fatafatá.”—Loma 1:29; Sēmisi 4:5.
ʻI hono faikehekehé, naʻe fai ʻe Barnes ha fakamatala fakamānako ʻo fekauʻaki mo e ʻofá, ʻa ia “ʻoku ʻikai te ne meheka.” (1 Kolinitō 13:4) Naʻá ne tohi: “Ko ʻofá ʻoku ʻikai te ne meheka ʻi he tuʻunga fiefia ʻoku fiefia loto ai ʻa e niʻihi kehé; ʻokú ne fiefia ʻi heʻenau ngaahi leleí; pea ʻi he tupulekina ʻa ʻenau fiefia . . . , ʻa kinautolu ʻoku tākiekina ʻe he ʻofá . . . ʻe ʻikai te nau fakasiʻisiʻi ia; ʻe ʻikai te nau fakamaaʻi kinautolu koeʻuhi ko e meʻa ʻoku nau maʻú; ʻe ʻikai te nau hanganoa mei he fiefia ko iá; ʻe ʻikai te nau muhumuhu pe fakahaaʻi ʻenau loto-mamahí ʻi he ʻikai ke tokangaekina lahi ʻaupito kinautolú. . . . Kapau ʻoku tau ʻofa ʻi he niʻihi kehé—kapau ʻoku tau fiefia ʻi heʻenau fiefiá, ʻoku ʻikai totonu ke tau meheka kiate kinautolu.”
[Fakatātā ʻi he peesi 16]
Naʻe fuaʻa ʻa Fineasi maʻá e founga-lotu maʻa ʻa Sihová