LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • brw951115 p. 19-24
  • ʻOku Foaki Ivi ʻa Sihova ki he Taha Helaʻiá

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • ʻOku Foaki Ivi ʻa Sihova ki he Taha Helaʻiá
  • Pulusinga Ako Taua Leʻo
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Ko e Mālohi ʻo e Lotú
  • Ko e Māfana ʻo e Fetokouaʻakí
  • Ko e Mālohi ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá
  • Kau Mātuʻa ko e Kau “Fakaū mei he Matangi”
  • ʻAisea 40:31—“Ko Kinautolu ʻOku ʻAmanaki kia Sihová Te Nau Maʻu ʻa e Mālohi”
    Fakamatalaʻi ʻo e Ngaahi Konga Tohi Tapú
  • ʻOua ʻe Foʻi!
    Pulusinga Ako Taua Leʻo
  • ʻOku Fakaivia ʻe Sihova ʻa e Tokotaha Helaʻiá
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2000
  • “Kumi kia Jihova, mo Hono Malohi”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2000
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Pulusinga Ako Taua Leʻo
brw951115 p. 19-24

ʻOku Foaki Ivi ʻa Sihova ki he Taha Helaʻiá

“Ko kinautolu oku tatali kia Jihova e fakafoou ho nau malohi; te nau buna hake aki ae kabakau o hage koe faga ikale.”​—ʻAISEA 40:31, PM.

1, 2. Ko e hā ʻoku foaki ʻe Sihova kiate kinautolu ʻoku falala kiate iá, pea ko e hā te tau fakakaukau atu ki ai ʻi he taimi ní?

KO E fanga ʻikalé ʻoku nau ʻi he haʻohaʻonga ʻo e fanga manupuna mālohi taha ʻi he ʻataá. ʻOku nau lava ʻo lolofa ʻi ha vaha mamaʻo lahi mo ʻikai kapakapa tā ʻa honau kapakaú. Fakataha mo e ongo kapakau lōloa ange nai ia ʻi he fute ʻe fitú, “ko e Tuʻi ʻo e fanga Manupuná,” ʻa e ʻikale koulá, ko e “taha ia ʻoku ʻiloa taha ʻi he fanga ʻikalé kotoa; ʻi heʻene mahiki hake ʻi ʻolunga ʻi he ngaahi moʻungá mo e ngaahi tokaleleí, [ʻokú ne] puna fakatuputupulangi ʻi he ngaahi houa ʻo laka hake ia ʻi he ngaahi tumutumu moʻunga ʻe niʻihi, ʻo toki langaʻi ai ki ʻolunga takatakai kaeʻoua kuo ʻasi mai pē ʻo hangē ha foʻi toti ʻuliʻuli ʻi [he] ʻataá.”​—The Audubon Society Encyclopedia of North American Birds.

2 ʻI he fakakaukau ki he ngaahi malava fakaepuna ʻa e ʻikalé, naʻe tohi ai ʻe ʻAisea: “Oku ne [Sihova] foaki ae malohi ki he vaivai; bea kiate kinautolu oku ikai haa nau malohi oku ne fakatubu ae malohi. Io e bogia ae fānau tubu bea vaivai, bea e higa aubito moe kau talavou: Ka ko kinautolu oku tatali kia Jihova e fakafoou ho nau malohi; te nau buna hake aki ae kabakau o hage koe faga ikale; te nau lele ka e ikai vaivai; bea te nau eveeva ka e ikai bogia.” (ʻAisea 40:​29-31, PM) He fakafiemālie ē ke ʻilo ʻoku foaki ʻe Sihova kiate kinautolu ʻoku falala kiate iá ʻa e mālohi ke hoko atu, ʻo hangē pē ʻoku teuʻi ʻaki kinautolu ʻa e ongo kapakau ngali taʻehelaʻia ʻo e ʻikale puna fakatuputupulangí! Fakakaukau atu ʻi he taimí ni, ki he niʻihi ʻo e ngaahi tokonaki kuó ne fai ke foaki ivi ai ki he faʻahinga helaʻiá.

Ko e Mālohi ʻo e Lotú

3, 4. (a) Ko e hā naʻe naʻinaʻi ʻe Sīsū ki heʻene kau ākongá ke faí? (e) Ko e hā nai te tau ʻamanekina ʻe fai ʻe Sihova ʻi he tali ʻo ʻetau ngaahi lotú?

3 Naʻe naʻinaʻi ʻa Sīsū ki heʻene kau ākongá “ke nau lotu maʻu pe, ʻo ʻoua naʻa fiu.” (Luke 18:1) ʻE lava heʻetau lilingi atu hotau lotó kia Sihová ʻo tokoniʻi moʻoni kitautolu ke toe maʻu ʻa e mālohí pea hao ai mei he foʻi ʻi he taimi ʻoku hā ngali taulōfuʻu ai ʻa e ngaahi mafasia ʻi he moʻuí? ʻIo, ka ʻoku ʻi ai mo e ngaahi meʻa ʻe niʻihi kuo pau ke tauhi maʻu ʻi heʻetau fakakaukaú.

4 Kuo pau ke tau sio ʻaki ʻa e moʻoní ki he meʻa ko ia ʻoku tau ʻamanekina ke fai mai ʻe Sihova ʻi hono tali ʻo ʻetau ngaahi lotú. Ko ha Kalisitiane ʻe taha, ʻa ia naʻe tō ki ha loto-mafasia lahi naʻá ne fakamatala ki mui ʻo pehē: “Hangē pē ko ia ʻi he ngaahi puke kehé ʻoku ʻikai fai ʻe Sihova ʻi he taimi ko ʻení ha ngaahi mana. Ka ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke fekuki mo ia, pea mo faitoʻo ki he lahi taha ʻoku tau malavá ʻi he fokotuʻutuʻu ko ʻení.” ʻI hono fakamatalaʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku ʻai ai ʻe heʻene ngaahi lotú ke ʻi ai ha kehekehé, naʻá ne tānaki atu ki ai: “Naʻá ku hū ʻi ha taimi pē ʻi he houa ko ia ʻe 24 ʻi he ʻaho taki taha ʻo kole ʻa e laumālie māʻoniʻoni ʻo Sihová.” Ko ia, ʻoku ʻikai ke fakaū kitautolu ʻe Sihova mei he ngaahi mafasia ʻo e moʻuí ʻa ia ʻoku lava ke ne lōmekina hifo kitautolú, ka ʻokú ne “foaki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoni kiate kinautolu ʻoku kole kiate ia”! (Luke 11:13; Sāme 88:​1-3) ʻOku lava ʻe he laumālie ko iá ʻo ʻai kitautolu ke tau lava ʻo fetaulaki mo ha ʻahiʻahi pē, pe mafasia te tau fehangahangai nai mo ia. (1 Kolinitō 10:13) Kapau ʻoku ʻikai ala tuku, ʻe lava ke ne fakafonu kitautolu ʻaki ʻa e “makehe atu ʻo e mafai” ke tau kātaki kaeʻoua kuo toʻo atu ʻe he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he māmani foʻou ʻa ia ʻoku fuʻu ofi maí ʻa e ngaahi palopalema fakatupu mafasia kotoa pē.​—2 Kolinitō 4:7.

5. (a) Ke hoko ʻo ola lelei ʻetau ngaahi lotú, ko e hā ʻa e ongo meʻa ʻe ua ʻoku mātuʻaki mahuʻinga? (e) ʻE anga-fēfē nai haʻatau lotu kapau ʻoku tau tauʻi ha vaivaiʻanga ʻo e kakanó? (f) Ko e hā ʻe fakahāhaaʻi kia Sihova ʻi he kīvoi mo e papau ʻo ʻetau lotú?

5 Neongo ia, ke hoko ʻo ola lelei ʻa ʻetau ngaahi lotú, kuo pau ke tau kīvoi pea kuo pau ke tau lea ʻi he founga pau foki. (Loma 12:12) Hangē ko ʻení, kapau ʻokú ke hoko ʻo ongosia ʻi ha ngaahi taimi koeʻuhi ko hoʻo tauʻi ha vaivaiʻanga ʻo e kakanó, ʻi he kamata ʻo e ʻaho taki taha, kole kia Sihova ke ne tokoniʻi koe ke fakaʻehiʻehi ʻi he lolotonga ʻo e ʻahó mei he hehema ki he vaivaiʻanga pau ko iá. Lotu ʻi he founga meimei tatau pehē pē ʻi he lolotonga ʻo e taimi ʻahó pea ʻi he ki muʻa ke ke ʻalu ʻo mohe ʻi he pō taki taha. Kapau kuo ʻi ai haʻo holomui, kole ki he fakamolemole ʻa Sihová, kae toe talanoa foki kiate ia ʻo fekauʻaki mo e meʻa naʻá ne taki koe ki he fakaholomuí, pea mo e meʻa ʻe lava nai ke ke fai ke kalofi ai ʻa e ngaahi tuʻunga ko iá ʻi he kahaʻú. Ko e ngaahi lotu kīvoi mo papau peheé ʻe fakahāhaaʻi ai ki he tokotaha “tali lotu” ʻa hoʻo holi loto-moʻoni ke ikuna ʻa e faitaú.​—Sāme 65:2; Luke 11:​5-13.

6. Ko e hā nai ʻoku tonu ai ʻa ʻetau ʻamanekina ʻe fanongo mai ʻa Sihova ki heʻetau ngaahi lotú ʻo aʻu ai pē ki he taimi ʻoku tau ongoʻi taʻefeʻunga nai ai ke lotú?

6 Kae kehe, ʻi ha ngaahi taimi, ko kinautolu ko ia ʻoku nau hoko ʻo ongosiá te nau ongoʻi nai ʻoku nau taʻefeʻunga ke lotu. Naʻe fakamatala ki mui mai ʻe ha fefine Kalisitiane ʻa ia naʻá ne ongoʻi pehē: “Ko e fakakaukau mātuʻaki fakatuʻutāmaki ia koeʻuhi ʻoku ʻuhinga iá kuo tau ʻomi ia kiate kitautolu ke tau fakamāuʻi pē kitautolu, ka ʻoku ʻikai ko e meʻa ia ʻa kitautolu ʻa e fakamaaú.” Ko e moʻoni, “ko Elohimi ia e fai ʻa e fakamāu.” (Sāme 50:6) ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he Tohitapú kiate kitautolu neongo “ʻoku fakahalaia kitautolu ʻe hotau loto . . . ʻoku lahi ʻa e ʻOtua ʻi hotau loto, pea ʻoku ne meaʻi ʻa e meʻa kotoa pe.” (1 Sione 3:​20) He fakafiemālie lahi ē ke ʻilo ʻi he taimi ko ē ʻoku tau fakamāuʻi nai ai kitautolu kuo tau taʻefeʻunga ke lotú, ʻoku ʻikai nai ke ongoʻi pehē mai ʻa Sihova ia kiate kitautolu! ʻOkú ne “meaʻi ʻa e meʻa kotoa pe” fekauʻaki mo kitautolu, ʻo kau ai ʻa e ngaahi tuʻunga ʻi heʻetau moʻuí ʻa ia naʻá ne fakatupunga nai ai kitautolu ke ongoʻi taʻefeʻunga peheé. (Sāme 103:​10-14) Ko ʻene meesí mo e loloto ʻo ʻene mahinó ʻokú na ueʻi ia ke fanongo mai ki he ngaahi lotu ʻa e “loto lavea mo mafesifesi.” (Sāme 51:17) ʻE lava fēfē ke ne fakafisi ke fanongo mai ki heʻetau ngaahi tangi kole tokoní hili iá ko ia tonu ē ʻokú ne fakahalaiaʻi ʻa e taha “ko ia ʻoku ne tapuni hono telinga ki he kole ʻa e masiva”?​—Palōvepi 21:13.

Ko e Māfana ʻo e Fetokouaʻakí

7. (a) Ko e hā ʻa e toe tokonaki ʻe taha kuo fai ʻe Sihova ke tokoniʻi kitautolu ke toe maʻu ʻa e mālohí? (e) Ko e ʻilo ʻa e hā fekauʻaki mo ʻetau fetokouaʻakí ʻe lava ke hoko ko e fakalotolahi ia kiate kitautolú?

7 Ko e toe tokonaki ʻe taha kuo fai ʻe Sihova ke tokoniʻi kitautolu ke toe maʻu ʻa e mālohí ko ʻetau fetokouaʻaki faka-Kalisitiané. He monū maʻongoʻonga ē ke hoko ko e konga ʻo ha fāmili ʻi māmani lahi ʻo e ngaahi tokoua mo e ngaahi tuofāfine! (1 Pita 2:17) ʻI he taimi ʻoku lōmekina ai kitautolu ʻe he ngaahi mafasiaʻanga ʻo e moʻuí, ko e māfana ko ia ʻo ʻetau fetokouaʻakí ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke toe maʻu ʻa e mālohi. ʻE anga-fēfē ke pehē? ʻI he ʻiloʻi ko ia ʻoku ʻikai ko kitautolu pē ʻoku fehangahangai mo e ngaahi pole fakatupu loto-mafasiá ʻoku lava ke hoko ʻiate ia pē ʻo ʻai ke tau toe mālohi ange. ʻOku ʻikai ha veiveiua ʻoku ʻi he lotolotonga ʻo hotau ngaahi tokouá mo e tuofāfiné ʻa e niʻihi, ʻa ia kuo nau fehangahangai mo e ngaahi mafasia pe ngaahi ʻahiʻahi meimei tatau pea kuo nau hokosia ʻa e ngaahi ongo meimei tatau mo kitautolu. (1 Pita 5:9) Ko e meʻa fakafiemālie ia ke ʻilo ko e meʻa ko ia ʻoku tau fou aí ʻoku ʻikai ko ha meʻa foʻou pea ko ʻetau ngaahi ongoʻí ʻoku ʻikai ke ngali kehe.

8. (a) Ko e hā ʻa e ongo faʻifaʻitakiʻanga ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e founga te tau maʻu nai ai ʻa e tokoni mo e fakafiemālie ʻoku fiemaʻu ʻi heʻetau fetokouaʻakí? (e) Ko e hā ʻa e founga kuo tokoniʻi pe fakafiemālieʻi fakafoʻituitui ai koe ʻe “ha takanga moʻoni”?

8 ʻI he māfana ʻo e fetokouaʻakí ʻoku lava ke tau maʻu ai ʻa e “takanga moʻoni,” ʻa ia ʻi he taimi ʻoku tau faingataʻaʻia aí ʻoku lava ke ne tokonaki mai ʻo lahi ʻa e tokoni mo e fakafiemālie ʻoku fiemaʻú. (Palōvepi 17:​17, NW) ʻOku faʻa hoko, ko e meʻa pē ʻoku fiemaʻú ko ha ngaahi lea anga-ʻofa mo e ngaahi tōʻonga fakaʻatuʻi. Naʻe pehē ʻe ha Kalisitiane, ʻa ia naʻe fāinga mo e ngaahi ongoʻi taʻefeʻungá: “Naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi kaungāmeʻa ʻa ia naʻa nau talanoa mai ʻa e ngaahi meʻa lelei ʻo fekauʻaki mo au ke tokoniʻi au ke u lavaʻi ʻa e ngaahi fakakaukau kovi naʻá ku maʻú.” (Palōvepi 15:23) Naʻe faingataʻaʻia ha tuofefine ʻi he ʻuluaki taimí ke hiva ʻi he ngaahi hiva ʻo e Puleʻangá ʻi he ngaahi fakataha ʻa e fakatahaʻangá ʻi he hili ʻa e mate ʻa ʻene kiʻi taʻahiné, tautefito ki he ngaahi hiva ʻoku lave ki he toetuʻú. “ʻI he taimi ʻe taha,” ʻi heʻene manatú, “naʻe sio mai ha tuofefine ʻa ia naʻe nofo mai ʻi he vahaʻa sea he tafaʻaki ʻe tahá ki heʻeku tangí. Naʻá ne haʻu, ʻo puke au, pea hiva fakataha mo au ʻi he toenga ʻo e foʻi hivá. Naʻá ku ongoʻi ʻa e ʻofa lahi ki he ngaahi tokouá mo e tuofāfiné peá u fiefia foki ʻi heʻemau lava ki he ngaahi fakatahá, ʻi he ʻiloʻi ko e feituʻu ia ʻoku ʻi ai ʻa homau tokoní, ʻoku ʻi he Fale Fakatahaʻangá ia.”

9, 10. (a) ʻE anga-fēfē nai haʻatau tokoni ki he māfana ʻo ʻetau fetokouaʻakí? (e) Ko hai ʻoku fiemaʻu tautefito ki ai ʻa e feohi leleí? (f) Ko e hā ʻoku lava ke tau fai ke tokoniʻi kinautolu ko ia ʻoku nau fiemaʻu ʻa e fakalototoʻá?

9 Ko e moʻoni, ko kitautolu taki taha ʻoku ʻi ai hotau fatongia ke tokoni ki he māfana ʻo e fetokouaʻaki faka-Kalisitiané. Ko ia ai, ʻoku totonu ke “fano” atu ʻa hotau lotó ʻo fakakau kotoa ki ai ʻa hotau ngaahi tokouá mo e tuofāfiné. (2 Kolinitō 6:13) He loto-mamahi ē ʻe hoko kiate kinautolu ko ia ʻoku ongosiá ʻi heʻenau ongoʻi kuo momoko mai kiate kinautolu ʻa e ʻofa fetokouaʻakí! Ka neongo ia, ʻoku fakamatalaʻi ʻe he kau Kalisitiane ʻe niʻihi ʻa ʻenau ongoʻi taʻelata mo liʻekina. Ko ha tuofefine ʻa ia ʻoku fakafepakiʻi ʻe hono husepānití ʻa e moʻoní naʻá ne kole mai ʻo pehē: “Ko hai ia ʻoku ʻikai te ne holi mo fiemaʻu ha ngaahi kaungāmeʻa fakatupu langa hake, ko e fakalototoʻa, pea mo e feohi anga-ʻofá? Fakamolemole muʻa ʻo fakamanatuʻi ki homau ngaahi tokouá mo e ngaahi tuofāfiné ʻoku mau fiemaʻu kinautolu!” ʻIo, tautefito kiate kinautolu ko ia ʻoku lōmekina ʻe honau ngaahi tuʻunga ʻi he moʻuí​—ko kinautolu ko ia ʻoku taʻetui honau hoá, ngaahi mātuʻa taʻehoá, ko kinautolu ko ia ʻoku ʻi ai honau palopalema ko e mahaki tauhí, faʻahinga taʻumotuʻá, pea mo e niʻihi kehe—​ʻoku fiemaʻu kiate kinautolu ʻa e feohi leleí. ʻOku fiemaʻu ke fakamanatuʻi ki ha niʻihi ʻo kitautolu ʻa e meʻa ko iá?

10 Ko e hā ʻoku lava ke tau fai ke tokoní? Tau fano atu ʻi hono fakahāhaaʻi ʻo ʻetau ʻofá. ʻI he taimi ʻoku tau fakalahi atu ai ʻa e anga-ʻofa ʻi he talitali kakaí, ke ʻoua naʻa ngalo ʻiate kitautolu ʻa e faʻahinga ko ia ʻoku nau fiemaʻu ʻa e fakalototoʻá. (Luke 14:​12-14; Hepelū 13:2) ʻI he ʻikai ke tomuʻa pehē pē ʻe taʻofi kinautolu ʻe he ngaahi tuʻunga ʻoku nau ʻi aí mei hono tali ha fakaafe, fēfē ke fakaafeʻi pē kinautolu? Pea toki tuku pē kiate kinautolu ke nau fili. Tatau ai pē kapau ʻe ʻikai te nau tali, ʻoku ʻikai ha veiveiua te nau ongoʻi loto-toʻa ʻi he ʻilo naʻe fakakaukau ange kiate kinautolu ʻa e niʻihi kehé. Mahalo naʻa ko e meʻa pē ia naʻe fiemaʻu kiate kinautolú ke toe maʻu ai ha mālohi.

11. ʻE fiemaʻu nai kiate kinautolu ko ia ʻoku mafasiá ʻa e tokoni ʻi he ngaahi founga fē?

11 ʻOku fiemaʻu nai kiate kinautolu ko ia ʻoku mafasiá ʻa e tokoni ʻi he ngaahi founga kehe. Ko e fakatātaá, ko ha faʻē taʻehoa, te ne fiemaʻu nai ha tokoua matuʻotuʻa ke ne fakahaaʻi ha mahuʻingaʻia ʻi heʻene tamasiʻi ʻoku ʻikai ʻi ai haʻane tamaí. (Sēmisi 1:27) Ko ha tokoua pe ha tuofefine ʻoku palopalemaʻia lahi ʻa hono tuʻunga moʻui lelei fakasinó te ne fiemaʻu nai ha ngaahi tokoni ki he fai ʻo ʻene fakataú pe ngāue fakaʻapí. Ko ha taha taʻumotuʻa ange ʻe fakaʻamu nai ki ha ngaahi feohi pe fiemaʻu ha ngaahi tokoni ke lava ʻo ʻalu ai ʻi he ngāue fakafaifekaú. ʻI he taimi ʻoku fiemaʻu hokohoko ai ha tokoni peheé, ʻoku fokotuʻu taʻeveiveiua mai ai ha ‘sivi ʻa e moʻoni ʻo e ʻofa ʻatautolu.’ (2 Kolinitō 8:8) ʻI he ʻikai ke mavahe mei he faʻahinga faingataʻaʻiá koeʻuhi ko e taimi mo e feinga ʻoku kau ki aí, ʻofa ke tau paasi ʻi hono siviʻi ʻa e ʻofa faka-Kalisitiané ʻaki ʻa e hoko ʻo ongongofua pea mo tali ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻa e niʻihi kehé.

Ko e Mālohi ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá

12. ʻOku anga-fēfē ʻa hono tokoniʻi kitautolu ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ke toe maʻu ʻa e mālohí?

12 Ko ha taha ʻoku taʻofi ʻa ʻene kaí ʻe vave pē ʻa e mole ʻa hono mālohí, pe iví. Hangē pē ko iá, ko e toe founga ʻe taha ʻoku ʻomai ai kiate kitautolu ʻe Sihova ʻa e ivi ke hokohoko atú ko ʻene ʻai ke pau ʻoku fafangaʻi lelei fakalaumālie kitautolu. (ʻAisea 65:​13, 14) Ko e hā ʻa e meʻakai fakalaumālie kuó ne tokonakí? ʻOku hiliō kotoa ai, ʻa ʻene Folofolá, ko e Tohitapú. (Mātiu 4:4; fakafehoanaki mo Hepelū 4:12.) ʻOku malava fēfē ke ne tokoniʻi kitautolu ke toe maʻu ʻa e mālohí? ʻI he taimi ʻoku kamata ke mimisi atu ai ʻa hotau mālohí ʻe he ngaahi mafasia mo e ngaahi palopalema ʻoku tau fehangahangai mo iá, ʻoku lava ke tau maʻu ha mālohi mei he lautohi ʻo kau ki he ngaahi ongoʻi mo e ngaahi fāinga moʻoni ʻi he moʻuí ʻa e kau tangata mo e kau fefine anga-tonu ʻi he taimi ʻo e Tohitapú. Neongo ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga tuʻu-ki-muʻa ʻo e tauhi anga-tonú, ko e tangata pē kinautolu ʻo “aga tatau mo kitautolu.” (Sēmisi 5:​17, PM; Ngāue 14:15) Naʻa nau fehangahangai mo e ngaahi ʻahiʻahi pea mo e ngaahi mafasia hangē pē ko ia ʻoku hoko kiate kitautolú. Fakakaukau atu ki he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻe niʻihi.

13. Ko e hā ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga Fakatohitapu ʻoku hā ai ko e kau tangata mo e kau fefine anga-tonu ʻi he taimi ʻo e Tohitapú naʻa nau maʻu ʻa e ngaahi ongo mo e ngaahi meʻa naʻe hokosia meimei tatau mo kitautolú?

13 Naʻe mamahi lahi ʻa e pēteliake ko ʻĒpalahamé ʻi he mate ʻa hono uaifí, neongo naʻá ne tui ki he toetuʻú. (Sēnesi 23:2; fakafehoanaki mo Hepelū 11:​8-10, 17-19.) Ko Tēvita naʻe fakatomala, ka naʻá ne ongoʻi kuo ʻai ʻe heʻene ngaahi angahalá ia ke ne taʻefeʻunga ke tauhi ʻa Sihova. (Sāme 51:11) Naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi ongoʻi taʻefeʻunga ʻa Mōsese. (ʻEkisoto 4:10) Naʻe hoko ʻo loto-mafasia ʻa ʻEpafalotaito ʻi he taimi naʻe ʻiloʻi ai ʻa hono puke lahí ʻo fakangatangata ai ʻa ʻene longomoʻui ʻi he “ngaue ʻa e ʻEiki.” (Filipai 2:​25-30) Naʻe pau ke faitau ʻa Paula ʻo fakafepakiʻi ʻa hono kakano tōngofuá. (Loma 7:​21-25) Ko e ongo tuofāfine pani ʻe toko ua ʻi he fakatahaʻanga ʻi Filipaí, ʻa ʻIuotia mo Siniteke, ʻoku hā mahino naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi faingataʻa ʻi hona vaá. (Filipai 1:1; 4:​2, 3) He fakalototoʻa ē ke ʻilo ko e faʻahinga anga-tonu ko ʻení naʻe ʻi ai ʻenau ngaahi ongo mo e ngaahi meʻa naʻa nau hokosia ʻo hangē pē ko kitautolú, ka naʻe ʻikai ke nau foʻi! Pehē pē foki, naʻe ʻikai ke foʻi ʻa Sihova ʻo liʻaki kinautolu.

14. (a) Ko e hā ʻa e meʻa ngāue kuo ngāueʻaki ʻe Sihova ke tokoniʻi ai kitautolu ke maʻu ha mālohi mei heʻene Folofolá? (e) Ko e hā ʻoku ʻi ai ai ʻa e ngaahi kupu ʻi he ongo makasini Taua Leʻo mo e Awake! ʻi he sōsialé, fāmilí, mo e ngaahi pole fakaeongó?

14 Ke tokoniʻi kitautolu ke maʻu ʻa e mālohi mei heʻene Folofolá, ʻoku ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa e kalasi tamaioʻeiki anga-tonu mo potó ke tokonaki hokohoko lelei mai ʻa e “meʻakai ʻi hono taimi totonu.” (Mātiu 24:45) Kuo fuoloa mai ʻa hono ngāueʻaki ʻe he tamaioʻeiki anga-tonú ʻa e Taua Leʻo mo e Awake! ko e ongo makasini ke maluʻi ʻa e moʻoni Fakatohitapú mo fanongonongo ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ko e ʻamanakiʻanga pē ia ʻe taha ki he faʻahinga ʻo e tangatá. Tautefito ki he ngaahi hongofuluʻi taʻu ki mui ní, kuo ʻomai ʻi he ngaahi makasini ko ʻení ʻa e ngaahi kupu, taimi totonu Fakatohitapu ʻi he sōsialé, fāmilí, pea mo e ngaahi pole fakaeongo ʻoku aʻu ʻo fepaki mo e niʻihi ʻo e kakai ʻa e ʻOtuá. Naʻe fakataumuʻa ki he hā ʻa hono pulusi ʻa e fakamatala peheé? Ko hono ʻuhinga paú ke tokoniʻi kinautolu ko ia ʻoku hoko kiate kinautolu ʻa e ngaahi pole ko iá ke maʻu ʻa e mālohi mo e fakalototoʻa mei he Folofola ʻa e ʻOtuá. Ka ʻoku toe tokoniʻi kitautolu kotoa ʻe he ngaahi kupu peheé ke maʻu ha mahino māʻalaʻala ange ki he ngaahi meʻa ʻoku feʻao mai mo e niʻihi ʻo hotau ngaahi tokouá mo e tuofāfiné. Ko ia ai, ke tau mateuteu lelei ange ke tokanga ki he ngaahi lea ʻa Paulá: “Lōtaki ʻa e lotosiʻi; poupou ʻa e vaivai; ke mou angamokomoko ki he kakai kotoa pe.”​—1 Tesalonaika 5:14.

Kau Mātuʻa ko e Kau “Fakaū mei he Matangi”

15. Ko e hā naʻe kikiteʻi ʻe ʻAisea ʻo fekauʻaki mo kinautolu ʻoku nau ngāue ko e kau mātuʻá, pea ko e hā ʻa e fatongia ʻoku tuku kiate kinautolu ʻi he meʻá ni?

15 Kuo toe tokonaki mai ʻe Sihova ʻa e meʻa kehe, ke tokoniʻi kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau hoko ai ʻo ongosiá​—ko e kau mātuʻa ʻi he fakatahaʻangá. Fekauʻaki mo e faʻahingá ni ʻoku tohi ʻe he palōfita ko ʻAiseá: “Te ne hange ha fakaū mei he matangi, mo e toitoiʻanga mei he ʻalotamaki; hange ko e ngaahi mangaʻi vai ʻi he potu momoa, hange ko e malu ʻo ha makatuʻu kafakafa ʻi ha fonua puhengia.” (ʻAisea 32:​1, 2) Ko ia, ko e kau mātuʻá, ʻoku ʻi ai honau fatongia ke fai ʻo tatau mo ia naʻe fuatala ʻe Sihova fekauʻaki mo kinautolú. Kuo pau ke nau “hange” ha ngaahi matavai ʻo e fakafiemālie mo e fakatupu ivi foʻou ki he niʻihi kehé, pea hoko ʻo loto-lelei ke “fetoutou fefuaʻaki homou ngaahi mafasiaʻanga [pe, “ngaahi meʻa faingataʻa”; ʻi hono ʻuhinga fakafoʻileá, ko e “ngaahi meʻa mamafa”].” (Kalētia 6:​2, NW, fakamatala ʻi lalo) ʻE lava fēfē ke nau fai ʻeni?

16. Ko e hā ʻoku lava ke fai ʻe he kau mātuʻá ke tokoniʻi ʻa e taha ko ia ʻokú ne ongoʻi taʻefeʻunga ke lotú?

16 Hangē ko ia naʻe lave ki ai ʻi muʻá, ʻoku ongoʻi nai ʻe ha taha kuó ne ongosia ʻoku taʻefeʻunga ke lotu. Ko e hā ʻoku lava ke fai ʻe he kau mātuʻá? ʻOku lava ke nau lotu fakataha mo ia pe lotu maʻá e tokotaha ko iá. (Sēmisi 5:14) Ko e kole pē kia Sihova, ʻi he fanongo ki ai ʻa e tokotaha ongosiá, ke tokoniʻi ʻa e taha ko iá ke ne mahinoʻi ʻa e lahi ʻo hono ʻofaʻi ia ʻe Sihova pea mo e niʻihi kehé, ʻa ia ʻe hoko moʻoni ia ko e fakafiemālie. ʻE tokoni nai ki hono ʻai ke mālohi ʻa e loto-falala ʻa ha taha faingataʻaʻia ʻi he fanongo ki he lotu māfana, fakamātoato mei he lotó ʻa ha tokotaha mātuʻa. ʻE tokoniʻi nai ia ke ne fakakaukau atu kapau ʻoku loto-falala ʻa e kau mātuʻá, ʻe tali ʻe Sihova ʻa e lotu ʻo fekauʻaki mo e tokotaha ko iá, ʻe lava leva ke ne kau ʻi he loto-falala ko iá.

17. Ko e hā kuo pau ai ke hoko ʻa e kau mātuʻá ko e kau fanongo kaungāongoʻí?

17 “Ke vave ʻa e tangata fuape he fanongo, kae fakatotoka ki he lea,” ko e lau ia ʻa Sēmisi 1:19. Kuo pau ke hoko ʻa e kau mātuʻá ko e kau fanongo kaungāongoʻi, ke tokoni ai ki he kau ongosiá ke toe maʻu ʻa e mālohí. ʻI he ngaahi tafaʻaki ʻe niʻihi mahalo ʻoku fāinga ʻa e ngaahi mēmipa ʻi he fakatahaʻangá mo e ngaahi palopalema, pea mo e ngaahi mafasia ʻa ia ʻe ʻikai lava ia ʻo solova ʻi he ngaahi meʻa ʻo e fokotuʻutuʻu ko ʻení. Ko e meʻa leva nai ʻoku fiemaʻu kiate kinautolú, ʻoku ʻikai ko ha ngaahi solovaʻanga ke “fakaleleiʻi” ʻa ʻenau palopalemá, ka ko ha taha fanongo lelei pē ke nau talanoa ki ai​—ko ha taha ia ʻe ʻikai te ne tala kiate kinautolu ʻa e founga ongoʻi ʻoku totonu ke nau maʻú ka ko e taha ia ʻe fanongo ʻo ʻikai ke fai fakamaau.​—Luke 6:37; Loma 14:13.

18, 19. (a) ʻOku lava fēfē ke tokoniʻi ʻe he vave ke fanongó ha tokotaha mātuʻa ke fakaʻehiʻehi ai mei hono ʻai ke toe mamafa ange ʻa e kavenga ʻa e tokotaha ongosiá? (e) Ko e hā ʻa e ola ʻi he taimi ʻoku fakahaaʻi ai ʻe he kau mātuʻá ʻa e “tauʻaki kaungāmamahi”?

18 Kau mātuʻa, ʻi hoʻomou vave ke fanongó ʻoku lava ke tokoniʻi ai kimoutolu ke fakaʻehiʻehi mei hano ʻai ʻi he taʻeʻilo ʻa e kavenga ʻa e tokotaha ongosiá ke toe mamafa ange. Hangē ko ʻení, kapau kuo liʻaki ha ngaahi fakataha ʻe niʻihi ʻe ha tokoua pe tuofefine pe kuó ne holo māmālie ʻi he ngāue fakafaifekaú, ʻoku fiemaʻu moʻoni kiate ia ha akonaki fekauʻaki mo e ngāue fakafaifekaú ke fai lahi ange ia pe ke toe maʻu fakataha lahi ange? Mahalo pē. Ka ʻokú ke maheni mo e ngaahi tuʻungá kotoa? ʻOku toe lahi ange ʻa e ngaahi palopalema ʻi he tuʻunga moʻui lelei fakasinó? Kuo liliu ki mui mai ʻa e ngaahi fatongia fakafāmilí? ʻOku toe ʻi ai ha ngaahi tuʻunga pe mafasia kehe ʻokú ne lōmekina ia? Manatuʻi, kuo ʻosi ongoʻi halaia lahi nai ʻa e tokotahá fekauʻaki mo e ʻikai lava ʻo fai ha meʻa lahi angé.

19 ʻE lava fēfē leva ke ke tokoniʻi ʻa e tokouá pe tuofefiné? Ki muʻa ke ke fai ha ngaahi fakamulituku mo fakahā ha fakahinohinó, fanongo! (Palōvepi 18:13) Ngāueʻaki ʻa e ngaahi fehuʻi ʻiloʻilo ke ‘fusi hake’ ʻa e ngaahi ongoʻi ʻi he loto ʻo e tokotahá. (Palōvepi 20:5) ʻOua ʻe taʻetokangaʻi ʻa e ngaahi ongoʻi ko ʻení​—fakatokangaʻi kinautolu. ʻOku fiemaʻu nai ke fakahā pau ki he tokotaha ongosiá ʻoku tokanga mai ʻa Sihova kiate kitautolu, pea mo mahinoʻi ʻoku fakangatangata kitautolu ʻe hotau ngaahi tuʻungá ʻi ha ngaahi taimi. (1 Pita 5:7) ʻI he taimi ʻoku fakahaaʻi ai ʻe he kau mātuʻá ʻa e “tauʻaki kaungāmamahi” peheé, ʻe maʻu ai ʻe he faʻahinga ongosiá ʻa e ‘malōlō ʻi honau laumalie.’ (1 Pita 3:8; Mātiu 11:​28-30) ʻI he taimi ʻoku nau maʻu ai ʻa e mālōlō peheé, ʻe ʻikai fiemaʻu ke tala ange ke nau fai ha meʻa lahi ange; ʻe ueʻi kinautolu ʻe honau lotó ke fai kotoa ʻa ia ʻoku malava ʻo taau ke nau fai ʻi hono tauhi ʻa Sihová.​—Fakafehoanaki mo 2 Kolinitō 8:12; 9:7.

20. ʻI he fuʻu ofi ko ia ʻa e ngataʻanga ʻo e toʻutangata fulikivanu ko ʻení, ko e hā ʻoku totonu ke tau fakapapauʻi ke faí?

20 Ko e moʻoni ʻoku tau moʻui ʻi he taimi fakaongosia lahi taha ʻi he hisitōlia kotoa ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá. Ko e ngaahi mafasia ʻo e moʻui ʻi he māmani ʻo Sētané ʻoku tupulekina ia ʻi heʻetau ofi ange ki he taimi ʻo e ngataʻangá. Manatuʻi, ʻi he hangē ha laione tulimanú, ʻoku talitali ʻa e Tēvoló ke tau hoko ʻo ongosia pea mo foʻi koeʻuhi ke lava ke ne maʻu ʻa e ʻaonga ʻi hono maʻungofua kitautolú. He fakamālō lahi ē ko kitautolu ʻi he foaki ivi ʻa Sihova ki he taha helaʻiá! ʻOfa ke tau ngāuekakatoʻaki ʻa e ngaahi tokonaki kuó ne faí ke ʻomai ai kiate kitautolu ʻa e ivi ke hokohoko atú, ʻo hangē pē kuó ne ʻomai kiate kitautolu ʻa e kapakau mālohi ʻo ha ʻikale puna fakatuputupulangi. ʻI he fuʻu ofi mai ʻa e ngataʻanga ʻo e toʻutangata fulikivanu ko ʻení, ʻoku ʻikai ko e toe taimi ʻeni ia ke tuʻu ai ʻi he lele ʻi heʻetau lova ki he palé​—ko e moʻui taʻengata.​—Hepelū 12:1.

Ko e Hā Hoʻo Talí?

◻ Ko e hā ʻoku tau ʻamanekina nai ke fai ʻe Sihova ʻi he tali ki heʻetau ngaahi lotú?

◻ ʻI he ngaahi founga fē ʻoku lava ke tau maʻu nai ai ʻa e mālohi mei heʻetau fetokouaʻaki faka-Kalisitiané?

◻ ʻOku anga-fēfē ʻa hono tokoniʻi kitautolu ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ke toe maʻu ʻa e mālohí?

◻ Ko e hā ʻoku lava ke fai ʻe he kau mātuʻá ke tokoniʻi ai ʻa e faʻahinga ongosiá ke toe maʻu ʻa e mālohí?

[Fakatātā ʻi he peesi 21]

ʻI he taimi ʻoku tau fakalahi atu ai ʻa e anga-ʻofa ʻi he talitali kakaí, ʻoua naʻa ngalo ʻiate kitautolu ʻa kinautolu ko ia ʻoku nau fiemaʻu ʻa e fakalototoʻá

[Fakatātā ʻi he peesi 22]

ʻOku lava ke kole ʻa e kau mātuʻá kia Sihova ke tokoniʻi ʻa e faʻahinga ongosiá ke nau mahinoʻi ʻoku ʻofaʻi lahi kinautolu

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share