LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w96 2/1 p. 28-32
  • Falala kia Sihova mo ʻEne Folofolá

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Falala kia Sihova mo ʻEne Folofolá
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1996
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Fakaʻehiʻehi mei he Falala ki he Poto Fakaemāmaní
  • Tauʻi ʻa e Hehema ke Tālaʻá
  • Ko e Muimui ki he Tataki ʻa Sihova ʻi he Nofo Malí
  • Kau Talavou ​—Fanongo ki he Folofola ʻa e ʻOtuá
  • Kau Talavou​—⁠Ko e Hā ʻOku Mou Tulitāupau ki Aí?
    Pulusinga Ako Taua Leʻo
  • Kuó Ke ʻAi ʻa e Moʻoní ko Hoʻo Meʻa Tonu?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2001
  • ʻOua ʻe Tuku ʻa e Ngaahi Veiveiuá Ke Ne Fakaʻauha Hoʻo Tuí
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2001
  • ʻAi ke Lavameʻa ʻa e Nofo Mali Kalisitiané
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2016
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1996
w96 2/1 p. 28-32

Falala kia Sihova mo ʻEne Folofolá

“ʻE falala kiate koe ʻa haʻa maheni ki ho huafa.”​—SĀME 9:10.

1. Ko e hā ʻoku malava ai ke tau kei loto-maʻu kia Sihova mo ʻene Folofolá ʻi hotau ʻahó ni?

ʻI HE māmani ʻi onopooní, ko e fakaafe ko ia ke falala ki he ʻOtuá mo ʻene Folofolá, ko e Tohitapú, ʻoku hā ngali taʻeʻaonga mo muna pē. Ka neongo ia, ko e poto ʻo e ʻOtuá kuo fakamoʻoniʻi ia ʻi ha vahaʻa taimi lōloa. Ko e Tokotaha-Fakatupu ʻo e tangatá mo e fefiné ko e Tupuʻanga ia ʻo e nofo malí mo e fāmilí, pea ʻokú ne ʻafioʻi ʻetau ngaahi fiemaʻú ʻo lelei ange ia ʻi ha toe taha kehe. Hangē pē ko ia kuo ʻikai liliu ʻa e ngaahi fiemaʻu tefito ki he faʻahinga ʻo e tangatá, ko ia ʻoku kei tuʻu tatau ai pē ʻa e ngaahi founga tefitó ki hono aʻusia ʻa e ngaahi fiemaʻu ko iá. Ko e akonaki fakapotopoto ʻa e Tohitapú, neongo naʻe tohi ʻi he laui senituli kuo maliu atú, ʻokú ne kei ʻomai pē ʻa e tataki lelei taha ke lavameʻa ai ʻi he moʻuí pea ki hono solova ʻa e ngaahi palopalemá. ʻOku iku ki he fiefia lahi ʻa e tokanga ki aí​—neongo ʻoku tau nofo ʻi he māmani fihituʻu mo fakasaienisí!

2. (a) Ko e hā ʻa e fua lelei kuo fakatupu ʻe he talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá ʻi he moʻui ʻa e kakai ʻa Sihová? (e) Ko e hā ʻa e meʻa lahi ange ʻoku talaʻofa ʻe Sihova ki he faʻahinga ʻoku nau talangofua kiate ia mo ʻene Folofolá?

2 Ko e falala kia Sihova pea ngāueʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e Tohitapú ʻokú ne ʻomai ʻa e ngaahi ʻaonga ʻi he ʻaho kotoa pē. Ko e fakamoʻoniʻi ʻo e meʻá ni ʻoku hā ia ʻi he moʻui ʻa e laui miliona ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he māmaní takatakai ʻa ia kuo nau maʻu ʻa e tui pau mo e loto-toʻa ke ngāueʻaki ʻa e akonaki ʻa e Tohitapú. Kiate kinautolu, ko e falala ki he Tokotaha-Fakatupú mo ʻene Folofolá kuo fakamoʻoniʻi ko e meʻa lelei. (Sāme 9:9, 10) Kuo ʻai kinautolu ʻe he talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá ke nau hoko ko e kakai lelei ange ʻi he fekauʻaki mo e maʻa, faitotonu, faʻa ngāue, tokaʻi ʻa e moʻuí mo e ngaahi koloa ʻa e niʻihi kehé, pea anga-fakanānā ʻi he meʻakaí mo e inú. Kuo iku atu ai ki he ʻofa mo e akoʻi totonu ʻi loto ʻi he fāmilí​—hoko ʻo anga-ʻofa ʻi he tali kakaí, anga-kātaki, manavaʻofa, mo faʻa fakamolemole​—pea pehē foki ki he toe ngaahi meʻa kehe lahi. Kuo nau malava lahi ke fakaʻehiʻehi mei he ngaahi fua kovi ko e ʻita, tāufehiʻa, fakapō, meheka, ilifia, fakapikopiko, loto-pōlepole, loi, lauʻikovi loi, moʻui fakaʻaluʻalu, mo e ʻulungaanga taʻetaaú. (Sāme 32:10) Ka ʻoku fai ʻe he ʻOtuá ia ʻa e meʻa lahi ange ia ʻi he talaʻofa mai pē ha ola lelei ki he faʻahinga ʻoku nau tauhi ʻa ʻene ngaahi laó. Naʻe pehē ʻe Sīsū ko e faʻahinga ʻoku nau muimui ki he founga faka-Kalisitiané te nau maʻu “ʻi he nofo ko eni, ʻo lōteau, . . . ha ngaahi fāʻe, mo ha fānau, mo ha ngaahi tokanga ngoue, ʻo ō pe mo e fakatanga; pea ʻi he maama ka haʻu ko e moʻui taʻengata.”​—Maʻake 10:​29, 30.

Fakaʻehiʻehi mei he Falala ki he Poto Fakaemāmaní

3. ʻI he hokohoko atu ke falala kia Sihova mo ʻene Folofolá, ko e hā ʻa e ngaahi palopalema ʻoku fehangahangai mo e kau Kalisitiané ʻi he taimi ʻe niʻihi?

3 Ko ha palopalema ki he faʻahinga taʻehaohaoa ʻo e tangatá ko ʻenau hehema ke fakasiʻisiʻi pe fakangaloʻi ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu ʻe he ʻOtuá. ʻOku nau kamata pē ke fakakaukau ʻoku nau ʻilo ʻa e lelei tahá, pe ko e poto ko ia mei he kau poto fakaʻatamai tuʻu-ki-muʻa ʻo e māmani ko ʻení ʻoku laka ange ia ʻi he poto ʻo e ʻOtuá, ʻa ia ʻoku fakaonopooni ange ia. ʻOku lava foki ke fakatupu ʻe he kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ʻa e faʻahinga fakakaukaú ni, koeʻuhi ʻoku nau moʻui ʻi he lotolotonga ʻo e māmani ko ʻení. Ko ia, ʻi hono fakaaʻu mai ʻa e fakaafe anga-ʻofa ke fanongo ki heʻene akonakí, ʻoku fakakau foki ai ʻe heʻetau Tamai fakahēvaní ʻa e ngaahi fakatokanga feʻungamālie ko ení: “E hoku foha, oua naa fakagaloʻi a eku fono; ka ke tauhi e ho loto a eku gaahi fekau: He koeuhi e fakalahi aki ia kiate koe ae gaahi aho loloa, moe moui fuoloa, bea moe melino. Falala kia Jihova aki ho loto kotoa; bea oua naa ke faaki ki ho boto oou. Ke ke fakaogoogo kiate ia i ho hala kotoabe, bea e fakatonutonu eia ho gaahi aluaga. Oua naa ke behe i ho mata oou, oku ke boto: ka ke manavahe kia Jihova, bea tafoki mei he kovi.”​—Palōvepi 3:​1, 2, 5-7, PM.

4. ʻOku fēfē ʻa e hūhū ʻa e “poto ʻo e maama ko eni,” pea ko e hā “ko e koto vale [ai] ia ʻi he vakai ʻa e ʻOtua”?

4 ʻOku ala maʻu ʻa e poto ʻo e māmani ko ʻení ʻo lahi ʻaupito pea mei he ngaahi matavai lahi. ʻOku lahi ʻa e ngaahi ʻapiako ke ako ai, pea “ʻoku ʻikai hano ngataʻanga ʻo e faʻu tohi ke lahi.” (Koheleti 12:12) Ko e founga ʻiloa ʻo e fakafehokotaki fakamatala lahi ʻi he māmani ʻo e komipiutá ʻokú ne talaʻofa ke ne tokonaki mai ha fakamatala taʻefakangatangata ʻi he meimei tuʻunga-lea kotoa pē. Ka kuo ʻikai hanga ʻe he maʻu ʻo e ʻilo kotoa ko ʻeni ʻoku ala maʻú ʻo ʻai ʻa e māmaní ke poto ange, pe solova ʻa hono ngaahi palopalemá. Ka, ʻoku fakaʻau ʻa e tuʻunga ia ʻo e māmaní ki he kovi ange ʻi he ʻaho kotoa pē. Ko hono moʻoní, ʻoku tala mai ʻe he Tohitapú “ko e poto ʻo e maama ko eni, ko e koto vale ia ʻi he vakai ʻa e ʻOtua.”​—1 Kolinitō 3:​19, 20.

5. Ko e hā ʻa e ngaahi fakatokanga ʻoku ʻomai ʻe he Tohitapú ʻo fekauʻaki mo e “poto ʻo e maama ko eni”?

5 ʻI he lolotonga ʻo e konga fakaʻosi ko ʻeni ʻo e ngaahi ʻaho fakaʻosí, ko e meʻa pē ke ʻamanekiná ko e fuʻu taki kākaá, ko Sētane ko e Tēvoló, te ne kamata ke hifoaki mai ʻa e ngaahi loi lahi ʻaupito ʻi heʻene feinga ke keina atu ʻa e falala ki he moʻoni ʻa e Tohitapú. Kuo faʻu ʻe he kau poto ʻoku nau feinga ke fakaʻuhingaʻi ʻa e Tohitapú ha ngaahi tohi lahi ʻoku ʻi ai ʻenau ngaahi fakakaukaú ʻo poleʻi ʻa e moʻoni mo e ala falalaʻanga ʻa e Tohitapú. Naʻe fakatokanga ʻa Paula ki hono kaunga-Kalisitiané: “ʻE Timote, ke ke leʻohi ʻa e meʻa kuo tuku kiate koe, ʻo ke fulituʻa ki he ngaahi koto lau fakaetangata pe, [“ʻa ia ʻokú ne maumauʻi ʻa e meʻa ʻoku toputapú,” NW] mo e ngaahi fakakikihi ʻa e meʻa na ʻoku lau ko e ʻIlo-loloto, ka ko e lauhala: ʻa ia kuo ʻi ai ha niʻihi kuo nofo ki ai, ʻo nau leʻeia mei he tui.” (1 Tīmote 6:​20, 21) ʻOku toe fakatokanga mai ʻa e Tohitapú: “Mou vakai naʻa faifai pea ai ha taha, te ne fai ʻaki ʻene poto fiefilosefa, ʻa ia ko e koto muna mo e kākā, ʻo ne holataki kimoutolu ʻi he ʻalunga ʻo e ngaahi tuʻutuʻuni fakaeonoʻaho ʻa e kakai, ʻio, ʻi he ʻalunga ʻo e ngaahi elemeniti ʻo e lotu ʻa ia ʻoku fakamaama, ʻo ʻikai ʻi he ʻalunga faka-Kalaisi.”​—Kolose 2:8.

Tauʻi ʻa e Hehema ke Tālaʻá

6. Ko e hā ʻoku pau ai ke tau faʻa vakavakai ke taʻofi ʻa e ngaahi tālaʻá mei haʻanau faiaka ʻi he lotó?

6 Ko e toe founga kākā ʻe taha ʻa e Tēvoló ko hono tō ʻi he ʻatamaí ʻa e ngaahi tālaʻá. ʻOkú ne mataʻā ange ke sio ki he ngaahi vaivaiʻanga ʻe niʻihi ʻi he tuí pea ngāueʻaki ia. Ko ha taha pē ʻokú ne hokosia ʻa e ngaahi tālaʻá ʻoku totonu ke ne manatuʻi ko e tokotaha ʻoku tuʻu mei mui ʻi he ngaahi tālaʻa peheé ko e tokotaha ko ia naʻá ne lea kia ʻIvi: “ʻOku moʻoni koā kuo folofola ʻe he ʻOtua ke ʻoua te mo kai mei he ʻakau kehekehe ʻo e ngouetapu?” ʻI he ʻosi ko ia hono tō ʻe he Tokotaha-Fakatauelé ʻa e ngaahi tālaʻa ʻi he ʻatamai ʻo ʻIví, ko e lākanga leva naʻe hoko atu aí ko hono tala kiate ia ha loi, ʻa ia naʻá ne tui ki aí. (Sēnesi 3:​1, 4, 5) Ke fakaʻehiʻehi mei hano fakaʻauha ʻetau tuí ʻe he tālaʻá ʻo hangē ko ia naʻe hoko kia ʻIví, ʻoku fiemaʻu ke tau faʻa vakavakai. Kapau kuo kamata ke nofo ʻi ho lotó ha kiʻi tālaʻa fekauʻaki mo Sihova, ko ʻene Folofolá, pe ko ʻene kautahá, laka leva ʻi ha ngaahi lākanga vave ke toʻo atu ia ki muʻa ʻoku teʻeki ke hoko ia ko ha meʻa te ne lava ʻo fakaʻauha hoʻo tuí.​—Fakafehoanaki mo 1 Kolinitō 10:12.

7. Ko e hā ʻoku malava ke fai ke taʻaki-fuʻu atu ʻa e ngaahi tālaʻá?

7 Ko e hā ʻoku lava ke faí? Ko e toe tali pē ki aí ko e falala kia Sihova mo ʻene Folofolá. “Kapau ko e poto ʻoku masiva ai ha taha, ke ne kole mei he ʻOtua, ʻa ia ʻoku ne foaki ʻataʻatā pe ki he kakai kotoa pe, ʻo ʻikai ʻatu mo e lau; pea ʻe foaki ia ki ai. Ka ke ne kole tui pe, ʻo ʻoua ʻe talaʻa. He ko ia ʻoku talaʻa ʻoku ne hange ko e peau ʻo e tahi ʻoku fakateka ʻo fepaleʻekina ʻe he matangi.” (Sēmisi 1:​5, 6; 2 Pita 3:​17, 18) Ko ia ko e ʻuluaki lākangá ko e lotu tōtōivi kia Sihova. (Sāme 62:8) Hili iá, ʻoua ʻe toumoua ke kole ha tokoni mei he kau ʻovasia anga-ʻofa ʻi he fakatahaʻangá. (Ngāue 20:​28; Sēmisi 5:​14, 15; Siutasi 22) Te nau tokoniʻi koe ʻi hono fakatotoloʻi ʻa e tupuʻanga ʻo hoʻo ngaahi tālaʻá, ʻa ia ʻoku lava ke tupu nai mei he loto-pōlepolé, pe ko ha fakakaukau hala.

8. ʻOku anga-fēfē ʻa e faʻa kamata ʻa e fakakaukau ʻo e tafoki mei he moʻoní, pea ko e hā ʻa e fakaleleiʻangá?

8 Kuo hoko ʻa hono lau pe fanongo ki he ngaahi fakakaukau ʻa e kau tafoki mei he moʻoní pe fakakaukau fakafilōsefa fakamāmaní ʻo ne fakahoko mai ha ngaahi tālaʻa fakamate? ʻOku akonaki fakapotopoto mai ʻa e Tohitapú: “Ka ko koe, ke ke feinga ke fakaha koe ki he ʻOtua ʻoku ke tuʻu mo e lau; ko e tangata ngaue ʻoku ʻikai mā, ko hoʻo tofa totonu ʻa e folofola ʻo e moʻoni. Ka ke fakaʻehiʻehi mei he ngaahi koto lau fakaetangata [“ʻa ia ʻokú ne maumauʻi ʻa e meʻa ʻoku toputapú,” NW]; he ko e kakai ko ia ʻe fakautuutu ʻenau makehe mo e lotu: pea ko ʻenau lea te ne keina ʻo hange ha kainiloto.” (2 Tīmote 2:​15-17) Ko e meʻa ʻoku fakatupu tokangá ko e tokolahi ko ia kuo nau tō ʻo tafoki mei he moʻoní naʻa nau kamata ʻi ha ʻalunga hala ʻaki ʻenau tomuʻa lāunga ʻo fekauʻaki mo ʻenau ongoʻi ʻo kau ki he founga ʻo honau ngaohi ʻi he kautaha ʻa Sihová. (Siutasi 16) Naʻe hoko leva ki mui ʻa e kumi ha hala ʻi he ngaahi tuí. Hangē tofu pē ko e ngāue fakavave ʻa ha tōketā fai-tafa ke toʻo atu ʻa e kainilotó, ngāue vave ke toʻo atu mei he ʻatamaí ha faʻahinga hehema pē ke lāunga, ko e taʻefiemālie ʻi he founga ʻoku fai ai ʻa e ngaahi meʻa ʻi he fakatahaʻanga Kalisitiané. (Kolose 3:​13, 14) Tuʻusi atu ha meʻa pē ʻokú ne tafunaki mai ha ngaahi tālaʻa peheé.​—Maʻake 9:43.

9. ʻE anga-fēfē ʻa e tokoni ʻa ha founga tuʻumaʻu lelei fakateokalati kiate kitautolu ke tau moʻui lelei ai pē ʻi he tuí?

9 Piki ofi kia Sihova mo ʻene kautahá. Faʻifaʻitaki mateaki kia Pita, ʻa ia naʻá ne fakahā fakapapau: “ʻEiki, te mau ʻalu kia hai? ʻoku ʻiate koe ʻa e ngaahi lea ʻo e moʻui taʻengata.” (Sione 6:​52, 60, 66-68) ʻAi ha polokalama lelei ʻo hono ako ʻo e Folofola ʻa Sihová ke ʻai ke mālohi ʻa hoʻo tuí, ke hangē ha pā lahi ke ne lava ʻo “tamateʻi ʻa e ngaahi ngahau vela kotoa pe ʻa e Fili.” (ʻEfesō 6:16) Hanganaki longomoʻui ʻi he ngāue fakafaifekau faka-Kalisitiané, ʻo anga-ʻofa ʻi hono fakahā atu ʻa e pōpoaki ʻo e Puleʻangá ki he niʻihi kehé. ʻI he ʻaho kotoa pē, fakalaulauloto loto-houngaʻia ki he founga kuo tāpuakiʻi ai koe ʻe Sihová. Fakamālō ʻi hoʻo maʻu ha ʻilo fekauʻaki mo e moʻoní. Ko hono fai ʻa e ngaahi meʻá ni kotoa ʻi ha founga tuʻumaʻu lelei faka-Kalisitiané, ʻe tokoni ia kiate koe ke ke fiefia, ke kātaki, pea ke kei nofo ai ʻo ʻataʻatā mei he ngaahi tālaʻá.​—Sāme 40:4; Filipai 3:​15, 16; Hepelū 6:​10-12.

Ko e Muimui ki he Tataki ʻa Sihova ʻi he Nofo Malí

10. Ko e hā ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ai ke tau hanga kia Sihova ki ha tataki ʻi he nofo mali ʻa e Kalisitiané?

10 ʻI he fokotuʻutuʻu ki he tangatá mo e fefiné ke na nofo fakataha ko ha ongo meʻa malí, naʻe taumuʻa ʻa Sihová ke ʻoua ʻe ngata pē ʻi hono fakafonu fiemālie pē ʻa e foʻi māmaní ka ke toe fakalahiange ʻa ʻena fiefiá. Kae kehe, kuo ʻomai ʻe he angahalá mo e taʻehaohaoá ʻa e ngaahi palopalema mamafa ki he vahaʻangatae ʻo e nofo malí. ʻOku ʻikai ke ʻatā ʻa e kau Kalisitiané mei he ngaahi meʻá ni, koeʻuhi ʻoku nau taʻehaohaoa pea ʻoku nau hokosia ʻa e ngaahi mafasia ʻo e moʻui ʻi onopooní. Ka, ki hono lahi ʻo ʻenau falala kia Sihova mo ʻene Folofolá, ʻoku malava ai ke lavameʻa lelei ʻa e kau Kalisitiané ʻi he nofo malí pea ʻi hono tauhi hake ʻo ʻenau fānaú. ʻOku ʻikai ha kaunga ia ʻa e ngaahi tōʻonga mo e ʻulungaanga fakamāmaní ʻi he nofo mali ʻa e Kalisitiané. ʻOku akonakiʻi kitautolu ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá: “Ke lauʻi lelei ʻa e mali ʻe he kakai kotoa pe; pea ke taʻeʻuliʻi ʻa e mohenga: he ko e kau feʻauaki, mo e tonoʻunoho ʻe fakamāu kinautolu ʻe he ʻOtua.”​—Hepelū 13:4.

11. ʻI hono solova ʻa e ngaahi palopalema fakaemalí, ko e hā ʻoku totonu ke fakatokangaʻi ʻe he ongo meʻa malí fakatouʻosi?

11 Ko e nofo mali ʻoku fakahoko ʻo fakatatau ki he akonaki ʻa e Tohitapú, kuó ne maʻu ʻa e ʻatimosifia ʻo e ʻofa, tukupā, mo e maluʻanga. ʻOku maʻu fakatouʻosi ai ʻe he husepānití mo e uaifí ʻa e mahino pea mo tokaʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻo e tuʻunga-ʻulú. ʻI he tupu hake ha ngaahi faingataʻa, ʻoku faʻa tupu ia mei hano liʻaki ʻa hono ngāueʻaki ʻa e akonaki ʻa e Tohitapú. ʻI hono solova ha palopalema ʻoku nofo fuoloa, ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ki he ongo meʻa malí fakatouʻosi ke na faitotonu ʻo hanga ki hono moʻoni ʻo e palopalemá pea ngāue ki hono ngaahi tupuʻangá kae ʻikai ko e ngaahi meʻa ʻoku hoko aí. Kapau ne iku ʻa e ngaahi fetalanoaʻaki ki mui maí ki ha kiʻi felotoi siʻisiʻi pē pe taʻefelotoi, ʻe lava ʻe he ongo meʻa malí ke na kole ha tokoni taʻefilifilimānako mei ha ʻovasia anga-ʻofa.

12. (a) Ko e hā ʻa e ngaahi palopalema angamaheni ʻi he nofo malí ʻoku ʻomai ʻe he Tohitapú ʻa e akonaki ki ai? (e) Ko e hā ʻoku ʻi ai ai ha fiemaʻu mei he tafaʻaki ʻa e ongo meʻa malí fakatouʻosi ke na fai ʻa e ngaahi meʻá ʻi he founga ʻa Sihová?

12 ʻOku fekauʻaki ʻa e palopalemá mo e fetuʻutakí, tokaʻi ʻa e ongoʻi ʻa e tokotaha taki taha, tokaʻi ʻa e tuʻunga-ʻulú, pe ko e founga ʻo hono fai ha ngaahi fili? ʻOku fekauʻaki ia mo hono tauhi hake ʻo e fānaú, pe ko hono ʻai ke mafamafatatau ʻi he ngaahi fiemaʻu fakaefehokotaki fakasinó? Pe ʻoku fekauʻaki ia mo e patiseti ʻa e fāmilí, fakafiefiá, feohí, pe kapau ʻoku totonu ke ngāue ʻa e uaifí, pe ko e feituʻu fē te mo nofo aí? Tatau ai pē pe ko e hā ʻa e palopalemá, ʻoku ʻomai ʻe he Tohitapú ʻa e faleʻi ʻaonga fakahangatonu ʻo fakafou mai ʻi he ngaahi lao, pe ʻomai taʻefakahangatonu ʻo fakafou mai ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni. (Mātiu 19:​4, 5, 9; 1 Kolinitō 7:​1-40; ʻEfesō 5:​21-23, 28-33; 6:​1-4; Kolose 3:​18-21; Taitusi 2:​4, 5; 1 Pita 3:​1-7) ʻI he fakaʻehiʻehi ʻa e ongo meʻa malí fakatouʻosi mei hono ʻai ha ngaahi fiemaʻu siokita, pea ʻai ʻa e ʻofá ke fakahāhā kakato ʻi heʻena nofo malí, ʻe iku ai ki he fiefia lahi ange. Kuo pau ke ʻi ai ha holi lahi ʻaupito ʻi he ongo meʻa malí fakatouʻosi ke na fai ʻa e ngaahi liliu ʻoku fiemaʻú, ke fai ʻa e ngaahi meʻá ʻi he founga ʻa Sihová. “E maʻu ae lelei eia oku tokaga fakabotoboto ki ha mea: bea oku monuia ia aia oku falala kia Jihova.”​—Palōvepi 16:​20, PM.

Kau Talavou ​—Fanongo ki he Folofola ʻa e ʻOtuá

13. Ko e hā ʻoku ʻikai faingofua ai ki he kau talavou Kalisitiané ke nau tupu hake ʻi he tui mālohi kia Sihova mo ʻene Folofolá?

13 ʻOku ʻikai ke faingofua ki he kau talavou Kalisitiané ke nau tupu hake ʻo mālohi ʻi he tuí ʻi he takatakai fakaʻaufuli kiate kinautolu ʻa e māmani anga-fulikivanú. Ko e ʻuhinga ʻe taha ki aí “ko hono kotoa ʻo mamani ʻoku ʻi he nima ʻo e Fili,” ko Sētane ko e Tēvoló. (1 Sione 5:19) ʻOku ʻohofi ʻa e kau talavoú ʻe he fili anga-fulikivanu ko ʻeni ʻa ia ʻokú ne malava ke ʻai ʻa e koví ke hā lelei pē. Ko e ngaahi fakakaukau ke fakamuʻomuʻa pē kitá, ko e ngaahi ongoʻi siokita ʻo fiemāʻolungá, ko e havala ki he meʻa ʻoku taʻetaau mo fakamamahí, mo e tuli anga-kehe ki he ngaahi mālié​—ʻoku kau fakataha kotoa ʻa e ngaahi meʻá ni ki he foʻi sīpinga fakakaukau anga-maheni mo ivimālohi pē ʻe taha ʻoku fakamatalaʻi ʻi he Tohitapú ko e “laumalie ʻoku lolotonga ngaue ni ʻi he hako ʻo talangataʻa.” (ʻEfesō 2:​1-3) Kuo pouaki olopoto ʻe Sētane ʻa e “laumalie” ko ʻení ʻi he ngaahi tohi ako ʻi he akoʻangá, ʻi he konga lahi ʻo e mūsika ʻoku ala maʻú, ʻi he ngaahi sipotí, pea ʻi he ngaahi founga kehe ʻo e fakafiefiá. ʻOku fiemaʻu ki he ngaahi mātuʻá ke nau tokanga lelei ke fetongi ʻa e ngaahi tākiekina peheé ʻaki hono tokoniʻi ʻenau fānaú ke nau tupu hake ʻo falala kia Sihova mo ʻene Folofolá.

14. ʻE lava fēfē ʻe he kau talavoú ke nau ‘hola mei he ngaahi holi fakatalavoú’?

14 Naʻe fai ʻe Paula ʻa e faleʻi fakatamai ki hono kiʻi kaungā-feohi ko Tīmoté: “Ko e ngaahi holi fakatalavou ke ke hola mei ai; ka ke tuli ki he maʻoniʻoni, ki he tui, ki he ʻofa, pea ki he feʻofoʻofani mo e kakai ʻoku lotu ki he ʻEiki mei he loto maʻa.” (2 Tīmote 2:22) Neongo ʻoku ʻikai ke kovi kotoa ʻa e “ngaahi holi fakatalavou” ʻiate kinautolu pē, ʻoku totonu ki he kau talavoú ke nau “hola” mei ai ʻi he ʻuhinga ʻoku ʻikai totonu ke nau fakaʻatā ʻa e ngaahi meʻá ni ke nau moʻua ki ai, ʻo toe pē ha kiʻi taimi siʻi, kapau ʻe ʻi ai ha taimi, ke tuli ai ki he ngaahi meʻa fakaʻotuá. Ko e fakamālohisino, ngaahi sipotí, mūsiká, fakafiefiá, fanga kiʻi meʻa ʻoku fai he taimi ʻataá, mo e folaú, neongo ʻoku ʻikai ke hala ʻaupito ia, ʻoku lava ke hoko ia ko ha tauhele kapau ʻoku hoko ia ko e ngaahi meʻa mahuʻinga ia ʻi he moʻuí. Hola fakaʻaufuli mei ha fetalanoaʻaki ʻoku taumuʻavalé, mei he fakamoleki noa hoto taimí, mei he mahuʻingaʻia anga-kehe ʻi he fehokotaki fakasinó, mei he nofo noaʻiá pē mo e hoko ʻo fakatupu fakakiná, pea mei he lāunga ʻo fekauʻaki mo e ʻikai ke mahinoʻi koe ʻe hoʻo ongo mātuʻá.

15. Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa ʻoku malava ke hoko ʻi he nofo maomaonganoa ʻi ʻapí ʻa ia ʻoku lava ke tokoni ia ki hono taki atu ʻa e kau talavoú ki ha moʻui ʻi he founga ʻe ua?

15 Naʻa mo e nofo maomaonganoa ʻi ʻapí, ʻoku hū fakaoloolo nai ʻa e fakatuʻutāmakí ki he kau talavoú. Kapau ʻoku nau mamata ʻi he ngaahi faiva ʻi he TV mo e ngaahi vitioó ʻoku fakahāhā ai ʻa e ʻulungaanga taʻetaaú pe ko e fakamālohí, ʻoku malava ke tō ai ʻi he lotó ʻa e holi ke fai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku koví. (Sēmisi 1:​14, 15) ʻOku akonaki mai ʻa e Tohitapú: “Fehiʻa ki he kovi, ʻakimoutolu ʻoku ʻofa kia Sihova.” (Sāme 97:10; 115:11) ʻOku ʻafioʻi ʻe Sihova kapau ʻoku feinga ha taha ke moʻui ʻi he founga ʻe ua. (Palōvepi 15:3) Kau talavou Kalisitiane, sio takai ʻi ho lokí. ʻOkú ke fakaʻaliʻali ʻi he holisí ʻa e ngaahi fakatātā ʻo e kau sitā ʻo e māmani ʻo e sipotí pe mūsiká ʻoku nau ʻulungaanga taʻetaaú, pe ʻokú ke fakaʻaliʻali ai ʻa e ngaahi meʻa lelei ʻa ia ko ha ngaahi fakamanatu lelei? (Sāme 101:3) ʻI hoʻo tautauʻanga-valá, ko e vala taau ʻokú ke maʻú, pe ʻoku ʻi ai ha niʻihi ʻo ho ngaahi valá ʻoku hā mei ai ʻa e ngaahi sitaila tōtuʻa ʻo e vala ʻo e māmani ko ʻení? ʻOku malava ʻe he Tēvoló ke ne tauheleʻi koe ʻi he ngaahi founga olopoto ʻo kapau te ke fakavaivai ki he fakatauele ke ʻahiʻahiʻi ʻa e meʻa ʻoku koví. ʻOku akonaki fakapotopoto mai ʻa e Tohitapú: “Mou laka fakaʻehiʻehi, mou ʻā: ko homou fili ko e Tevolo ʻoku ne ʻalu fano ʻo hange ko ha laione ngungulu, heʻene kumi ha taha ke ne matuʻaki folo.”​—1 Pita 5:8.

16. ʻE lava fēfē ke tokoniʻi ʻe he akonaki ʻa e Tohitapú ha talavou ke ne ʻai ʻa e tokotaha kotoa ʻoku mahuʻingá ke nau pōlepole ʻiate ia?

16 ʻOku tala atu ʻe he Tohitapú kiate koe ke ke tokanga ki hoʻo feohí. (1 Kolinitō 15:33) Ko ho ngaahi kaungāmeʻá ʻoku totonu ko e faʻahinga ia ʻoku manavahē kia Sihova. ʻOua ʻe fakavaivai ki he fakaʻaiʻai ʻa e toʻumeʻá. (Sāme 56:11; Palōvepi 29:25) Talangofua ki hoʻo ongo mātuʻa ʻoku manavahē ki he ʻOtuá. (Palōvepi 6:​20-22; ʻEfesō 6:​1-3) Hanga ki he kau mātuʻá ki ha tataki mo e fakalototoʻa. (ʻAisea 32:​1, 2) Tauhi maʻu ho ʻatamaí mo ho matá ki he ngaahi meʻa mahuʻinga mo e ngaahi kolo fakalaumālié. Kumi ki ha ngaahi faingamālie ke fai ai ha laka ki muʻa fakalaumālie pea kau ʻi he ngaahi ngāue ʻa e fakatahaʻangá. Ako ke fai ha ngaahi meʻa ʻaki ho ongo nimá. ʻAi ke tupu ʻo mālohi mo moʻui lelei ʻi he tuí, pea te ke toki fakamoʻoniʻi ai ko e moʻoni ko ha tokotaha mahuʻinga koe​—ko ha tokotaha ʻoku taau mo e moʻui ʻi he maama foʻou ʻa Sihová! ʻE pōlepole ʻetau Tamai fakahēvaní ʻiate koe, ʻe fiefia ʻa hoʻo ongo mātuʻa fakaemāmaní ʻiate koe, pea te ke fakalototoʻaʻi ai ho ngaahi tokoua mo e tuofāfine Kalisitiané. Ko e meʻa ia ʻoku laú!​—Palōvepi 4:​1, 2, 7, 8.

17. Ko e hā ʻa e ngaahi ʻaonga ʻe hoko mai ki he faʻahinga ʻoku nau falala kia Sihova mo ʻene Folofolá?

17 ʻI he kupuʻi lea fakaemaau ʻa e tokotaha-tohi-sāmé naʻe fakamānavaʻi ke tohí: “[Ko Sihova] ʻe ʻikai te ne mamaeʻi ha lelei ʻe taha meiate kinautolu ʻoku laka haohaoa. ʻE Sihova Mohu-hosite, monuʻiaā ka ko e tangata ʻoku falala kiate koe!” (Sāme 84:​11, 12) ʻIo, ko e fiefiá mo e lavameʻá, ʻikai ko e loto-mamahi ʻi he tō ʻa e ʻamanakí pea mo e taʻelavameʻá, ʻa e meʻa ʻe hoko mai ki he faʻahinga kotoa ʻoku nau falala kia Sihova mo ʻene Folofolá, ko e Tohitapú.​—2 Tīmote 3:​14, 16, 17.

Ko e Hā Haʻo Tali?

◻ Ko e hā ʻoku totonu ai ki he kau Kalisitiané ke ʻoua te nau falala ki he “poto ʻo e maama ko eni”?

◻ Ko e hā ʻoku totonu ke fai kapau ʻoku hokosia ʻe taha ha ngaahi tālaʻa?

◻ ʻOku anga-fēfē hono hanga ʻe he fai ʻo e ngaahi meʻá ʻi he founga ʻa Sihová ʻo ʻomai ʻa e lavameʻa mo e fiefia ʻi he nofo malí?

◻ ʻOku fēfē hono tokoniʻi ʻe he Tohitapú ʻa e kau talavoú ke nau ‘hola mei he ngaahi holi fakatalavoú’?

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share