LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w96 5/1 p. 9-13
  • Ko e ʻUhinga ʻE Ngata Ai ʻa e Lotu Fakamāmaní

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Ko e ʻUhinga ʻE Ngata Ai ʻa e Lotu Fakamāmaní
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1996
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Kuo Anga-Fēfē ʻa e Tō ʻa Pāpilone ko e Lahí?
  • Kuo Pau ke Ke Fili
  • Talatalaakiʻi ʻa e Lotu Loí
  • Laumālie ʻo Keiní ʻi he Lotu Loí
  • “ʻOku Hā Mahino ko e Lea ʻOku Ngalivale ka ʻOku Moʻoni”
  • Ko e Ngataʻanga ʻo e Lotu Loí ʻOku Ofi!
    Ko e Ngataʻanga ʻo e Lotu Loí ʻOku Ofi!
  • Founga Hono Fakafofongahalaʻi ʻe he Lotu Loí ʻa e ʻOtuá
    Fiefia ʻi he Moʻuí ʻo Taʻengata!—Ako Tohi Tapu Fetalanoaʻaki
  • ʻOku Fakahōifua ki he ʻOtuá ʻa e Lotu Kotoa Pē?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1996
  • Lotu ʻa Ia ʻOku Hōifua ki Ai ʻa e ʻOtuá
    Ko e Hā ʻOku Akoʻi Moʻoni ʻe he Tohi Tapú?
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1996
w96 5/1 p. 9-13

Ko e ʻUhinga ʻE Ngata Ai ʻa e Lotu Fakamāmaní

“Hiki meiate ia, ʻe hoku kakai, ke ʻoua naʻa mou kau ʻi heʻene hia, pea ʻinasi ʻi hono tautea.”​—FAKAHĀ 18:4.

1. (a) ʻI he founga fē kuo tō ai ʻa Pāpilone ko e Lahí? (e) Ko e hā kuo hoko ki he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová tupu mei he meʻa ko ʻeni kuo hokó?

“KO PĀPILONE KO E LAHI kuo tō!” ʻIo, mei he vakai ʻa Sihová kuo tō ʻa e ʻemipaea ia ʻo e lotu loí ʻi māmani lahí. Kuo hoko moʻoni ʻeni talu mei he 1919, ʻi he taimi naʻe hū mai ai ʻa e toenga ʻo e ngaahi tokoua ʻo Kalaisí mei he malumalu ʻo e tākiekina ʻa Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané, ko ha konga tuʻu-ki-muʻa ia ʻo Pāpilone fakamisiteli. Ko hono olá, kuo nau tauʻatāina ai ke talatalaakiʻi ʻa e lotu loí pea ke fanongonongo ʻa e tuʻunga-pule māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá ʻoku fakafou ʻi he Puleʻanga faka-Mīsaiá. ʻI he faai mai ʻa e senitulí ni kuo fakaeʻa ai ʻe he Kau Fakamoʻoni mateaki ʻa Sihová ʻa e ngaahi lotu tuifio mo pulekehea ʻa Sētané, ʻa ia kuó ne filioʻi ke takihalaʻi ʻaki “ʻa mamani kātoa.”​—Fakahā 12:9; 14:8; 18:2.

Kuo Anga-Fēfē ʻa e Tō ʻa Pāpilone ko e Lahí?

2. Ko e hā ʻa e tuʻunga lolotonga ʻo e ngaahi lotu ʻo e māmaní?

2 Kae kehe, ʻe ʻeke nai ʻe ha taha, ‘ʻOku lava fēfē ke ke pehē kuo tō ʻa Pāpilone, lolotonga iá ʻoku hā ʻoku lakalakaimonū ʻa e lotú ia ʻi he ngaahi fonua lahi ʻaupito?’ ʻOku laka hake ʻi he taki taha piliona ʻa e kau tui ʻoku taukaveʻi ʻoku ʻi he tui faka-Katoliká mo e tui faka-Mosilemí. ʻOku kei lakalakaimonū ʻa e tui faka-Palotisaní ʻi ʻAmelika Tokelau mo ʻAmelika Tonga, ʻa ia ʻoku tupu hake maʻu pē ai ʻa e ngaahi siasi foʻou mo e ngaahi faiʻanga lotu foʻou. ʻOku muimui ʻa e laui teau miliona ki he ngaahi ouau ʻa e tui faka-Putá mo e tui faka-Hinituú. Ka, ko e hā ʻa hono lahi ʻo hono fai ʻe he ngaahi lotú ni kotoa ha tākiekina lelei ʻi he ʻulungaanga ʻo e laui piliona ko ʻení? Kuó ne taʻofi ʻa e kau Katoliká mo e kau Palotisaní mei heʻenau fetāmateʻaki ʻi ʻAilani Tokelaú? Kuó ne ʻomai ha melino moʻoni ki he kau Siu mo e kau Mosilemi ʻi he Hahake Lotolotó? Kuó ne taki atu ki ha feongoongoi ʻi he vahaʻa ʻo e kau Hinituú mo e kau Mosilemi ʻi ʻInitiá? Pea ki muí ni mai, kuó ne taʻofi ʻa e kau Sēpia lotu ʻOfotokisī, kau Katolika ʻi Kolōtiá, mo e kau Mosilemi ʻi Posiniá mei he tuli tāupau ki he “fakaʻauha fakamatakalí,” kaihaʻasi e koloá, tohotohó, mo e fetāmateʻaki tokolahí? ʻOku faʻa hangē pē ʻa e lotú ia ha fakaʻilongá, ha kiʻi meʻa manifi hangē ha ngeʻesi fuaʻimoá ʻoku maumau pē ʻi he ʻahiʻahi siʻisiʻi tahá.​—Kalētia 5:​19-​21; fakafehoanaki mo Sēmisi 2:​10, 11.

3. Ko e hā ʻoku fakamāuʻi ai ʻa e lotú ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá?

3 Mei he vakai ʻa e ʻOtuá, ʻoku ʻikai ke hanga ʻe he poupou fakalotu ia ʻoku fai ʻe he kakai tokolahi ʻo liliu ʻa e moʻoniʻi meʻa ko ʻení ʻe taha​—ko e lotu kotoa pē ʻoku ʻi he tuʻunga ke fakamāuʻi ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá. Ko Pāpilone ko e Lahi, hangē ko ia kuo fakamoʻoniʻi ʻe hono hisitōliá, ʻoku taau ke fakamāuʻi fakafili koeʻuhi “kuo aʻu hake ki langi ʻene ngaahi angahala, pea kuo manatu ʻe he ʻOtua ki heʻene ngaahi fai taʻetotonu.” (Fakahā 18:5) ʻI he lea fakaekikite, naʻe tohi ʻe Hōsea: “He ʻoku nau to matangi, pea te nau utu ʻa e afā.” Ko e kotoa ʻo e ngaahi lotu loi kotoa pē ʻa Sētane ʻi māmani lahí ʻe fakaʻauha koeʻuhi ko ʻenau anga-lavaki ki he ʻOtuá, ki heʻene ʻofá, ki hono huafá, pea ki hono ʻAló.​—Hōsea 8:7; Kalētia 6:7; 1 Sione 2:​22, 23.

Kuo Pau ke Ke Fili

4, 5. (a) Ko e hā ʻa e ngaahi tuʻunga ʻoku tau lolotonga moʻui ai he ʻaho ní? (e) Ko e hā ʻa e ongo fehuʻi kuo pau ke tau talí?

4 ʻOku tau lolotonga moʻui ʻi he konga fakaʻosi ʻo e “kuonga fakamui,” pea ʻi he tuʻunga ko e kau Kalisitiane moʻoní ʻoku tau fāinga ke tau hao atu ʻi he “ngaahi taimi faingataʻa” ko ʻení. (2 Tīmote 3:​1-5) Ko e kau Kalisitiane moʻoní ko e kau nofo fakataimi pē ʻi he māmani ʻo Sētané, ʻa ia ʻokú ne tapua mai ʻa hono ʻulungaanga fakatupu fakameleʻí ʻi hono tuʻunga ko ha tokotaha fakapō, ko ha tokotaha loi, pea ko ha tokotaha lauʻikovi loi. (Sione 8:​44; 1 Pita 2:​11, 12; Fakahā 12:10) ʻOku takatakai kiate kitautolu ʻa e fakamālohi, takihalaʻi, kākā, anga-fulikivanu, mo e mātuʻaki ʻulungaanga taʻetaau. Kuo tukunoaʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoní ia. Ko e tokāteline ko ia ko e fiefiá ko e meʻa tefito ia ʻi he moʻuí pea mo e kumi pē ke maʻu leva ha ʻaonga maʻatá ko e meʻa ia ʻoku māʻunga lāulea ki aí. Pea ʻi he ngaahi tuʻunga lahi ʻoku kātakiʻi pē ʻe he haʻa faifekaú ia ʻa e fakameleʻi fakaeʻulungaangá ʻaki hono ʻai ke vaivai ange ʻa hono fakahalaiaʻi mahino ʻe he Tohitapú ʻa e faka-Sōtomá, feʻauakí, mo e tonó. Ko ia ai, ko e fehuʻí leva, ʻOkú ke poupouʻi mo kātakiʻi pē ʻa e lotu ʻoku loí, pe ʻokú ke kau longomoʻui ʻi hono fai ʻa e lotu ʻoku moʻoní?​—Livitikō 18:22; 20:13; Loma 1:​26, 27; 1 Kolinitō 6:​9-​11.

5 Ko ha taimi leva ʻeni ʻo e mavahe. Mei heni ʻo faai atu, ʻoku ʻi ai ʻa e ʻuhinga lahi ange ke fakafaikehekeheʻi ʻa e lotu loí mei he moʻoní. Ko e toe hā ʻa e meʻa kuo fai ʻe he ngaahi lotu ʻo Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané ʻo ʻai ai kinautolu ʻo nau mātuʻaki taau ke valokiʻí?​—Malakai 3:​18; Sione 4:​23, 24.

Talatalaakiʻi ʻa e Lotu Loí

6. Kuo anga-fēfē hono lavakiʻi ʻe Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiane ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá?

6 Neongo ʻoku ngāueʻaki tuʻumaʻu ʻe he laui miliona ʻi Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiane ʻa e Lotu ʻa e ʻEikí, ʻa ia ʻoku nau lotu ai ʻo kole ke hoko mai ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, kuo nau poupou tōtōivi ki he founga kotoa pē ʻo hono fakahāhā ʻo e mafai fakapolitikalé, ʻo ʻikai kau ai ʻa e pule fakateokalatí. ʻI he ngaahi senituli kuo maliu atú ko e kau “pilinisi” ko ia ʻo e Siasi Katoliká, ʻo hangē ko Kātinale Richelieu, Mazarin, mo Wolsey, naʻa nau toe ngāue ko e kau taki fakapuleʻanga fakamāmani, ko e kau minisitā ʻo e puleʻangá.

7. Naʻe anga-fēfē hono fakaeʻa ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa e haʻa faifekau ʻo Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané ʻi he taʻu ʻe 50 tupu kuo maliu atú?

7 Lahi hake ʻi he taʻu ʻe 50 kuo maliu atú, ʻi he kiʻi tohi naʻe fakakaveinga ko e Religion Reaps the Whirlwind, naʻe fakaeʻa ai ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa e kau ʻa Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiane ʻi he ngaahi meʻa fakapolitikalé.a Ko e meʻa naʻe leʻaʻaki aí ʻoku tatau ia mo e meʻa ʻoku hoko ʻi he ʻaho ní: “Ko ha fakatotolo faitotonu fekauʻaki mo e ʻulungaanga ʻo e haʻa faifekau fakalotu ʻo e ngaahi siasi kotoa pē ʻe hā mai mei ai ko e kotoa ʻo e kau taki lotu ʻo ‘Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané’ ʻoku nau kau ʻaki ʻa e mahuʻingaʻia moʻoni ʻi he ngaahi meʻa fakapolitikale ʻo e ‘maama kovi lolotonga ní’ pea ʻoku nau fekumi ki hono ngaahi meʻa fakamāmaní.” ʻI he taimi ko iá, naʻe fakaangaʻi mālohi ai ʻe he Kau Fakamoʻoní ʻa Tuʻi Tapu Pius XII koeʻuhi ko ʻene ngaahi aleapau mo e Nasi ko Hitler (1933) pea mo e Fasisi ko Franco (1941), pea pehē ki hono fakafetongi ʻe he tuʻi tapú ʻa e kau fakafofonga fakapuleʻanga mo e puleʻanga fakaaoao ʻo Siapaní ʻi Maʻasi 1942, ʻa ia ko e hili pē ia ʻa e ngaahi māhina siʻi mei hono ʻohofi ongoongo-kovi ʻo Pearl Harbor. Naʻe ʻikai ke tokanga ʻa e tuʻi tapú ia ki he fakatokanga ʻa Sēmisí: “ʻA e koto tono tangata, ʻikai ʻoku mou ʻilo, ko e takaua mo mamani ko e fakafili ia ki he ʻOtua? ko ia ʻilonga ʻa ia ʻoku loto ke takaua mo mamani ʻoku ne nofo ai ko e fili ʻo e ʻOtua.”​—Sēmisi 4:4.

8. ʻOku anga-fēfē ʻa e kau ʻa e Siasi Katolika Lomá ʻi he ngaahi meʻa fakapolitikalé he ʻahó ni?

8 Ko e hā ʻa e tuʻunga ia ʻoku ʻi he ʻaho ní? ʻOku kei kau pē ʻa e tuʻunga fakatuʻitapú ia ʻi he ngaahi meʻa fakapolitikalé, ʻo fakafou fakatouʻosi ʻi heʻene haʻa faifekaú mo fakafou ʻi heʻene kau fakafofonga ʻoku ʻikai ko e kau faifekaú. Kuo fakahaaʻi ʻe he kau tuʻi tapu ki mui ní ʻa ʻenau loto-lelei ki he Ngaahi Puleʻanga Fakatahatahá ʻaki hono fakahā ko e foʻi fakangalingali ia kuo faʻu ʻe he tangatá ki he melino ʻi māmaní. Ko ha tatau ki muí ni ʻo e L’Osservatore Romano, ko e nusipepa fakaekautaki ʻa e Vatikanó, naʻe fanongonongo ai ʻo pehē ko e kau fakafofonga fakapuleʻanga ʻe toko fitu foʻou, “ko e kau ʻamipasitoa ki he Mafai ʻo e Tuʻi Tapú,” naʻa nau ʻoatu ʻenau ngaahi tohi fakamoʻoni ki he “Tamai Toputapú.” ʻE lava ke tau fakakaukau atu naʻe kau ʻa Sīsū mo Pita ʻi ha ngaahi fakafetongi fakapuleʻanga pehē? Naʻe fakafisi ʻa Sīsū ʻi hono ʻai ia ʻe he kau Siú ke hoko ko ha tuʻí peá ne pehē ko hono Puleʻangá ʻoku ʻikai ʻo e maama ko ʻení.​—Sione 6:​15; 18:36.

9. Ko e hā ʻoku lava ai ke tau pehē ʻoku ʻikai ke toe lelei hake ʻa e ngaahi lotu Palotisaní ia ʻi honau hoa tatau ko e Katoliká?

9 ʻOku toe ʻi ai ha lelei ange ia ʻa e kau taki Palotisaní ʻi honau hoa tatau ʻi he Katoliká? ʻI he ʻIunaite Seteté, ʻoku lahi ʻa e ngaahi lotu Palotisani tukufakaholo, pea pehē ki he Māmongá, ʻoku fakatokangaʻi ʻi ha huʻufataha ʻi ha meʻa fakapolitikale. ʻOku kau lahi ʻa e Kautaha Kalisitiane Fakatahatahá ʻi he ngaahi meʻa fakapolitikale ʻi he ʻIunaite Seteté. ʻOku ʻiloʻi lelei ʻa e ʻi ha fakakaukau fakapolitikale kehe ʻa ha haʻa faifekau Palotisani kehe ia. ʻOku faʻa ngalo ʻi he taimi ʻe niʻihi ko e kau fakafofonga fakapolitikale ʻi he ʻIunaite Seteté, ʻo hangē ko Pat Robertson mo Jesse Jackson ko e toe “kau Faifekau” kinautolu, ʻo hangē ko e mēmipa Fale Alea Pilitānia ko Ian Paisley ʻo ʻAilani Tokelaú. ʻE anga-fēfē leva haʻanau fakatonuhiaʻi honau ngaahi tuʻungá?​—Ngāue 10:​34, 35; Kalētia 2:6.

10. Ko e hā ʻa e fakamatala mahino naʻe fai ʻi he 1944?

10 Hangē ko ia naʻe ʻeke ʻi he Religion Reaps the Whirlwind 1944, ʻoku pehē pē mo kitautolu he taimí ni: “ʻOku lava ʻe ha kautaha pē ʻoku hū ʻo kau ʻi he ngaahi talite mo e ngaahi mafai fakamāmaní mo longomoʻui ʻi hono filioʻi takai holo ai ia ʻi he ngaahi meʻa fakapolitikale ʻo e māmaní, kumi ki he lelei mo e maluʻanga mei he maama ko ʻení . . . ke ne ʻi he siasi ʻa e ʻOtuá pe fakafofongaʻi ʻa Kalaisi Sīsū ʻi he māmaní? . . . ʻOku hā mahino, ko e kau mateakiʻi lotu kotoa ko ia ʻoku nau maʻu ʻa e ngaahi taumuʻa tatau mo e ngaahi puleʻanga ʻo e maama ko ʻení heʻikai lava ke nau fakafofongaʻi ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻia Kalaisi Sīsū.”

Laumālie ʻo Keiní ʻi he Lotu Loí

11. Naʻe anga-fēfē ʻa e muimui ʻa e lotu loí ʻi he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Keiní?

11 ʻI he kotoa ʻo e hisitōliá, kuo fakahāhā ai ʻe he lotu loí ʻa e laumālie ʻo e tokotaha tāmate tokoua ko Keiní, ʻa ia naʻá ne fakapoongi hono tehina ko ʻĒpelí. “Ko e meʻa ko ia ʻoku mahino ai ʻa e fanau ʻa e ʻOtua pea mo e fanau ʻa e Tevolo: ko ia ʻoku ʻikai ke fai maʻoniʻoni ʻoku ʻikai mei he ʻOtua ia, kaeʻumaʻā ʻa ia ʻoku ʻikai ke ʻofa ki hono tokoua. He ko eni ia ʻa e fekau naʻe tala kiate kimoutolu mei he kamataʻanga, Ke tau feʻofaʻaki. He ko e pehe koā ke tau hange ko Keini ʻa ia ko e tupu-mei-he-Fili, ʻo ne tamateʻi hono tokoua. Pea ko e ha hono ʻuhinga ʻo ʻene tamateʻi? Koeʻuhi pe naʻe kovi ʻene ngaahi ngaue aʻana, kae totonu ʻa hono tehina.” ʻI he ʻikai ke makātakiʻi ʻa e maʻa mo e fakahōifua ʻa e lotu ʻa hono tehiná ki he ʻOtuá, naʻe tafoki ai ʻa Keini ki he anga-fakamālohí​—ko e feinga fakaʻosi ia ʻa e faʻahinga ʻoku ʻikai te nau maʻu ha tali totonú.​—1 Sione 3:​10-​12.

12. Ko e hā ʻa e fakamoʻoni ki he kau ʻa e lotú ʻi he ngaahi taú mo e fekeʻikeʻí?

12 ʻOku poupouʻi ʻe he ngaahi moʻoniʻi meʻá ʻa hono tukuakiʻi ko ʻeni ʻo e lotu loí? ʻI he tohi ko e Preachers Present Arms, naʻe pehē ai ʻe he tokotaha-faʻutohí: “ʻI he hisitōlia ʻo e ngaahi sivilaisé, . . . kuo ʻi ai ʻa e ongo mālohi ʻe ua kuó na tuʻu fakataha maʻu pē ko ha ongo kaungātau. Ko e taú ia mo e lotú. Pea ʻi he kotoa ʻo e ngaahi lotu lalahi ʻo e māmaní, . . . kuo ʻikai ha taha ai kuo lahi ange ʻa ʻene mateaki ki he [taú] ʻi [Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiane].” ʻI he ngaahi taʻu kuo maliu atú, ko e nusipepa ko e The Sun ʻo Vancouver, Kānata, naʻe fakahā ai: “Ko ha vaivaiʻanga ia ʻo e kautaha lotu kotoa nai ko e muimui ʻa e siasí ki he fuká . . . Ko e hā ha tau ne fai ne ʻikai ke taukaveʻi ai ʻa e ʻOtuá ʻi he ongo faʻahí fakatouʻosi?” Kuó ke ʻosi sio nai ʻo fakamoʻoniʻi ʻa e meʻá ni ʻi ha siasi ʻi ho feituʻú. Ko e meʻa foki ʻoku faʻa hokó, ʻoku teuʻi ʻaki ʻa e ʻōlitá ʻa e ngaahi fuka fakapuleʻangá. Ko e fuka fē ʻokú ke fakakaukau atu ʻe laka ai ʻa Sīsuú? Kuo ongo mai ʻa ʻene ngaahi leá ʻi he laui senituli: “Ko hoku puleʻanga ʻoku ʻikai ʻo e maama ko eni”!​—Sione 18:36.

13. (a) Kuo anga-fēfē ʻa e tō lalo ʻa e lotú ʻi ʻAfiliká? (e) Ko e hā ʻa e fakaʻilonga hā mahino ʻo e lotu faka-Kalisitiané naʻe ʻomai ʻe Sīsuú?

13 Kuo ʻikai ke akoʻi ʻe he ngaahi lotu ʻo Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané ki heʻenau ngaahi tākangá ʻa e moʻoni ʻo e ʻofa fakatokoua moʻoní. Ka, ʻoku fakaʻatā ʻa e ngaahi kehekehe fakafonuá, fakamatakalí, mo fakaefaʻahingá ke ne vahevahe honau kau mēmipá. ʻOku fakahā ʻe he ngaahi līpootí naʻe kaunga lahi ʻa e haʻa faifekau Katoliká mo e ʻIngilaní ʻi he ngaahi vahevahe ko ia ʻoku hoko ai ʻa e fefakaʻauhaʻaki fakamatakali ʻi Luanitaá. Naʻe fakahā ʻe he The New York Times: “Kuo fakatupunga ʻe he ngaahi tāmate tavale ko ia ʻi Luanitaá ke ongoʻi ʻe he kau Katolika Loma tokolahi ʻi aí ne lavakiʻi kinautolu ʻe he kau taki ʻo e siasí. Naʻe faʻa māvahevahe fakamatakali ʻa e siasí, ʻi he vahaʻa ʻo e kau Hutu mo e kau Tutisī.” Naʻe lave ʻa e nusipepa tatau pē ki he lea ʻa e pātele ʻo e Sōsaieti Pātele Fakamisinale Katoliká ʻo pehē: “Naʻe tō lalo ʻaupito ʻa e siasí ʻi Luanitā ʻi he 1994. Naʻe tokolahi ʻa e kau Luanitā naʻa nau fakakaukau ke mavahe mei he siasí. Kuo ʻikai ke kei ala fai ha tui ki ai.” Ko ha kehekehe lahi ē mei he ngaahi lea ʻa Sīsuú: “Ko e meʻa kó é ʻe ʻilo ai ʻe he kakai kotoa pē ko e kau ako kimoutolu aʻaku, ʻo kapau ʻe ai haʻamou feʻofaʻaki.”​—Sione 13:35.

14. Ko e hā ʻa e lēkooti ʻo e ʻulungaanga ʻo e ngaahi lotu lalahi taʻefakakalisitiane he lolotonga ní?

14 Ko e ngaahi lotu lalahi kehe ʻo Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané kuo ʻikai te nau fokotuʻu ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ange. Ko e ngaahi tāmate tavale fakalilifu ʻo e 1947, ʻi he taimi naʻe mavaeua ai ʻa ʻInitiá, ʻoku hā mei ai kuo ʻikai ke fakatupu ʻe he ngaahi lotu lalahi aí ha anga-kātaki. ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he hokohoko atu ʻo e fakamālohi fakaefaʻahinga ʻi ʻInitiá ko e tokolahi taha ʻo e kakaí kuo ʻikai te nau liliu. Tā neʻineʻi ke fakaʻosiʻaki ʻe he makasini India Today: “Kuo hoko ʻa e lotú ko e fuka ia kuo fai ai ʻa e ngaahi faihia fakafufū lahi tahá. . . . ʻOkú ne tuku ange mai ʻa e fakamālohi lahi fakaʻulia pea ko ha mālohi fakatupu ʻauha ʻaupito ia.”

“ʻOku Hā Mahino ko e Lea ʻOku Ngalivale ka ʻOku Moʻoni”

15. Ko e hā ʻa e tuʻunga ʻo e lotú ʻi he māmani fakauēsité?

15 Naʻa mo e kau faiongoongo fakaemāmaní kuo nau fakatokangaʻi ʻa e ʻikai malava ke fakatupu tui pau ʻa e lotú, ke ne faʻa akonakiʻaki ʻa e ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga moʻoní, pea ke ne talitekeʻi ʻa e ʻohofi ʻoku fai mai ʻe he fakamāmani ʻataʻatā peé. ʻI heʻene tohi ko e Out of Control, naʻe tohi ʻe he tokotaha faleʻi ki he malu fakafonuá ki muʻa ʻi he ʻIunaite Setete ko Zbigniew Brzezinski: “ʻOku hā mahino ko ha lea ia ʻoku ngalivale ka ʻoku moʻoni ʻa e pehē ko e ikuna lahi taha ʻa e fokotuʻu ʻo pehē ‘ʻoku mate ʻa e ʻOtuá’ kuo hā ia ʻo ʻikai ʻi he ngaahi setete ʻoku puleʻi faka-Mākisí . . . ka ʻi he ngaahi sōsaieti tauʻatāina fakatemokalati Fakauēsité, ʻa ia kuo hanga ʻe heʻenau anga-fakafonuá ʻo tauhi ʻa e ʻulungaanga ko e taʻemahuʻingaʻiá. ʻI he ngaahi sōsaieti ʻo e Uēsité, kuo ʻikai ke kei hoko ai ʻa e lotú ia ko ha mālohi lahi ki he sōsialé.” Naʻá ne hoko atu: “Ko e ivi taʻotaʻofi ʻa e lotú ʻi he anga-fakafonua ʻi ʻIulopé kuo mōlia lahi ʻaupito atu ia, pea ko ʻIulope he ʻahó ni​—ʻoku toe mahulu hake ia ʻi ʻAmelika​—ko ha sōsaieti mātuʻaki fakamāmani ia.”

16, 17. (a) Ko e hā ʻa e akonaki naʻe fai ʻe Sīsū ʻo fekauʻaki mo e haʻa faifekau ʻo hono taimí? (e) Ko e hā ʻa e tefitoʻi moʻoni lelei naʻe fakahaaʻi ʻe Sīsū ʻo fekauʻaki mo e ngaahi fuá?

16 Ko e hā naʻe leaʻaki ʻe Sīsū ʻo fekauʻaki mo e haʻa faifekau Siu ʻi hono taimí? “Ko e kau sikalaipe mo e Falesi ʻoku nau maʻu ʻa e tuʻunga ʻo Mosese [ke akoʻi ʻa e Tolā, ʻa e Laó]: ko ia ʻilonga ha meʻa ʻoku nau fekau kiate kimoutolu, mou fai ki ai mo tauhia; kae ʻoua naʻa mou faʻifaʻitaki ki heʻenau ngaue: he ʻoku nau lea kae ʻikai fai ki ai.” ʻIo, ʻoku ʻikai ko ha meʻa foʻou ʻa e mālualoi fakalotú ia.​—Mātiu 23:​2, 3.

17 ʻOku hanga pē ʻe he fua ʻo e lotu loí ʻo fakahalaiaʻi ia. Ko e tuʻutuʻuni naʻe ʻomai ʻe Sīsuú ʻoku mātuʻaki taau ia: “ʻIlonga ha ʻakau lelei ʻoku ne fua ʻaonga: ka ʻilonga ha ʻakau tamaki ʻoku fua kovi. ʻOku ʻikai lava ʻe he ʻakau lelei ke fua kovi, pe ko e ʻakau tamaki ke fua ʻaonga. ʻIlonga ha ʻakau ʻoku ʻikai fua ʻaonga, ʻoku ta ʻo laku ki he afi. ʻAua, ko honau ngāhi fua te mou ʻilo lelei ai kinautolu.”​—Mātiu 7:​17-​20.

18. Naʻe totonu ke fēfē hono tauhi ʻe Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané ʻa hono ngaahi tuʻungá ke maʻá?

18 Kapau naʻe ngāueʻaki fakakonisēnisi ʻe he ngaahi lotu ʻo Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané ʻa e akonaki faka-Kalisitiane ʻo e tuʻusí, pe kapusí, ki he ngaahi tōʻonga maumau-lao kotoa naʻe fai ʻe he faʻahinga ʻoku taku ko hono kau mēmipá, ko e hā ʻa e meʻa ʻe hokó? Ko e hā ʻe hoko ki he kotoa ʻo e kau loí, kau feʻauakí, kau tonó, kau faka-Sōtomá, kau kākaá, kau faihiá, kau tila faitoʻo kona tapú mo e faʻahinga ʻoku nau maʻu iá, mo e ngaahi kulupu faihia taʻefakatomalá? ʻOku ʻikai toe ala fehuʻia, ʻoku hanga ʻe he fua tamaki ʻo Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané ʻo ʻai ia ke ne tuha pē mo e fakaʻauha ʻe he ʻOtuá.​—1 Kolinitō 5:​9-​13; 2 Sione 10, 11.

19. Ko e hā ʻa e vete kuo fai mai ʻo fekauʻaki mo e tuʻunga-taki fakalotú?

19 Naʻe vete mai ʻe he ʻasemipilī lahi ʻa e Siasi faka-Sikotilaní ʻi he ʻIunaite Seteté: “ʻOku mau fehangahangai mo ha tuʻunga fakalilifu ʻi hono lahí mo e ngaahi meʻa ʻoku kau ki aí. . . . ʻI he vahaʻa ʻo e peseti ʻe 10 mo e 23 ʻo e haʻa faifekaú ʻi māmani lahi kuo nau fai ʻa e ʻulungaanga ke fai ai ha meʻa fakalielia pe fehokotaki fakasino mo e kau nofo ʻi he vāhenga ngāue fakafaifekaú, kau kasitomá, kau ngāué, mo hai fua.” Naʻe fakanounouʻi lelei ʻe ha tangata pisinisi ʻi he ʻIunaite Seteté ʻa e poini ko ʻení: “Kuo ʻikai malava ʻe he ngaahi kautaha lotú ke fakahoko ʻenau ngaahi meʻa mahuʻinga fakaeʻulungaanga talu mei muʻá, pea ʻi he ngaahi meʻa lahi, kuo hoko ia ko e konga ʻo e palopalemá.”

20, 21. (a) Naʻe anga-fēfē hono talatalaakiʻi ʻe Sīsū mo Paula ʻa e mālualoí? (e) Ko e hā ʻa e ongo fehuʻi ʻoku kei toe ke talí?

20 Ko e talatalaakiʻi ʻe Sīsū ʻa e mālualoi fakalotú ʻoku hoko tonu pē he ʻahó ni ʻo hangē ko ia naʻe hoko ʻi hono taimí: “ʻA e kau malualoi! ʻE halaā ʻa e palofisai ʻa Aisea ʻiate kimoutolu, ʻo pehe, Ko e kakai ni ʻoku nau fakaʻapaʻapa kiate au ʻaki honau loungutu, ka ko honau loto ʻoku fakamamaʻo. Ka ko e kula noa ʻenau lotu mai; ʻoku nau ako ʻaki ha ngāhi tokateline ʻa ia ko e ngāhi tuʻutuʻuni pe ʻa e tangata.” (Mātiu 15:​7-9) ʻOku toe fakamatalaʻi foki ʻi he ngaahi lea ʻa Paula kia Taitusí ʻa hotau tuʻunga ʻi onopooní: “ʻOku nau lau ʻoku nau ʻilo ʻa e ʻOtua, ka ʻi heʻenau ngaahi ngaue ʻoku nau fakaʻikaiʻi ia, ʻe heʻenau fakalielia mo talangataʻa, mo e ʻikai haʻanau momoʻi siaʻa ʻi ha ngaue ʻoku lelei.”​—Taitusi 1:​16.

21 Naʻe pehē ʻe Sīsū kapau ʻoku taki ʻe ha tangata kui ha tangata kui, te na fakatou tō ki he luó. (Mātiu 15:14) ʻOkú ke loto ke ke aʻu ki ha ngataʻanga fakataha mo Pāpilone ko e Lahi? Pe ʻokú ke loto ke ke luelue atu ʻi ha ngaahi hala hangatonu ʻo vakai atu ho matá mo fiefia ʻi he ngaahi tāpuaki ʻa Sihová? Ko e ongo fehuʻi leva ʻeni ʻoku tau fehangahangai mo ia he taimi ní: Ko fē ʻa e lotu, kapau ʻoku ʻi ai, ʻokú ne fakatupu mai ʻa e fua fakaʻotuá? ʻOku lava fēfē ke tau ʻilo fakapapauʻi ʻa e lotu moʻoni ʻoku ala tali ʻe he ʻOtuá?​—Sāme 119:105.

[Fakamatala ʻi lalo]

a Naʻe pulusi ʻe he Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc., ʻi he 1944; ʻoku ʻikai ke toe paaki ia he taimí ni.

ʻOkú Ke Manatuʻi?

◻ Ko e hā ʻa e tuʻunga lolotonga ʻo Pāpilone ko e Lahí ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá?

◻ ʻOku fakatuʻunga ʻi he hā ʻa hono talatalaakiʻi ʻo e lotu loí?

◻ Kuo anga-fēfē hono fakahāhā ʻe he lotu loí ʻa e laumālie ʻo Keiní?

◻ Ko e hā ʻa e tefitoʻi moʻoni naʻe fakahaaʻi ʻe Sīsū ki hono fakamāuʻi ʻo ha lotu pē?

[Fakatātā ʻi he peesi 11]

ʻI he kotoa ʻo e hisitōliá kuo kaunoa ai ʻa e kau taki lotú ʻi he ngaahi meʻa fakapolitikalé

[Fakatātā ʻi he peesi 13]

Ko e kau tangata faifekaú ni naʻa nau toe hoko ko e kau taki fakapuleʻanga mālohi

Kātinale Mazarin

Kātinale Richelieu

Kātinale Wolsey

[Maʻuʻanga ʻo e Tā]

Kātinale Mazarin mo Kātinale Richelieu: From the book Ridpath’s History of the World (Vol. VI and Vol. V respectively). Kātinale Wolsey: From the book The History of Protestantism (Vol. I).

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share