LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w97 3/1 p. 24-29
  • Fiefiaā ka ko Kinautolu ʻOku Nofoʻaki ʻAá!

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Fiefiaā ka ko Kinautolu ʻOku Nofoʻaki ʻAá!
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1997
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Haʻu Hangē ha Kaihaʻá
  • Founga ʻE Lava Ai ke Tau Nofoʻaki ʻĀ
  • ʻOku Toe Siʻi ʻa e Taimí
  • ʻOku Totonu Moʻoni ke Nofoʻaki ʻĀ!
  • “Mou Leʻo”!
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2003
  • Ke Toka Teuteu ʻa Koe ki he ʻAho ʻo Sihová
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2003
  • Hanganaki ʻĀʻā ʻi he “Kuoga oe Gataaga”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1993
  • “Mou Hanganaki ʻĀ Pē”
    Ko ʻEtau Ngāue Fakafaifekau ʻo e Puleʻanga—2000
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1997
w97 3/1 p. 24-29

Fiefiaā ka ko Kinautolu ʻOku Nofoʻaki ʻAá!

“Vakai ʻoku ou ʻalu atu hangē ha kaihaʻa. Monuʻiaā [“Fiefiaā,” NW] ka ko ia ʻoku ʻā ʻo leʻo, pea ʻoku tauhi hono ngaahi kofu.”​—FAKAHĀ 16:15.

1. Koeʻuhi ʻoku ofi ʻa e ʻaho ʻo Sihová, ko e hā ʻoku lava ke tau ʻamanekiná?

ʻOKU ofi ʻa e ʻaho lahi ʻo Sihová, pea ʻoku ʻuhinga iá ko e tau! Naʻe sio ʻa e ʻaposetolo ko Sioné ʻi ha vīsone ki he “ngaahi laumalie ʻo e fanga tevolo fai mana” hangē ha fanga potó ʻoku nau ʻalu atu ki he “ngaahi tuʻi,” pe kau pule kotoa ʻo e māmaní. Ke fai ʻa e hā? ʻIkai koā, ko hono “fakataha kinautolu ki he tau ʻo e ʻaho lahi ʻo e ʻOtua Aoniu”! Naʻe tānaki atu ʻe Sione: “Naʻa ne fakataha kinautolu ki he potu ʻoku ui ʻi he lea faka-Hepelu ko Hamaketone.”​—Fakahā 16:​13-16.

2. Ko hai ʻa Koki ʻo Mēkokí, pea ko e hā ʻe hokó ʻi he taimi te ne ʻohofi ai ʻa e kakai ʻa Sihová?

2 Kuo vave ke ueʻi ʻe Sihova ʻa e ʻelemēniti fakapolitikale ʻo e fokotuʻutuʻu ko ʻení ke ne fakaʻauha ʻa Pāpilone ko e Lahi, ʻa e ʻemipaea ʻo e lotu loí ʻi māmaní. (Fakahā 17:​1-5, 15-17) ʻE toki fokotuʻutuʻu leva ʻe Koki ʻo Mēkokí, ko Sētane ko e Tēvoló ʻa ia kuo fakaololaloʻi ki he feituʻu ʻo e māmaní, ʻa ʻene fuʻu kakaí pea fai hono ʻohofi fematematei ʻa e kakai melino ʻa Sihová ʻoku hā ngali ʻikai hanau maluʻí. (Isikeli 38:​1-12) Ka ʻe ngāue ʻa e ʻOtuá ke haofakiʻi ʻene kakaí. ʻE fakaʻilongaʻi ʻe he meʻa ko iá ʻa e kamata mapuna hake “ae aho lahi, bea fakamanavahe o Jihova.”​—Sioeli 2:​31, PM; Isikeli 38:​18-20.

3. Te ke fakamatalaʻi fēfē ʻa e ngaahi tuʻunga ʻe hoko, naʻe tala ki muʻa ʻi he Isikeli 38:​21-23?

3 ʻIo, ʻe haofakiʻi ʻe Sihova hono kakaí pea fakaʻauha ʻa e toetoenga fakaʻosi kotoa ʻo e fokotuʻutuʻu ʻa Sētané ʻi he taimi te tau aʻu ai ki he tuʻunga ʻo e māmaní ʻoku ui ko Hāmaketoné, pe ʻĀmaketone. Lau ʻa e ngaahi lea fakaekikite ʻi he Isikeli 38:​21-23, pea sioloto atu ki he meʻa naʻe haá. ʻOku ngāueʻaki ʻe Sihova hono mālohí ke fakahoko mai ha lōmaki vai, ʻuha maka fakaʻauha, afi totolo vave, mo e mahaki fakaʻauha fakamate. ʻOku ʻi ai ʻa e ilifia lahi ʻi he māmaní kotoa ʻi he hoko ʻo puputuʻu ʻa e fuʻu kakai ʻa Kokí, ʻo nau fetauʻakí. ʻOku tāmateʻi ha fili pē ʻo e ʻOtua Māfimafi-Aoniú ʻe hao ʻi hono ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa e ngaahi founga fakaeʻotuá ke fakahaofi ʻene kau sevānití. ʻI he taimi kuo ngata ai ʻa e “mamahi lahi” naʻe tala ki muʻá, ʻe ʻikai toe ha meʻa ʻi he fokotuʻutuʻu taʻefakaʻotua ʻa Sētané. (Mātiu 24:21) Kae kehe, naʻa mo e ʻi heʻenau mate mamahí, ʻe ako ai ʻa e fulikivanú ki he tokotaha ʻokú ne fakatupunga ʻenau tuʻutāmakí. ʻOku pehē ʻe hotau ʻOtua ikuná tonu: “Te nau ʻilo ko Sihova au.” ʻE hoko ʻa e ngaahi meʻa hulu ko ʻení ʻi hotau taimí, lolotonga ʻo e ʻi ai ʻa Sīsuú.

Haʻu Hangē ha Kaihaʻá

4. ʻE haʻu ʻa Sīsū ʻi he founga fēfē ke fakaʻauha ʻa e fokotuʻutuʻu fulikivanu ʻoku tuʻu ní?

4 Naʻe pehē ʻe he ʻEiki ko Sīsū Kalaisi kuo fakalāngilangiʻí: “Vakai ʻoku ou ʻalu atu hangē ha kaihaʻa.” Ko ha haʻu hangē ha kaihaʻá ʻe fakafokifā, ʻi ha taimi taʻeʻamanekina, ʻi he taimi ʻoku mohe ai ʻa e tokolahi taha ʻo e kakaí. ʻI he taimi ʻe haʻu ai ʻa Sīsū hangē ha kaihaʻá ke fakaʻauha ʻa e fokotuʻutuʻu fulikivanu ko ʻení, te ne maluʻi ʻa kinautolu ko ia ʻoku ʻā moʻoní. Naʻá ne tala ange kia Sione: “Monuʻiaā [“Fiefiaā,” NW] ka ko ia ʻoku ʻā ʻo leʻo, pea ʻoku tauhi hono ngaahi kofu; telia naʻa ne laka telefua, pea nau mamata ki hono maʻanga.” (Fakahā 16:15) Ko e hā hono ʻuhinga ʻo e ngaahi lea ko iá? Pea ʻe lava fēfē ke tau nofoʻaki ʻā fakalaumālie?

5. Ko e hā ʻa e fokotuʻutuʻu naʻe ʻi ai ki he ngāue ʻi he temipalé ʻi he taimi naʻe ʻi māmani ai ʻa Sīsuú?

5 ʻI he tuʻunga lahi, ʻe ʻikai ke fakatelefuaʻi ha tokotaha leʻo kapau te ne mohe ʻi he ngāué. Ka naʻe hoko ia ʻi he temipalé ʻi Selusalema ʻi he taimi naʻe ʻi māmani ai ʻa Sīsuú pea naʻe ngāue ai ʻa e ngaahi vāhenga ʻo e kau taulaʻeiki mo e kau Līvai ʻi he temipale ʻi Selusalemá. Naʻe fokotuʻutuʻu ʻe Tuʻi Tēvita ʻi he senituli hono 11 K.M. ʻa e kau taulaʻeiki ʻe laui ngeau ʻo ʻIsilelí mo honau kau tokoni faka-Līvai ʻe laui afe ki ha kautaha ʻoku faʻuʻaki ʻa e ngaahi vāhenga ʻe 24. (1 Kalonikali 24:​1-18) Naʻe taufetongi ʻi hono fakahoko ʻa e ngaahi tafaʻaki ʻo e ngāue ʻi he temipalé ʻa e vāhenga taki taha ʻo e kau ngāue naʻe akoʻi ʻa ia naʻe laka hake ʻi he tahaafé, ʻo ʻikai siʻi hifo he tuʻo ua he taʻu ko e uike kakato ʻe taha ʻi he taimi taki taha. Neongo ia, naʻe ʻi ai kotoa ʻa e ngaahi vāhenga ʻe 24 ke ngāue, ʻi he Kātoanga Falelouʻakaú. Naʻe toe fiemaʻu ʻa e tokoni lahi ange ʻi he ngaahi kātoanga Lakaatú.

6. Ko e hā naʻe lave nai ki ai ʻa Sīsū ʻi heʻene pehē, “Fiefiaā ka ko ia ʻoku ʻā ʻo leʻo, pea ʻoku tauhi hono ngaahi kofu”?

6 ʻI he taimi naʻe pehē ai ʻe Sīsū, “Fiefiaā ka ko ia ʻoku ʻā ʻo leʻo, pea ʻoku tauhi hono ngaahi kofu,” ʻoku pau nai naʻá ne lave ai ki ha angafai naʻe toki hoko atu ai ʻa ia ʻoku kau ki ai ʻa e ngāue leʻo ʻi he temipalé. ʻOku pehē ʻe he Mishnah faka-Siú: “Naʻe hanganaki leʻo ʻa e kau taulaʻeikí ʻi he feituʻu ʻe tolu ʻi he Temipalé: ʻi he Loki ʻo Abtinas, ʻi he Loki ʻo e Uloafí, pea ʻi he Loki ʻo e Mumūʻangá; pea ko e kau līvaí ʻi he ngaahi feituʻu ʻe uofulu mā taha: ko e toko nima ʻi he matapā ʻe nima ʻo e Tuʻuʻanga Temipalé, toko fā ʻi hono tuliki ʻe fā ʻi lotó, toko nima ʻi he matapā ʻe nima ʻo e Lotoʻā Temipalé, toko fā ʻi hono tuliki ʻe fā ʻi tuʻá, pea taha ʻi he Loki ʻo e Ngaahi Feilaulaú, pea taha ʻi he Loki ʻo e Puipuí, pea taha ʻi mui ʻi he feituʻu ʻo e Nofoʻanga ʻAloʻofá [ʻi tuʻa he ʻā ʻi mui ʻo e Potu Toputapú]. Naʻe pau ke takai ʻa e ʻōfisa ʻo e Tuʻuʻanga Temipalé ki he kau leʻo kotoa pē mo e ngaahi tūhulu ʻosi tutu ʻi muʻa ʻiate ia, pea kapau naʻe ʻi ai ha leʻo naʻe ʻikai tuʻu hake ʻo pehē kiate ia, ‘ʻE ʻōfisa ʻo e Tuʻuʻanga Temipalé, ke ʻiate koe ʻa e melinó!’ pea naʻe fakamoʻoniʻi naʻá ne mohe, te ne tā ʻaki ia hono tokotokó, pea naʻá ne maʻu ʻa e totonu ke tutu hono kofú.”​—Ko e Mishnah, Middoth (“Ngaahi Fua”), 1, palakalafi 1-2, naʻe liliu ʻe Herbert Danby.

7. Ko e hā naʻe fiemaʻu ai ke nofoʻaki ʻā ʻa e kau taulaʻeiki mo e kau Līvai naʻe ngāue leʻo ʻi he temipalé?

7 Naʻe nofoʻaki ʻā ʻi he poó kotoa ʻa e kau Līvai mo e kau taulaʻeiki tokolahi ʻo e vāhenga-ngāué ke hanganaki leʻo pea ke taʻofi mei he hū ki he ngaahi lotoʻā ʻo e temipalé ha taha pē ʻoku taʻemaʻa. Koeʻuhi ko e “ʻōfisa ʻo e Tuʻuʻanga Temipalé,” pe “ko e kapiteni ʻo e temipalé,” naʻá ne fai ʻa e takai ʻi he vāhenga-ngāue kotoa ʻe 24 lolotonga ʻa e ngaahi leʻo ʻi he poó, naʻe pau ke nofoʻaki ʻā ʻa e tokotaha leʻo taki taha ʻi hono tuʻungá kapau naʻe ʻikai te ne loto ke maʻu ia ʻokú ne liʻaki ʻene ngāué.​—Ngāue 4:1.

8. Ko e hā ʻa e ngaahi kofu tuʻa fakaefakatātā ʻo e kau Kalisitiané?

8 ʻOku fiemaʻu ki he kau Kalisitiane paní mo honau kaungā sevānití ke nofoʻaki ʻā fakalaumālie pea tauhi maʻu honau ngaahi kofu tuʻa fakaefakatātaá. Ko e fakamoʻoni fakatuʻasino ʻeni ʻo hono vaheʻi kitautolu ki he ngāue ʻi he temipale fakalaumālie ʻo Sihová. ʻI hono ʻiloʻi ʻo e meʻá ni, ʻoku tau maʻu ʻa e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá, pe ivi ngāué, ke tokoniʻi kitautolu ke fakahoko hotau ngaahi fatongiá mo fakahoko hotau ngaahi monū ʻi he tuʻunga ko e kau fanongonongo ʻo e Puleʻangá. ʻI he tō ʻo mohe ʻi heʻetau ngaahi ngāue ʻi he tuʻunga ko e kau faifekau ʻa e ʻOtuá te tau ʻi ha fakatuʻutāmaki ai ko hono maʻu ʻe Sīsū Kalaisi, ko e Kapiteni ʻo e temipale fakalaumālie lahí. Kapau naʻa tau mohe fakalaumālie ʻi he taimi ko iá, naʻe fakatelefuaʻi fakaefakatātā kitautolu pea naʻe pau ke tutu hotau ngaahi kofu tuʻu fakaefakaʻilongá. Ko ia ʻe lava fēfē ke tau nofoʻaki ʻā fakalaumālie?

Founga ʻE Lava Ai ke Tau Nofoʻaki ʻĀ

9. Ko e hā ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ai ʻa e ako ʻo e Tohitapú fakataha mo e tokoni ʻa e ngaahi tohi faka-Kalisitiané?

9 Ko e ako tōtōivi ʻo e ngaahi Konga Tohitapú fakataha mo e tokoni ʻo e ngaahi tohi faka-Kalisitiané ko ha fakaʻaiʻai ia ki he tuʻunga ʻā fakalaumālié. Ko e ako peheé te ne teuʻi kitautolu ki he ngāue fakafaifekaú, te ne tokoniʻi kitautolu ke fetaulaki mo e ngaahi faingataʻá, pea te ne fakahā kiate kitautolu ʻa e hala ki he fiefia taʻengatá. (Palovepi 8:​34, 35; Semisi 1:​5-8) ʻOku totonu ke fakaʻāuliliki mo fakalakalaka ʻetau akó. (Hepelu 5:​14-​6:3) ʻOku lava ke tokoni ʻa hono kai maʻu pē ʻa e meʻakai leleí ke tau hanganaki ʻā ai mo tokanga. ʻE lava ke ne taʻofi ʻa e tōʻohi ʻa ia ko ha fakaʻilonga nai ia ʻo e fasimanavá. ʻOku ʻikai ha ʻuhinga ke tau hoko ai ʻo fasimanava mo tulemohe fakalaumālie, he ʻoku ʻai ʻe he ʻOtuá ʻo hulu ʻa e tokonaki ki he meʻakai fakalaumālié ʻo fakafou mai ʻi he “tamaioeiki agatonu mo boto” paní. (Mātiu 24:​45-47, PM) Ko e founga ʻe taha ke nofoʻaki ʻā ai pea ke ‘moʻui lelei ʻetau lotú’ ko hono kai maʻu pē ʻa e meʻakai fakalaumālié fakafou ʻi he ako fakafoʻituituí mo e fakafāmilí.​—Taitusi 1:13.

10. ʻOku anga-fēfē hono tokoniʻi kitautolu ʻe he ngaahi fakataha faka-Kalisitiané, ngaahi ʻasemipilií, mo e ngaahi fakataha-lahí ke nofoʻaki ʻā fakalaumālié?

10 ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he ngaahi fakataha faka-Kalisitiané, ngaahi ʻasemipilií, mo e ngaahi fakataha-lahí ke tau hanganaki ʻā fakalaumālie. ʻOku nau tokonaki mai ʻa e fakalototoʻa mo e ngaahi faingamālie ke “fefakaʻaiʻaiʻaki ʻa kitautolu ki he feʻofaʻaki mo e ngaue lelei.” ʻOku tautefito ʻa e totonu ke tau fakataha maʻu peé ʻi heʻetau “sio ki he fakaofiofi mai ʻa e ʻaho.” Ko e moʻoni ʻoku ofi he taimí ni ʻa e ʻaho ko iá. Ko e “ʻaho ʻo e ʻEiki [“Sihova,” NW]” ia, ʻa ia te ne fakatonuhiaʻi ai hono tuʻunga-haú. Kapau ʻoku mahuʻinga moʻoni kiate kitautolu ʻa e ʻaho ko iá​—pea ʻoku totonu ke pehē​—ʻe ʻikai te tau “liʻaki ʻetau ngaahi fakataha.”​—Hepelu 10:​24, 25; 2 Pita 3:10.

11. Ko e hā ʻoku lava ai ke pehē ʻoku fiemaʻu ʻa e ngāue fakafaifekau faka-Kalisitiané ki he tuʻunga ʻā fakalaumālié?

11 ʻOku fiemaʻu ʻa e kau ʻaufuatō ʻi he ngāue fakafaifekau faka-Kalisitiané ki he tuʻunga ʻā fakalaumālié. ʻOku hanganaki ʻai kitautolu ke tau tokanga ʻi ha kau maʻu pē mo faivelenga ʻi hono malangaʻi ʻo e ongoongo leleí. ʻOku ʻomai ʻe heʻetau ngāue fakafaifekaú kiate kitautolu ʻa e ngaahi faingamālie lahi ke talanoa ki he kakaí fekauʻaki mo e Folofola ʻa e ʻOtuá, ko hono Puleʻangá, mo ʻene ngaahi taumuʻá. ʻOku fakafiemālie ke faifakamoʻoni mei he fale ki he fale, fai ʻa e ngaahi toe ʻaʻahí, mo fai ʻa e ngaahi ako Tohitapu ʻi ʻapi ʻi he ngaahi tohi pehē hangē ko e ʻIlo ʻA Ia ʻOku Taki Atu ki he Moʻui Taʻengatá. Naʻe lava ke fakamoʻoniʻi ʻe he kau mātuʻa ʻi ʻEfesō ʻo e kuonga muʻá naʻe akoʻi kinautolu ʻe Paula “ʻi he ʻao ʻo e kakai, pea ʻi he fale taki taha.” (Ngāue 20:​20, 21) Ko e moʻoni ʻoku maʻu ʻe he Kau Fakamoʻoni anga-tonu ʻa Sihova ʻe niʻihi ʻa e ngaahi palopalema mafatukituki fakaemoʻui lelei ʻa ia naʻá ne kiʻi taʻofi ʻenau ngāue fakafaifekaú, ka naʻa nau ʻilo ʻa e ngaahi founga ke talanoa ai ki he niʻihi kehé ʻo fekauʻaki mo Sihova mo hono tuʻunga-tuʻí pea maʻu ʻa e fiefia lahi ʻi he fai peheé.​—Sāme 145:​10-14.

12, 13. Ko e hā ʻa e ngaahi ʻuhinga ʻoku totonu ai ke tau fakaʻehiʻehi mei he fakahōhōʻiaʻi ʻo fuʻu hulu ʻa e meʻakaí mo e inú?

12 ʻE tokoniʻi kitautolu ʻe he fakaʻehiʻehi mei he fakahōhōʻiaʻi ʻo fuʻu hulú ke nofoʻaki ʻā fakalaumālie. ʻI he taimi naʻá ne lea ai ʻo kau ki heʻene ʻi aí, naʻe naʻinaʻi ʻa Sīsū ki heʻene kau ʻaposetoló: “Ka mou lamasi kimoutolu, naʻa ʻiloange ʻe mafatukituki homou loto, ko e meʻa ʻi he faʻa kai, mo e faʻa inu, mo e faʻa lotomoʻua ki he moʻui ni, pea lapasi kimoutolu ʻe he ʻaho ko ia ʻo hangē ko ha hele puna; he te ne hoko ki he kakai kotoa pe ʻi heʻenau nofo pe ʻi he funga ʻo māmani kotoa.” (Luke 21:​7, 34, 35) ʻOku ʻikai fehoanakimālie ʻa e faʻa kaí mo e konaá mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he Tohitapú. (Teutalonome 21:​18-21) ʻOku pehē ʻe he Palovepi 23:​20, 21: “ʻOua te ke ului ki he kau kai kava; ʻa e faʻahinga ʻoku hulu ʻenau kai kanomate. ʻE hoko ko e fusimoʻomo ʻa e inu mo e kai fakaputa. Pea ʻe iku ki he kofu mahaehae ʻa e faʻa mohe.”—Palovepi 28:7.

13 Kae kehe, neongo kapau kuo teʻeki aʻu ʻa e kai ʻo fuʻu hulú mo e inu lahí ki he tuʻunga ko iá, ʻoku lava ke na ʻai ha taha ke tuletule, ʻo aʻu ʻo fakapikopiko mo fakalīlīʻaki ʻa hono fai ʻo e finangalo ʻo e ʻOtuá. ʻOku fakanatula pē ʻa e ʻi ai ʻa e ngaahi loto-moʻua fekauʻaki mo e moʻui fakafāmilí, tuʻunga moʻui leleí, pea hokohoko mai ai. Ka te tau fiefia kapau te tau fakamuʻomuʻa ʻi he moʻuí ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga ʻo e Puleʻangá pea maʻu ʻa e falala pau ʻe tokonaki mai maʻa kitautolu ʻetau Tamai fakahēvaní. (Mātiu 6:​25-34) Ka ʻikai ia, ʻe hoko mai ʻa e “ʻaho ko ia” kiate kitautolu ʻo hangē “ko ha hele puna,” mahalo ko ha tauhele fakapulipuli ʻa ia te ne maʻu kitautolu ʻo ʻikai te tau ʻilo, pe ko ha tauhele kuo fangafanga, hangē ko e ngaahi meʻa ko ia ʻoku nau tohoaki mai pea toki pooʻi ʻa e fanga manu ʻoku hanganoá. ʻE ʻikai hoko ʻeni kapau ʻoku tau nofoʻaki ʻā, ʻo ʻilo fakaʻaufuli ʻoku tau moʻui ʻi he “taimi fakamui.”​—Taniela 12:4.

14. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau femoʻuekina ʻi he lotu fakamātoató?

14 Ko e toe tokoni ʻe taha ki he tuʻunga ʻā fakalaumālié ko e lotu fakamātoato. ʻI heʻene fuʻu kikité, naʻe naʻinaʻi lahi ange ai ʻa Sīsū: “Ka mou ʻā pe, mo lotu ʻi he taimi kotoa pe, koeʻuhi ke mou lava ke hao mei he ngāhi meʻa ko ia fulipe ʻoku ene ke hoko; pea ke tuʻu ʻi he ʻao ʻo e Fanautama ʻa Tangata.” (Luke 21:36) ʻIo, tuku ke tau lotu ke lava ke tau ʻi he tafaʻaki ʻa Sihová maʻu pē pea fiefia ʻi ha tuʻunga fakahōifua ʻi he taimi ʻe haʻu ai ʻa Sīsū, ko e Fānautama ʻa Tangatá ke fakaʻauha ʻa e fokotuʻutuʻu ʻo e ngaahi meʻa fulikivanu ko ʻení. Ki he lelei pē ʻatautolú pea ki he lelei ʻa e kaungā tui ʻoku tau lotu maʻanautolú, ʻoku fiemaʻu kiate kitautolu ke ‘nofoʻaki ʻā ʻi he lotú.’​—Kolose 4:2; Efeso 6:​18-20, NW.

ʻOku Toe Siʻi ʻa e Taimí

15. Ko e hā ʻoku lavaʻi ʻi heʻetau ngāue ʻi hotau tuʻunga ko e kau malanga ʻo e māʻoniʻoní?

15 ʻI heʻetau tatali ki he ʻaho lahi ʻo Sihová, ʻoku ʻikai ha veiveiua ʻoku tau holi ke fai ʻa e meʻa kotoa ʻoku tau malavá ʻi heʻene ngāué. Kapau ʻoku tau lotu fakamātoato kiate ia fekauʻaki mo ʻeni, ʻe fakaava nai kiate kitautolu “ha matapa lahi mo ʻaonga.” (1 Kolinito 16:​8, 9) ʻI he taimi kotofa ʻa e ʻOtuá, ʻe fai fakamaau ai ʻa Sīsū pea vaheʻi ʻa e “fanga sipi” māʻoniʻoni ʻoku taau ki he moʻui taʻengatá mei he “fanga kosi” fakaʻotuamate ʻoku taau ki he fakaʻauha taʻengatá. (Sione 5:22) ʻOku ʻikai ko kitautolu ʻoku tau vaheʻi ʻa e fanga sipí mei he fanga kosí. Ka ko ʻetau ngāue ʻi he tuʻunga ko e kau malanga ʻo e māʻoniʻoní ʻi he lolotonga ní ʻoku ʻoange ai ki he kakaí ʻa e faingamālie ke fili ha moʻui ʻo e ngāue ki he ʻOtuá pea maʻu ai ʻa e ʻamanaki ko hono vaheʻi ki he moʻuí ʻi he taimi ʻe ‘hoko mai ai [ʻa Sīsū ʻi] hono nāunaú.’ Ko e nounou ʻa e taimi ʻoku toe ki he ngaahi meʻa ʻoku tuʻu ní ʻokú ne ʻai ke mālohi ʻa e fiemaʻu ki he ngāue ʻaufuatō ʻi heʻetau kumi kiate kinautolu ko ia ʻoku “hehema totonu ki he moʻui taʻengatá.”​—Mātiu 25:​31-46; Ngāue 13:​48, NW.

16. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau hoko ko e kau fanongonongo faivelenga ʻo e Puleʻangá?

16 Ne faai atu ʻo ʻosi ʻa e taimi ki he māmaní ʻi he ʻaho ʻo Noá, pea ʻe vavé ni ke ʻosi ia ki he ngaahi meʻa ʻoku tuʻu ní. Ko ia ai, tuku ke tau hoko ko e kau fanongonongo faivelenga ʻo e Puleʻangá. ʻOku lakalakaimonū ʻetau ngāue fakamalangá, he ʻi he taʻu taki taha ʻoku papitaiso ai ʻa e laui kilu ʻi he fakaʻilongaʻi ʻo ʻenau fakatapui ki he ʻOtuá. ʻOku nau hoko ai ko e konga ʻo e kautaha faitāpuekina ʻa Sihová​—“ko e kakai aʻana, ko e sipi ʻoku ne fafanga.” (Sāme 100:3) He fiefia ē ko ia ke kau ʻi he ngāue malangaʻi ʻo e Puleʻangá ʻa ia ʻokú ne ʻomai ʻa e ʻamanaki ki he fuʻu tokolahi ki muʻa ʻi he “ʻaho lahi mo fakalilifu ʻo Sihova”!

17, 18. (a) Ko e hā ʻa e tali ʻoku totonu ke tau ʻamanekina mei he niʻihi, ʻi heʻetau malangá? (e) Ko e hā ʻoku pau ke hoko fakafokifā ki he kau manukí?

17 Hangē ko Noá, ʻoku tau maʻu ʻa e poupou mo e maluʻi ʻa e ʻOtuá. ʻIo, ko e kakaí, ko e kau ʻāngelo naʻe liliu kakanó, mo e kau Nefilimí kuo pau pē naʻa nau lumaʻi ʻa e pōpoaki ʻa Noá, ka naʻe ʻikai taʻofi ia ʻe he meʻa ko iá. ʻI he ʻahó ni, ʻoku luma ʻa e niʻihi ʻi he taimi ʻoku tau tuhu atu ai ki he fakamoʻoni mātuʻaki hulu fau ʻoku tau moʻui ʻi he “kuonga fakamui.” (2 Timote 3:​1-5) Ko e manuki peheé ko hono fakahoko ia ʻa e kikite ʻa e Tohitapú ʻo fekauʻaki mo e ʻi ai ʻa Kalaisí, he naʻe tohi ʻe Pita: “Tokua ʻe hoko ʻi he taimi fakamui ha faʻahinga ʻoku matuʻaki manuki, ʻo nau fou ʻi he ngaahi holi ʻanautolu, mo nau lau, Komaʻāia ʻa e talaʻofa ʻo ʻene hoko mai? he talu ʻa e mohe ʻa e kau mātuʻa, mo e pehe ni pe ʻa e meʻa kotoa pe, ʻio, ʻa ia ai pe talu mei he kamataʻanga ʻo mamani.”—2 Pita 1:​16, fakaʻītali ʻamautolu; 3:​3, 4.

18 ʻE fakakaukau nai ʻa e kau manuki ʻi he ʻaho ní: ‘Kuo teʻeki ai ha meʻa ʻe liliu talu mei he fakatupú. ʻOku hokohoko atu pē ʻa e moʻuí, fakataha mo e kai ʻa e kakaí, mo inu, mo mali, mo tauhi hake ʻa e ngaahi fāmili. ʻO aʻu ai pē kapau ʻoku ʻi ai ʻa Sīsū, ʻe ʻikai haʻu ia ke fakahoko ʻa e fakamāú ʻi hoku taimí.’ He hala moʻoni ē ko kinautolu! Kapau ʻe ʻikai te nau mate mei ha ngaahi tupuʻanga kehe ʻi he lolotongá ni, ʻe fakaʻauha pau kinautolu ʻi he ʻaho fakalilifu ʻo Sihová ʻo hangē pē ko hono ʻomai ʻe he fakaʻauha fakatuʻutāmaki ʻi he Lōmakí ha ngataʻanga ki he toʻutangata fulikivanu ʻi he ʻaho ʻo Noá.​—Mātiu 24:34.

ʻOku Totonu Moʻoni ke Nofoʻaki ʻĀ!

19. ʻOku totonu ke fēfē ʻetau vakai ki heʻetau ngaahi ngāue ngaohi-ākongá?

19 Kapau ʻoku tau ʻosi fakatapui kia Sihova, ʻofa ke ʻoua ʻe fakamohemoheʻi kitautolu ke mohe ʻe he fakaʻuhinga taʻetotonú. Ko ha taimi ʻeni ke nofoʻaki ʻā, ke ngāueʻi ʻa e tui ki he kikite fakaʻotuá, pea ke fakahoko ʻetau ngāue ke ‘ngaohi ʻa e ngāhi kakai kotoa pe ko e kau akó.’ (Mātiu 28:​19, 20) ʻI he hanga atu ʻa e fokotuʻutuʻu ko ʻení ki hono ngataʻanga aofangatukú, ʻoku lava ke tau maʻu ai ʻa e monū lahi ange ko ia ko hono tauhi ʻa e ʻOtua ko Sihová ʻi he malumalu ʻo e taki ʻa Sīsū Kalaisí pea kau ʻi he ngāue ʻi māmani lahi ko hono malangaʻi ʻa e “ongoongolelei ko eni ʻo e puleʻanga” ki muʻa ke hoko mai ʻa e ngataʻangá.​—Mātiu 24:14; Maake 13:10.

20. Ko e hā ʻa e faʻifaʻitakiʻanga naʻe fokotuʻu ʻe Kēlepi mo Siosiuá, pea ko e hā ʻoku fakahā mai kiate kitautolu ʻi hona ʻalungá?

20 Kuo tauhi ʻa e niʻihi ʻo e kakai ʻa Sihová kiate ia ʻi he ngaahi hongofuluʻi taʻu, mahalo ʻi he lolotonga ʻenau moʻuí. Pea tatau ai pē pe ko ʻetau toki piki ki muí ni ki he founga-lotu moʻoní, ʻofa ke tau hoko ʻo hangē ko e tokotaha ʻIsileli ko Kēlepí, ʻa ia naʻá ne “muimui agatonu kia Jihova.” (Teutalonome 1:​34-36, PM) Ko ia mo Siosiua naʻá na mateuteu ʻaupito ke hū ki he Fonua ʻo e Talaʻofá taimi nounou pē ʻi he hili hono fakahaofi ʻa e kau ʻIsilelí mei he nofo pōpula ʻi ʻIsipité. Kae kehe, ko e lahi taha, ʻo e kakai lalahi ʻIsilelí, naʻe ʻikai te nau tui pea naʻe pau ke nau fakamoleki ʻa e taʻu ʻe 40 ʻi he toafá, ʻa ia naʻa nau mate ai. Naʻe kātekina ʻe Kēlepi mo Siosiua ʻa e ngaahi faingataʻa fakataha mo kinautolu ʻi he taimi kotoa ko iá, ka naʻe faifai atu pē ʻo hū ʻa e ongo tangata ʻe toko ua ko iá ki he fonua ʻo e talaʻofá. (Nomipa 14:​30-34; Siosiua 14:​6-15) Kapau ʻoku tau “muimui agatonu kia Jihova” pea nofoʻaki ʻā fakalaumālie, te tau maʻu ʻa e fiefia ko e hū ki he maama foʻou ʻa e ʻOtuá naʻá ne talaʻofá.

21. Ko e hā te tau aʻusiá kapau ʻoku tau nofoʻaki ʻā fakalaumālie?

21 ʻOku fakapapauʻi mahino ʻi he fakamoʻoní ʻoku tau moʻui ʻi he taimi ʻo e ngataʻangá, pea ko e ʻaho lahi ko ia ʻo Sihová ʻoku ofi. ʻOku ʻikai ko e taimi ʻeni ke hoko ʻo tulemohe mo fakalīlīʻaki hono fai ʻa e finangalo faka-ʻOtuá. ʻE tāpuakiʻi pē kitautolú kapau ʻoku tau nofoʻaki ʻā fakalaumālie pea tauhi hotau ngaahi kofu ʻo e fakaʻilongá ʻi hotau tuʻunga ko e kau faifekau Kalisitiane mo e kau sevāniti ʻa Sihová. ʻOfa ke hoko ko ʻetau fakapapaú ia ke ‘tau ʻā ʻo leʻo; tau tuʻuaki ʻa e tui; tau fai ʻo ngali tangata; tau fakamaʻu hifo.’ (1 Kolinito 16:13) ʻI he tuʻunga ko e kau sevāniti ʻa Sihová, ʻofa ke hoko ʻo tuʻumaʻu mo loto-toʻa ʻa e tokotaha taki taha ʻo kitautolu. Te tau toki ʻi he lotolotonga ai ʻo kinautolu ko ia ʻoku nau mateuteu ʻi he taimi ʻe faʻaki mai ai ʻa e ʻaho lahi ʻo Sihová, ʻo tauhi anga-tonu ʻi he tuʻunga ʻo e faʻahinga fiefia ko ē ʻoku nofoʻaki ʻaá.

ʻE Fēfē Haʻo Tali?

◻ Te ke fakamatalaʻi fēfē hotau ngaahi kofu tuʻa fakaefakatātaá, pea ʻe lava fēfē ke tau tauhi kinautolu?

◻ Ko e hā ʻa e ngaahi founga ʻe niʻihi ke nofoʻaki ʻā fakalaumālie aí?

◻ Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau ʻamanekina ʻa e kau manukí, pea ʻoku totonu ke fēfē ʻetau vakai kiate kinautolú?

◻ ʻOku totonu ke fēfē ʻetau vakai ki heʻetau ngāue ngaohi-ākongá ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí ni?

[Fakatātā ʻi he peesi 25]

ʻOkú ke fakapapauʻi ke nofoʻaki ʻā fakalaumālie pea tauhi maʻu ho ngaahi kofu tuʻa fakaefakatātaá?

[Fakamatala ʻi he peesi 26]

ʻOku maʻu ʻe he kau Kalisitiané ʻa e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá ke tokoniʻi kinautolu ke nau hanganaki ʻā pea fakahoko honau ngaahi fatongiá

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share