“Oku Lelei Lahi Hake a Hoo Aloofa i he Moui”
Fakamatala fai ʻe Calvin H. Holmes
Ko e Tīsema ia ʻo e 1930, pea ko e toki ʻosi pē ia ʻa ʻeku tau-kaú mo e foki mai ʻa e tangataʻeikí mei heʻene ʻaʻahi ki ha kaungāʻapi ofi mai. “Ko ha tohi ʻeni naʻe ʻomai ʻe Wyman kiate au,” ko ʻene leá ia ʻi heʻene unuhi hake ha tohi lanu pulū mei hono kató. Naʻe fakakaveinga ia ko e Deliverance, naʻe pulusi ʻe he Sōsaieti Taua Leʻo Tohitapu mo e Tulekí. Ko e tangataʻeikí, ʻa ia naʻe tātātaha pē ke ne lau ha meʻá, naʻá ne lau ʻa e tohi ko iá ʻo aʻu ki he tuʻuapoó.
KI MUI AI, naʻe kole ʻe he tangataʻeikí ha toe ngaahi tohi kehe, mo honau kaveinga hangē ko e Light mo e Reconciliation, fai ʻe he kau faipulusi tatau. Naʻá ne maʻu ʻa e Tohitapu motuʻa ʻa e fineʻeikí pea ʻā ai pē ki he tuʻuapoó ʻo lau ʻi ha ulo ʻa ha maama kalasini. Naʻe hoko ki he tangataʻeikí ha liliu lahi. ʻI he faʻahitaʻu momoko ko iá naʻá ne talanoa mai kiate kimautolu ʻo laulaui houa—ko ʻeku faʻeé, ko hoku fanga tuofāfine ʻe toko tolú, pea mo au—ʻi heʻemau haʻohaʻo takai ʻi heʻemau sitou tafu motuʻá.
Naʻe pehē ʻe he tangataʻeikí ko e kakai naʻa nau pulusi ʻa e ngaahi tohi ko ʻení naʻe ui ko e Kau Ako Tohitapu, pea ko ia, fakatatau kiate kinautolu, naʻa mau moʻui ʻi he “kuonga fakamui.” (2 Timote 3:1-5) Naʻá ne fakamatala mai heʻikai ke fakaʻauha ʻa e fonuá ʻi he ngataʻanga ʻo e māmá, ka ʻi he malumalu ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻe liliu ia ko ha palataisi. (2 Pita 3:5-7, 13; Fakahā 21:3, 4) Naʻe ongo fakamānako moʻoni ia kiate au.
Naʻe kamata ke talanoa mai ʻa e tangataʻeikí kiate au ʻi heʻema ngāue fakatahá. ʻOku ou manatuʻi naʻe fai ʻema ʻauʻau koane ʻi he taimi naʻá ne fakamatala ai ko Sihova ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá. (Sāme 83:18) Ko ia ai, lolotonga ʻa e faʻahitaʻu failau ʻo e 1931, ʻi heʻeku kei taʻu 14 pē, naʻá ku tuʻu ai maʻa Sihova mo hono Puleʻangá. Naʻá ku lotu ai kia Sihova ʻi he ngoue ʻāpele motuʻa ʻi mui ʻi he falé peá u palōmesi fakamātoato ai, te u tauhi ia ʻo taʻengata. Ne ʻosi ueʻi ʻe he anga-ʻofa ʻa hotau ʻOtua fakaofó ʻa hoku lotó.—Sāme 63:3.
Naʻa mau nofo ʻi ha faama kilomita ʻe 30 nai mei St. Joseph, Missouri, U.S.A., pea siʻi hifo ʻi he kilomita ʻe 65 mei Kansas City. Naʻe fanauʻi ʻa e tangataʻeikí ʻi ha fale kupuʻi ʻakau ʻa ia naʻe langa ʻe heʻeku kui uá ʻi he fāmá ʻi he konga ki muʻa ʻo e senituli hono 19.
Akoʻi ki he Ngāue Fakafaifekaú
ʻI he faʻahitaʻu māfana ʻo e 1931, naʻe fanongo ai homau fāmilí ki he malanga maʻá e kakaí ʻi he letioó “Ko e Puleʻangá, ko e ʻAmanaki Ia ki he Māmaní,” ʻa ia naʻe fai ʻe Joseph Rutherford, ko e Palesiteni ia ʻo e Sōsaieti Taua Leʻó ʻi he taimi ko iá, ʻi ha fakataha-lahi ʻi Columbus, Ohio. Naʻá ne ueʻi ʻa hoku lotó, pea naʻá ku fiefia ke kau mo e tangataʻeikí ʻi hono tufaki ʻi he lotolotonga ʻo homau ngaahi mahení ʻa e kiʻi tohi naʻe ʻi ai ʻa e malanga mahuʻinga ko ʻeni maʻá e kakaí.
ʻI he faʻahitaʻu failau ʻo e 1932, ko ʻeku toki ʻalu ia ki he fakataha ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Naʻe fakaafeʻi ʻe homau kaungāʻapí ʻa e tangataʻeikí mo au ke fanongo ki ha malanga ʻi St. Joseph naʻe fai ʻe George Draper, ko ha ʻovasia fefonongaʻaki ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. ʻI he taimi naʻá ma aʻu atu aí, ne ʻosi vaeua ʻa e fakatahá, pea naʻá ku maʻu ai ha feituʻu ke tangutu ai ʻi mui ʻi he fuʻu tuʻa lahi, mo mālohi ʻo J. D. Dreyer, ʻa ia naʻe ʻi ai ʻa hono kaunga mahuʻinga ki heʻeku moʻuí.
ʻI Sepitema 1933, naʻá ku maʻu ai mo e tangataʻeikí ha ʻasemipilī ʻi Kansas City, ʻa ia naʻá ku fuofua kau ai ʻi he malanga ki he kakaí. Naʻe ʻomai kiate au ʻe he tangataʻeikí ʻa e kiʻi tohi ʻe tolu pea fakahinohinoʻi ai ke u lea: “Ko e taha au ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻoku ou malangaʻi ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. ʻOku ʻikai ha veiveiua kuó ke ʻosi fanongo ʻia Fakamaau Rutherford ʻi he letioó. ʻOku fakamafola ʻa ʻene ngaahi malangá ʻe he ngaahi fale fakamafola lea laka hake ʻi he 300 he uike taki taha.” Peá u tuʻuaki ange leva ha kiʻi tohi. ʻI he efiafi ko ia ʻi heʻeku tau-kau ʻi he fāmá, naʻá ku fakakaukau ko e ʻaho fakangalongataʻa taha ʻeni ʻi heʻeku moʻuí.
Naʻe hoko mai leva ʻa e faʻahitaʻu momokó, pea naʻe fakangatangata ʻa ʻemau fefonongaʻakí. Ka naʻe ʻaʻahi mai ʻi he taimi ko iá ʻa Tokoua Dreyer mo hono uaifí ʻo ʻeke mai pe te u saiʻia ke ʻalu ange ʻi he efiafi Tokonakí ki hona ʻapí ʻo mohe ai. Naʻe ʻaonga moʻoni ʻa e feinga ke luelue kilomita ʻe 10 ki he ʻapi ʻo Dreyer, koeʻuhi he naʻe lava ke u ʻalu fakataha ai mo kinaua ʻi he ʻaho hono hokó ʻi he ngāue fakafaifekaú pea maʻu ʻa e Ako Taua Leʻo ʻi St. Joseph. Talu mei ai mo e tātātaha pē haʻaku liʻaki ʻa e kau atu ki he ngāue fakafaifekaú ʻi he ngaahi ʻaho Sāpaté. Naʻe fakamoʻoniʻi ai ʻa e taʻehanotatau ʻa e faiako mo e faleʻi ʻa Tokoua Dreyer.
ʻI Sepitema 2, 1935, naʻe toki lava ai ke u fakahāhā ʻa ʻeku fakatapui kia Sihová ʻaki ʻa e papitaiso ʻi he vaí ʻi ha ʻasemipilī ʻi Kansas City.
Kamata ʻo ha Ngāue Tuʻuloa
ʻI he kamataʻanga pē ʻo e 1936, naʻá ku kole ai ke u ngāue ko ha tāimuʻa, pe faifekau taimi-kakato, pea naʻe fokotuʻu au ʻi he lisi ʻo kinautolu ko ia naʻe kumi ki ha hoa tāimuʻá. Taimi nounou pē mei ai, naʻá ku maʻu ha tohi meia Edward Stead ʻo Arvada, Wyoming. Naʻá ne fakamatala ai naʻá ne heka saliote, pea naʻá ne fiemaʻu ha tokoni ke tāimuʻa. Naʻá ku tali ʻi he taimi pē ko iá ʻa ʻene tuʻuakí, pea naʻe fokotuʻu au ai ko ha tāimuʻa ʻi ʻEpeleli 18, 1936.
Ki muʻa ke u mavahe ke fakataha mo Tokoua Stead, naʻe lea mai ʻa ʻeku faʻeé kiate au pē tokotaha. “Tama, ʻokú ke fakapapauʻi ko e meʻa ia ʻokú ke loto ke faí?” ko ʻene ʻeké mai ia.
“ʻE ʻikai ha toe ʻaonga ia ʻo e moʻuí kapau heʻikai,” ko ʻeku talí ange ia. Kuó u hoko mai ʻo ʻiloʻi ʻoku mahuʻinga lahi ange ʻa e ʻaloʻofa ia ʻa Sihová ʻi ha toe meʻa kehe pē.
Ko e tāimuʻa mo Ted, ko ʻemau ui ia ʻo Tokoua Stead, ko ha ako lelei ʻaupito. Naʻe fonu ia ʻi he faivelengá pea naʻe mātuʻaki fakamānako ʻa ʻene founga tuʻuaki ʻa e pōpoaki ʻo e Puleʻangá. Ka ko e meʻa kotoa pē ia naʻe lava ʻe Ted ʻo faí ko e tohi mo e talanoa; ko e kotoa hono ngaahi hokotanga huí naʻe maʻu ia ʻi he langa huí. Naʻe pau ke u ʻā pongipongia ʻo kaukauʻi ia mo tele hono kavá, teuteuʻi ʻa e kai pongipongí, mo fafanga ia. Hili ia naʻá ku fakatui hono valá pea ʻai ke ne maau ki he ngāué. ʻI he faʻahitaʻu māfana ko iá naʻá ma tāimuʻa ai ʻi Wyoming mo Montana, ʻo kemi holo pē ʻi he poʻulí. Naʻe mohe ʻa Ted ʻi ha kiʻi faka-fale makehe naʻe faʻu ʻi heʻene vēní, pea naʻá ku mohe ʻi he kelekelé. ʻI he konga ki mui ʻo e taʻu ko iá naʻá ku ngaʻunu faka-tonga ke tāimuʻa ʻi Tennessee, Arkansas, mo Mississippi.
ʻI Sepitema 1937, ko ʻeku toki ʻalu ia ki ha fuʻu fakataha-lahi ʻi Columbus, Ohio. Naʻe fai ai ʻa e fokotuʻutuʻu ke fakavaveʻi ʻa e ngāue fakamalangá ʻaki hono ngāueʻaki ʻa e kalamafoní. Naʻa mau ui ʻa e taimi taki taha naʻa mau ngāueʻaki ai ʻa e kalamafoní ko ha fakahoko-ngāue. Naʻá ku maʻu ha fakahoko-ngāue ʻo laka hake ʻi he 500 ʻi ha māhina ʻe taha, pea naʻe laka hake ʻi he kakai ʻe toko 800 naʻe fanongó. Hili ʻa e faifakamoʻoni ʻi he ngaahi kolo lahi ʻi he hahake ʻo Tennessee, Virginia, mo West Virginia, naʻe fakaafeʻi au ke u ngāue ko ha tāimuʻa makehe ʻi ha fatongia foʻou, ʻo ngāue fakataha mo e sevāniti soné, ko hono ui ia ʻi he taimi ko iá ʻa e kau ʻovasia fefonongaʻakí.
Naʻá ku ʻaʻahi ki he ngaahi fakatahaʻanga mo e ngaahi kulupu tuʻu mavahe ʻi West Virginia—ʻo vaheʻi ʻa e uike ʻe ua ki he fā ki he feituʻu taki taha—pea takimuʻa ʻi he ngāue fakamalangá. Pea ʻi Sanuali 1941, naʻe fokotuʻu ai au ko ha sevāniti sone. ʻI he aʻu mai ki he taimi ko iá ko ʻeku fineʻeikí mo hoku tuofāfine ʻe toko tolú—ko Clara, Lois, mo Ruth—kuo nau tuʻu maʻá e Puleʻangá. Ko ia ai, naʻe maʻu ʻe homau fāmilí kotoa ʻa e fuʻu fakataha-lahi ʻi St. Louis ʻi he faʻahitaʻu māfana ko iá.
Taimi nounou pē hili ʻa e fakataha-lahí, naʻe fakahā mai ai ki he kau sevāniti soné ʻe ngata ʻa e ngāue soné ʻi he ngataʻanga ʻo Nōvema 1941. ʻI he māhina hono hokó naʻe kau ai ʻa e ʻIunaite Seteté ki he Tau II ʻa Māmaní. Naʻe vaheʻi au ki he ngāue tāimuʻa makehé, ʻa ia naʻe fiemaʻu ai ʻa e houa ʻe 175 ʻi he māhina ʻi he ngāue fakafaifekaú.
Ngaahi Monū Makehe ʻo e Ngāué
ʻI Siulai 1942, naʻá ku maʻu ai ha tohi naʻe kole mai ai pe te u loto-lelei ke ngāue ki ha fonua kehe. Hili haʻaku tali fakapapau, naʻe fakaafeʻi au ki Pēteli, ko e ʻuluʻi ʻapitanga ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ʻi Brooklyn, Niu ʻIoke. Ko e ngaahi tokoua teʻeki mali nai ʻe toko 20 naʻe ui ki he ako makehé ʻi he taimi tatau.
Naʻe fakamatala ʻa Nathan H. Knorr, ko e palesiteni ia ʻo e Sōsaieti Taua Leʻó ʻi he taimi ko iá, ko e ngāue fakamalangá kuo hōloa, pea ʻe akoʻi kimautolu ke mau fakaivimālohiʻi fakalaumālie ʻa e ngaahi fakatahaʻangá. “ʻOku ʻikai te mau loto ke ʻilo pē ki he meʻa ʻoku hala ʻi he fakatahaʻangá,” ko ʻene leá ia, “ka ko e meʻa naʻá ke fai fekauʻaki mo iá.”
Lolotonga ʻemau ʻi Pētelí, ko Fred Franz, ʻa ia naʻá ne fetongi ʻa Tokoua Knorr ʻi he palesitení ʻi he 1977, naʻá ne fai ha malanga ʻa ia naʻá ne pehē ai: “ʻE ngata ʻa e Tau II ʻa Māmaní, pea ʻe kamata ha ngāue fakamalanga lahi. ʻOku ʻikai ha veiveiua ʻe tānaki mai ʻa e laui miliona ki he kautaha ʻa Sihová!” Naʻe liliuʻi fakaʻaufuli ʻe he malanga ko iá ʻa ʻeku fakakaukaú. ʻI he taimi naʻe vaheʻi ai ʻa e ngaahi vāhenga-ngāué, naʻá ku ʻilo ai naʻe pau ke u ʻaʻahi ki he ngaahi fakatahaʻanga kotoa pē ʻi he ngaahi vahefonua ʻo Tennessee mo Kentucky. Naʻe ui kimautolu ko e kau sevāniti ki he ngaahi tokouá, ko ha kupuʻi lea naʻe toki fetongi ki he ʻovasia fakafeituʻú.
Naʻá ku kamata ngāue ki he ngaahi fakatahaʻangá ʻi ʻOkatopa 1, 1942, ʻi heʻeku kei taʻu 25 pē. ʻI he taimi ko iá, ko e founga pē ʻe fai ai ʻa e aʻu ki he ngaahi fakatahaʻanga ʻe niʻihi ko e lue lalo pe heka hoosi. ʻI he taimi ʻe niʻihi naʻá ku mohe ai ʻi he loki tatau pē mo e fāmili naʻa nau fakaafeʻi aú.
ʻI he taimi naʻá ku ngāue ai ʻi he Fakatahaʻanga Greeneville ʻi Tennessee ʻi Siulai 1943, naʻá ku maʻu ai ha fakaafe ke kau ʻi he kalasi hono ua ʻa e Akoʻanga Tohitapu mo e Taua Leʻo ʻa Kiliatí. ʻI Kiliati, naʻá ku ako ai ki he ʻuhinga moʻoni ʻo e “totonu ke ʻasili ai ʻetau fakatokanga ki he ngaahi meʻa kuo ongo mai” pea ke “tupulekina maʻu ai pe ʻi he ngaue ʻa e ʻEiki.” (Hepelu 2:1; 1 Kolinito 15:58) Naʻe vave pē ʻosi ʻa e ako māhina ʻe nimá, pea naʻe hoko ʻa e ʻaho tohi fakamoʻoni-akó ʻi Sanuali 31, 1944.
Kānata pea Hoko Atu ki Pelisiume
Naʻe vaheʻi ha faʻahinga ʻiate kimautolu ki Kānata, ʻa ia naʻe toki ʻosi atu pē ia hono toʻo ai ʻa e fakataputapui ʻo e ngāue ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Naʻe vaheʻi au ki he ngāue fefonongaʻakí, ʻa ia naʻe fiemaʻu ai ke fononga mamaʻo ʻaupito ʻi he vahaʻa ʻo e ngaahi fakatahaʻanga ʻe niʻihi. ʻI heʻeku fefonongaʻakí, naʻe fakafiefia ke fanongo ki he ngaahi meʻa naʻe hokosia fekauʻaki mo e anga hono hokohoko atu ʻo ʻetau ngāue fakamalangá lolotonga ʻa hono tapui ʻi Kānatá. (Ngāue 5:29) Naʻe talanoa ʻa e tokolahi fekauʻaki mo e feingatau ko iá, ʻa ia naʻe tufaki ai ʻi he lolotonga ʻo e pō pē ʻe taha, ha kiʻi tohi ʻi he meimei ʻapi kotoa pē mei he ngataʻanga ʻe taha ʻo Kānatá ki he ngataʻanga ʻe tahá. He ongoongo lelei ē ko ia ʻi hono ʻilo ʻi Mē 1945, kuo tuku ʻa e taú ʻi ʻIulope!
ʻI he faʻahitaʻu māfana ko iá, lolotonga ia ʻeku ngāue ʻi ha fakatahaʻanga ʻi he kiʻi kolo ko Osage, Saskatchewan, naʻá ku maʻu ai ha tohi meia Tokoua Knorr, ʻa ia naʻe pehē ai: “ʻOku ou fakalahi atu kiate koe ʻa e monū ke ʻalu ki Pelisiume. . . . ʻOku ʻi ai ʻa e ngāue lahi ke fai ʻi he fonua ko iá. Ko ha fonua ia kuo maumauʻi ʻi he taú, pea ʻoku fiemaʻu ʻe hotau fanga tokouá ha tokoni, pea ʻoku hā ngali feʻungamālie ke ʻoatu ki ai ha taha mei ʻAmelika, ke ʻoange kiate kinautolu ʻa e tokoni totonu mo e fakafiemālie ʻoku nau fiemaʻú.” Naʻá ku tohi leva ʻo ʻikai toe tatali ʻo tali ʻa e vāhenga-ngāué.
ʻI Nōvema 1945, naʻá ku ʻi he Pēteli ʻi Brooklyn ʻo ako lea faka-Falanisē mo Charles Eicher, ko ha tokoua taʻu matuʻotuʻa mei Alsace. Naʻá ku toe maʻu foki mo ha ako vave ʻi he founga ngāue ʻa e vaʻá. Ki muʻa ke u mavahe ki ʻIulopé, naʻá ku ʻaʻahi nounou ki hoku fāmilí mo e ngaahi kaungāmeʻá ʻi St. Joseph, Missouri.
ʻI Tīsema 11, naʻá ku mavahe ai mei Niu ʻIoke ʻi he Queen Elizabeth, peá u tau ki Southampton, ʻIngilani, ʻi he ʻaho ʻe fā ki mui ai. Naʻá ku nofo ʻi he vaʻa ʻi Pilitāniá ʻi ha māhina ʻe taha, ʻa ia naʻá ku maʻu ai ha toe ngaahi ako. Hili iá, ʻi Sanuali 15, 1946, naʻá ku kolosi ai ʻi he Vahafolau Pilitāniá ʻo hifo ʻi Ostend, Pelisiume. Naʻá ku ʻalu lēlue mei ai ki Brussels, ʻa ia naʻe fakafeʻiloaki mai ai kiate au ʻa e fāmili Pētelí hono kotoa ʻi he tauʻanga lēlué.
Tupulaki e Ngāué Hili ʻa e Taú
Ko ʻeku vāhenga-ngāué ke tokangaʻi ʻa e ngāue ʻo e Puleʻangá ʻi Pelisiume, neongo ia naʻe teʻeki ai ke u lava ʻo lea ʻi he lea ko iá. ʻI he māhina ʻe ono nai, naʻá ku ʻilo ha lea faka-Falanisē feʻunga ki he fetuʻutaki fakaʻahó. Ko ha monū ia ke ngāue fakataha mo e faʻahinga ʻa ia naʻa nau tuku ke ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻa ʻenau moʻuí kae hokohoko atu ʻa e ngāue fakamalangá lolotonga ʻa e taʻu ʻe nima ʻo hono nofoʻi ʻe he kau Nasí. Ko e niʻihi ʻo kinautolu naʻe toki tuku ange mai pē mei he ngaahi kemi fakamamahí.
Naʻe vēkeveke ʻa e fanga tokouá ke fokotuʻutuʻu ʻa e ngāué ke maau, pea ke fafangaʻi ʻa e faʻahinga ko ia ʻoku fiekaia ki he moʻoni ʻo e Tohitapú. Ko ia ai, naʻe fai ʻa e ngaahi fokotuʻutuʻu ke fai ʻa e ngaahi ʻasemipilī pea ki ha kau ʻovasia fefonongaʻaki ke ʻaʻahi ki he ngaahi fakatahaʻangá. Naʻa mau toe maʻu foki ʻa e ngaahi ʻaʻahi fakalototoʻa meia Nathan Knorr, Milton Henschel, Fred Franz, Grant Suiter, mo John Booth—ko e kau fakafofonga kotoa mei he ʻuluʻi ʻapitangá ʻi Brooklyn. ʻI he muʻaki ngaahi ʻaho ko iá, naʻá ku ngāue ko ha ʻovasia fakafeituʻu, ʻovasia fakavahe, mo e ʻovasia vaʻa. ʻI Tīsema 6, 1952, hili ia ʻa e meimei taʻu ʻe fitu ʻo e ngāue ʻi Pelisiumé, naʻá ku mali mo Emilia Vanopslaugh, ʻa ia naʻe ngāue mo ia foki ʻi he vaʻa ʻi Pelisiumé.
ʻI ha māhina siʻi ki mui ai, ʻi ʻEpeleli 11, 1953, naʻe ʻave ai au ki he fale polisi fakakoló ʻo fakahā mai ai ko ʻeku ʻi aí ʻoku fakatuʻutāmaki ia ki he malu ʻa Pelisiumé. Naʻá ku ʻalu ki Luxembourg ʻo tatali ai lolotonga hono fai ha tangi ki he Fakataha Tokoni ʻa e Puleʻangá fekauʻaki mo ʻeku keisí.
ʻI Fepueli 1954, naʻe poupou ai ʻa e Fakataha Tokoni ʻa e Puleʻanga ʻo Pelisiumé ki he tuʻutuʻuni ko ia ʻoku fakatuʻutāmaki ʻa ʻeku ʻi aí ki he fonuá. Ko e fakamoʻoni naʻe ʻomai aí naʻe pehē, ko e talu ʻeku tūʻuta ʻi Pelisiume, mo e tupulaki fakaofo ʻa e tokolahi ʻo e Kau Fakamoʻoní—mei he toko 804 ʻi he 1946 ki he toko 3,304 ʻi he 1953—pea ko ia, ko hono olá, naʻe hoko ia ko e fakamanamana ki he malu ʻa Pelisiumé koeʻuhi ko e Kau Fakamoʻoni tokolahi kei talavoú naʻa nau tuʻu mālohi ʻi he tuʻu ʻatā faka-Kalisitiané. Ko ia ai, naʻe vaheʻi ʻa Emilia mo au ki Suisalani, ʻa ia naʻá ma kamata ngāue ai ʻi he ngāue fakafeituʻú ʻi he feituʻu lea faka-Falaniseé.
Ko e Akoʻanga Fakafaifekau ʻo e Puleʻangá—ko ha akoʻanga ke tokonaki ha ako lahi ange ki he kau mātuʻa Kalisitiané—naʻe fokotuʻu ia ʻi he 1959, ʻi South Lansing, Niu ʻIoke. Naʻe fakaafeʻi au ki ai ke maʻu ha ako ke akoʻiʻaki ʻa e ngaahi kalasi ʻo e akoʻanga ko ʻení ʻi ʻIulope. Lolotonga ʻo ʻeku ʻi he ʻIunaite Seteté, naʻá ku ʻaʻahi ai ki hoku fāmilí ʻi St. Joseph, Missouri. Naʻá ku sio fakaʻosi ai ki siʻeku faʻeé. Naʻá ne mate ʻi Sanuali 1962; ne ʻosi mate ʻa e tangataʻeikí ʻi Sune 1955.
Ko e Akoʻanga Fakafaifekau ʻo e Puleʻangá ʻi Pālesi, Falaniseé, naʻe kamata ʻi Maʻasi 1961, pea naʻá ma ō fakataha mo Emilia. Naʻe haʻu ki he akó ʻa e kau ʻovasia fakavahe, kau ʻovasia fakafeituʻu, kau ʻovasia fakaefakatahaʻanga, mo e kau tāimuʻa makehe mei Falanisē, Pelisiume, mo Suisalani. Lolotonga ʻa e ngaahi māhina ʻe 14 hono hokó, naʻá ku faiako ai ʻi he ngaahi kalasi ʻe 12 ʻo e ako uike ʻe fā ko ʻení. Ki mui mai ai, ʻi ʻEpeleli 1962, naʻá ma ʻilo ai kuo feitama ʻa Emilia.
Feʻunuaki ki he Ngaahi Tuʻungá
Naʻá ma foki ki Siniva, Suisalani, ʻa ia naʻá ma maʻu ai ʻa e ongo ngofua nofo tuʻumaʻu. Kae kehe, naʻe ʻikai faingofua ke maʻu ha feituʻu ke nofo ai, he naʻe ʻi ai ha fuʻu nounou lahi fakaenofoʻanga. Naʻe ʻikai foki ke faingofua mo hono maʻu ha ngāué. Faifai mai pē naʻá ku toki maʻu ha ngāue ʻi ha fuʻu falekoloa fakapotungāue ʻi he uhouhonga ʻo Sinivá.
Kuó u fakamoleki ʻa e taʻu ʻe 26 ʻi he ngāue fakafaifekau taimi-kakató, ko ia ai, ko homa ngaahi tuʻunga ne liliú naʻe fiemaʻu ki ai ha fengaʻunuʻaki lahi. Lolotonga ʻa e taʻu ʻe 22 ʻo ʻeku ngāue ʻi he falekoloa fakapotungāué mo tokoni ʻi hono tauhi hake ʻo homa ongo ʻofefiné, ko Lois mo Eunice, naʻe fakamuʻomuʻa maʻu pē ʻe homau fāmilí ʻa e ngaahi meʻa ʻo e Puleʻangá. (Mātiu 6:33) Hili ʻeku mālōlō mei he ngāue fakamāmaní ʻi he 1985, naʻá ku kamata ngāue ko ha ʻovasia talifaki fakafeituʻu.
Ne fuʻu mahamahaki ʻaupito ʻa Emilia, ka ʻokú ne fai pē ʻa e meʻa ʻokú ne malavá ʻi he ngāue fakafaifekaú. Naʻe ngāue ʻa Lois ko ha tāimuʻa ʻi he taʻu nai ʻe hongofulu. He meʻa mahuʻinga fakalaumālie moʻoni ē ko e malava ke fiefia fakataha mo ia ʻi he fakataha-lahi fakavahaʻapuleʻanga fakafiefia ko ia ʻi Mosikou, lolotonga ʻa e faʻahitaʻu māfana ʻo e 1993! Taimi nounou hili iá, ʻi ha folau mālōlō ʻeveʻeva ki Sinekolo, ʻAfilika, naʻe mole ai ʻa e moʻui ʻa Lois, lolotonga ʻa ʻene kaukau tahi. Ko ha fakafiemālie lahi kiate au ʻa e ʻofa mo e anga-ʻofa ʻa hotau fanga tokoua ʻAfiliká mo e kau misinalé ʻi he taimi naʻá ku folau ai ki Sinekolo ke sio ki hono tanú. He ʻunaloto ē ko au ke sio kia Lois ʻi he toetuʻú!—Sione 5:28, 29.
ʻOku ou houngaʻia ʻi he fiefia ʻo laka hake ʻi he ngaahi hongofuluʻi taʻu ʻe fā, ʻi he poupou mateaki ʻa ha takanga anga-ʻofa. Ko e moʻoni, neongo ʻa ʻeku ngaahi loto-mamahí mo e faingataʻá, kuo fakafiefia ʻa e ʻaloʻofa ʻa Sihová pea kuó ne ʻai ke ʻaonga ʻa e moʻuí. ʻOku ueʻi hoku lotó ke fanongonongo fekauʻaki mo hotau ʻOtua, ko Sihová, ʻi he ngaahi lea ʻa e tokotaha-tohi-sāmé: “Oku lelei lahi hake a hoo aloofa i he moui, ko ia e fakafetai ai a hoku lougutu kiate koe.”—Sāme 63:3, PM.
[Fakatātā ʻi he peesi 26]
Naʻa mau fakavaveʻiʻaki ʻa e kalamafoní e ngāue fakamalangá
[Fakatātā ʻi he peesi 26]
Ko ʻeku ongo mātuʻá ʻi he 1936
[Fakatātā ʻi he peesi 26]
Faifakamoʻoni ʻi he halá ʻi Pelisiume ʻi he 1948