Ko ʻEku Moʻui ko ha Tokotaha Kiliá—Fiefia mo Faitāpuekina Fakalaumālie
FAKAMATALA FAI ʻE ISAIAH ADAGBONA
Naʻá ku tupu hake ʻi Akure, Naisīlia. Naʻe fāmaʻi ʻe hoku fāmilí ʻa e ʻufí, siainé, manioké, mo e kokó. Naʻe ʻikai loto ʻa ʻeku tamaí ke u ʻalu ki he akó. Naʻá ne tala mai kiate au: “Ko ha faama koe. ʻE ʻikai ʻaupito fiemaʻu ia ke ke lau tohi kae toki poto ʻi hono tō ʻo e ʻufí.”
KA, NAʻÁ KU fieako ke lau tohi. ʻI he ngaahi efiafí, naʻá ku tuʻu ai ʻo fanongo ʻi he matapā sioʻata ʻo ha ʻapi ʻa ia naʻe lolotonga akoʻi ai ha tamaiki ʻe niʻihi ʻe ha faiako fakatāutaha. Naʻe hoko ia ʻi he 1940 ʻi he taimi naʻá ku taʻu 12 nai aí. ʻI he taimi naʻe sio mai ai kiate au ʻa e tamai ʻa e tamaikí, naʻá ne kaikaila pea tuli au ki mamaʻo. Ka naʻá ku hanganaki foki mai pē. ʻI he taimi ʻe niʻihi naʻe ʻikai ke haʻu ʻa e faiakó, pea naʻá ku moulu atu ki loto ʻo sio fakataha mo e tamaikí ʻi heʻenau ʻū tohí. ʻI he taimi ʻe niʻihi naʻa nau tuku mai ke u ʻalu ʻo lau ʻenau ʻū tohí. Ko e founga ia naʻá ku ako ai ke lau tohí.
ʻOku Ou Kau Fakataha mo e Kakai ʻa e ʻOtuá
Naʻá ku maʻu ʻi ha taimi ha Tohitapu pea lau maʻu pē ia ki muʻa ke u ʻalu ʻo mohé. ʻI he efiafi ʻe taha, naʻá ku lau ai ʻa e Mātiu vahe 10, ʻa ia ʻoku hā ai ko e kau ākonga ʻa Sīsuú ʻe fehiʻanekinaʻi pea fakatangaʻi ʻe he tangatá.
Naʻá ku manatuʻi ai naʻe haʻu ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ki hoku falé pea naʻe ngaohikoviʻi kinautolu. Naʻe maongo kiate au mahalo pē ko e kakai ʻeni naʻe talanoa ki ai ʻa Sīsuú. ʻI he taimi hono hoko naʻe ʻaʻahi mai ai ʻa e Kau Fakamoʻoní, naʻá ku maʻu ai ha makasini meiate kinautolu. ʻI heʻeku kamata ke feohi mo kinautolú, naʻá ku hoko ai ko ha tāketi ʻo e manukí. Ka, ko e lahi ange ʻa e feinga ʻa e kakaí ke fakalotosiʻi kiate aú, ko e lahi ange ia ʻa ʻeku hoko ʻo tuipau mo fiefia, kuó u maʻu ʻa e lotu moʻoní.
Ko e meʻa ko ia naʻe maongo moʻoni kiate au fekauʻaki mo e Kau Fakamoʻoní, ko ʻenau kehe mei he ngaahi kulupu lotu kehe ʻi hoku feituʻú, he naʻe ʻikai te nau fioʻaki ʻenau founga-lotú ʻa e ngaahi tōʻonga mo e ngaahi talatukufakaholo ʻa e lotu fakapangani fakakoló. Ko e fakatātaá, neongo naʻe ʻalu hoku fāmilí ki he siasi ʻIngilaní, naʻe tauhi ʻe heʻeku tamaí ha feituʻu toputapu ki he ʻotua ʻIolupa ko ʻŌkani.
Hili e mate ʻa ʻeku tamaí, naʻe tonu ke u maʻu tukufakaholo ʻa e feituʻu toputapú. Naʻe ʻikai te u fiemaʻu ia, koeʻuhi he naʻá ku ʻilo ʻoku fakahalaiaʻi ʻe he Tohitapú ʻa e tauhi ʻaitolí. Naʻá ku fakalakalaka fakalaumālie ʻi he tokoni ʻa Sihová, pea ʻi Tīsema 1954, naʻá ku papitaiso ai.
Taaʻi ʻe he Kiliá
Ki muʻa ʻi he taʻu ko iá, naʻá ku fakatokangaʻi ai ʻa e ake mo ha ongonoa ʻi hoku ongo vaʻé. Kapau naʻá ku tuʻu ʻi ha malala vela, naʻe ʻikai mamahi ia. Hili ha taimi mei ai, naʻe laku mai ai ʻi hoku laʻé mo e loungutú ha ngaahi mataʻipala. Naʻe ʻikai te u ʻilo pe ko hoku fāmilí pe ko e hā ʻa e meʻa naʻe fehālaakí; naʻa mau pehē ko ha mahaki kili. Naʻá ku ʻalu ki ha kau faitoʻo ngāueʻaki ʻa e lauʻiʻakaú ʻe toko 12 ʻo kumi faitoʻo. Naʻe faifai atu pē ʻo tala mai ko e kilia ʻe ha taha ʻo kinautolu.
He fakaʻohovale ē ko ia! Naʻá ku loto-mamahi pea naʻe ʻikai te u mohe lelei. Naʻá ku ofo hake ʻi he ngaahi misi fakailifia. Ka naʻe tokoniʻi au ʻi heʻeku ʻiloʻi ʻa e moʻoni ʻo e Tohitapú mo e falala kia Sihová ke hanga atu ki he kahaʻú mo e loto-maʻu.
Naʻe tala ange ʻe he kakaí ki heʻeku faʻeé kapau naʻá ku ʻalu ki ha taulaʻeiki fefine ke fai ha ngaahi feilaulau, te u sai ange ai. Naʻá ku fakafisi ke ʻalu, ʻi he ʻiloʻi ko e fai peheé ʻe taʻefakahōifua ia kia Sihova. ʻI hono ʻiloʻi kuo pau ʻa hoku ʻatamaí fekauʻaki mo e meʻa ko iá, naʻe fokotuʻu ange ʻe he ngaahi kaungāmeʻa ʻo ʻeku faʻeé ke ne toʻo ha foʻi nati kola ʻo ʻai ki hoku laʻé. Peá ne ʻave leva ʻa e foʻi nati kolá ki he taulaʻeiki fefiné ke ngāueʻaki ʻi he ngaahi feilaulaú maʻaku. Naʻe ʻikai te u fiekau ki ai peá u tala ange ia kiate ia. Naʻe faifai atu pē peá ne foʻi ʻi heʻene ngaahi feinga ke fakakau atu au ki he lotu fakapanganí.
ʻI he taimi naʻá ku ʻalu ai ki he falemahakí, naʻe ʻosi maʻu kotoa au ʻe he kiliá. Naʻe matamataʻipala kotoa ʻa hoku sinó. ʻI he falemahakí, naʻa nau ʻomai ai kiate au ʻa e ngaahi faitoʻo, pea māmālie pē ʻene foki ʻa hoku kilí ʻo sai.
Naʻa Nau Pehē Kuó u ʻOsi Mate
Ka naʻe ʻikai ko e ngataʻanga ia ʻo ʻeku ngaahi palopalemá. Naʻe hoko ʻo ulufia kovi ʻaupito ʻa hoku vaʻe toʻomataʻú, pea ʻi he 1962 naʻe pau ai ke tuʻusi. Hili ʻa e tafá, naʻe ʻi ai hono ngaahi haʻahaʻa fakafaitoʻo. Naʻe ʻikai ke ʻamanekina ʻe he kau toketaá te u moʻui. Naʻe haʻu ha pātele misinale pālangi ke fai ʻa e ngaahi ouau talatukú. Naʻá ku ngāvaivai ʻaupito ke lea, ka naʻe tala ange ʻe ha neesi kiate ia ko e taha au ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.
Naʻe pehē mai ʻe he pātelé kiate au: “ʻOkú ke fieliliu ʻo hoko ko ha Katolika koeʻuhi kae lava ke ke ʻalu ki hēvani?” Naʻe ʻai ʻe he meʻa ko iá ke u kata loto. Naʻá ku lotu kia Sihova ki ha mālohi ke u taliʻaki ange. ʻI he feinga lahi naʻe malava ke u lea, “ʻIkai!” Naʻe tafoki ʻa e pātelé ʻo ʻalu.
Naʻe kovi ange ʻa hoku tuʻungá ʻo aʻu ki he fakakaukau ʻa e kau ngāue ʻi he falemahakí kuó u ʻosi mate. Naʻa nau ʻufiʻufiʻaki hoku matá ha tupenu. Neongo ia, naʻe ʻikai te nau ʻave au ki he falematé, koeʻuhi he naʻe pau ke ʻuluaki fakamoʻoniʻi ʻe ha toketā pe ko ha neesi kuó u ʻosi mate. Naʻe ʻikai ha toketā ia naʻe ngāue, pea naʻe ō kotoa ʻa e kau nēsí ia ki ha paati. Ko ia naʻa nau tuku au ʻi he lokí he pō ko iá. ʻI he taimi naʻe fai ai ʻa e ʻaʻahi ʻa e toketaá ʻi he pongipongi hono hokó, naʻe ʻikai ke haʻu ha taha ia ki hoku mohengá koeʻuhi he naʻe kei ʻufiʻufi pē au mo nau fakakaukau kuó u ʻosi mate. Faifai atu pē, naʻe fakatokangaʻi ʻe ha taha naʻe ngaue ʻa e “ʻangaʻanga” ʻi lalo he tupenú!
Ko ia, naʻá ku ake, pea ʻi Tīsema 1963 naʻa nau ʻave au ki he Abeokuta Leprosy Hospital Settlement ʻi he tongahihifo ʻo Naisīliá. Kuó u nofo ai pē talu mei ai.
Fakafepaki ki Heʻeku Malangá
Naʻe toko 400 nai ʻa e kau kilia ʻi he nofoʻangá ʻi he taimi naʻá ku aʻu atu aí, pea ko au pē taha ʻa e Fakamoʻoni. Naʻá ku tohi ki he Sōsaietí, pea naʻa nau tali vave mai ʻaki hono fakahinohino ʻa e Fakatahaʻanga Akomoje ke fetuʻutaki mai kiate au. Ko ia, naʻá ku fetuʻutaki maʻu pē mo e fanga tokouá.
Ko e tuai pē ʻeku aʻu ki he nofoʻangá, naʻá ku kamata malanga leva. Naʻe ʻikai ke fiefia ʻa e faifekau fakakoló ʻi he meʻa ko iá, pea naʻá ne līpooti au ki he ʻōfisa tokoni ʻa ia naʻá ne tokangaʻi ʻa e kemí. Ko e ʻōfisa tokoní ko ha tangata matuʻotuʻa naʻe haʻu mei Siamane. Naʻá ne tala mai kiate au ʻoku ʻikai haʻaku totonu ke akoʻi ʻa e Tohitapú koeʻuhi he naʻe ʻikai haʻaku tuʻunga fakaako pe ko ha tohi fakamoʻoni ke fai pehē; koeʻuhi ko ʻeku taʻefeʻungá, te u akoʻi hala ʻa e kakaí. Kapau te u tuʻukāivi pē, ʻe lava ke tuli leva au mei he nofoʻangá pea ʻikai toe faitoʻo. Naʻe ʻikai te ne fakaʻatā ke u toe tali ange ʻene leá.
Ko hono hokó naʻá ne tuku ange mai ha fakahinohino ʻe ʻikai totonu ki ha taha ke ako Tohitapu mo au. Ko hono ikuʻangá, ko e faʻahinga ko ia naʻa nau fakahāhā ʻa e mahuʻingaʻiá naʻe tuku ʻenau haʻu kiate aú.
Naʻá ku tuku ʻa e meʻá kia Sihova ʻi he lotu, ʻo kole ki ha poto mo ha fakahinohino. ʻI he Sāpate hono hokó, naʻá ku ʻalu ai ki he siasi Papitaiso ʻi he nofoʻangá, neongo naʻe ʻikai te u kau ʻi he ngaahi ngāue fakalotú. Naʻe ʻi ai ha taimi ʻi he lolotonga ʻo e kongá ʻa ia naʻe lava ke ʻeke ai ʻe he faʻahinga ʻi aí ha ngaahi fehuʻi. Naʻá ku hiki hake hoku nimá ʻo ʻeke ange: “Kapau ʻoku ʻalu ʻa e kakai lelei kotoa pē ki hēvani pea ʻalu ʻa e kakai kovi kotoa pē ki ha feituʻu kehe, ko e hā ʻoku pehē ai ʻi he Aisea 45:18 naʻe ngaohi ʻe he ʻOtuá ʻa e māmaní ke nofoʻí?”
Naʻe ʻi ai ha muhu lahi ʻi he haʻohaʻonga ʻo e fakatahaʻangá. Fakaʻosí, naʻe pehē ʻe he faifekau misinalé heʻikai te tau lava ʻe kitautolu ʻo ʻiloʻi ʻa e ngaahi founga ʻa e ʻOtuá. ʻI heʻene peheé, naʻá ku tali leva ʻa e fehuʻi pē ʻaʻakú ʻaki hono lau atu ʻa e ngaahi konga Tohitapu ʻa ia ʻoku hā ai ko e toko 144,000 te nau ō ki hēvaní, ʻa ia ʻe fakaʻauha ʻa e fulikivanú, pea ʻe nofo ʻa e kakai māʻoniʻoní ʻi he māmaní ʻo taʻengata.—Sāme 37:10, 11; Fakahā 14:1, 4.
Naʻe pasipasi ʻa e tokotaha kotoa ʻi he houngaʻia ʻi he talí. Naʻe toki pehē leva ʻe he faifekaú: “Pasipasi tuʻo ua koeʻuhi he ʻoku ʻiloʻi moʻoni ʻe he tangatá ni ʻa e Tohitapú.” Hili ʻa e malangá, naʻe haʻu ʻa e niʻihi kiate au ʻo pehē mai: “ʻOkú ke ʻilo lahi ange koe ʻi he faifekaú!”
Hokohoko Atu ʻa e Tenge ke Tuli Aú
Naʻe taʻofi ʻi he meʻa ko iá ʻa e konga lahi ʻo e fakatangá, pea toe haʻu ʻa e kakaí kiate au ke ako ʻa e Tohitapú. Kae kehe, naʻe kei ʻi ai pē ʻa e kau fakafepaki ʻa ia naʻa nau tenge ʻa e ʻōfisa tokoní ke tuli au. Hili ha māhina mei he malanga ʻa e siasí, naʻá ne ui au ʻo pehē mai: “Ko e hā ʻoku kei hokohoko atu ai hoʻo malangá? ʻI hoku fonuá, ʻoku ʻikai ke saiʻia ai ʻa e kakaí ʻi he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, pea ʻoku pehē pē ʻi heni. Ko e hā ʻokú ke fakatupu mamahi ai kiate aú? ʻIkai ʻokú ke ʻilo ʻe lava pē ke u tuli koe?”
Naʻá ku tali ange: “Papa, ʻoku ou fakaʻapaʻapaʻi koe ʻi he ʻuhinga ʻe tolu. ʻUluakí, koeʻuhi he ʻokú ke taʻumotuʻa ange ʻiate au, pea ʻoku pehē ʻe he Tohitapú ʻoku totonu ke ʻave ʻa e fakaʻapaʻapa ki he ʻulu hinaá. Ko e ʻuhinga hono ua ʻoku ou fakaʻapaʻapa atu ai kiate koé koeʻuhi ko hoʻo mavahe mai mei ho fonuá ke tokoniʻi kimautolu ʻi hení. Ko e ʻuhinga hono tolú he ʻokú ke anga-ʻofa, loto-fiefoaki, pea tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá. Ka ko e hā ʻa e totonu ʻokú ke fakakaukau ai ʻe lava ke ke tuli aú? ʻOku ʻikai ke tuli ʻe he palesiteni ia ʻo e fonuá ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Ko e tokotaha pule fakafonua ʻo e vahefonua ko ʻení ʻoku ʻikai te ne tuli kimautolu. Naʻa mo haʻo tuli au mei he kemi ko ʻení, ʻe kei tokangaʻi pē au ʻe Sihova.”
Naʻe teʻeki ai ʻaupito ke u lea ki muʻa ʻi ha founga hangatonu pehē kiate ia, pea naʻe lava ke u sio naʻe maongo ʻa e meʻá ni. Naʻá ne tafoki ʻo ʻalu fakalongolongo. Ki mui ai, ʻi he taimi naʻe lāunga ai ha taha fekauʻaki mo au, naʻá ne tali mai ʻi he feifeitamaki: “ʻOku ʻikai haʻaku pisinisi ʻaku ke u toe kau ai. Kapau ʻoku ʻi ai haʻo palopalema fekauʻaki mo ʻene malangá, fetalanoaʻaki ki ai mo ia!”
Ko e Kalasi Lau Tohi
Naʻe hokohoko atu ʻa e fakafepaki ki heʻeku malangá mei he faʻahinga naʻa nau kau ki he siasi Papitaiso ʻi he kemí. Naʻá ku maʻu leva ha fakakaukau. Naʻá ku ʻalu ki he ʻōfisa tokoní ʻo kole ange pe ʻe lava nai ke u fokotuʻu ha kalasi lau tohi. ʻI heʻene ʻeke mai pe ko e fiha ʻoku ou loto ke totongi mai kiate aú, naʻá ku tala ange te u faiako taʻetotongi.
Naʻa nau ʻomai ha loki ako, palakipoe, mo e sioka, ko ia naʻá ku kamata leva ke akoʻi ha niʻihi ʻi loto ke lau tohi. Naʻa mau kalasi ʻi he ʻaho kotoa pē. ʻI he ʻuluaki miniti ʻe 30, naʻá ku akoʻi ai ʻa e lau tohí, naʻá ku fakafehokotakiʻaki leva ia ki hono fakamatalaʻi ha foʻi talanoa mei he Tohitapú. Hili ia, naʻa mau lau ʻa e fakamatalá mei he Tohitapú.
Ko ha tokotaha ako ai ʻe taha ko ha fefine naʻe ui ko Nimota. Naʻá ne mahuʻingaʻia loloto ʻi he ngaahi meʻa fakalaumālié pea naʻá ne ʻeke ʻa e ngaahi fehuʻi fakalotu fakatouʻosi ʻi he siasí mo e fale lotu Mosilemí. Naʻe ʻikai te ne maʻu ai ʻa e tali ki heʻene ngaahi fehuʻí, ko ia naʻá ne haʻu ʻo ʻeke mai kiate au. Naʻe iku ʻo ne fakatapui ʻa ʻene moʻuí kia Sihova pea papitaiso. ʻI he 1966 naʻá ma mali ai.
Ko e tokolahi taha ʻi heʻemau fakatahaʻangá he ʻahó ni, naʻa nau ako ke lau tohi mo tohi ʻi he kalasi lau tohi ko iá. Naʻe ʻikai te u maʻu ʻa e poto ke fokotuʻuʻaki ʻa e kalasi ko iá. Ko hono moʻoní naʻe hā mahino ai ʻa e tāpuaki ʻa Sihová. Naʻe ʻikai ke toe feinga ha taha ke taʻofi au mei heʻeku malangá ʻi he hili iá.
Ko ha Fale Fakatahaʻanga ʻi he Kemí
ʻI he taimi naʻá ku mali ai mo Nimota, ko e toko fā ʻo kimautolu naʻa mau fakataha maʻu pē ke ako fakataha ʻa e Taua Leʻo. ʻI he taʻu nai ʻe taha, naʻa mau fakataha ai ʻi he loki ʻa ia naʻe fufulu ai ʻa e ngaahi lavea ʻo e kau kiliá. Ko e ʻōfisa tokoní leva, ʻa ia naʻá ne hoko ko hoku kaumeʻa ʻi he taimi ko iá, naʻá ne pehē mai kiate au: “ʻOku ʻikai sai ke ke lotu ki ho ʻOtuá ʻi ha loki faitoʻo.”
Naʻá ne pehē mai ʻe lava ke mau fakataha ʻi ha fale tukuʻanga meʻangāue fakatufunga naʻe ʻatā. Naʻe liliu leva ʻi ha taimi ʻa e fale tukuʻanga meʻangāué ki ha Fale Fakatahaʻanga. ʻI he 1992, naʻa mau fakaʻosi ia, ʻi he tokoni ʻa e fanga tokoua ʻi koló. Hangē ko ia ʻoku lava ke mou sio ki ai ʻi he fakatātā ʻi he peesi 24, ko homau holó ko ha holo lelei—kuo palasitā mo vali, fakataha mo ha faliki sima pea mo ha ʻato mālohi lelei.
Malanga ki he Faʻahinga ʻOku Kiliá
ʻI he taʻu ʻe 33 ko hoku feituʻu ngāué ia ʻa e nofoʻanga kiliá. ʻOku fēfē ʻa e malanga ki he kau kiliá? ʻI heni ʻi ʻAfilika, ko e tokolahi taha ʻo e kakaí ʻoku nau tui ko e meʻa kotoa pē ʻoku haʻu ia mei he ʻOtuá. Ko ia ʻi he taimi ʻoku maʻu ai kinautolu ʻe he kiliá, ʻoku nau tui ʻoku ʻi ai ʻa e kaunga ki ai ʻa e ʻOtuá. ʻOku loto-mafasia lahi ʻaupito ʻa e niʻihi fekauʻaki mo honau tuʻungá. ʻOku ʻita ʻa e niʻihi mo pehē mai: “ʻOua te ke talanoa mai kiate kimautolu ʻo kau ki ha ʻOtua ʻoku anga-ʻofa mo faimeesi. Kapau naʻe moʻoni ia, ʻe mole atu ʻa e mahaki ko ʻení!” Naʻa mau lau leva mo fakaʻuhinga ʻi he Semisi 1:13 (PM) ʻa ia ʻoku pehē: ‘Oku ikai ahiahi koviʻi ʻe he ʻOtuá ha toko taha.’ Ko hono hokó ʻoku mau fakamatalaʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku fakaʻatā ai ʻe Sihova ʻa e mahakí ke ne maʻu ʻa e kakaí, pea mau tuhu leva ki heʻene talaʻofa ki ha māmani palataisi ʻa ia ʻe ʻikai ha taha ʻe puke ai.—Aisea 33:24.
Kuo tali loto-lelei ʻe he tokolahi ʻa e ongoongo leleí. Talu ʻeku haʻu ki he kemi ko ʻení, kuo ngāueʻaki au ʻe Sihova ke tokoniʻi ʻa e faʻahinga laka hake he toko 30 ke nau fakatapui mo papitaiso, ko e kau kilia kotoa. Kuo foki ʻa e tokolahi ki honau ngaahi ʻapí hili honau faitoʻó, pea kuo mate ha toko siʻi. ʻI he taimi ní ʻoku toko 18 ʻemau kau malangá, pea ko e kakai nai ʻe toko 25 ʻoku nau maʻu maʻu pē ʻa e ngaahi fakatahá. ʻOku ngāue ʻa e toko ua ʻo kimautolu ko e ongo mātuʻa, pea ʻoku ʻi ai ʻemau sevāniti fakafaifekau ʻe toko taha mo ha tāimuʻa tuʻumaʻu ʻe toko taha. He fiefia ē ko au ke sio ki he fuʻu tokolahi ʻoku nau tauhi anga-tonu kia Sihova he taimí ni ʻi he kemi ko ʻení! ʻI he taimi naʻá ku haʻu ai ki hení, naʻá ku manavahē ʻo pehē te u nofo tokotaha, ka kuo tāpuakiʻi au ʻe Sihova ʻi ha founga fakaofo.
Ko e Fiefia ʻi he Tauhi ki Hoku Ngaahi Tokouá
Naʻá ku ngāueʻaki ʻa e faitoʻo ki he kiliá mei he 1960 ʻo aʻu mai ki he taʻu ʻe nima nai kuohilí. ʻI he taimi ní ʻoku ou moʻui fakaʻaufuli, ʻo hangē pē ko e niʻihi kehe ʻi he fakatahaʻangá. Kuo tuku mai ʻe he kiliá ʻa ʻene fakaʻilonga—naʻe mole ʻa e konga ki lalo ʻo hoku vaʻé, pea ʻoku ʻikai te u lava ʻo fakahangatonu ʻa hoku ongo nimá—ka kuo mole atu ʻa e mahakí.
Koeʻuhi ko ʻeku moʻuí, kuo ʻeke mai ʻe he niʻihi pe ko e hā ʻoku ʻikai ai ke u mavahe atu ai mei he kemí pea foki ki ʻapí. ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi ʻuhinga ʻo ʻeku nofó, ka ko e ʻuhinga tefitó koeʻuhi he ʻoku ou fietokoni ki hoku ngaahi tokoua ʻi hení. Ko e fiefia ʻi hono tokangaʻi ʻo e fanga sipi ʻa Sihová ʻoku mahulu atu ia ʻi ha meʻa pē ʻe foaki mai nai ʻe hoku fāmilí kapau naʻá ku foki kiate kinautolu.
ʻOku ou houngaʻia ʻaupito ʻi heʻeku ʻilo ʻa Sihova ki muʻa ke u ʻiloʻi naʻá ku maʻu ʻa e kiliá. Kapau naʻe ʻikai ia, kuó u ʻosi toʻo nai ʻeku moʻuí. Kuo ʻi ai ʻa e ngaahi faingataʻa mo e palopalema lahi ʻi he faai mai ʻa e ngaahi taʻú, ka naʻe ʻikai ko e faitoʻó ia naʻá ne tokoniʻi aú—ko Sihova ia. ʻI heʻeku fakakaukauloto atu ki he kuohilí, ʻoku ou fiefia; pea ʻi he taimi ʻoku ou fakakaukau ai ki he kahaʻu ʻi he malumalu ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ʻoku ou toe fiefia lahi ange.
[Puha ʻi he peesi 25]
Pepa Fakamatala ʻo e Kiliá
Ko e Hā Ia?
Ko e kiliá ʻi onopooni ko ha mahaki ia naʻe fakatupunga ʻe ha siemu naʻe ʻiloʻi ʻi he 1873 ʻe Armauer Hansen. ʻI hono ʻiloʻi ʻo ʻene ngāué, ʻoku toe lave ʻa e kau toketaá ki he kiliá ko e mahaki ʻa Hansen.
ʻOku maumauʻi ʻe he siemú ʻa e ngaahi neavé, ngaahi huí, matá, mo e ngaahi ʻōkani ʻe niʻihi. ʻOku faʻa mole ʻa e ongó, ʻi he ongo nimá mo e vaʻé. Ka taʻetokangaʻi, ʻe lava ʻe he mahakí ke ne fakatupunga ha ʻaunga lahi ʻo e matá pea mo e ʻū konga lahi ʻo e sinó. ʻOku tātātaha pē ke hoko ai ha mate.
ʻOku ʻI Ai ha Faitoʻo?
Ko e kakai ʻoku nau maʻu siʻisiʻi pē ʻa e kiliá ʻoku nau sai pē ʻi he ʻikai ha faitoʻó. ʻOku lava pē ke faitoʻo ʻa e ngaahi keisi mafatukituki lahi angé ʻaki ʻa e faitoʻó.
Ko e ʻuluaki faitoʻo fakafepakiʻi ʻo e kiliá, naʻe kamata ia ʻi he 1950 tupú, ʻo ngāue māmālie pea hoko ʻo fakautuutu ʻa ʻene taʻeʻaongá koeʻuhi he naʻe fakatupu ʻe he siemu kiliá ia ha maluʻi mei ai. Naʻe faʻu ha ngaahi faitoʻo foʻou, pea mei he muʻaki ngaahi taʻu 1980 tupú, naʻe hoko ai ʻa e Ngaahi Faitoʻo Fakaefakamoʻui (MDT) ko e faitoʻo tuʻumaʻu ia ʻi māmani lahi. Ko e faitoʻo ko ʻení ʻoku ngāueʻaki fakatahaʻi ai ʻa e faitoʻo kona tapu ʻe tolu—Ko e Dapsone, Rifampicin, mo e Clofazimine. Lolotonga ʻa hono tāmateʻi ʻe he MDT ʻa e siemú, ʻoku ʻikai te ne toe monomono ʻe ia ʻa e maumau kuo ʻosi faí.
Ko e MDT ʻoku mātuʻaki ola lelei ʻi hono fakamoʻui ʻo e mahakí. Ko hono olá, kuo tō hifo ʻa e kakai ʻoku kiliá mei he 12 miliona ʻi he 1985 ki he 1.3 miliona nai ʻi he aʻu mai ki he konga loto ʻo e 1996.
ʻOku Pipihi Fēfē Ia?
Ko e kiliá ʻoku ʻikai ke pipihi lahi ia; ko e tokolahi taha ʻo e kakaí ʻoku mālohi feʻunga pē ʻa e tafaʻaki maluʻi ʻo honau sinó ke fakafepakiʻiʻaki ia. ʻI he taimi ʻoku hoko aí, ʻoku faʻa hoko ia ki he kakai ʻoku nau nofo fetuʻutaki vāofi fuoloa mo e faʻahinga ko ia ʻoku puké.
ʻOku ʻikai ke ʻilo fakapapau ʻe he kau toketaá ia ʻa e founga ʻoku hū mai ai ʻa e siemú ki he sino ʻo e tangatá, ka ʻoku nau fakamahamahalo ʻoku fai pehē ia ʻi he kilí pe ihú.
Ngaahi ʻAmanaki ki he Kahaʻú
ʻOku tāketiʻi ʻa e kiliá ki hono “fakangata ʻi he tuʻunga ko ha palopalema fakaemoʻuilelei ʻa e kakaí” ʻi he aʻu ki he taʻu 2000. ʻOku ʻuhinga ʻení ko e tokolahi ʻo e ngaahi keisi kiliá ʻi ha feituʻu pē ʻe ʻikai ke toe laka hake ia ʻi he toko 1 mei he kakai ʻe toko 10,000. ʻI he malumalu ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻe toʻo fakaʻaufuli atu ai ia.—Aisea 33:24.
Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá: World Health Organization; International Federation of Anti-Leprosy Associations; and Manson’s Tropical Diseases, 1996 Edition.
[Puha ʻi he peesi 27]
ʻOku Tatau Pē ʻa e Kiliá he ʻAhó Ni mo Ia ʻi he Taimi ʻo e Tohitapú?
Ko e ngaahi tohi ako fakafaitoʻo ʻi he ʻaho ní ʻokú ne fakamatalaʻi ʻa e kiliá ʻi he kupuʻi lea totonú; ko e hingoa fakasaienisi ki he siemu ʻoku kau ki aí ko e Mycobacterium leprae. Ko e moʻoni, ko e Tohitapú ʻoku ʻikai ko ha tohi ako fakafaitoʻo ia. Ko e ongo foʻi lea faka-Hepelū mo faka-Kalisi ʻoku liliuʻi ko e “kiliá” ʻi he ngaahi liliu Tohitapu lahi ʻoku lahi ʻaupito ange ʻa hono ʻuhingá. Ko e fakatātaá, ko e kilia ʻi he Tohitapú naʻe fakatupu ai ha ngaahi fakaʻilonga ʻoku lava ke ʻiloʻi ʻo ʻikai ke ngata pē ʻi he tangatá kae toe pehē foki ʻi he valá mo e falé, ʻa ia ko e meʻa ia ʻoku ʻikai ke fai ʻe he siemú.—Livitiko 13:2, 47; 14:34.
ʻIkai ngata ai, ko e ngaahi fakaʻilonga ʻi he tangatá ʻokú ne fakapapau ʻi he ʻahó ni ʻa e kiliá ʻoku ʻikai ke faitatau tofu pē ia mo e fakamatalaʻi ʻo e kiliá ʻi he taimi ʻo e Tohitapú. ʻOku fokotuʻu mai ʻe he niʻihi ko hono fakamatalaʻí nai koeʻuhi ko e moʻoniʻi meʻa ko ia ko e natula ʻo e ngaahi mahakí ʻoku feliliuaki ia fakataha mo e ʻalu ʻa e taimí. ʻOku tui ʻa e niʻihi kehe ia ko e kilia naʻe lave ki ai ʻi he Tohitapú ʻokú ne fakamatalaʻi ha ngaahi mahaki kehekehe ʻa ia ʻoku kau nai, pe ʻikai kau ai ʻa e mahaki naʻe fakatupunga ʻe he M. leprae.
Ko e Theological Dictionary of the New Testament ʻoku fakamatala ai ko e ongo foʻi lea fakatouʻosi faka-Kalisi mo e faka-Hepelū ʻa ia naʻe faʻa liliu ko e kiliá “ʻoku lave ia ki he mahaki tatau pē, pe kulupu ʻo e ngaahi mahaki . . . ʻE fehuʻia nai pe ko e mahaki ko ʻení ʻa ia ʻoku tau ui nai he taimí ni ko e kiliá. Ka ko hono fakapapauʻi totonu fakafaitoʻo ʻo e mahakí ʻoku ʻikai te ne uesia ʻe ia ʻetau fakakaukau ki he ngaahi fakamatala fekauʻaki mo e faifakamoʻui [ʻo e kau kiliá ʻe Sīsū mo ʻene kau ākongá].”
[Fakatātā ʻi he peesi 24]
Ko e fakatahaʻangá ʻi tuʻa ʻi he Fale Fakatahaʻanga ʻi he kemi ʻo e kau kiliá
[Fakatātā ʻi he peesi 26]
Ko Isaiah Adagbona mo hono uaifí ko Nimota