LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w99 1/1 p. 11-20
  • “Poupou Homou Loto”

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • “Poupou Homou Loto”
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1999
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Faʻifaʻitakiʻanga ʻo e Tui ʻa ʻĒpalahamé
  • Fanongo ki he ʻOtuá
  • Talanoa mo e ʻOtuá
  • Ko ha Lēkooti ʻo e Tui he ʻAho Ní
  • Fakatupulekina ʻa e Tuí he ʻAhó Ni
  • ʻAmanaki ʻOku Vavé Ni ke Fakahoko
  • Naʻe Ui Ia ʻe Sihova “Ko Hoku Takanga”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2016
  • ʻOkú Ke Maʻu ha Tui Hangē ko ʻĒpalahamé?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1999
  • “Fononga ʻOku Fai Aki ʻa e Tui, ʻo ʻIkai ʻAki ʻa e Mamata”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1998
  • ʻĒpalahame mo Sela—ʻE Lava Ke Ke Faʻifaʻitaki ki Heʻena Tuí!
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2004
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1999
w99 1/1 p. 11-20

“Poupou Homou Loto”

“ʻOku tuha mo kimoutolu ʻa e kitaki; koeʻuhi ke mou fai ke ʻosi ʻa e finangalo ʻo e ʻOtua, ʻo lavaʻi ʻa e talaʻofa.”​—HEPELU 10:36.

1, 2. (a) Ko e hā naʻe hoko ki he tokolahi ʻo e kau Kalisitiane ʻi he ʻuluaki senitulí? (e) Ko e hā ʻoku faingofua ai ke vaivai ʻa e tuí?

ʻI HE kotoa ʻo e kau hiki Tohitapú, ʻoku ʻikai ha taha ʻe toutou lave lahi ange ʻo fekauʻaki mo e tuí ʻi he ʻapositolo ko Paulá. Pea ʻoku tuʻo lahi, ʻene lea ʻo fekauʻaki mo e faʻahinga ʻa ia ko ʻenau tuí kuo vaivai pe mate. Ko e fakatātaá, ko ʻAiminia mo ʻAlekisānita ‘kuó na tūkia ʻi he meʻa ʻoku kau ki heʻena tuí.’ (1 Timote 1:​19, 20) Naʻe liʻaki ʻe Tīmasi ʻa Paula koeʻuhí ko ʻene “ʻofa ki he maama ko eni.” (2 Timote 4:10) Ko e niʻihi, ʻi heʻenau ngaahi tōʻonga taʻefakakalisitiané mo taʻefuafatongiá kuo nau “liʻaki ʻa e tuí.” Ko e niʻihi kuo kākaaʻi ʻe he poto loí pea “leʻeia mei he tui.”​—1 Timote 5:​8, NW; 6:​20, 21.

2 Ko e hā naʻe taʻelavameʻa ai ʻa e kau Kalisitiane pani ko iá ʻi he ngaahi founga ko ení? Sai, “ko e anga ʻo tui, ʻoku ne fakasino ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻamanekina, ʻoku ne mafakamoʻoni ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ha.” (Hepelu 11:1) ʻOku tau ngāueʻi ʻa e tuí ʻi he meʻa ʻoku ʻikai malava ke tau sio ki aí. ʻOku ʻikai te tau fiemaʻu ia ki he ngaahi meʻa ʻoku haá. ʻOku faingofua ange ke ngāue ki he koloa hāmaí ʻi he ngaahi koloa fakalaumālie taʻehāmaí. (Mātiu 19:​21, 22) ʻOku lahi ʻa e ngaahi meʻa hāmai​—hangē ko e “holi ʻo e kakano, mo e holi ʻo e mata”—ʻa ia ʻoku fakamānako mālohi ki hotau kakano taʻehaohaoá mo lava ke ne fakavaivaiʻi ʻetau tuí.​—1 Sione 2:16.

3. Ko e hā ʻa e faʻahinga tui ʻoku totonu ke fakatupulekina ʻe ha Kalisitiané?

3 Kae kehe, ʻoku pehē ʻe Paula, “ko ia ʻoku ʻunuʻunu ki he ʻOtua, kuo pau ʻoku ne tui ʻoku ʻi ai ia, pea te ne hanga ʻo totongi kiate kinautolu ʻoku kumi hākili kiate ia.” Naʻe maʻu ʻe Mōsese ʻa e tui hangē ko iá. Naʻá ne “sio fakamamaʻu atu ki he totongi” mo “kitaki heʻene sio ki he Tuʻi Taʻehamai.” (Hepelu 11:​6, 24, 26, 27) ʻOku fiemaʻu ki ha Kalisitiane ʻa e faʻahinga tui ko ení. Hangē ko ia naʻe fakahaaʻi ʻi he kupu ki muʻá, naʻe hoko ʻa ʻĒpalahame ko e faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻi he tuʻunga ko ení.

Faʻifaʻitakiʻanga ʻo e Tui ʻa ʻĒpalahamé

4. Naʻe anga-fēfē ʻa hono tākiekina ʻa e ʻalunga moʻui ʻa ʻĒpalahamé ʻe heʻene tuí?

4 Naʻe ʻi ʻUa ʻa ʻĒpalahame ʻi he taimi naʻá ne maʻu ai ʻa e Talaʻofa ʻa e ʻOtuá te ne hoko ko ha tamai ki ha hako ʻa ia ʻe hoko ko ha tāpuaki ki he kakai ʻo e puleʻanga kotoa pē. (Senesi 12:​1-3; Ngāue 7:​2, 3) Makatuʻunga ʻi he talaʻofa ko iá, naʻe talangofua ʻa ʻĒpalahame kia Sihova, ʻo ne tomuʻa hiki ki Hālani pea toki hoko atu ki Kēnani. ʻI aí, naʻe talaʻofa ʻa Sihova ke foaki ʻa e fonuá ki he hako ʻo ʻĒpalahamé. (Senesi 12:7; Nehemaia 9:​7, 8) Kae kehe, ko e lahi ʻo e meʻa naʻe talaʻofa ange ʻe Sihová ʻe toki fakahoko ia hili ʻa e mate ʻa ʻĒpalahamé. Hangē ko ení, ko ʻĒpalahame tonu naʻe ʻikai ʻaupito te ne maʻu ha konga ʻe taha ʻo Kēnani​—tuku kehe ʻa e ʻana ʻo Makipilá, ʻa ia naʻá ne fakatau ko ha faʻitoka. (Senesi 23:​1-20) Kae kehe, naʻá ne maʻu ʻa e tui ki he folofola ʻa Sihová. Hiliō ʻi he meʻa kotoa, naʻá ne maʻu ʻa e tui ki he kahaʻú ki ha “kolo ʻoku oʻona ʻa e ngaahi tuʻunga, ʻa ia ko hono fakafuofua mo hono tufunga lahi ko e ʻOtua.” (Hepelu 11:10) Ko e tui peheé naʻá ne tokoniʻi ia ʻi he kotoa ʻo ʻene moʻuí.

5, 6. ʻI he founga fē naʻe ʻahiʻahiʻi ai ʻa e tui ʻa ʻĒpalahamé ʻo fakatatau ki he talaʻofa ʻa Sihová?

5 ʻOku hā eni tautefito ʻi he fekauʻaki mo e talaʻofa ko ia ko e hako ʻo ʻĒpalahamé ʻe hoko ko ha puleʻanga lahi. Koeʻuhi ke hoko ʻa e meʻá ni, naʻe fiemaʻu kia ʻĒpalahame ha foha, pea naʻá ne tatali fuoloa ke tāpuekina ia ʻaki ha taha. ʻOku ʻikai ke tau ʻilo ʻetautolu pe naʻá ne taʻu fiha ʻi he taimi naʻá ne fuofua fanongo ai ki he talaʻofa ʻa e ʻOtuá, ka ʻi he taimi naʻá ne fai ai ʻa e fononga lōloa ki Hālaní, naʻe teʻeki ai ke foaki ange ʻe Sihova ia kiate ia ha tama. (Senesi 11:30) Naʻá ne fuoloa feʻunga ʻi Hālani ke ‘tānaki ʻa e koloá mo maʻu mai ʻa e kakaí,’ pea ʻi he taimi naʻá ne hiki ai ki Kēnaní, naʻá ne taʻu 75 kae taʻu 65 ʻa Sela. Lolotonga iá, naʻe teʻeki ai pē ha foha. (Senesi 12:​4, 5) ʻI he aʻu ʻa Sela ki he vaeuaʻanga hono taʻu 70 tupú, naʻá ne fakaʻosi leva ʻo pehē kuó ne fuʻu motuʻa he taimí ni ke foaki kia ʻĒpalahame ha tama. Ko ia ai, ʻi he muimui ki he anga-fakafonua ʻo e taimi ko iá, naʻá ne foaki ʻene fefine kaunanga ko Hekaʻaá kia ʻĒpalahame, pea naʻe maʻu hono foha ʻiate ia. Ka naʻe ʻikai ko e tama eni ia naʻe talaʻofá. Ko Hekaʻā mo ʻene tamá, ʻa ʻIsimeʻeli, naʻe iku pē ʻo tuli kinaua. Kae kehe, ʻi he taimi naʻe kole ai ʻa ʻĒpalahame ʻo fekauʻaki mo kinauá, naʻe talaʻofa ʻe Sihova te ne tāpuakiʻi ʻa ʻIsimeʻeli.​—Senesi 16:​1-4, 10; 17:​15, 16, 18-20; 21:​8-21.

6 ʻI he taimi kotofa ʻa e ʻOtuá​—ʻi ha taimi fuoloa ʻaupito mei he taimi naʻá na fuofua ongona ai ʻa e talaʻofá​—naʻe maʻu ai ha pēpē tangata ʻa ʻĒpalahame taʻu 100 mo Sela taʻu 90, ko ʻAisake. ʻOku pau pē ko e meʻa ia naʻe fakaofo moʻoni! Ki he ongo meʻa taʻumotuʻa ko ení, naʻe mei hangē ia ha toetuʻú ʻi he taimi naʻe ʻomi ai ʻe hona sino “mate” ha moʻui foʻou. (Loma 4:​19-21) Naʻe fuoloa ʻa e talí, ka ʻi he taimi naʻe faifai ai pea fakahoko ʻa e talaʻofá, ne ʻaonga moʻoni ʻa e tatalí.

7. ʻOku anga-fēfē ʻa e fehokotaki ʻa e tuí ki he kītakí?

7 ʻOku fakamanatu mai kiate kitautolu ʻe he faʻifaʻitakiʻanga ʻa ʻĒpalahamé ko e tuí ʻoku ʻikai totonu ke hoko ʻi ha vahaʻa taimi nounou pē. Naʻe fakafehokotaki ʻe Paula ʻa e tuí ki he kītakí ʻi he taimi naʻá ne tohi ai: “ʻOku tuha mo kimoutolu ʻa e kitaki; koeʻuhi ke mou fai ke ʻosi ʻa e finangalo ʻo e ʻOtua, ʻo mou lavaʻi ʻa e talaʻofa. . . . ʻOku ʻikai ko haʻa holomui ʻoku to ki mala, ka ko e haʻa tui ai pe ke maʻu mai hota laumalie.” (Hepelu 10:​36-39) Kuo tatali ʻi ha taimi fuoloa ʻa e tokolahi ki hono fakahoko ʻo e talaʻofá. Kuo tatali ʻa e niʻihi ʻo aʻu pē ki heʻenau mate. Kuo tokoniʻi kinautolu ʻe heʻenau tui mālohí. Pea hangē ko ʻĒpalahamé, te nau maʻu ʻa e palé ʻi he taimi kotofa ʻa Sihová.​—Hapakuke 2:3.

Fanongo ki he ʻOtuá

8. ʻOku anga-fēfē ʻetau fanongo ki he ʻOtuá ʻi he ʻaho ní, pea ko e hā ʻe fakaivimālohiʻi ai ʻe he meʻa ko iá ʻetau tuí?

8 ʻOku ʻikai toe siʻi hifo ʻi he ngaahi meʻa ʻe fā naʻá ne fakaivimālohiʻi ʻa e tui ʻa ʻĒpalahamé, pea ko e ngaahi meʻa tatau pē ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolú. ʻUluakí, naʻá ne fakahāhaaʻi ʻene ‘tui ʻoku ʻi ai ʻa e ʻOtuá’ ʻaki ʻene tokanga ʻi he taimi naʻe folofola mai ai ʻa Sihová. Ko ia, naʻá ne kehe ai mei he kau Siu ʻi he taimi ʻo Selemaiá, ʻa ia naʻa nau tui kia Sihova ka naʻe ʻikai haʻanau tui ki heʻene ngaahi folofolá. (Selemaia 44:​15-19) ʻI he ʻahó ni, ʻoku folofola mai ʻa Sihova kiate kitautolu ʻo fakafou ʻi he ngaahi peesi ʻo e Tohitapú, ʻa ʻene Folofola fakamānavaʻí, ʻa ia ʻoku pehē ʻe Pita ʻoku hangē “ko ha maama ʻi ha potu maomaonganoa . . . ʻi homou loto.” (2 Pita 1:19) ʻI he taimi ʻoku tau lau fakalelei ai ʻa e Tohitapú, ʻoku tau hoko ai ʻo “fafagaʻi i he gaahi lea oe tui.” (1 Timote 4:​6, PM; Loma 10:17) ʻIkai ko ia pē, ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosi ko ení, ʻoku tokonaki mai ʻe he “tamaioeiki agatonu mo boto” ʻa e meʻakai fakalaumālie “i hono taimi totonu,” ʻa ia ko e tataki ki hono ngāueʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú pea mo hono mahinoʻi ʻo e kikite Fakatohitapú. (Mātiu 24:​45-47, PM) Ko e fanongo kia Sihova ʻi he ngaahi founga ko ení ʻoku mātuʻaki fiemaʻu ia ki hono maʻu ha tui mālohí.

9. Ko e hā ʻe iku ki aí ʻo kapau te tau tui moʻoni ki he ʻamanaki faka-Kalisitiané?

9 Naʻe fekauʻaki vāofi ʻa e tui ʻa ʻĒpalahamé mo ʻene ʻamanakí. “Naʻa ne tui, ʻo piki ki heʻene ʻamanaki . . . ke ne hoko ko e tupuʻanga ʻo ha fuifui puleʻanga.” (Loma 4:18) Ko e meʻa eni hono ua ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolú. ʻOua ʻaupito naʻa ngalo ʻiate kitautolu ko Sihová “te ne hanga ʻo totongi kiate kinautolu ʻoku kumi hākili kiate ia.” Naʻe pehē ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “ʻOku tau ngāue mālohi mo tau fakamālohituʻú, koeʻuhi ʻoku tuʻu ʻetau ʻamanakí ʻi ha ʻOtua ʻoku moʻui.” (1 Timote 4:​10, NW) Kapau ʻoku tau tui moʻoni ki he ʻamanaki faka-Kalisitiané, ko ʻetau ʻalunga moʻuí kotoa ʻe hoko ia ko hono fakahāhaaʻi ʻetau tuí, ʻo hangē ko ia naʻe hoko kia ʻĒpalahamé.

Talanoa mo e ʻOtuá

10. Ko e hā ʻa e faʻahinga lotu te ne fakaivimālohiʻi ʻetau tuí?

10 Naʻe talanoa ʻa ʻĒpalahame mo e ʻOtuá, pea ko e meʻa ia hono tolu naʻá ne fakaivimālohiʻi ʻa ʻene tuí. ʻI he ʻahó ni, ʻe lava mo kitautolu foki ke talanoa mo Sihova, ʻo ngāueʻaki ʻa e meʻaʻofa ko ia ʻo e lotu fakafou ʻia Sīsū Kalaisí. (Sione 14:6; Efeso 6:18) Ko e hili ia ʻene talanoa ki ha pealapeli ʻo fakamamafaʻi ai ʻa e fiemaʻu ki he lotu fai maʻu peé naʻe ʻeke ai ʻe Sīsū ʻa e fehuʻi: “ʻO ka hoko mai ʻa e Fanautama ʻa Tangata, te ne ʻilo koā ha kei tui pehē ʻi mamani?” (Luke 18:8) Ko e lotu fakatupu-tuí ʻoku ʻikai taʻefakakaukauʻi pe hokonoa. ʻOku mohu ʻuhinga lahi ia. Ko e fakatātaá, ko e lotu ongoʻi ʻi lotó ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ia ʻi he taimi ʻoku tau maʻu ai ha ngaahi fili mahuʻinga ke fai pe ʻi he taimi ʻoku tau mafasia lahi ai.​—Luke 6:​12, 13; 22:​41-44.

11. (a) Naʻe anga-fēfē hono fakaivimālohiʻi ʻa ʻĒpalahame ʻi he taimi naʻá ne fakaava ai hono lotó ki he ʻOtuá? (e) Ko e hā ʻoku lava ke tau ako mei he meʻa naʻe hokosia ʻe ʻĒpalahamé?

11 ʻI he taimi naʻe hoholo ai ʻo motuʻa ʻa ʻĒpalahamé pea naʻe teʻeki ai ke foaki ʻe Sihova kiate ia ʻa e hako ne talaʻofá, naʻá ne talanoa ki he ʻOtuá ʻo fekauʻaki mo ʻene loto-hohaʻá. Naʻe toe fakapapauʻi ange ʻe Sihova kiate ia. Ko hono olá? Ko ʻĒpalahamé naʻá ne “tui kia Sihova: pea ne lau ia maʻane maʻoniʻoni.” Naʻe tokonaki ange leva ʻe Sihova ha fakaʻilonga, ke fakapapauʻiʻaki ʻa ʻene ngaahi folofola papaú. (Senesi 15:​1-18) Kapau te tau fakaava hotau lotó kia Sihova ʻi he lotu, tali ʻa ʻene ngaahi lea papau ʻi heʻene Folofolá, ʻa e Tohitapú, pea talangofua kiate ia ʻi he tui kakato, ʻe toe fakaivimālohiʻi foki mo ʻetau tuí ʻe Sihova.​—Mātiu 21:22; Siutasi 20, 21.

12, 13. (a) Naʻe anga-fēfē hono tāpuekina ʻa ʻĒpalahame ʻi he taimi naʻá ne muimui ai ʻi he tataki ʻa Sihová? (e) Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa ʻoku hokosia te ne fakaivimālohiʻi ʻetau tuí?

12 Ko e meʻa hono fā naʻá ne fakaivimālohiʻi ʻa e tui ʻa ʻĒpalahamé ko e poupou naʻe ʻoange ʻe Sihova ki ai ʻi he taimi naʻá ne muimui ai ʻi he tataki ʻa e ʻOtuá. ʻI he taimi naʻe ʻalu atu ai ʻa ʻĒpalahame ke fakahaofi mai ʻa Lote mei he ngaahi tuʻi naʻa nau fai e ʻohofí, naʻe foaki ange ʻe Sihova ʻa e ikuna ki ai. (Senesi 14:​16, 20) Lolotonga naʻe nofo ʻa ʻĒpalahame ʻo hangē ha taha nofo fakataimi pē ʻi he fonua ʻe toki maʻu ʻe hono hakó, naʻe tāpuekina fakamatelie ia ʻe Sihova. (Fakafehoanaki mo Senesi 14:​21-23) Naʻe tataki ʻe Sihova ʻa e ngaahi feinga ko ia ʻa ʻene setuatá ke kumi ha uaifi feʻunga moʻo ʻAisaké. (Senesi 24:​10-27) ʻIo, “nae tabuaki e Jihova a Ebalahame i he mea kotoabe.” (Senesi 24:1, PM) Naʻe iku ai ʻo mātuʻaki mālohi ʻa ʻene tuí pea mātuʻaki vāofi hono vahaʻangatae mo Sihova ko e ʻOtuá ʻo ui ai ʻe Sihova ia ko “hoku kaumeʻa.”​—Aisea 41:8; Semisi 2:23, NW.

13 ʻE lava ke tau maʻu ha tui mālohi pehē ʻi he ʻahó ni? ʻIo. Kapau te tau hangē ko ʻĒpalahamé, ʻo vakaiʻi ʻa Sihova ʻaki ʻetau talangofua ki heʻene ngaahi fekaú, te ne tāpuekina mo kitautolu foki, pea ʻe fakaivimālohiʻi ʻe he meʻa ko iá ʻetau tuí. Ko e fakatātaá, ʻi ha vakai ki he Līpooti ʻo e Taʻu Fakangāue 1998, ʻoku hā ai ko e tokolahi naʻe tāpuekina ʻi ha founga fakaofo ʻi he taimi naʻa nau talangofua ai ki heʻene fekau ke malangaʻi ʻa e ongoongo leleí.​—Maake 13:10.

Ko ha Lēkooti ʻo e Tui he ʻAho Ní

14. Naʻe anga-fēfē hono tāpuekina ʻe Sihova ʻa e feinga ngāue naʻe faiʻaki ʻa e Ongoongo ʻo e Puleʻangá Fika 35?

14 ʻI ʻOkatopa 1997, ko e feinga ngāue ko ia ʻi māmani lahi naʻe faiʻaki ʻa e Ongoongo ʻo e Puleʻangá Fika 35, naʻe hoko ia ko ha lavameʻa kāfakafa, koeʻuhiā ko e faivelenga mo e loto-māfana ʻa e Kau Fakamoʻoni tāutaha ʻe laui miliona. Ko e faʻahinga meʻa pehē naʻe hoko ʻi Kaná. Meimei ko e ngaahi tatau ʻe 2.5 miliona naʻe tufaki ʻi he ngaahi lea ʻe fā, ʻo iku ai ki he meimei ʻū ako Tohitapu ʻe 2,000 naʻe kole mai. ʻI Saipalo naʻe fakatokangaʻi ai ʻe ha ongo Fakamoʻoni ʻi heʻena tufaki ʻa e Ongoongo ʻo e Puleʻangá ha pātele ʻoku muimuiholo ʻiate kinaua. Hili ha taimi, naʻá na tuʻuaki ange kiate ia ha tatau ʻo e Ongoongo ʻo e Puleʻangá. Naʻá ne ʻosi maʻu ʻe ia ha tatau peá ne tala ange: “Naʻá ku mālieʻia ʻaupito ʻi he pōpoaki ʻi aí ʻou loto ai ke fakamālōʻia ʻa e kakai naʻa nau teuteu iá.” ʻI Tenimaʻake, ko e ngaahi tatau ʻe 1.5 miliona ʻo e Ongoongo ʻo e Puleʻangá naʻe tufakí fakataha mo hono ngaahi ola lelei. Naʻe pehē ʻe ha fefine ʻi ai, ʻa ia ʻoku ngāue ʻi he fakafeʻiloakiʻanga ki he kakaí: “ʻOku maʻu ʻe he tulekí ha pōpoaki ki he tokotaha kotoa pē. ʻOku faingofua ke mahinoʻi, pea ʻokú ne ueʻi koe, ʻoatu kiate koe ha holi ke ʻilo lahi ange. ʻOku tau tonu pē ʻi he tāketí!”

15. Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa naʻe hokosia ʻoku fakahā ai naʻe tāpuekina ʻe Sihova ʻa e feinga ke aʻu ko ia ki he kakaí ʻi he feituʻu kotoa pē?

15 ʻI he 1998 naʻe fai ai ha feinga ke malanga ki he kakaí ʻo ʻikai ngata pē ʻi honau ngaahi ʻapí ka ʻi he feituʻu kotoa pē. ʻI Kotevuā naʻe ʻaʻahi ai ha ongo meʻa mali misinale ki he ngaahi vaka ʻe 322 ʻi he ʻū uafú. Naʻá na tuku ai ʻa e tohi ʻe 247, makasini ʻe 2,284, polosiua ʻe 500, mo e ngaahi tuleki ʻe lauingeau, pea pehē ki he ngaahi foʻi vitiō ki he kau kauvaká ke nau sio ai lolotonga ʻenau ʻi tahí. ʻI Kānata naʻe ʻalu ai ha Fakamoʻoni ki ha fale ngaohiʻanga sino meʻalele. Naʻe mahuʻingaʻia ʻa e tokotaha ʻoku ʻaʻaná, pea naʻe nofo ai ʻa e tokouá ʻi ha houa ʻe fā mo e konga, neongo ko e fakakātoa ʻo e houa naʻe fakamoleki ki he malangá ko e houa pē ʻe taha pe ofi ki ai ʻi he taimi ʻataʻatā mei he kau fakataú. Naʻe iku, ʻo fokotuʻutuʻu ha ako ki he 10:00 poʻulí. Ka, ʻi he taimi ia ʻe niʻihi, naʻe toki kamata ia ʻi he tuʻapoó ʻo toki tuku ʻi he uá hengihengi. Ko e taimi-tēpilé naʻe hangehangē naʻe faingataʻá, ka naʻe maʻu ʻa e ngaahi ola lelei. Naʻe fakakaukau ʻa e tangatá ke tāpuni hono falengāué ʻi he ngaahi ʻaho Sāpaté koeʻuhi kae maʻu ʻa e ngaahi fakatahá. Ko ia mo hono fāmilí naʻe vave ʻenau fai ha fakalakalaka lelei.

16. Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa naʻe hokosia ʻoku fakahā ai ko e polosiua Fiemaʻu mo e tohi ʻIlo ko ha ongo meʻangāue mālohi ia ʻi he ngāue fakamalangá mo e faiakó?

16 Ko e polosiua Ko e Hā ʻOku Fiemaʻu ʻe he ʻOtuá Meiate Kitautolú? pea mo e tohi ko e ʻIlo ʻA Ia ʻOku Taki Atu ki he Moʻui Taʻengatá ʻoku hokohoko ʻena hoko ko ha ongo meʻangāue mālohi ʻi he ngāue fakamalangá mo e faiakó. ʻI ʻĪtali naʻe tali ʻe ha taupoʻou naʻe lolotonga tali pasi ha tatau ʻo e Ongoongo ʻo e Puleʻangá. ʻI he ʻaho hono hokó, naʻe toe fai ai ha fakaofiofi ki ai pea naʻá ne tali ʻa e polosiua Fiemaʻu. ʻI he ʻaho taki taha hili iá, naʻe fai ha ako Tohitapu miniti ʻe 10 ki he 15 mo ia ʻi he tauʻanga pasí. Hili ha māhina ʻe taha mo e konga, naʻá ne fakakaukau ke mavahe mei he nofoʻanga tāupoʻoú pea foki ki ʻapi ki Kuatemala ke hokohoko atu ai ʻene akó. ʻI Malauī naʻe taʻefiemālie ai ha tokotaha maʻu lotu fefeka ko Lobina ʻi he taimi naʻe kamata ai ke ako ʻe heʻene fānau fefiné ʻa e Tohitapú mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Neongo ia, naʻe fevahevaheʻaki ʻe he tamaiki fefiné mo ʻenau faʻeé ʻa e moʻoni ʻo e Tohitapú ʻi he taimi naʻa nau malava aí. ʻI Sune 1997, naʻe sio ai ʻa Lobina ʻi he tohi ʻIlo pea langaʻi ai ʻene mahuʻingaʻiá ʻe he ngaahi kupuʻi-lea “ʻIlo ʻOku Taki Atu.” ʻI Siulai naʻá ne loto-lelei ai ki ha ako Tohitapu. ʻI ʻAokosi naʻá ne maʻu ai ʻa e fakataha-lahi fakavahé pea naʻá ne fanongo tokanga ai ki he polokalamá kotoa. ʻI he aʻu ki he ngataʻanga ʻo e māhina ko iá, kuó ne ʻosi mavahe ia mei hono siasí pea kuó ne ʻosi taau ia ko ha tokotaha malanga teʻeki papitaiso. Naʻe papitaiso ia ʻi Nōvema 1997.

17, 18. Kuo anga-fēfē hono fakamoʻoniʻi ʻoku ʻaonga ʻa e ngaahi foʻi vitiō ʻa e Sōsaietí ʻi hono tokoniʻi ʻa e niʻihi tāutaha ke “sio” ki he ngaahi meʻa fakalaumālié?

17 Kuo tokoniʻi ʻe he ngaahi foʻi vitiō ʻa e Sōsaietí ʻa e tokolahi ke “sio” ki he ngaahi meʻa fakalaumālié. ʻI Maulitiasi naʻe mavahe ha tangata mei hono siasí koeʻuhi ko e taʻefāʻūtaha aí. Naʻe fakaʻaliʻali ange ʻe ha misinale ki ai ʻa e fāʻūtaha ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ʻo ngāueʻaki ʻa e foʻi vitiō United by Divine Teaching. ʻI heʻene maongó, naʻe tala ange ʻe he tangatá: “Ko kimoutolu ia Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová kuo mou ʻosi ʻi Palataisi kimoutolu!” Naʻá ne loto-lelei ki ha ako Tohitapu. Naʻe fakaʻaliʻali ʻe ha tuofefine ʻi Siapani ki hono husepāniti taʻetuí ʻa e foʻi vitiō Jehovah’s Witnesses​—The Organization Behind the Name, pea naʻe ueʻi ai ia ke fai ha ako Tohitapu tuʻumaʻu. Hili haʻane mamata ʻi he United by Divine Teaching, naʻá ne loto ke hoko ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Ko e fakahokohoko konga tolu naʻe fakakaveinga ko e The Bible​—A Book of Fact and Prophecy naʻe tokoni ia kiate ia ke ngāueʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni faka-Tohitapú ʻi heʻene moʻuí. Fakaʻosí, naʻe fakahā ʻe he Jehovah’s Witnesses Stand Firm Against Nazi Assault kiate ia ko Sihová ʻokú ne fakaivimālohiʻi ʻa ʻEne kakaí fekauʻaki mo e ngaahi ʻoho ʻa Sētané. Naʻe papitaiso ʻa e tangatá ʻi ʻOkatopa 1997.

18 Ko e ngaahi meʻa siʻi pē eni ʻi he ngaahi meʻa lahi ʻaupito naʻe aʻusia, ʻa ia naʻe hoko lolotonga ʻa e taʻu fakangāue ʻo e taʻu kuo ʻosí. ʻOku fakahā ʻe he ngaahi meʻa ko iá ʻoku maʻu ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ha tui longomoʻui pea ʻoku fakaivimālohiʻi ʻe Sihova ʻa e tui ko iá ʻaki ʻene tāpuekina ʻenau ngāué.​—Semisi 2:17.

Fakatupulekina ʻa e Tuí he ʻAhó Ni

19. (a) Ko e hā ʻoku tau ʻi ha tuʻunga lelei ange ai kitautolu ʻia ʻĒpalahamé? (e) Ko e toko fiha naʻe fakatahataha ʻi he taʻu kuo ʻosí ke fakamanatu ʻa e pekia fakaefeilaulau ʻa Sīsuú? (f) Ko fē ʻa e ngaahi fonua naʻe tuʻu-ki-muʻa ai ʻa e maʻu Fakamanatú ʻi he taʻu kuo ʻosí? (Sio ki he saati ʻi he peesi 12 ki he 15.)

19 ʻI he ngaahi founga lahi ko kitautolu ʻi he ʻaho ní ʻoku tau ʻi ha tuʻunga lelei ange ʻi he tuʻunga naʻe ʻi ai ʻa ʻĒpalahamé. ʻOku tau ʻilo naʻe fakahoko ʻe Sihova ʻa ʻene ngaahi talaʻofa kotoa kia ʻĒpalahamé. Naʻe maʻu ʻe he hako ʻo ʻĒpalahamé ʻa Kēnani, pea naʻa nau hoko ko ha puleʻanga lahi. (1 Tuʻi 4:20; Hepelu 11:12) ʻIkai ko ia pē, ko e taʻu nai ʻe 1,971 hili ʻa e mavahe ʻa ʻĒpalahame mei Hālaní, ko ha hako ʻoʻona, ko Sīsū, naʻe papitaiso ia ʻi he vaí ʻe Sione Papitaiso pea toki papitaiso ʻi he laumālié ʻe Sihova tonu ʻo hoko ko e Mīsaiá, ko e Hako ʻo ʻĒpalahame ʻi hono ʻuhinga kakató mo fakalaumālié. (Mātiu 3:​16, 17; Kaletia 3:16) ʻI Nīsani 14, 33 T.S., naʻe foaki atu ai ʻe Sīsū ʻa ʻene moʻuí ko ha huhuʻi maʻá e faʻahinga ko ia te nau ngāueʻi ʻa e tui kiate iá. (Mātiu 20:28; Sione 3:16) ʻOku malava ai ʻe he laui miliona he taimí ni ke tāpuekina kinautolu ʻo fakafou ʻiate ia. ʻI he taʻu kuo ʻosí naʻe fakatahataha ai ʻa e toko 13,896,312 ʻi Nīsani 14 ke fakamanatu ʻa e fakahāhā fakaofo ko eni ʻo e ʻofá. He fakatonuhiaʻi moʻoni ia ʻo Sihova, ʻa e Tokotaha-Tauhi Lahi ʻo e ngaahi talaʻofá!

20, 21. Naʻe anga-fēfē hono tāpuekina ʻe he kakai mei he ngaahi puleʻanga kotoa pē kinautolu fakafou ʻi he Hako ʻo ʻĒpalahamé ʻi he ʻuluaki senitulí, pea ʻoku anga-fēfē ʻenau fai tāpuekina kinautolu ʻi he ʻaho ní?

20 ʻI he ʻuluaki senitulí, ko e tokolahi mei he ngaahi puleʻanga kotoa pē​—kamata pē mei ʻIsileli fakakakano​—naʻa nau ngāueʻi ʻa e tui ki he Hako ko eni ʻo ʻĒpalahamé pea hoko ko e ngaahi foha pani ʻo e ʻOtuá, ko e kau mēmipa ʻo ha “haʻa Isileli faka-ʻOtua” foʻou fakalaumālie. (Kaletia 3:​26-29; 6:16; Ngāue 3:​25, 26) Naʻa nau maʻu ʻa e ʻamanaki papau ʻo e moʻui laumālie taʻefaʻamate ʻi hēvani ko e kaungāpule ʻi he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Ko e toko 144,000 pē ʻe tāpuekina ʻi he founga ko ení, pea ko e tokosiʻi pē ʻo kinautolu ʻoku kei toé. (Fakahā 5:​9, 10; 7:4) ʻI he taʻu kuo ʻosí naʻe fakamoʻoniʻi ʻe he toko 8,756 ʻa ʻenau tui ʻoku nau kau ʻi he fika ko ení ʻaki ʻenau ʻinasi ʻi he mā mo e uainé lolotonga ʻa e kātoanga Fakamanatú.

21 Meimei ko e kotoa ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻi he ʻaho ní ʻoku nau kau ʻi he “fuʻu kakai lahi” naʻe kikiteʻi ʻi he Fakahā 7:​9-17. Koeʻuhí ʻoku nau tāpuekina kinautolu fakafou ʻia Sīsū, ʻoku nau maʻu ai ʻa e ʻamanaki ʻo e moʻui taʻengata ʻi ha māmani palataisi. (Fakahā 21:​3-5) Ko e toko 5,888,650 ʻa ia naʻa nau kau ʻi he ngāue fakamalangá ʻi he 1998 ko e fakamoʻoni ia ko e fuʻu kakai ko ení ʻoku “lahi” moʻoni. Naʻe mātuʻaki fakafiefia ke sio ki Lūsia mo ʻIukalaine fakatouʻosi ʻokú na līpooti ʻi he fuofua taimí ʻa e kau malanga laka hake he toko 100,000. Naʻe tuʻu-ki-muʻa foki ʻa e līpooti mei he ʻIunaite Seteté​—ko e kau malanga ʻe toko 1,040,283 ʻi ʻAokosi! Ko e tolu pē eni ʻo e ngaahi fonua ko ia ʻe 19 naʻa nau līpooti ʻa e kau malanga laka hake he 100,000 ʻi he tau kuo ʻosí.

ʻAmanaki ʻOku Vavé Ni ke Fakahoko

22, 23. (a) Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau poupou hotau lotó ʻi he ʻaho ní? (e) ʻE lava fēfē ke tau fakamoʻoniʻi ʻoku tau hangē ko ʻĒpalahamé, kae ʻikai hangē ko e faʻahinga taʻetui ko ia naʻe lave ki ai ʻa Paulá?

22 Naʻe fakamanatu ki he kau maʻu Fakamanatú kuo tau ʻi he uhouhonga mai ʻo hono fakahoko ʻo e ngaahi talaʻofa ʻa Sihová. ʻI he 1914, naʻe fakanofo ai ʻa Sīsū ko e Tuʻi ʻo e Puleʻanga fakahēvani ʻo e ʻOtuá, ʻo kamata ʻene ʻi ai ʻi he mafai ʻo e Puleʻangá. (Mātiu 24:3; Fakahā 11:15) ʻIo, ko e Hako ʻo ʻĒpalahamé ʻoku pule he taimí ni ʻi hēvani! Naʻe tala ange ʻe Sēmisi ki he kau Kalisitiane ʻo hono ʻahó: “Mou kataki mo kimoutolu; poupou homou loto: he kuo ofi ʻa e hoko mai ʻa e ʻEiki.” (Semisi 5:8) Sai, ko e hoko mai ko iá kuo hoko moʻoni he taimí ni! He ʻuhinga lahi ē ke poupou hotau lotó!

23 ʻOfa ke fakafoʻou maʻu pē ʻa ʻetau loto-falala ki he ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá ʻe he ako Tohitapu tuʻumaʻú mo e lotu mohu ʻuhingá. ʻOfa ke ʻoua ʻaupito naʻa tuku ʻetau aʻusia ʻa e tāpuaki ʻa Sihová ʻi heʻetau talangofua ko ia ki heʻene Folofolá. Te tau toki hangē ai ko ʻĒpalahamé, ʻo ʻikai hangē ko e faʻahinga ko ia kuo vaivai mo mate ʻenau tuí, ʻa ia naʻe lave ki ai ʻa Paulá. He ʻikai lava ha meʻa ʻo fakamavaheʻi kitautolu mei heʻetau tui toputapú. (Siutasi 20) ʻOku mau lotu ke hoko ʻo moʻoni eni fekauʻaki mo e kau sevāniti kotoa pē ʻa Sihova lolotonga ʻa e taʻu fakangāue 1999 pea aʻu atu ai ki ha kahaʻu taʻengata.

ʻOkú Ke ʻIlo?

◻ ʻOku lava fēfē ke tau fanongo ki he ʻOtuá he ʻahó ni?

◻ Ko e hā ʻa e ngaahi ʻaonga ʻoku maʻu mei he ngaahi lotu mohu ʻuhinga ki he ʻOtuá?

◻ Kapau te tau muimui talangofua ki he tataki ʻa Sihová, ʻe anga-fēfē hono fakaivimālohiʻi ʻetau tuí?

◻ Ko e hā ʻa e ngaahi tafaʻaki ʻo e līpooti fakataʻú (peesi 12 ki he 15) naʻe tautefito ʻene fakamānako kiate koé?

[Saati ʻi he peesi 12-15]

LĪPOOTI TAʻU FAKANGĀUE 1998 ʻA E KAU FAKAMOʻONI ʻA SIHOVÁ

(Ke maʻu ʻa e fakamatala kuo fokotuʻú, kātaki ʻo sio ki he tohí)

[Fakatātā ʻi he peesi 16]

Kapau te tau fanongo ki he Folofola ʻa Sihová, ʻe fakafoʻou ai ʻetau loto-falala ki heʻene ngaahi talaʻofá

[Fakatātā ʻi he peesi 18]

ʻOku fakaivimālohiʻi ʻetau tuí ʻi he taimi ʻoku tau kau ai ʻi he ngāue fakafaifekaú

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share