Fai ʻa e Feilaulau Fakahōifua kia Sihova
ʻI HE taimi ʻe taha ʻi he hisitōliá, ko ha meʻa mahuʻinga hā kehe naʻe lava ke fai hano siofi ʻi he hūʻanga fakahahake ki he ngoue ʻo ʻĪtení.a ʻI aí, naʻe tuʻu ai ʻo leʻo ʻa e ongo selupimi mālohi, ko ʻena hā fakamanavaheé naʻá ne ʻai ke hā mahino naʻe ʻikai totonu ke fakatoʻotoʻa ha taha ke fou atu ai. Ko e toe tapui tatau ko e uloulo ʻa e mata ʻo ha heletā vilo, ʻa ia hangehangē naʻá ne fakahoko ha ngingila fakailifia ki he ʻulu ʻakau takatakai ʻi aí he poʻulí. (Senesi 3:24) ʻI he fakatoʻoaloto naʻe hoko nai ʻi he meʻá ni, ko ha kau mamata pē ki ai naʻa nau nofo ʻi ha mamaʻo feʻunga mei ai.
Ngalingali naʻe ʻaʻahi tuʻo lahi ʻa Keini mo ʻĒpeli ki he feituʻú. ʻI hono fanauʻi kia ʻĀtama mo ʻIvi ʻi tuʻa ʻi he ngoué, naʻá na malava ke sioloto atu pē ki he tuʻunga naʻe tatau mo e moʻui ʻi Palataisí, hangē ko ia naʻe maʻu ʻi ha taimi ʻe heʻena ongo mātuʻá, ʻi hono vai melié, ʻakau tupu maʻuiʻuí mo e fuaʻiʻakau mo e vesitapolo lahi. ʻI he taimi ko ení ko e konga siʻi ʻo ʻĪteni naʻe lava ke sio ki aí ʻoku ʻikai ha veiveiua ʻene hā taʻengoueʻi mo vaoá.
Kuo pau pē naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻĀtama mo ʻIvi ki heʻena fānaú ʻa e ʻuhinga naʻe taʻetokangaʻi ai ʻa e ngoué mo e ʻuhinga ne kapusi ai kinaua mei aí. (Senesi 2:17; 3:6, 23) He feifeitamaki moʻoni ē kuo pau naʻe ongoʻi ʻe Keini mo ʻĒpelí! Naʻe lava ke na sio ki he ngoué, ka naʻe ʻikai lava ke na hū ki ai. Naʻá na mātuʻaki ofi ki Palataisi ka neongo ia naʻá na mātuʻaki mamaʻo mei ai. Kuo fakameleʻi kinaua ʻe he taʻehaohaoá, pea naʻe ʻikai ha meʻa lahi naʻe lava ke fai ʻe Keini mo ʻĒpeli fekauʻaki mo ia.
Ko e vahaʻangatae ʻo ʻena ongo mātuʻá naʻe ʻikai lava moʻoni ke ne fakaleleiʻi ʻa e ngaahi meʻá. ʻI hono tauteaʻi ʻo ʻIví, naʻe folofola ʻa e ʻOtuá: “Kae to hoʻo holi ki ho husepaniti, pea ʻe aʻana ʻa e pule kiate koe.” (Senesi 3:16) ʻI he moʻoni ʻa e kikite ko iá, kuo pau naʻe ngāueʻi ʻe ʻĀtama he taimi ko ení ʻene pule ki hono uaifí, mahalo pē naʻe ʻikai te ne kei fai kiate ia ʻi hono tuʻunga ko hano feʻao mo hano tokoni. Pea naʻe hā ngali naʻe fakahāhā ʻe ʻIvi ha falala tōtuʻa ki he tangata ko ení. Naʻe aʻu ʻo fakamatalaʻi ʻe ha faifakamatala ʻe taha ʻa ʻene “holí” ko ha “holi ne meimei hangē ha mahakí.”
Ko e hā hono lahi ʻa hono uesia ʻe he tuʻunga fakaemali ko ení ʻa e fakaʻapaʻapa ʻa e ongo tamaikí ki heʻena ongo mātuʻá, ʻoku ʻikai ha lau ki ai ʻa e Tohitapú. Neongo ia, ʻoku hā mahino, naʻe fokotuʻu ʻe ʻĀtama mo ʻIvi ha faʻifaʻitakiʻanga fakahohaʻa ki heʻena fānaú.
Fili ʻa e Ongo Hala Kehekehe
Faifai atu, naʻe hoko ʻa ʻĒpeli ko ha tauhi-sipi pea naʻe ngoue ʻa Keini. (Senesi 4:2) ʻI heʻene tokangaʻi ʻene tākangá, ʻoku ʻikai ha veiveiua naʻe lahi ʻa e taimi ʻo ʻĒpeli ke fakalaulauloto ai ki he kikite ngalikehe naʻe leaʻaki ki muʻa ke kapusi ʻene ongo mātuʻá mei ʻĪtení: “Te u ʻai ke mo fetāufehiʻa ʻaki, ʻa koe mo e fefine, pea ko ho hako mo hono hako; ʻe laiki ʻe ia ho ʻulu, pea te ke laiki ʻe koe ʻa hono muivaʻe.” (Senesi 3:15) Kuo pau naʻe fifili ʻa ʻĒpeli, ‘ʻE anga-fēfē hano fakahoko ʻa e talaʻofa ʻa e ʻOtuá fekauʻaki mo ha hako te ne laiki ʻa e ngatá, pea ʻe anga-fēfē ʻa hono fakavolu ʻa e hako ko ení ʻi hono muiʻivaʻé?’
Hili ha taimi, ngalingali ʻi heʻena lalahí, naʻe taki taha fai ai ʻe Keini mo ʻĒpeli ha feilaulau kia Sihova. Koeʻuhi naʻe tauhi-sipi ʻa ʻĒpeli, naʻe ʻikai fai ha ofo ʻi heʻene ʻoatu “ʻa e veloaki oʻene fanga sipi, ʻio, ʻa ia pe naʻe ngako.” ʻI hono kehé, naʻe feilaulauʻaki ʻe Keini “ha fua oʻene ngoue.” Naʻe tali ʻe Sihova ʻa e feilaulau ʻa ʻĒpelí, ka “ko Keini mo e feilaulau aʻana naʻe ʻikai te ne fofonga ki ai.” (Senesi 4:3-5) Ko e hā ne ʻikai aí?
ʻOku tuhu ʻa e niʻihi ki he moʻoni ko ia ko e feilaulau ʻa ʻĒpelí mei he “veloaki oʻene fanga sipi,” neongo ia ko Keini ia ko “ha fua oʻene ngoue” pē. Ka ko e palopalemá naʻe ʻikai ʻi he tuʻunga ia ʻo e fua naʻe feilaulauʻaki ʻe Keiní, he ʻoku pehē ʻi he fakamatalá naʻe hāngaifofonga ʻa Sihova “kia Epeli mo ʻene feilaulau,” pea ʻikai hāngaifofonga kia “Keini mo e feilaulau aʻana.” Ko ia, naʻe ʻuluaki sio ʻa Sihova ia ki he tuʻunga ʻo e loto ʻo e tokotaha lotú. ʻI heʻene fai peheé, ko e hā naʻá ne lāuʻilo ki aí? ʻOku pehē ʻe he Hepelu 11:4 “ko tui” naʻe fai ʻaki ʻe ʻĒpeli ʻene feilaulaú. Ko ia, ʻoku hā ngali ko Keiní naʻe ʻikai ʻi ai ʻa e tui ko ia naʻá ne ʻai ke fakahōifua ʻa e feilaulau ʻa ʻĒpelí.
ʻI he fekauʻaki mo e meʻá ni, ʻoku taau ke fakatokangaʻi ko e feilaulau ʻa ʻĒpelí naʻe kau ki ai ʻa hono lilingi ʻo e toto. Naʻá ne fakamulituku totonu nai ai ko e talaʻofa ʻa e ʻOtuá fekauʻaki mo ha hako ʻa ia ʻe laiki hono muiʻivaʻé ʻe kau ki ai ʻa e feilaulauʻi ʻo ha moʻui. Ko ia, naʻe hoko ai ʻa e feilaulau ʻa ʻĒpelí ko ha kole ki ha fakalelei, pea naʻe fakahāhaaʻi ai ʻa e tui ʻe tokonaki mai ʻe he ʻOtuá ha feilaulau fakalelei maʻá e ngaahi angahalá ʻi hono taimi totonu.
ʻI hono kehé, ʻoku hangehangē naʻe fakakaukau noaʻia pē ʻa Keini ia ki he feilaulau naʻá ne faí. “Ko ʻene feilaulaú ko hano fakamoʻoniʻi pē ko e ʻOtuá ko ha tokotaha foaki meʻaʻofa,” ko e lau ia ʻa ha faifakamatala Tohitapu ʻi he senituli hono 19. “ʻOkú ne fakahaaʻi mahino naʻe ʻikai te ne ʻiloʻi ʻa e maumau moʻoni ʻi hono vā mo hono Tokotaha-Fakatupú, pe ko ha fiemaʻu ki he vete ʻo e angahalá, pe ko e fakafalala ki ha fakaleleí.”
ʻIkai ko ia pē, ʻi he tuʻunga ko e ʻuluaki fohá, mahalo naʻe aʻu ʻo pehē ʻe Keini ʻi he ʻafungi ko ia ʻa e hako naʻe talaʻofa te ne fakaʻauha ʻa e Ngatá, ʻa Sētane. Ko ʻIvi foki naʻe malava ke ne tukulotoa ha ngaahi holi māʻolunga pehē ki hono foha ʻuluakí. (Senesi 4:1) Ko e moʻoni, kapau ko e meʻa eni ne ʻamanekina ʻe Keini mo ʻIví, naʻá na fehālaaki lahi.
ʻOku ʻikai fakamatalaʻi ʻe he Tohitapú ia ʻa e anga hono fakahaaʻi ʻe Sihova ʻene hōifua ki he feilaulau ʻa ʻĒpelí. ʻOku pehē ʻe he niʻihi naʻe keina ia ʻe ha afi mei langi. Ko e hā pē ʻa e tuʻungá, ʻi hono ʻiloʻi naʻe talitekeʻi ʻene feilaulaú, naʻe “ʻita ʻaupito ʻa Keini, pea mapelu hono mata.” (Senesi 4:5) Naʻe huʻu atu ai ʻa Keini ki he ʻauha.
Akonaki ʻa Sihová mo e Tali ʻa Keiní
Naʻe fakaʻuhinga ʻa Sihova mo Keini. “Ko e ha ʻoku ke ʻita ai? pea ko e ha ʻoku mapelu ai ho mata?” ko ʻene ʻeké ange ia. Naʻe ʻoange ʻe he meʻá ni ʻa e faingamālie feʻunga ke sivisiviʻi ai ʻe Keini ʻene ngaahi ongó mo ʻene ngaahi fakaueʻilotó. “ʻIkai ʻe ai ha hanga hake,” ko e hoko atu ia ʻa Sihová, “ʻo kapau ʻoku ke feinga ke lelei? pea ka ʻoku ʻikai te ke feinga ke lelei ʻoku ʻi he matapa ʻa angahala, ʻo tokotoaki mai: pea ʻoku toka ʻene holi kiate koe, ka ʻoku aʻau ke pule ki ai.”—Senesi 4:6, 7. (Sio ki he puha he peesi 23.)
Naʻe ʻikai ke fanongo ʻa Keini. ʻI hono kehé, naʻá ne taki ʻa ʻĒpeli ki ha loto malaʻe ʻo fakapoongi ia. Ki mui ai, ʻi hono ʻeke ʻe Sihova pe ʻoku ʻi fē ʻa ʻĒpelí, naʻe tānaki atu ʻe Keini ki heʻene angahalá ha loi. “ʻOku ʻikai te te ʻilo,” ko ʻene talí ia. “He ko e tauhi kita ʻo hoto tokoua?”—Senesi 4:8, 9.
Fakatouʻosi ki muʻa pea mo e hili hono fakapoongi ʻo ʻĒpelí, naʻe fakafisi ʻa Keini ke “feinga ke lelei.” Naʻá ne fili ke tuku ke puleʻi ia ʻe he angahalá, pea ʻi he meʻá ni, ne kapusi ai ʻa Keini mei he feituʻu ko ia naʻe nofo ai ʻa e fāmili ʻo e tangatá. Ko ha “fakaʻilonga” mahalo ko ha tuʻutuʻuni mamafa pē, naʻe fokotuʻu koeʻuhi ke ʻoua naʻa sāuni ʻe ha taha ʻa e mate ʻa ʻĒpelí ʻaki hano tāmateʻi ʻa Keini.—Senesi 4:15.
Naʻe ʻalu ai ki mui ʻa Keini ke langa ha kolo, ʻo fakahingoa ia maʻa hono fohá. Naʻe ʻikai fai ha ofo, ʻi he hoko ʻo ʻiloa hono hakó ʻi heʻenau fakamālohí. Naʻe faifai atu pē, ʻo ngata ʻa e laine hohoko ʻo Keiní ʻi hono tafiʻi atu ʻe he Lōmaki ʻo e ʻaho ʻo Noá ʻa e kau tangata taʻemāʻoniʻoni kotoa pē.—Senesi 4:17-24; 7:21-24.
Ko e fakamatala ʻa e Tohitapú ʻo kau kia Keini mo ʻĒpelí naʻe ʻikai ke fakatolonga mai pē iá ke mālie ai ʻa e lautohí. Ka, naʻe “tohi moʻotau akonekina” pea ʻoku “ʻaonga foki ki he akonaki, ki he fakaʻilo hala.” (Loma 15:4; 2 Timote 3:16) Ko e hā ʻoku lava ke tau ako mei he fakamatala ko ení?
Ko ha Lēsoni Maʻatautolu
ʻI he hangē ko Keini mo ʻĒpelí, ʻoku fakaafeʻi ʻa e kau Kalisitiane he ʻaho ní ke ʻoatu ki he ʻOtuá ha feilaulau—ʻo ʻikai ko ha feilaulau tutu moʻoni pē, ka ko ha “feilaulau fakafetaʻi ki he ʻOtua, ʻa é ko e fua ʻo e loungutu ʻoku takua hono huafa.” (Hepelu 13:15) ʻOku lolotonga fakahoko eni ʻi ha tuʻunga ʻi māmani lahi, ʻi hono malangaʻi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he ngaahi fonua laka hake he 230. (Mātiu 24:14) ʻOkú ke kau ʻi he ngāue ko ení? Tā ʻe lava leva ke ke fakapapauʻi “talaʻehai ʻoku fai taʻetotonu ʻa e ʻOtua ke ne fakangaloʻi hoʻomou ngaue, mo e ʻofa ki hono huafa.”—Hepelu 6:10.
ʻI he hangē ko e ongo feilaulau ʻa Keini mo ʻĒpelí, ko hoʻo feilaulaú ʻoku ʻikai fakamaau ia mei heʻene hā ki tuʻá—ko e fakatātaá, ʻaki pē ʻa e lahi ʻo e ngaahi houa ʻokú ke fakamoleki ʻi he ngāue fakafaifekaú. ʻOku sio loloto ange ʻa Sihova. ʻOku pehē ʻe he Selemaia 17:10 ʻokú ne “hakule ʻa e loto” pea aʻu ʻo “sivi ʻa e kofuua”—ʻa e ngaahi fakakaukau loloto tahá, ngaahi ongoʻi, mo e fakaueʻiloto ʻo hoto ʻulungāngá. Ko ia, ko e ʻīsiu moʻoní ko e fakaueʻilotó, ʻo ʻikai ko e lahí. Ko e moʻoni, tatau ai pē pe ʻoku lahi pe siʻi, ʻoku mahuʻinga ki he ʻOtuá ha feilaulau ʻi he taimi ʻoku fai ai mei ha loto ʻa ia ʻoku ueʻi ʻe he ʻofá.—Fakafehoanaki ʻa e Maake 12:41-44 mo e 14:3-9.
ʻI he taimi tatau, ʻoku totonu ke tau lāuʻilo ʻe ʻikai tali ʻe Sihova ʻa e ngaahi feilaulau heké, ʻo hangē ko ʻene taʻetali ʻa e feilaulau taʻeloto naʻe fai ʻe Keiní. (Malakai 1:8, 13) ʻOku fiemaʻu mai ʻe Sihova ke ke foaki ange kiate ia hoʻo lelei tahá, ke ke tauhi kiate ia ʻaki ho lotó, moʻuí, ʻatamaí, mo e mālohí kotoa. (Maake 12:30) ʻOkú ke fai ia? Tā ʻoku ʻi ai leva hoʻo ʻuhinga lelei ke ke vakai ʻaki ʻa e fiemālie ki hoʻo feilaulaú. Naʻe tohi ʻe Paula: “Ke taki taha sivi ʻene ngaue aʻana; pea te ne toki fakafuofuaʻaki ia pe hono polepoleʻanga, ʻo ʻikai ʻaki ha taha kehe.”—Kaletia 6:4.
Naʻe ʻohake tatau pē ʻa Keini mo ʻĒpeli. Ka naʻe ʻoange ʻe he taimí mo e ngaahi tuʻungá ki he tokotaha taki taha ʻa e faingamālie ke fakatupu ai ha ngaahi anga makehe. Naʻe hoko ʻa e fakakaukau ʻa Keiní ʻo fakamamahiʻi fakautuutu ʻe he meheká, fakavahavahaʻá mo e ʻitá.
ʻI hono kehé, ʻoku manatua ʻa ʻĒpeli ʻe he ʻOtuá ko ha tangata māʻoniʻoni. (Mātiu 23:35) Ko ʻene fakapapauʻi ke fakahōifuaʻi ʻa e ʻOtuá ʻo tatau ai pē pe ko e hā naʻá ne ʻai ai ʻa ʻĒpeli ke kehe fakaivifoʻou ia mei he kau taʻehoungaʻia ʻi hono fāmilí—ʻa ʻĀtama, ʻIvi, mo Keini. ʻOku tala mai ʻe he Tohitapú kiate kitautolu neongo ne mate ʻa ʻĒpeli, ʻokú ne “kei lea.” Ko ʻene ngāue anga-tonu ki he ʻOtuá ko e konga ia ʻo e lēkooti fakahisitōlia tuʻumaʻu ʻoku ʻi he Tohitapú. ʻOfa ke tau muimui ʻi he faʻifaʻitakiʻanga ʻa ʻĒpelí ʻaki hono fai hokohoko ʻa e ngaahi feilaulau fakahōifua ki he ʻOtuá.—Hepelu 11:4.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Ko e ngoue ʻo ʻĪtení ʻoku pehē ʻe he niʻihi naʻe tuʻu ia ʻi ha feituʻu moʻunga ʻi he konga fakahahake ʻo Toake ʻi onopōní.
[Puha/Fakatātā ʻi he peesi 23]
Ko ha Sīpinga ki he Kau Fai Akonaki Kalisitiané
“KO E HA ʻoku ke ʻita ai? pea ko e ha ʻoku mapelu ai ho mata?” ʻI he fehuʻi ko ení, naʻe fakaʻuhinga anga-ʻofa ai ʻa Sihova kia Keini. Naʻe ʻikai te ne fakamālohiʻi ʻa Keini ke liliu, he ko Keiní ko ha tokotaha fili tauʻatāina ia ki he ʻulungāngá. (Fakafehoanaki mo Teutalonome 30:19.) Ka neongo ia, naʻe ʻikai toumoua ʻa Sihova ke fakahaaʻi ʻa e ngaahi nunuʻa ʻo e ʻalunga talangataʻa ʻa Keiní. Naʻá ne fakatokanga kia Keini: “Ka ʻoku ʻikai te ke feinga ke lelei ʻoku ʻi he matapa ʻa angahala, ʻo tokotoaki mai: pea ʻoku toka ʻene holi kiate koe.”—Senesi 4:6, 7.
ʻOku taau ke fakatokangaʻi naʻa mo e valoki mamafa ko ení, naʻe ʻikai tōʻongafai ʻa Sihova kia Keini ʻo hangē ha taha kuo ‘mole ʻa e ʻamanakí.’ Ka, naʻá ne tala kia Keini ʻa e ngaahi tāpuaki naʻe fakatatali mai kiate ia kapau naʻá ne liliu ʻene ngaahi foungá, pea naʻá ne fakahaaʻi ʻa e falala ʻe lava ke ikuʻi ʻe Keini ʻa e palopalemá ni kapau naʻá ne fili ke fai pehē. “ʻIkai ʻe ai ha hanga hake,” ko e folofola ia ʻa Sihová, “ʻo kapau ʻoku ke feinga ke lelei?” Naʻá ne toe ʻeke foki kia Keini fekauʻaki mo ʻene ʻita fakatupu fakapoó: “Ka ʻoku aʻau ke pule ki ai”?
ʻI he ʻahó ni, ʻoku totonu ke faʻifaʻitaki ʻa e kau mātuʻa ʻi he fakatahaʻanga Kalisitiané ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sihová. Hangē ko ia ʻoku fakahaaʻi ʻi he 2 Timote 4:2 (PM), kuo pau ʻi ha ngaahi taimi ke nau “valoki” mo “fakatonutonu,” fakahangatonu ʻo fakahaaʻi ʻa e nunuʻa ʻo ha ʻalunga talangataʻa ʻa e tokotaha faihalá. ʻI he taimi tatau, ʻoku totonu ki he kau mātuʻá ke nau “eginaki.” Ko e foʻi lea faka-Kalisi ko e pa·ra·ka·leʹo ʻoku ʻuhingá “ke fakalototoʻa.” “Ko e naʻinaʻí ʻoku ʻikai ke oʻo, fakakikihi, pe fakaanga mālohi,” ko e lau ia ʻa e Theological Dictionary of the New Testament. “Ko e moʻoniʻi meʻa ko ia ko e fakafiemālié ko hano toe ʻuhinga ia ʻe tahá ʻokú ne fakahaaʻi ʻa e fakakaukau tatau.”
ʻOku mahuʻingá, ko ha foʻi lea faka-Kalisi felāveʻi mo ia, ko e pa·raʹkle·tos, ʻe lava ke ʻuhinga ia ki ha tokotaha tokoni pe ko ha taukapo ʻi ha meʻa fakalao. Ko ia ai, naʻa mo e taimi ʻoku fai ai ʻe he kau mātuʻá ha valoki mahuʻingá, ʻoku totonu ke nau manatuʻi ko e kau tokoni kinautolu—ʻikai ko e ngaahi fili—ʻo e tokotaha ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e akonakí. ʻI he hangē ko Sihová, ʻoku totonu ke fakakaukau pau ʻa e kau mātuʻá, ʻo fakahaaʻi ʻa e falala ko e tokotaha naʻe akonakiʻí ʻe lava ke ne puleʻi ʻa e palopalemá.—Fakafehoanaki mo Kaletia 6:1.
Ko e moʻoni, ʻi hono sivisiviʻi taupotú, ko e meʻa ia ʻa e tokotahá ke ne ngāueʻaki ʻa e naʻinaʻí. (Kaletia 6:5; Filipai 2:12) ʻE ʻiloʻi nai ʻe he kau fai akonakí ʻoku ʻikai ke tokanga ʻa e niʻihi ia ki heʻenau ngaahi fakatokangá, ʻo hangē pē ko e fili ʻa Keini ke tukunoaʻi ʻa e valoki mei he Tokotaha-Fakatupú tonu. Ka, ʻi he taimi ʻoku faʻifaʻitaki ai ʻa e kau mātuʻá kia Sihová, ʻa e Sīpinga haohaoa ki he kau fai akonaki Kalisitiané ʻe lava ke nau fakapapauʻi ai kuo nau fai ʻa e meʻa naʻe totonu ke nau faí.