LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w00 8/15 p. 26-29
  • Ko ha Tokotaha Kalisitiane “Lahi” Koe?

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Ko ha Tokotaha Kalisitiane “Lahi” Koe?
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2000
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • “Lahi ʻi he Ngaahi Mālohi ʻo e Mahinó”
  • Kau Malanga mo e Kau Faiako Faivelenga
  • Kau Tauhi Mateaki-Angatonu
  • Ko e Faʻahinga Mateakí
  • Fakahāhā ʻa e ʻOfá ʻAki Hoʻo Ngaahi Ngāué
  • Ngāueʻaki ʻEtau Ngaahi Koloá ke Pouaki ʻa e Lotu Maʻá
  • Tutui Atu ki he Matuʻotuʻá!
  • “Tutui Atu ki he Tuʻunga Matuʻotuʻá”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2024
  • ʻOkú Ke Aʻusia ʻa e Lahi ʻOku Maʻu ʻe Kalaisí?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2015
  • ‘ʻAi ke Hā Hoʻo Laka ki Muʻá’
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1993
  • ʻAi ke Hā Hoʻo Laka ki Muʻá
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2001
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2000
w00 8/15 p. 26-29

Ko ha Tokotaha Kalisitiane “Lahi” Koe?

“LOLOTONGA naʻa ku tamasiʻi naʻa ku lea fakatamasiʻi, naʻa ku feinga fakatamasiʻi, naʻa ku fakakaukau fakatamasiʻi.” Ko e tohi ia ʻa e ʻapositolo ko Paulá. Ko e moʻoni, ko kitautolu kotoa naʻa tau hoko ʻi ha taimi ko e fanga kiʻi pēpē taʻemalava ha meʻa. Kae kehe, naʻe ʻikai te tau nofo pehē ai pē ʻo taʻengata. Naʻe pehē ʻe Paula: “Kae talunga ʻeku hoko ko e tangata, kuo u tuku ʻa e toʻonga fakatamasiʻi.”​—1 Kolinito 13:11.

ʻI ha founga meimei tatau, ʻoku kamata hake ʻa e kau Kalisitiane kotoa pē ko ha fanga kiʻi pēpē fakalaumālie. Ka ʻi he faai mai ʻa e taimí, ʻe malava kotoa ai ke “aʻu ki he tuʻunga taha ʻi he tuí pea ki he ʻiloʻi totonu ʻo e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ʻo aʻu ki ha tangata lahi, ki he tuʻunga ʻo e māʻolunga ʻa ia ʻoku kau ki he kakato ʻo e Kalaisí.” (Efeso 4:​13, NW) ʻI he 1 Kolinito 14:​20 (NW), ʻoku enginakiʻi ai kitautolu: “Fanga tokoua, ʻoua ʻe hoko ko e fānau iiki ʻi he mālohi ʻo e mahino fakaeʻatamaí . . . Hoko ʻo lahi ʻi he ngaahi mālohi ʻo e mahinó.”

Ko e ʻi ai ʻa e kau Kalisitiane matuʻotuʻa, mo lalahí ko ha tāpuaki ia ki he kakai ʻa e ʻOtuá he ʻahó ni, tautefito koeʻuhi he ʻoku fuʻu tokolahi ʻa e faʻahinga foʻoú. Ko e kau Kalisitiane lalahí ʻoku nau fakalahi atu ʻa e tuʻumaʻú ki ha fakatahaʻanga. ʻOku nau maʻu ha tākiekina ʻaonga ki he hehema, pe manako anga-maheni, ʻa ha fakatahaʻanga pē ʻoku nau kau ki ai.

Lolotonga ʻoku ʻotomētiki pē ʻa e tupu fakaesinó, ʻoku toki hoko mai pē ʻa e tupu fakalaumālié ia ʻi he taimi pea mo e feinga. ʻOku ʻikai ha ofo, ʻi he taimi ʻo Paulá, naʻe ʻikai lava ʻa e kau Kalisitiane ʻe niʻihi ke “tutui atu ki he matuʻotuʻá,” neongo ʻa ʻenau tauhi ki he ʻOtuá ʻi he ngaahi taʻu lahi. (Hepelu 5:​12; 6:​1, NW) Fēfē koe? Pe kuó ke tauhi ʻa e ʻOtuá ʻi ha ngaahi taʻu lahi pe ʻi ha kiʻi vahaʻa taimi nounou pē, ʻe feʻungamālie ke ke sivisiviʻi faitotonu koe. (2 Kolinito 13:5) ʻOkú ke ʻi he haʻohaʻonga ʻo e faʻahinga ko ia ʻoku lava moʻoni ke ui ko e kau Kalisitiane matuʻotuʻá, pe lalahí? Kapau ʻoku ʻikai, ʻe lava fēfē ke ke hoko ʻo pehē?

“Lahi ʻi he Ngaahi Mālohi ʻo e Mahinó”

ʻOku faingofua ki ha pēpē fakalaumālie ke “felīlīʻaki mo feʻaveaki fano ʻe he matangi fakaakonaki kotoa pe ʻoku tupu ʻi he fiemuʻa ʻa e kakai, ʻi he kākā ʻoku ngaue ke māu ʻa e meʻa fakahē.” Ko ia ʻoku naʻinaʻi mai ai ʻa Paula: “Tau fai ʻaki ʻa e totonu ʻi he ʻofa, ʻo tau tupu hake ʻi heʻetau meʻa kotoa pe ke hokosi ʻa e toko taha ko ia, ʻa ia ko e ʻUlu, ʻa Kalaisi.” (Efeso 4:​14, 15) ʻOku anga-fēfē ʻa hono fai ia ʻe ha taha? ʻOku pehē ʻe he Hepelu 5:​14: “Ko e meʻakai malohi ʻoku ʻanautolu ʻoku matuʻotuʻa, ʻa kinautolu ʻa ia ko e meʻa ʻi heʻenau faʻa fai, kuo ako honau ngaahi ongoʻanga [“mafai fakaefakakaukaú,” NW] ke sivi ʻa e lelei mo e kovi.”

Fakatokangaʻi ko e kakai matuʻotuʻá kuo akoʻi ʻenau ngaahi mafai fakaefakakaukaú fakafou ʻi hono ngāueʻakí, pe taukei ʻi hono ngāueʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni faka-Tohitapú. ʻOku hā mahino leva, ʻoku ʻikai hoko vave ʻa e matuʻotuʻa ʻa ha taha; ʻoku fiemaʻu ʻa e taimi ke tupu fakalaumālie ai. Naʻa mo ia, ʻoku lava ke ke fai ʻa e meʻa lahi ke ʻai ke faingofua ange ʻa hoʻo tupu fakalaumālié ʻaki ʻa e ako fakafoʻituituí​—tautefito ki he ngaahi meʻa loloto ange ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá. ʻI he ngaahi taimi ki mui ní kuo lāulea ai ʻa e Taua Leʻo ki he ngaahi kaveinga loloto lahi. Ko e faʻahinga matuʻotuʻá ʻoku ʻikai te nau fakaʻehiʻehi mei he ngaahi kupu peheé koeʻuhi ko e ʻi ai “ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻilongataʻa.” (2 Pita 3:16) ʻI hono kehé, ʻoku nau vēkeveke ke maʻu ʻa e meʻakai mālohi peheé!

Kau Malanga mo e Kau Faiako Faivelenga

Naʻe fakahinohino ʻe Sīsū ki heʻene kau ākongá: “Ko ia ke mou ō, ʻo ngaohi ʻa e ngāhi kakai kotoa pe ko ʻeku kau ako, ʻi he papitaiso kinautolu ki he Huafa ʻo e Tamai mo e ʻAlo mo e Laumalie Maʻoniʻoni, mo e akoʻi kinautolu ke tauhi ʻa e ngāhi meʻa kotoa pe kuo u tuʻutuʻuni atu.” (Mātiu 28:​19, 20) Ko e kau faivelenga ʻi he ngāue fakamalangá ʻoku toe lava ke ne fakavaveʻi ʻa hoʻo tupu fakalaumālié. Ko e hā ʻoku ʻikai te ke feinga ai ke kau kakato ki ai ʻi hono fakaʻatā koe ʻi ho ngaahi tuʻungá?​—Mātiu 13:23.

ʻI ha ngaahi taimi, ko e ngaahi tenge ʻo e moʻuí ʻoku lava ke ne ʻai ʻa hono kumi ʻa e taimi ke malanga aí ke hoko ko ha pole. Ka, ʻi ‘hoʻo tōtōivi’ ʻi he tuʻunga ko ha tokotaha malangá, ʻokú ke fakahāhā ai ʻa e mahuʻinga ʻokú ke ʻai ki he “ogoogolelei.” (Luke 13:24; Loma 1:​16, PM) ʻE vakai nai ai kiate koe “ko e toko taha ke faʻifaʻitaki ki ai ʻe he kakai lotu.”​—1 Timote 4:​12.

Kau Tauhi Mateaki-Angatonu

Ko e tupu ki he matuʻotuʻá ʻoku toe kau ki ai ʻa e fai ha feinga ke tauhi ʻa hoʻo mateaki-angatonú. Hangē ko ia ʻoku lēkooti ʻi he Sāme 26:1 (NW), naʻe talaki ʻe Tēvita: “Fakamāuʻi au, ʻe Sihova, he kuó u ʻaʻeva ʻi heʻeku mateaki-angatonú.” Ko e mateaki-angatonú ko e tuʻumaʻu fakaeʻulungaanga, ʻo kakato. Kae kehe, ʻoku ʻikai ke ʻuhinga ia ko e haohaoa. Naʻe fai ʻe Tēvita tonu ʻa e ngaahi angahala mafatukituki ʻe niʻihi. Ka koeʻuhi naʻá ne tali ʻa e valokí pea fakatonutonu ʻa ʻene foungá, naʻá ne fakahāhaaʻi ai ʻoku kei ʻi hono lotó pē ʻa e ʻofa moʻoni kia Sihova ko e ʻOtuá. (Sāme 26:​2, 3, 6, 8, 11) Ko e mateaki-angatonú ʻoku kau ki ai ʻa e tuʻunga kotoa, pe kakato, ʻo e līʻoa ʻa e lotó. Naʻe tala ʻe Tēvita ki hono foha ko Solomoné: “Ke ke ilo ekoe ki he Otua o hoo tamai, bea ke tauhi kiate ia aki ho loto katoa.”—1 Kalonikali 28:9 (1 Fakamatala Mea Hokohoko), PM.

Ko e tauhi mateaki-angatonú ʻoku kau ki ai ʻa e hoko ʻo “ikai o mamani,” ʻi he ʻikai ke kau ki he ngaahi meʻa fakapolitiki ʻa e ngaahi puleʻangá pea mo ʻenau ngaahi taú. (Sione 17:​16, PM) Kuo pau ke ke toe fakaʻehiʻehi mei he ngaahi tōʻonga fakameleʻí, hangē ko e feʻauakí, tonó, mo e ngāuekoviʻaki ʻa e faitoʻo kona tapú. (Kaletia 5:​19-​21) Neongo ia, ko e tauhi mateaki-angatonú ʻoku ʻuhinga ia ki he meʻa lahi ange, ʻi he fakaʻehiʻehi pē mei he ngaahi meʻa ko iá. Naʻe fakatokanga mai ʻa Solomone: “Oku fakanamuku e he lago kuo mate ae mea namu lelei ae tagata faitoo: bea oku behe ae vale jii o ha taha oku ogoogoa a ene boto mo ene agatonu.” (Koheleti 10:1 [Tagata Malaga], PM) ʻIo, naʻa mo ha “vale jii,” hangē ko ha tōʻonga fakakata pe fakamalinga mo ha fefine pe tangata, ʻoku lava ke ne maumauʻi ʻa e ongoongo ʻo e tokotaha “oku ogoogoa a ene boto.” (Siope 31:1) Ko ia ai, fakahāhaaʻi ʻa hoʻo matuʻotuʻá ʻaki ʻa e feinga ke hoko ʻo alafaʻifaʻitakiʻanga ʻi he kotoa ʻo ho ʻulungāngá, naʻa mo e fakaʻehiʻehi mei he meʻa ʻoku “matamata kovi.”—1 Tesalonaika 5:​22, PM.

Ko e Faʻahinga Mateakí

ʻOku toe mateaki ha tokotaha Kalisitiane lahi. ʻI heʻetau lau ʻi he Efeso 4:​24 (NW), ʻoku enginaki ʻa e ʻapositolo ko Paulá ki he kau Kalisitiané: “ʻAi ʻa e angaʻitangata foʻoú ʻa ia naʻe fakatupu ʻo fakatatau ki he finangalo ʻo e ʻOtuá ʻi he anga-tonu moʻoni mo e mateaki.” ʻI he Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Kalisi Kalisitiané, ko e muʻaki foʻi lea ki he “mateakí” ʻokú ne ʻomai ʻa e foʻi fakakaukau fekauʻaki mo e māʻoniʻoni, anga-tonu, mo e ʻapasia. ʻOku fakamātoato, mo loto-ʻapasia ha tokotaha mateaki; ʻokú ne siofi tokanga ʻa hono ngaahi fatongia kotoa ki he ʻOtuá.

Ko e hā ʻa e ngaahi founga ʻa ia te ke fakatupulekina nai ai ha mateaki pehē? Ko e taha ko e fāitaha mo e kau mātuʻa ʻi hoʻo fakatahaʻanga fakalotofonuá. (Hepelu 13:17) ʻI hono ʻiloʻi ko Kalaisi ʻa e ʻUlu kuo fakanofo ʻo e fakatahaʻanga Kalisitiané, ʻoku mateaki ai ʻa e kau Kalisitiané ki he faʻahinga ko ia kuo fakanofo ‘ke nau tauhi ʻa e Siasi ʻo e ʻOtuá.’ (Ngāue 20:28) He taʻefeʻungamālie moʻoni ke fehuʻia pe fakavaivaiʻi ʻa e tuʻunga mafai ʻo e kau mātuʻa kuo fakanofó! ʻOku totonu ke ke toe ongoʻi ʻa e ʻuhinga ʻo e mateaki ki he “tamaioeiki agatonu mo boto” pea mo e kau fakafofonga ʻa ia ʻoku ngāueʻaki ke nau tufaki ʻa e “mea kai [fakalaumālié] i hono taimi totonu.” (Mātiu 24:​45, PM) Vave ke lau mo ngāueʻaki ʻa e fakamatala ʻoku maʻu ʻi he Taua Leʻo mo e ngaahi tohi ʻoku ʻomai fakataha mo iá.

Fakahāhā ʻa e ʻOfá ʻAki Hoʻo Ngaahi Ngāué

Naʻe tohi ʻa Paula ki he kau Kalisitiane ʻi Tesalonaiká: “Oku tubulekina a hoo mou feofaaki kiate kimoutolu kotoabe.” (2 Tesalonaika 1:​3, PM) Ko e tupu ʻi he ʻofá ko ha tafaʻaki mahuʻinga tefito ia ʻo e tupu fakalaumālié. Naʻe pehē ʻe Sīsū, hangē ko ia ʻoku lēkooti ʻi he Sione 13:35: “Ko e meʻa kó é ʻe ʻilo ai ʻe he kakai kotoa pē ko e kau ako kimoutolu aʻaku, ʻo kapau ʻe ai haʻamou feʻofaʻaki.” Ko e ʻofa fetokouaʻaki peheé ʻoku ʻikai ke fakamatalaʻi ia ʻe he ongo ʻo e lotó pe ongoʻí pē. ʻOku pehē ʻi he Vine’s Expository Dictionary of Old and New Testament Words: “ʻOku lava ke ʻiloʻi ʻa e ʻofá mei he ngaahi ngāue pē ʻokú ne fakaʻaiʻaí.” ʻIo, ʻokú ke tutui atu ki he matuʻotuʻá ʻi he fekauʻaki mo e meʻá ni ʻaki hono ʻai ke ngāue ʻa e ʻofá!

Ko e fakatātaá, ʻi he Loma 15:7 (NW), ʻoku tau lau ai: “Mou fetalitalileleiʻaki.” Ko e founga ʻe taha ke fakahāhā ai ʻa e ʻofá ko e fakafeʻiloaki ki ho kaungātuí mo e kau haʻu foʻou ki he ngaahi fakataha ʻa e fakatahaʻangá​—ʻi he loto-māfana mo e faivelenga! ʻAi ke ke ʻiloʻi fakafoʻituitui kinautolu. ʻAi ke ke “mahuʻingaʻia fakafoʻituitui” ʻi he niʻihi kehé. (Filipai 2:​4, NW) Mahalo ʻe lava ke aʻu ʻo ke fakahāhā ʻa e anga-talitali kakaí pea fakaafeʻi mai ʻa e faʻahinga kehekehe ki ho ʻapí. (Ngāue 16:​14, 15) Ko e taʻehaohaoa ʻa e niʻihi kehé ʻoku lava ke ne ʻahiʻahiʻi he taimi ʻe niʻihi ʻa e loloto ʻo hoʻo ʻofá, ka ʻi hoʻo ako ke ‘fekatakiʻaki pe ʻi he ʻofá,’ ʻokú ke fakahāhaaʻi ai ʻokú ke hoko ko e tokotaha lahi. ​—Efeso 4:2.

Ngāueʻaki ʻEtau Ngaahi Koloá ke Pouaki ʻa e Lotu Maʻá

ʻI he ngaahi taimi he kuonga muʻá, naʻe ʻikai ke fakahoko ai ʻe he kotoa ʻo e kakai ʻa e ʻOtuá honau fatongia ke poupouʻi ʻa e temipale ʻo Sihová. Ko ia ai, naʻe fekauʻi mai ʻe he ʻOtuá ʻa e kau palōfita, hangē ko Hākeai mo Malakaí, ke ueʻi ʻa Hono kakaí fekauʻaki mo e meʻá ni. (Hakeai 1:​2-6; Malakai 3:​10) Ko e kau Kalisitiane matuʻotuʻa ʻi he ʻaho ní ʻoku nau ngāueʻaki fiefia ʻenau ngaahi koloá ke poupouʻi ʻa e lotu ʻa Sihová. Faʻifaʻitaki ki he faʻahinga peheé ʻaki ʻa e muimui ki he tefitoʻi moʻoni ʻi he 1 Kolinito 16:​1, 2 (PM), ʻo tuʻumaʻu ʻi hono ‘vaheʻi o tuku ae meʻa’ ke tokoni ki he fakatahaʻangá pea ki he ngāue ʻi māmani lahi ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. ʻOku talaʻofa mai ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá: “Ko ia oku tutui lahi, e utu lahi foki.”—2 Kolinito 9:​6, PM.

ʻOua ʻe tukunoaʻi ʻa e ngaahi koloa kehe ʻokú ke maʻú, hangē ko ho taimí mo e iví. Feinga ke ‘fakatau mai ʻa e taimí’ mei he ngaahi ngāue ʻoku siʻi honau mahuʻingá. (Efeso 5:​15, 16, NW; Filipai 1:​10) Ako ke ola lelei ange ʻa hoʻo ngāueʻaki ʻa e taimí. ʻI hono fai iá ʻe ʻai ai ke malava kiate koe ke ke kau ai ʻi he ngaahi ngāue monomono ʻo e Fale fakatahaʻangá mo e ngaahi ngāue meimei tatau kehe ʻokú ne pouaki ʻa e lotu ʻa Sihová. Ko hono ngāueʻaki ʻa hoʻo ngaahi koloá ʻi he founga ko ení te ne ʻomai ʻa e toe fakamoʻoni ʻokú ke hoko ko ha tokotaha Kalisitiane lahi.

Tutui Atu ki he Matuʻotuʻá!

Ko e kau tangata mo e kau fefine ko ia ʻoku nau saiʻia he akó mo loto-vēkeveké, ʻa ia ko e kau malanga faivelenga, ʻoku nau taʻemele ʻi heʻenau mateaki-angatonú, ʻa ia ʻoku nau loto-lelei ke fai ʻa e poupou fakaesino mo e fakamatelie ki he ngāue ʻo e Puleʻangá ko ha tāpuaki lahi moʻoni kinautolu. ʻOku ʻikai leva ha ofo, ʻi he enginaki ʻa e ʻapositolo ko Paulá: “ʻI heʻetau mavahe ko eni mei he tokāteline tefito fekauʻaki mo e Kalaisí, tau tutui atu ki he matuʻotuʻá”! ​—Hepelu 6:1, NW.

Ko ha tokotaha Kalisitiane lahi, mo matuʻotuʻa koe? Pe ʻokú ke kei hangē pē ʻi ha ngaahi founga, ko ha pēpē fakalaumālié? (Hepelu 5:​13) Tatau ai pē pe ko e hā ʻa e tuʻungá, fakapapauʻi ke ke ngāueʻaki koe ki he ako fakafoʻituituí, ki he malangá, pea ki hono fakahāhā ʻa e ʻofa ki ho fanga tokouá. Talitali lelei ha akonaki mo ha valoki pē ʻoku fai atu ʻe he faʻahinga matuʻotuʻá. (Palovepi 8:​33 [Lea Fakatātā, PM]) Fua hoʻo kavenga kakato ʻo e fatongia faka-Kalisitiané. ʻAki ʻa e taimi mo e feinga, ko koe foki ʻe lava ke ke “aʻu ki he tuʻunga taha ʻi he tuí pea ʻi he ʻiloʻi totonu ʻo e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ki ha tangata lahi, ki he tuʻunga ʻo e māʻolunga ʻa ia ʻoku kau ki he kakato ʻo e Kalaisí.”​—Efeso 4:​13, NW.

[Fakamatala ʻi he peesi 27]

Ko e kau Kalisitiane lalahí ʻoku nau toe tānaki atu ai ʻa e tuʻumaʻú ki ha fakatahaʻanga. ʻOku nau maʻu ʻa e maongo pau ki he hehema pe fakakaukau ʻoku lahí

[Fakatātā ʻi he peesi 29]

ʻOku tokoni ʻa e faʻahinga matuʻotuʻá ki he laumālie ʻo e fakatahaʻangá ʻaki ʻenau mahuʻingaʻia ʻi he niʻihi kehé

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share