Ko e Hā ʻa e Palataisi Fakalaumālié?
KO KUSITAFÚ naʻe ʻohake ia ʻi ha kiʻi kolo ʻi Pelēsila.a Talu mei heʻene kei siʻí mo hono akoʻi kiate ia ʻoku ʻalu ʻa e kakai leleí ki hēvani ʻi he hili ʻa e maté. Naʻe ʻikai te ne ʻiloʻi ha meʻa fekauʻaki mo e taumuʻa ʻa e ʻOtuá ʻe ʻi ai ʻa e ʻaho ʻe fiefia ai ʻa e faʻahinga loto-tōnunga ʻo e tangatá ʻi ha moʻui haohaoa ʻi ha palataisi fakaemāmani. (Fakahā 21:3, 4) Pea naʻe ʻi ai mo e toe meʻa kehe naʻe ʻikai te ne ʻiloʻi. Naʻe ʻikai te ne ʻiloʻi naʻa mo e taimí ni, ʻe lava ke ne ʻi ha palataisi fakalaumālie.
Kuó ke fanongo ʻi ha taimi ʻi he palataisi fakalaumālie ko iá? ʻOkú ke ʻiloʻi pe ko e hā ia pea ko e hā ʻoku fiemaʻu kae hoko ai ko ha konga ʻo iá? Ko ha taha pē ʻoku loto ke hoko ʻo fiefia moʻoní ʻoku fiemaʻu ke ne ʻilo fekauʻaki mo e palataisi ko iá.
Fakapapauʻi ʻa e Palataisi Fakalaumālié
Ke pehē ʻoku lava naʻa mo e ʻi he ʻahó ni ke nofo ha tokotaha ʻi ha palataisí ʻe ongo taʻemoʻoni nai ia. ʻOku faingataʻa ke hoko ko ha palataisi ʻa e māmani ko ení. ʻOku fuʻu tokolahi ʻa e kakai ʻoku nau aʻusia ai ʻa e meʻa naʻe fakamatalaʻi ʻe ha tuʻi Hepelū ʻi he kuonga muʻá: “Vakai koe loimata onautolu kuo fakamalohiʻi, bea ikai ha nau fakafiemalie; bea nae i he nima onautolu nae fakamalohi ae malohi, ka nae ikai ha nau fakafiemalie.” (Koheleti 4:1, PM) ʻOku faingataʻaʻia ʻa e kakai taʻefaʻalaua ʻi he malumalu ʻo e tuʻunga fakapolitikale, fakalotu, mo e ngaahi fokotuʻutuʻu fakaʻekonōmika fakameleʻí, pea ʻoku ʻikai hanau tokoni, ʻikai ha “fakafiemalie.” ʻOku fāinga ʻa e tokolahi kehe ke totongi honau ngaahi moʻuá, tauhi hake ʻenau fānaú, pea fai ʻa e ngaahi meʻa lahi kehe ʻoku fiemaʻu ke hokohoko atu ai ʻa e moʻuí. Ko e faʻahingá ni foki ngalingali te nau talitali lelei ha tokotaha fakafiemālie, ha taha ke ne kiʻi fakamaʻamaʻa ʻa e kavengá. Kiate kitautolu kotoa, ʻoku mamaʻo ʻa e moʻuí mei he tuʻunga palataisí.
Ko fē leva ʻa e palataisi fakalaumālié? Sai, ko e foʻi lea faka-Tonga ko e “palataisí” ʻoku felāveʻi ia mo e ngaahi foʻi lea faka-Kalisi, faka-Pēsia, mo e faka-Hepelū ʻoku nau fakahoko kotoa ʻa e foʻi fakakaukau ki ha paʻake pe ngoue, ko ha feituʻu fakaivifoʻou, mo nonga. ʻOku talaʻofa mai ʻa e Tohitapú ʻe hoko ʻi ha ʻaho ʻa e foʻi māmaní ko ha palataisi fakamatelie, ko ha ʻapi hangē ha ngoué maʻa ha matakali taʻeangahalaʻia ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá. (Sāme 37:10, 11) ʻI he fakakaukau atu ki he meʻá ni, ʻoku tau sio ai ko e palataisi fakalaumālié ko ha ʻātakai ʻa ia ʻoku fakafiefia ki he matá pea mo fakanonga, ʻo fakaʻatā ai kita ke te fiefia ʻi he melino mo hoto kaungā faʻahinga ʻo e tangatá pea mo e ʻOtuá. ʻI he ʻahó ni, hangē ko ia naʻe ʻilo ʻe Kusitafú, ʻoku ʻi ai ha palataisi pehē, pea ʻoku kau ki ai ha kakai ʻoku fakautuutu ʻenau tokolahí.
ʻI hono taʻu 12, naʻe fakapapauʻi ai ʻe Kusitafu naʻá ne loto ke ne hoko ko ha pātele Katolika Loma. ʻI he loto ki ai ʻa ʻene ongo mātuʻá, naʻá ne hū ai ki ha seminālio fakalotu. Naʻá ne hoko ai ʻo kau ki he mūsiká, faivá, mo e ngaahi meʻa fakapolitikí, ʻa ia naʻe pouaki ʻe he siasí ke tohoakiʻi mai ʻaki ʻa e kau talavoú. Naʻá ne ʻiloʻi naʻe ʻamanekina ki ha pātele ke līʻoa ia tonu maʻá e kakaí pea ʻe ʻikai lava ke ne mali. Neongo ia, ko e niʻihi ʻo e kau pātelé mo e faʻahinga ʻi he seminālió ʻa ia naʻe ʻiloʻi ʻe Kusitafú naʻa nau kau ʻi he ngaahi tōʻonga fakaeʻulungaanga taʻetāú. ʻI ha ʻatimosifia pehē, naʻe vave ai ʻa e kamata ke inu lahi ʻa Kusitafu. ʻOku hā mahino, ne teʻeki ai ke ne maʻu ha palataisi fakalaumālie.
ʻI he ʻaho ʻe taha, naʻe lau ai ʻe Kusitafu ha tuleki faka-Tohitapu ʻa ia naʻe lau ai fekauʻaki mo ha palataisi fakaemāmani. Naʻe ʻai ai ia ke ne fakakaukau fekauʻaki mo e taumuʻa ʻo e moʻuí. ʻOkú ne pehē: “Naʻá ku kamata ke toutou lau ʻa e Tohitapú, ka naʻe ʻikai ke mahino ia kiate au. Naʻe ʻikai foki ke u ʻiloʻi naʻe ʻi ai ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá.” Naʻá ne mavahe mei he seminālió ʻo ne fakaofiofi ki he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ʻo kumi tokoni ke ne mahinoʻi ʻa e Tohitapú. Hili iá, naʻá ne fai ai ʻa e fakalakalaka vave pea naʻe vave ʻa ʻene fakatapui ʻa ʻene moʻuí ki he ʻOtuá. Naʻe ako ʻa Kusitafu fekauʻaki mo e palataisi fakalaumālié.
Ko ha Kakai Maʻá e Huafa ʻo e ʻOtuá
Naʻe ako ʻa Kusitafu ʻo ʻiloʻi ko e huafa ʻo e ʻOtuá, ʻa e Sihová, ʻoku ʻikai ko ha poini fakamānako pē ia ki ha tokotaha ako Tohitapu. (Ekisoto 6:3) Ko ha konga mātuʻaki mahuʻinga ia ʻo e lotu moʻoní. Naʻe akoʻi ʻe Sīsū ʻa hono kau muimuí ke nau lotu: “Ko ʻemau Tamai ʻoku ʻi Hevani, ke tapuhā ho Huafa.” (Mātiu 6:9) ʻI he lau ki he kau Senitaile naʻa nau hoko ko e kau Kalisitiané, naʻe pehē ʻe he ākonga ko Sēmisí: Naʻe “aʻahi mai ʻa e ʻOtua ke toʻo mei he Senitaile ha kakai ke kau ki hono huafa.” (Ngāue 15:14) ʻI he ʻuluaki senitulí, ko e “kakai ke kau ki hono huafa” ko e fakatahaʻanga Kalisitiané. ʻOku ʻi ai ha kakai maʻá e huafa ʻo e ʻOtuá ʻi he ʻahó ni? ʻIo, pea naʻe hoko ʻa Kusitafu ʻo ʻiloʻi ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa e kakai ko iá.
Ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻoku nau longomoʻui ʻi he ngaahi fonua mo e ngaahi feituʻu ʻe 235. Ko honau tokolahí ʻoku laka hake ʻi he kau faifekau ʻe toko ono miliona, pea ko e toko valu miliona kehe ko e faʻahinga mahuʻingaʻia ia kuo nau maʻu ʻenau ngaahi fakatahá. ʻOku ʻilolahia kinautolu ʻi heʻenau ngāue fakafaifekau ki he kakaí, ʻo nau fakahoko ai ʻa e ngaahi lea ʻa Sīsuú: “Pea ʻe ʻoua ke fanongonongo ki mamani katoa ʻa e ongoongolelei ko eni ʻo e puleʻanga, ke ai ha fakamatala ki he ngāhi kakai kotoa pe, pea toki hoko ʻa e ngataʻanga.” (Mātiu 24:14) Neongo ia, ko e hā naʻe ongoʻi ai ʻe Kusitafu kuó ne maʻu ha palataisi fakalaumālie ʻi heʻene feohi mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová? ʻOkú ne pehē: “Naʻá ku fakahoa ʻa e meʻa naʻá ku sio ki ai ʻi he māmaní pea tautefito ʻi he seminālió mo e meʻa kuó u maʻu ʻi he lotolotonga ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Ko e faikehekehe lahí ko e ʻofa ʻi he lotolotonga ʻo e Kau Fakamoʻoní.”
Kuo fai ʻe he niʻihi kehe ʻa e ngaahi fakamatala meimei tatau ʻo fekauʻaki mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Ko Meliame, ko ha finemui Pelēsila ia, naʻá ne pehē: “Naʻe ʻikai te u ʻiloʻi ʻa e founga ke fiefia aí, naʻa mo e ʻi hoku fāmilí. Ko e ʻuluaki taimi naʻá ku sio ai ki hono fakahoko ʻo e ʻofá ko e haʻohaʻonga ko ia ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.” Naʻe pehē ʻe he tangata ko hono hingoá ko Kalisitiane: “Naʻá ku kau ʻi ha taimi ki he fakahaʻele faʻahikehé, ka naʻe ʻikai ke mahuʻinga ʻa e lotú kiate au. Naʻá ku mahuʻingaʻia lahi ange ʻi hoku tuʻunga fakasōsialé pea mo ʻeku ngāue ko ha ʻenisiniá. Neongo ia, ʻi he taimi naʻe kamata ako Tohitapu ai ʻa hoku uaifí mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, naʻá ku sio ai ki ha kehekehe ʻiate ia. Naʻe toe maongo kiate au ʻa e fiefia pea mo e faivelenga ʻa e fefine Kalisitiane naʻe ʻaʻahi mai kiate iá.” Ko e hā ʻoku leaʻaki ai ʻe he kakaí ʻa e ngaahi meʻa pehē fekauʻaki mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová?
Ko e Hā ʻa e Palataisi Fakalaumālié?
Ko e meʻa ʻe taha ʻokú ne ʻai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ke nau ʻiloá ko ʻenau houngaʻia ki he ʻilo faka-Tohitapú. ʻOku nau tui ʻoku moʻoni ʻa e Tohitapú pea ko e Folofola ia ʻa e ʻOtuá. Ko ia ai, ʻoku ʻikai te nau fiemālie pē ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻa tefito fekauʻaki mo ʻenau lotú. ʻOku ʻi ai ʻenau polokalama hokohoko ʻo e ako fakafoʻituitui mo e lau Tohitapu. Ko e fuoloa ange ʻa e feohi ʻa ha tokotaha mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ko e lahi ange ia ʻene ako fekauʻaki mo e ʻOtuá pea mo Hono finangaló hangē ko ia ʻoku fakaeʻa ʻi he Tohitapú.
Ko e ʻilo peheé ʻokú ne fakatauʻatāinaʻi ai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová mei he ngaahi meʻa ʻokú ne kaihaʻasia mei he kakaí ʻa e fiefiá, hangē ko e ngaahi manavahē taʻeʻuhingá mo e ngaahi fakakaukau fakatupu maumau. Naʻe pehē ʻe Sīsū: “ʻE fakatauʻatāina ʻa kimoutolu ʻe he moʻoni,” pea ʻoku ʻiloʻi eni ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. (Sione 8:32) Ko Fenanitō, ʻa ia naʻá ne tōʻongaʻaki ʻi ha taimi ʻa e fakahaʻele faʻahikehé, ʻokú ne pehē: “Ko e ako fekauʻaki mo e moʻui taʻengatá ko ha fakanonga lahi ia. Naʻá ku ilifia ʻi ha mate nai ʻa ʻeku ongo mātuʻá pe ko au.” Naʻe fakatauʻatāinaʻi ʻe he moʻoní ʻa Fenanitō mei heʻene manavahē ki he māmani laumālié pea mo e moʻui-ka-hoko ko ia ʻoku takú.
ʻI he Tohitapú, ko e ʻiloʻi ʻo e ʻOtuá ʻoku fekauʻaki vāofi ia mo e palataisí. Naʻe pehē ʻe he palōfita ko ʻAiseá: “ʻE ʻikai te nau fai ha maumau, pea ʻe ʻikai te nau fai ha fakaʻauha ʻi he kotoa ʻo hoku moʻunga tapu: he ʻe fonu ʻa mamani ʻi he ʻiloʻi ʻo Sihova, ʻo hange ko e mafola ʻa e vai ʻi he tahi.”—Aisea 11:9.
Ko e moʻoni, ko e ʻiló ʻiate ia pē ʻoku ʻikai ke feʻunga ia ke ne ʻomai ʻa e melino naʻe tomuʻa tala ʻe ʻAiseá. Kuo pau ke ngāue ʻa e tokotahá ki he meʻa kuó ne akó. Naʻe fai ʻe Fenanitō ʻa e fakamatala ko ení: “ʻI he taimi ʻoku fakatupulekina ai ʻe ha taha ʻa e ngaahi fua ʻo e laumālié, ʻoku tokoni ai ia ki he palataisi fakalaumālié.” Naʻe ʻuhinga ʻa Fenanitoó ki he ngaahi lea ʻa e ʻapositolo ko Paulá, ʻa ia naʻá ne ui ʻa e ngaahi ʻulungaanga lelei ʻoku totonu ke fakatupulekina ʻe ha Kalisitiané “ko e fua ʻo e laumālié.” Naʻá ne fakahokohoko kinautolu ko e “ʻofa, loto-fiefia, melino, kātaki-fuoloa, anga-ʻofa, anga-lelei, tui, anga-malū, mo e mapuleʻi-kita.”—Kaletia 5:22, 23, NW.
ʻE lava ke ke sio ki he ʻuhinga ʻe hangē moʻoni ai ʻokú te ʻi palataisí ʻi he feohi mo ha feituʻu ʻo e faʻahinga tāutaha ʻoku nau feinga ke fakatupulekina ʻa e ngaahi ʻulungaanga peheé? Ko e palataisi fakalaumālie naʻe tomuʻa tala ʻe he palōfita ko Sēfanaiá ʻe ʻi ai ia ʻi he lotolotonga ʻo e kakai peheé. Naʻá ne pehē: “ʻE ʻikai te nau faikovi, pea ʻe ʻikai te nau lea loi; pea ʻikai ʻilo ʻi honau ngutu ha ʻelelo kākā; ka ko e faʻahinga ko ia te nau kaikai mo tokoto, pea ʻe ʻikai ha taha ʻe mafakahohaʻasi kinautolu.”—Sefanaia 3:13.
Ko e Ngafa Mātuʻaki Mahuʻinga ʻo e ʻOfá
Kuó ke fakatokangaʻi nai ko e ʻuluaki fua ʻo e laumālié naʻe lave ki ai ʻa Paulá ko e ʻofá. Ko ha ʻulungaanga eni ʻoku lāulea lahi ki ai ʻa e Tohitapú. Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Ko e meʻa kó é ʻe ʻilo ai ʻe he kakai kotoa pē ko e kau ako kimoutolu aʻaku, ʻo kapau ʻe ai haʻamou feʻofaʻaki.” (Sione 13:35) Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai ke haohaoa ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. ʻOku ʻi ai ʻenau ngaahi palopalema fakafoʻituitui ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻi honau lotolotongá ʻo hangē pē ko ia naʻe hoko ki he kau ʻapositolo ʻa Sīsuú. Ka ʻoku nau feʻofaʻaki moʻoni, pea ʻoku nau lotu ki he tokoni ʻa e laumālie māʻoniʻoní ʻi heʻenau fakatupulekina ʻa e ʻulungaanga ko ení.
Ko hono olá, ʻoku makehe ai ʻenau feohí. ʻOku ʻikai ke ʻi ai ha lau fakamatakali pe māvahevahe fakafonua ʻi honau lotolotongá. Ko hono moʻoní, ko e Kau Fakamoʻoni tokolahi ʻoku nau ʻi he uhouhonga ʻo e fakamaʻa fakafaʻahingá mo e fakaʻauhamālie fakamatakalí lolotonga ʻa e ngaahi taʻu fakaʻosi ʻo e senituli hono 20 naʻa nau femaluʻiʻaki kinautolu naʻa mo ʻene fakatuʻutāmaki ki heʻenau moʻuí tonu. Neongo ʻenau haʻu “mei he puleʻanga kotoa pē, mo e ngaahi matakali, mo e ngaahi faʻahinga, mo e ngaahi lea,” ʻoku nau fiefia ʻi ha fāʻūtaha ʻa ia ʻoku faingataʻa ke mahinoʻi kae ʻoua kuó ke toki aʻusia ia.—Fakahā 7:9.
Palataisi ʻi he Lotolotonga ʻo e Faʻahinga ʻOku Nau Fai ʻa e Finangalo ʻo e ʻOtuá
ʻOku ʻikai ha feituʻu ʻi he palataisi fakalaumālié ki he mānumanú, ʻulungaanga taʻetāú, mo e siokitá. ʻOku tala ki he kau Kalisitiané: “ʻOua naʻa mou tuku ke fakaangatatau kimoutolu ki he maama ko eni: kae tuku ke fai ai pe homou liliu, he fakafoʻou ʻo homou ʻatamai, ke mou sivi ʻo ʻilo pe ko e ha ʻa e finangalo ʻo e ʻOtua, ʻa e meʻa ʻoku lelei, ʻa e meʻa te ne hoifua ai, ʻa e meʻa ʻoku haohaoa.” (Loma 12:2) ʻI he taimi ʻoku tau moʻui maʻa ai, mo ʻulungaanga tāú pea fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá ʻi he ngaahi founga kehé, ʻoku tau tokoni ai ki hono langa ʻa e palataisi fakalaumālié pea ʻoku tau tokoni ai ki heʻetau fiefiá tonu. Naʻe ʻiloʻi ʻe Kala ʻa e moʻoni ʻo e meʻá ni. ʻOkú ne pehē: “Naʻe akoʻi au ʻe heʻeku tamaí ke u ngāue mālohi ke hoko ʻo ʻikai fakafalala holo fakaepaʻanga. Ka neongo naʻe ʻomai kiate au ʻe heʻeku ngaahi ako ʻi he ʻunivēsití ha ongoʻi malu, naʻe mole meiate au ʻa e fāʻūtaha fakafāmilí pea mo e malu ʻa ia ko e ʻilo pē mei he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻoku lava ke ne ʻomai kiate kitautolú.”
Ko e moʻoni, ko e fiefia ʻi he palataisi fakalaumālié ʻoku ʻikai te ne toʻo ʻa e ngaahi palopalema fakaesino ʻi he moʻuí. ʻE kei puke pē ʻa e kau Kalisitiané. Ko e puleʻanga ʻoku nau nofo aí ʻe hoko nai ʻo kau ʻi he faitau fakalotofonuá. ʻOku kātekina ʻe he tokolahi ʻa e masivá. Neongo ia, ko hono maʻu ha vahaʻangatae vāofi mo Sihova ko e ʻOtuá—ʻa ia ko ha konga mahuʻinga ʻo e palataisi fakalaumālié—ʻoku ʻuhinga iá ʻe lava ke tau hanga kiate ia ki ha poupou. Ko e moʻoni, ʻokú ne fakaafeʻi kitautolu ke tau ‘li ʻetau kavengá kiate ia,’ pea ʻoku lava ke fakamoʻoniʻi ʻe he tokolahi ʻa e founga fakaofo kuó ne tokoniʻi ʻaki kinautolu ʻi he ngaahi tuʻunga faingataʻa tahá. (Sāme 55:22; 86:16, 17) ʻOku palōmesi mai ʻa e ʻOtuá te ne ʻi heʻene kau lotú naʻa mo e ʻi he “teleʻa ʻoku maluʻaki ai ʻa Mate.” (Sāme 23:4) Ko e tuipau ki he mateuteu ʻa e ʻOtuá ke tokoniʻi kitautolú ʻoku tokoni ia ke fakatolonga ʻa e “nonga ʻa e ʻOtua, ʻa ia ʻoku mamaʻo ʻi he tatae ʻa e ʻatamai kotoa pe,” ʻa ia ko ha kī ia ki he palataisi fakalaumālié.—Filipai 4:7.
Tokoni ki he Palataisi Fakalaumālié
ʻOku fiefia ʻa e tokolahi taha ʻo e kakaí ʻi he ʻaʻahi ki ha paʻake pe ngoue. ʻOku nau saiʻia ke luelue holo ai pe mahalo ʻi he tangutu ʻi ha sea ʻo fiefia ʻi hono ngaahi ʻātakaí. ʻI ha founga meimei tatau, ʻoku fiefia ʻa e tokolahi ʻi he feohi mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. ʻOku nau ʻilo ʻa e fakaivifoʻou ʻo e feohí, fakanonga, mo fakaivimālohí. Kae kehe, ko ha ngoue fakaʻofoʻofa ʻoku fiemaʻu ke tokangaʻi ia kapau ʻoku fiemaʻu ke hokohoko atu ʻa hono tuʻunga fakapalataisí. ʻI he founga meimei tatau, ʻoku ʻi ai ʻa e palataisi fakalaumālie ʻi he māmani mātuʻaki taʻepalataisi ko ení koeʻuhi ʻoku fakatupulekina ia ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, pea ʻoku tāpuakiʻi ʻe he ʻOtuá ʻenau ngaahi ngāué. ʻE lava fēfē leva ke fai ʻe ha taha ha tokoni mohu ʻuhinga ki he palataisi ko iá?
ʻUluakí, ʻoku fiemaʻu ke ke feohi mo ha fakatahaʻanga ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ako ʻa e Tohitapú mo kinautolu, pea maʻu ʻa e ʻiloʻi ʻo e Tohitapú ʻa ia ko e makatuʻunga ia ʻo e palataisi fakalaumālié. Naʻe pehē ʻe Kala: “ʻOku ʻikai ha palataisi fakalaumālie ʻe taʻeʻiai ha meʻakai fakalaumālie.” ʻOku kau ki he meʻá ni ʻa hono lau maʻu pē ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá pea fakakaukau ki he meʻa ʻokú ke laú. Ko e ʻilo ʻoku maʻú te ne tohoakiʻi koe ke ke ofi ange ai kia Sihova ko e ʻOtuá, pea te ke hoko ai ʻo ʻofa kiate ia. Te ke toe ako foki ke talanoa kiate ia ʻi he lotu pea kole ʻa ʻene tatakí pea ki hono laumālié ke ne poupouʻi koe ʻi hoʻo fai ʻa hono finangaló. Naʻe tala mai ʻe Sīsū ke tau kīvoi ʻi he lotú. (Luke 11:9-13) Naʻe pehē ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “Lotu taʻetuku.” (1 Tesalonaika 5:17) Ko e monū ʻo e lea ki he ʻOtuá ʻi he lotú fakataha mo e tuipau fakaʻaufuli ʻokú ne fanongo mai kiate koé ko ha konga mahuʻinga ia ʻo e palataisi fakalaumālié.
ʻI he faai mai ʻa e taimí, ʻe liliu ʻa hoʻo moʻuí ʻo lelei ange ʻi he meʻa ʻokú ke akó, pea faifai atu pē te ke loto ke talanoa ki he niʻihi kehé ʻo fekauʻaki mo ia. Te ke malava leva ai ke talangofua ki he fekau ʻa Sīsuú: “Ke ulo atu hoʻomou mama ke hā ki he kakai, ke nau mamata ki hoʻomou ngāhi ngaue lelei, pea fakamāloʻia ʻa hoʻomou Tamai ʻoku ʻi Hevani.” (Mātiu 5:16) Ko hono vahevahe ki he niʻihi kehé ʻa e ʻiloʻi ʻo Sihova ko e ʻOtuá mo Sīsū Kalaisí pea fakahīkihikiʻi ʻa e ʻofa lahi kuó na fakahāhā ki he faʻahinga ʻo e tangatá ʻoku ʻomai ai ʻa e fiefia lahi.
ʻOku hoko mai ʻa e taimi ʻa ia ʻe hoko ai ʻa e māmaní kotoa ko ha palataisi fakamatelie—ko ha feituʻu hangē ha ngoué ʻoku ʻatā mei hono ʻuliʻi ʻe he ʻeá pea ko ha ʻapi feʻungamālie ki he faʻahinga loto-tōnunga ʻo e tangatá. Ko e ʻi ai ʻa e palataisi fakalaumālie ʻi he “ngaahi taimi faingataʻa” ko ení ko ha fakamoʻoni ia ʻo e mālohi ʻo e ʻOtuá pea mo e kiʻi konga ʻo e meʻa ʻe lava pea te ne fakahoko ʻi he kahaʻú.—2 Timote 3:1.
Naʻa mo e taimí ni, ko e faʻahinga ʻoku nau fiefia ʻi he palataisi fakalaumālié ʻoku nau aʻusia ha fakahoko fakalaumālie ʻo e Aisea 49:10: “ʻE ʻikai te nau fiekaia, pea ʻe ʻikai te nau fieinua; pea ʻe ʻikai taaʻi kinautolu ʻe he vakaloa pe koe laʻa: he ko ia ʻoku ne fakaʻatuʻi kinautolu ʻe fai honau taki, pea te ne fakamuimui kinautolu ki he potu ʻoku vaipunaʻia.” ʻE fakamoʻoniʻi ʻe Sose ʻa e moʻoni ʻo e meʻa ko iá. Naʻá ne fakaʻānaua ke ne hoko ko ha tokotaha mūsika ʻiloa, ka naʻá ne maʻu ʻa e fiemālie lahi ange ʻi hono tauhi ʻa e ʻOtuá mo e fakatahaʻanga Kalisitiané. ʻOkú ne pehē: “ʻOku ou fiefia he taimí ni ʻi ha moʻui mohu ʻuhinga. ʻOku ou ongoʻi malu ʻi he fetokouaʻaki faka-Kalisitiané, pea ʻoku ou ʻiloʻi ʻa Sihova ko ha Tamai ʻofa ia ʻoku lava ke tau falala ki ai.” Ko e fiefia ʻa Sose—pea mo e laui miliona ʻo e niʻihi kehe hangē ko iá—ʻoku fakamatalaʻi lelei ia ʻi he Sāme 64:10: “Ko siʻi maʻoniʻoni te ne fiefia ʻia Sihova, pea te ne hufanga kiate ia.” Ko ha fakamatalaʻi lelei ē ʻo e palataisi fakalaumālié!
[Fakamatala ʻi lalo]
a Ko e faʻahinga tāutaha naʻe lave ki aí ko e kakai moʻoni, ka kuo fetongi ʻa e ngaahi hingoa ʻe niʻihi.
[Fakatātā ʻi he peesi 10]
Lolotonga ʻa e fiefia ʻi he palataisi fakalaumālié, tokoni ke fakalahi atu ia!