LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w01 5/15 p. 9-13
  • Fakahīkihikiʻi ʻa Sihova ʻi Heʻene Ngaahi Ngāue Lahí!

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Fakahīkihikiʻi ʻa Sihova ʻi Heʻene Ngaahi Ngāue Lahí!
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2001
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Talaki ʻa e Ngaahi Ngāue ʻa Sihova ʻOku Taau ke Fakahīkihikiʻí
  • “Fakahīkihikiʻi ʻa Iā, ʻe Kimoutolu Ngaahi Kakai!”
  • Ngaahi Ngāue ʻOku Felāveʻi mo e Taumuʻa Taʻengata ʻa e ʻOtuá
  • Laui Afe ʻOku ʻAukolo ki he Lotu Moʻoní
  • Fakamavaheʻi ke Hoko ko e Kau Fakahīkihiki Fiefia ʻi Māmani Lahi
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1997
  • “Ko Hai ʻOku Tatau mo Sihova ko Hotau ʻOtua?”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1993
  • Kau Talavou, Fakahīkihikiʻi ʻa Sihova!
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2005
  • Viki ʻa Sihova, ko Hotau ʻOtuá!
    Hiva kia Sihova
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2001
w01 5/15 p. 9-13

Fakahīkihikiʻi ʻa Sihova ʻi Heʻene Ngaahi Ngāue Lahí!

“ʻOku fakavīkivikiʻi ʻe hoku soulú ʻa Sihova . . . koeʻuhi ko e Tokotaha mālohi lahí kuó ne fai ʻa e ngaahi ngāue lahi maʻaku.”​—Luke 1:​46-49, NW.

1. Ko e hā ʻa e ngaahi ngāue lahi ʻoku totonu ke tau fakahīkihikiʻi ai ʻa Sihová?

ʻOKU tuha mo Sihova ke fakahīkihikiʻi ʻi heʻene ngaahi ngāue lahí. ʻI he taimi naʻe toe fakalau ai ʻe Mōsese ʻa hono fakahaofi ʻo ʻIsileli mei ʻIsipité, naʻá ne talaki: “Kuo mamata e ho mou mata ki he gaahi gaue lahi kotoabe a Jihova.” (Teutalonome 11:​1-7, PM) ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻi he taimi naʻe fanongonongo ai ʻe he ʻāngelo ko Kepalelí ʻa e teu aloʻi ʻo Sīsuú ki he taʻahine tāupoʻou ko Melé, naʻe pehē ʻe Mele: “ʻOku fakavīkivikiʻi ʻe hoku soulú ʻa Sihova . . . koeʻuhi ko e Tokotaha mālohi lahí kuó ne fai ʻa e ngaahi ngāue lahi maʻaku.” (Luke 1:​46-49, NW) ʻI he tuʻunga ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ʻoku tau fakamālō kiate ia ki he ngaahi ngāue lahi peheé ʻo hangē ko hono fakatauʻatāinaʻi ʻo ʻIsileli mei he nofo pōpula ʻi ʻIsipité pea mo hono tuʻituʻiaʻi fakaemana mai ʻa hono ʻAlo ʻofaʻangá.

2. (a) Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e “taumuʻa taʻengata” ʻa e ʻOtuá ki he faʻahinga talangofua ʻo e tangatá? (e) Ko e hā naʻe hokosia ʻe Sione ʻi he motu ko Pātimosí?

2 Ko e konga lahi ʻo e ngaahi ngāue lahi ʻa Sihová naʻe fekauʻaki mo ʻene “taumuʻa taʻengata” ke tāpuakiʻi ʻa e faʻahinga talangofua ʻo e tangatá fakafou ʻi he Mīsaiá mo e pule ʻa hono Puleʻangá. (Efeso 3:​8-13) Naʻe tupulekina hokohoko ʻa e taumuʻa ko iá ʻi he taimi naʻe fakaʻatā ai ʻa e ʻapositolo taʻumotuʻa ko Sioné ke ne sio fakafou ʻi ha matapā fakaevīsone ʻoku fakaava ʻi hēvani. Naʻá ne fanongo ai ki ha leʻo hangē ha talupité ʻoku pehē mai: “Haʻu ki ʻolunga ni, pea te u fakaʻaliʻali kiate koe ʻa e ngaahi meʻa kuo pau ke hoko ʻamui.” (Fakahā 4:1) ʻI he lolotonga ʻo hono fakaheeʻi ʻe he puleʻanga Lomá ki he motu ko Pātimosí “koeʻuhi ko e lea ʻo fekauʻaki mo e ʻOtuá pea mo e faifakamoʻoni kia Sīsuú,” naʻe maʻu ai ʻe Sione ʻa e “meʻa fakahā ʻe Sīsū Kalaisi.” Ko e meʻa naʻe mamata mo fanongo ki ai ʻa e ʻapositoló naʻe fakahaaʻi mai ai ʻa e meʻa lahi ʻo fekauʻaki mo e taumuʻa taʻengata ʻa e ʻOtuá, ʻo tokonaki mai ai ʻa e fakamaama fakalaumālie mo e fakalototoʻa taimi tonu ki he kotoa ʻo e kau Kalisitiane moʻoní.—Fakahā 1:​1, 9, 10, NW.

3. Ko hai ʻoku fakafofongaʻi ʻe he kau mātuʻa ʻe toko 24 naʻe mamata ki ai ʻa Sione ʻi he vīsoné?

3 Fakafou ʻi he matapā ko ia naʻe fakaava ʻi hēvaní, naʻe sio ai ʻa Sione ki he kau mātuʻa ʻe toko 24, naʻa nau nofo taloni pea fakakalauni ʻo hangē ha ngaahi tuʻí. Naʻa nau tō mapeʻe atu ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá ʻo pehē: “Tāu pē Koe, ʻa e ʻAfiona ko homau ʻOtua, ke lau ki ai ʻa e kololia, mo e fakaʻapaʻapa, mo e mafai: he ko koe ia naʻa ke ngaohi ʻa e meʻa kotoa pē, pea naʻa nau ʻi ai, pea naʻe ngaohi kinautolu, koeʻuhi pē ko ho finangalo ia.” (Fakahā 4:11) ʻOku fakafofongaʻi ʻe he kau mātuʻa ko iá ʻa e kotoa ʻo e kau Kalisitiane pani kuo toetuʻú ʻi he tuʻunga māʻolunga naʻe talaʻofa ʻe he ʻOtuá kiate kinautolú. ʻOku ueʻi kinautolu ke nau fakahīkihikiʻi ʻa Sihova koeʻuhi ko ʻene ngaahi ngāue lahi fekauʻaki mo e fakatupú. ʻOku tau ofo foki mo kitautolu ʻi he fakamoʻoni ʻo e “mālohi taʻengata mo e tuʻunga-ʻOtua” ʻo Sihová. (Loma 1:​20, NW) Pea ko e lahi ange ʻo ʻetau ako fekauʻaki mo Sihová, ko e lahi ange ia ʻa e ʻuhinga ʻoku tau maʻu ke fakamālō ai kiate ia ʻi heʻene ngaahi ngāue lahí.

Talaki ʻa e Ngaahi Ngāue ʻa Sihova ʻOku Taau ke Fakahīkihikiʻí

4, 5. ʻOmai ha ngaahi fakatātā ʻo e anga hono fakahīkihikiʻi ʻe Tēvita ʻa Sihová.

4 Naʻe fakahīkihikiʻi ʻe he tokotaha-tohi-sāme ko Tēvitá ʻa e ʻOtuá ʻi Heʻene ngaahi ngāue lahí. Ko e fakatātaá, naʻe hiva ʻa Tēvita: “Hiva fakafetai kia Jihova, aia oku afio i Saione: fakaha i he ao oe kakai ene gaahi gaue. Ke ke aloofa kiate au, E Jihova; o tokaga ki he eku mamahi meiate kinautolu oku fehia kiate au, akoe oku ke hiki au ki oluga mei he gaahi mataba oe mate: Koeuhi keu fakaha ho ogoogolelei [“ngaahi ngāue ʻoku taau ke fakahīkihikiʻi,” NW] kotoabe i he gaahi mataba oe taahine o Saione.” (Sāme 9:​11, 13, 14, PM) ʻI he hili hono ʻoange ki hono foha ko Solomoné ʻa e palani fakaelanga ki he temipalé, naʻe tāpuakiʻi mo fakahīkihikiʻi ʻe Tēvita ʻa e ʻOtuá, ʻo ne pehē: “Oku oou, E Jihova, ae maoluga, moe malohi, moe naunau, moe ikuna, bea moe mafimafi . . . oku oou ae buleaga, E Jihova, bea oku hiki hake koe koe ulu ki he mea kotoabe. . . . Koia foki, a ho mau Otua, oku mau fakafetai kiate koe, mo fakaogoogolelei a ho huafa naunauia.”—1 Kalonikali 29:​10-13, PM.

5 ʻOku toutou fakaafeʻi mai ʻe he ngaahi Konga Tohitapú—ʻio, ʻo uki mai—kitautolu ke tau fakahīkihikiʻi ʻa e ʻOtuá, ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe Tēvitá. Ko e tohi ʻo e ngaahi Sāmé ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi kupuʻi lea lahi ʻo e fakahīkihiki ki he ʻOtuá, pea ʻoku meimei ko e vaeua ʻo e ngaahi hivá ni ʻoku taku ia kia Tēvita. Naʻá ne fakahīkihikiʻi mo fakamālōʻiaʻi maʻu pē ʻa Sihova. (Sāme 69:30) ʻIkai ngata aí, talu mei he muʻaki ngaahi taimí, mo hono ngāueʻaki mai ai ʻa e ngaahi faʻu fakamānavaʻi fakaʻotua ʻa Tēvitá mo e niʻihi kehe ki hono fakahīkihikiʻi ʻa Sihová.

6. ʻOku anga-fēfē hono fakamoʻoniʻi ʻo e ʻaonga ʻa e ngaahi Sāme fakamānavaʻí kiate kitautolú?

6 He ʻaonga lahi ē ko e ngaahi Sāmé ki he kau lotu ʻa Sihová! ʻI he taimi ʻoku tau loto ai ke fakamālō ki he ʻOtuá ʻi he kotoa ʻo ʻene ngaahi ngāue lahi maʻatautolú, ʻe lelei nai ke fakahanga hotau ʻatamaí ki he ngaahi lea fakaʻofoʻofa ʻoku maʻu ʻi he ngaahi Sāmé. Hangē ko ʻení, ʻi he ofo hake ki ha ʻaho foʻou, ʻe ueʻi nai ai kitautolu ke tau fai ha lea meimei tatau mo ʻeni: “Oku lelei ke atu ae fakafetai kia Jihova, bea ke hiva fakamalo ki ho huafa, E fugani maoluga: Ke fakaha atu hoo aloofa i he bogibogi, mo hoo mooni i he bo kotoabe. . . . He kuo ke fakafiefiaʻi au, E Jihova, i hoo gaue: teu vikiviki i he gaahi gaue a ho nima.” (Sāme 92:​1-4, PM) ʻI he taimi ʻoku tau ikunaʻi ai ha fakafaingataʻaʻiaʻanga ki heʻetau fakalakalaka fakalaumālié, ʻoku tau hehema nai ke fakahaaʻi ʻa e fiefia mo e houngaʻia ʻi he lotu, hangē ko ia naʻe fai ʻe he tokotaha-tohi-sāmé ʻi heʻene hiva: “Haʻu, ke tau hiva kia Jihova: ke tau kalaga i he fiefia ki he maka oe tau moui. Ke tau haʻu ki hono ao moe fakafetai, mo kalaga i he fiefia kiate ia aki ae gaahi same.”—Sāme 95:​1, 2, PM.

7. (a) Ko e hā ʻoku taau ke fakatokangaʻi ʻi he fekauʻaki mo e ngaahi hiva lahi ʻoku hiva ʻaki ʻe he kau Kalisitiané? (e) Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻe taha ke aʻu tōmuʻa ai ki he ngaahi fakatahá pea nofo ai ki he ngataʻangá?

7 ʻOku tau faʻa hiki hake hotau leʻó ʻi he ngaahi hiva ʻo e fakahīkihiki kia Sihova ʻi he ngaahi fakataha ʻa e fakatahaʻangá, ngaahi ʻasemipilií, mo e ngaahi fakataha-lahí. ʻOku taau ke fakatokangaʻi ko e lahi ʻo e ngaahi hivá ni ʻoku fakatuʻunga ia ʻi he ngaahi fakakaukau fakamānavaʻi mei he tohi ʻo e ngaahi Sāmé. He fiefia ē ko kitautolu ke maʻu ha tānekinga taimi tonu ʻo e ngaahi hiva fakalotomāfana ʻo e fakahīkihiki kia Sihová! Ko e hiva fakahīkihiki ki he ʻOtuá ko e taha ia ha ʻuhinga lelei ʻaupito ke aʻu tōmuʻa ai ki heʻetau ngaahi fakatahá pea ke ʻi ai ʻo aʻu ki he ngataʻangá, ʻo kau fakataha ai mo e kaungālotú ʻi hono fakahīkihikiʻi ʻa Sihova ʻaki ʻa e hiva mo e lotu.

“Fakahīkihikiʻi ʻa Iā, ʻe Kimoutolu Ngaahi Kakai!”

8. Ko e hā ʻoku kau ʻi he foʻi lea “Haleluia,” pea ʻoku anga-fēfē hono faʻa liliú?

8 Ko hono fakahīkihikiʻi ʻo Sihová ʻoku kau ia ʻi he foʻi lea ko e “Haleluia,” ko ha tohi fakaʻalafapeti kehe ia ʻo ha kupuʻi lea faka-Hepelū ʻoku meimei liliu maʻu pē ko e “Fakahīkihikiʻi ʻa Iā, ʻe kimoutolu ngaahi kakai.” Ko e fakatātaá, ʻi he Sāme 135:​1-3 (NW), ʻoku tau maʻu ai ʻa e fakaafe loto-māfana mo fakamamafaʻi mai ko ʻení: “Fakahīkihikiʻi ʻa Iā, ʻe kimoutolu ngaahi kakai! Fakahīkihikiʻi ʻa e huafa ʻo Sihová, ʻoatu ʻa e fakahīkihikí, ʻe kimoutolu kau sevāniti ʻa Sihová, ʻa kimoutolu ʻoku tuʻu ʻi he fale ʻo Sihová, ʻi he ngaahi lotoʻā ʻo e fale ʻo hotau ʻOtuá. Fakahīkihikiʻi ʻa Iā, he ʻoku anga-lelei ʻa Sihova. Faʻu ha fasi ki hono huafá, he ʻoku lelei ia.”

9. Ko e hā ʻokú ne ueʻi kitautolu ke tau fakahīkihikiʻi ʻa Sihová?

9 ʻI heʻetau fakakaukau atu ki he ngaahi ngāue fakaofo ʻo e fakatupu ʻa e ʻOtuá mo e kotoa ʻo ʻene ngaahi ngāue maʻatautolú, ʻoku ueʻi ai kitautolu ʻe he houngaʻia loto-moʻoni ke tau fakahīkihikiʻi ia. ʻI heʻetau fakakaukauloto atu ki he ngaahi meʻa fakaemana naʻe fai ʻe Sihova maʻa hono kakaí ʻi he ngaahi taimi ʻi he kuohilí, ʻoku ueʻi ai kitautolu ʻe hotau lotó ke fakamālō kiate ia. Pea ʻi heʻetau fakalaulauloto ki he ngaahi talaʻofa ʻo e ngaahi meʻa lahi ʻe toki fai mai ʻe Sihová, ʻoku tau kumi ai ki ha ngaahi founga ke fakahaaʻi ai ʻa e fakahīkihiki mo e fakamālō.

10, 11. ʻOku anga-fēfē hono ʻomai ʻe heʻetau moʻuí tonu ʻa e ʻuhinga kiate kitautolu ke tau fakahīkihikiʻi ai ʻa e ʻOtuá?

10 Ko ʻetau moʻuí tonu ʻokú ne ʻomai kiate kitautolu ʻa e ʻuhinga mātuʻaki mahuʻinga ke fakahīkihikiʻi ai ʻa Iā. Naʻe hiva ʻa Tēvita: “Te u fakafetaʻi kiate koe [Sihova]; hono kuo fakangeingei mo fakaofo hoku ngaohi e. Ko hoʻo ngaahi ngaue ko e koto fakaofo pe, pea ʻoku matuʻaki ʻilo ia ʻe hoku laumalie.” (Sāme 139:14) ʻIo, ʻoku ‘fakaofo hotau ngaohí’ pea mo hono maʻu ʻa e ngaahi meʻaʻofa mātuʻaki mahuʻinga hangē ko ia ko e mamata, fanongo, mo e malava fakaefakakaukaú. Ko ia ai, ʻikai ʻoku totonu ke tau moʻui ʻi he founga ko ia ʻe fakahīkihikiʻi ai hotau Tokotaha-Ngaohí? Naʻe leaʻaki ʻe Paula ʻa e fakakaukau meimei tatau ʻi he taimi naʻá ne tohi ai: “Pe ko hoʻomou kai, pe ko hoʻomou inu, pe ko hoʻomou fai ha meʻa, mou fai kotoa pe ke ongoongolelei ai ʻa e ʻOtua.”—1 Kolinito 10:31.

11 Te tau fai ʻa e meʻa kotoa pē ke ongoongo lelei ai ʻa Sihova kapau ʻoku tau ʻofa moʻoni ʻiate ia. Naʻe pehē ʻe Sīsū ko e ʻuluaki fekaú ʻeni: “Ke ofa kia Jihova ko ho Otua aki ho loto kotoa, bea mo ho laumalie kotoa, mo ho atamai kotoa, mo ho malohi kotoa.” (Maake 12:​30, PM; Teutalonome 6:5) ʻOku totonu moʻoni ke tau ʻofa kia Sihova mo fakahīkihikiʻi ia ʻi hono tuʻunga ko hotau Tokotaha-Ngaohí pea ko e Tokotaha-Foaki ʻo e “foaki lelei kotoabe moe foaki haohaoa kotoabe.” (Semisi 1:​17, PM; Aisea 51:13; Ngāue 17:28) He ko ē, ko ʻetau ngaahi mafai fakaefakaʻuhingá, ko ʻetau malava fakalaumālié, pea mo hotau mālohinga fakaesinó—kātoa hotau ngaahi angá mo e ngaahi malavá—ʻoku haʻu ia meia Sihova. ʻI hono tuʻunga ko hotau Tokotaha-Fakatupú, ʻokú ne taau ai ke tau ʻofaʻi mo fakahīkihikiʻi.

12. ʻOku anga-fēfē hoʻo ongoʻi fekauʻaki mo e ngaahi ngāue lahi ʻa Sihová pea mo e ngaahi lea ʻo e Sāme 40:5?

12 Ko e ngaahi ngāue lahi ʻa Sihová ʻokú ne ʻomai kiate kitautolu ʻa e ngaahi ʻuhinga taʻefaʻalaua ke tau ʻofa ai mo fakahīkihikiʻi ia! “E Jihova ko hoku Otua, oku lahi hoo gaahi gaue fakaofo aia kuo ke fai, mo ho finagalo lelei kiate kimautolu,” ko e hiva ia ʻa Tēvitá. “E ikai faa lau fakaholo ia kiate koe: kabau teu fie fakaha o lea ki ai, oku lahi aubito ia, e ikai faa laua.” (Sāme 40:​5, PM) Naʻe ʻikai malava ʻe Tēvita ke ne fakalau ʻa e kotoa ʻo e ngaahi ngāue fakaofo ʻa Sihová, pea ʻe ʻikai ke tau malava ʻe kitautolu foki. Ka ke tau fakahīkihikiʻi maʻu pē ʻa e ʻOtuá ʻi he taimi ʻoku tau fakatokangaʻi ai ha taha ʻo ʻene ngaahi ngāue lahí.

Ngaahi Ngāue ʻOku Felāveʻi mo e Taumuʻa Taʻengata ʻa e ʻOtuá

13. ʻOku anga-fēfē ʻa e fekauʻaki vāofi ʻetau ʻamanakí mo e ngaahi ngāue lahi ʻa e ʻOtuá?

13 Ko ʻetau ʻamanaki ki he kahaʻú ʻoku fekauʻaki vāofi ia mo e ngaahi ngāue lahi mo taau ke fakahīkihikiʻi ʻa ia ʻoku fekauʻaki mo e taumuʻa taʻengata ʻa e ʻOtuá. ʻI he hili ʻa e angatuʻu ʻi ʻĪtení, naʻe ʻomai ai ʻe Sihova ʻa e ʻuluaki kikite fonu ʻamanakí. ʻI hono fakahā ʻa e tautea ki he ngatá, naʻe pehē ʻe he ʻOtuá: “Te u ʻai ke mo fetāufehiʻa ʻaki, ʻa koe mo e fefine, pea ko ho hako mo hono hako; ʻe laiki ʻe ia ho ʻulu, pea te ke laiki ʻe koe ʻa hono muivaʻe.” (Senesi 3:15) Ko e ʻamanaki ki he Hako naʻe talaʻofa ʻo e fefiné naʻe nofo ia ʻi he loto ʻo e faʻahinga loto-tōnunga ʻo e tangatá ʻi he hili hono fakahoko ʻe Sihova ha ngāue lahi ʻaki hono fakahaofi ʻo Noa mo hono fāmilí ʻi he fuʻu Lōvai ʻi māmani lahí ʻa ē naʻá ne tafiʻi atu ʻa e māmani fulikivanú. (2 Pita 2:5) Ko e ngaahi talaʻofa fakaekikite ki he kau tangata pehē ʻo e tuí ʻo hangē ko ʻĒpalahame mo Tēvitá naʻe ʻomai ai ʻa e fakamaama lahi ange ki he meʻa ko ia ʻe fakahoko ʻe Sihova fakafou ʻi he Hako ko iá.—Senesi 22:​15-18; 2 Samiuela 7:12.

14. Ko e hā ʻa e fakatātā māʻolunga ʻo e ngaahi ngāue lahi ʻa Sihova maʻá e faʻahinga ʻo e tangatá?

14 Ko e fakahāhā māʻolunga ʻo Sihova ʻi he tuʻunga ko e tokotaha fakahoko ʻo e ngaahi ngāue lahi maʻá e faʻahinga ʻo e tangatá naʻe hoko ia ʻi he taimi naʻá ne foaki ai hono ʻAlo tofu-pē-taha-ne-fakatupú—ʻa e Hako naʻe talaʻofá, ʻa Sīsū Kalaisi—ko ha feilaulau huhuʻí. (Sione 3:16; Ngāue 2:​29-36) Naʻe tokonaki mai ʻe he huhuʻí ʻa e makatuʻunga ke fakalelei ai mo e ʻOtuá. (Mātiu 20:28; Loma 5:11) Naʻe fakatahatahaʻi mai ʻe Sihova ʻa e ʻuluaki faʻahinga naʻe fakaleleí ki he fakatahaʻanga Kalisitiané, ʻa ia naʻe fokotuʻu ʻi he Penitekosi 33 T.S. ʻI he tokoni ʻa e laumālie māʻoniʻoní, naʻa nau malangaʻi ai ʻa e ongoongo leleí ʻo mamaʻo atu mo mafola, ʻo fakahāhaaʻi ʻa e anga ʻo hono fakaava ʻe he pekia mo e toetuʻu ʻa Sīsuú ʻa e hala ki he faʻahinga talangofua ʻo e tangatá ke nau hokosia ʻa e ngaahi tāpuaki taʻengatá ʻi he malumalu ʻo e pule ʻa e Puleʻanga fakahēvani ʻo e ʻOtuá.

15. Kuo anga-fēfē ʻa e ngāue ʻa Sihova ʻi ha founga fakaofo ʻi hotau ʻahó?

15 ʻI hotau ʻahó, kuo ngāue ai ʻa Sihova ʻi ha founga fakaofo ke tānaki fakataha ʻa e kau Kalisitiane pani fakamuimuí. Kuo taʻotaʻofi ʻa e ngaahi matangi ʻo e fakaʻauhá ke fakaʻatā ʻa hono silaʻi ʻa e toenga ʻo e toko 144,000, ʻa ia te nau pule fakataha mo Kalaisi ʻi hēvaní. (Fakahā 7:​1-4; 20:6) Naʻe fakapapauʻi ʻe he ʻOtuá ke fakahaofi ʻa e kau Kalisitiane paní mei he nofo pōpula fakalaumālie ki “Babilone koe Lahi,” ko e ʻemipaea fakaemāmani ʻo e lotu loí. (Fakahā 17:​1-5, PM) Ko e fakahaofi ko ia ʻi he 1919 pea mo e maluʻi fakaʻotua naʻa nau hokosia talu mei aí kuó ne fakaʻatā ʻa e toenga ʻo e kau paní ke nau fai ʻa e hā? Ke nau ulo atu ʻi hono fai ha fakamoʻoni fakaʻosi ki muʻa ke fakangata ʻe Sihova ʻa e ngaahi meʻa ʻo e fokotuʻutuʻu fulikivanu ʻa Sētané ʻi he “mamahi lahi” ʻoku tuʻunuku vave mai.—Mātiu 24:21; Taniela 12:3; Fakahā 7:14.

16. Ko e hā ʻoku hoko ko ha ola ia ʻo e ngāue fakamalanga ʻo e Puleʻangá ʻi māmani lahi he lolotonga ní?

16 Kuo takimuʻa faivelenga ʻa e Kau Fakamoʻoni pani ʻa Sihová ʻi ha ngāue fakamalanga ʻo e Puleʻangá ʻi māmani lahi. Ko hono olá, ko e tokolahi fakautuutu ʻo e “fanga sipi kehe” ʻoku nau hoko ai he taimí ni ko e kau lotu ʻa Sihova. (Sione 10:16) ʻOku tau fiefia he ʻoku kei ʻatā ʻa e faingamālié ki he kau anga-vaivai ʻo e māmaní ke nau kau fakataha mo kitautolu ʻi hono fakahīkihikiʻi ʻa Sihová. Ko e faʻahinga ʻoku nau fai ha tali ki he fakaafe ke “haʻu” ʻoku nau ʻi he tuʻunga ai ke fakahaofi atu ʻi he fuʻu mamahi lahí, fakataha mo e ʻamanaki ko hono fakahīkihikiʻi ʻa Sihova ʻi he kotoa ʻo ʻitānití.—Fakahā 22:17.

Laui Afe ʻOku ʻAukolo ki he Lotu Moʻoní

17. (a) ʻOku anga-fēfē hono fakahoko ʻe Sihova ʻa e ngaahi ngāue lahi ʻi he fekauʻaki mo ʻetau ngāue fakamalangá? (e) ʻOku anga-fēfē hono lolotonga fakahoko ʻo e Sakalaia 8:23?

17 ʻOku lolotonga fakahoko ʻe Sihova ʻa e ngaahi ngāue lahi mo taau ke fakahīkihikiʻi ʻi he fekauʻaki mo ʻetau ngāue fakamalangá. (Maake 13:10) ʻI he ngaahi taʻu ki mui ní, kuó ne ‘fakaava ai ha matapā lahi ʻoku taki atu ki he ngāué.’ (1 Kolinito 16:​9, NW) Kuo ʻai ʻe he meʻá ni ke malava ai ʻa e ongoongo leleí ke fanongonongo ʻi he kotoa ʻo e ngaahi feituʻu lahi ʻa ia naʻe fakafepaki ai ki muʻa ʻa e ngaahi filí. Ko e tokolahi ko ia naʻa nau moʻui ki muʻa ʻi he fakapoʻuli fakalaumālié ʻoku nau lolotonga tali ʻa e fakaafe ke lotu kia Sihová. ʻOku nau fakahoko ʻa e ngaahi lea fakaekikité ni: “Ko e folofola eni ʻa Sihova Sapaoti: ʻi he taimi ko ia tokua, ʻe puke ʻe ha tuʻunga tangata ʻe toko hongofulu, mei he ngaahi lea kehekehe ʻo e ngaahi puleʻanga, ʻio te nau puke ki he kapaʻi kofu ʻo ha tangata Siu, heʻenau pehe, Te tau ō mo [e kakai ko] kimoutolu; he kuo mau fanongo ʻoku [ʻi he kakai ko] kimoutolu ʻa e ʻOtua.” (Sakalaia 8:23) Ko e “kakai” ko ʻení ko e kau Siu fakalaumālie, ko e toenga ʻi onopooni ʻo e kau Kalisitiane paní. Koeʻuhi ʻoku malava ʻe he hongofulú ke ne fakafofongaʻi ha tuʻunga kakato ʻo ha meʻa fakaemāmani, ko e “tuʻunga tangata ʻe toko hongofulu” ʻoku nau fakatātaaʻi ʻa e “fuʻu kakai lahi,” ʻoku ʻomai ke feohi fakataha mo e “Isileli faka-ʻOtua,” ʻa ia ʻoku faʻuʻaki kinautolu ʻa e “takanga pe taha.” (Fakahā 7:​9, 10; Kaletia 6:16) Ko ha fiefia lahi ē ke sio ki he fuʻu tokolahi ko ia he taimí ni ʻoku nau fai fakataha ʻa e ngāue toputapú ʻi he tuʻunga ko e kau lotu ʻa Sihova ko e ʻOtuá!

18, 19. Ko e hā ʻa e fakamoʻoni ʻoku tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻa e ngāue fakamalangá?

18 ʻOku tau fiefia he ko e laui mano—ko hono moʻoní, ko e laui kilu—ʻoku nau maʻu ʻa e lotu moʻoní ʻi he ngaahi fonua naʻe mātuʻaki puleʻi ki muʻa ʻe he lotu loí ʻa ia naʻe hā ngalingali ʻe ʻikai ʻaupito ke tali ʻe he kakaí ia ai ʻa e ongoongo leleí. Sio ki he tatau lolotonga ʻo e Yearbook of Jehovah’s Witnesses, pea fakatokangaʻi ʻa e ngaahi fonua he taimí ni ʻoku līpooti ai ʻa e kau malanga ʻo e Puleʻangá mei he toko 100,000 ki he meimei toko 1,000,000. Ko e fakamoʻoni mālohi ʻeni ʻoku lolotonga tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻa e ngāue fakamalanga ʻo e Puleʻangá.—Palovepi 10:22.

19 ʻI he tuʻunga ko e kakai ʻa Sihová, ʻoku tau fakahīkihikiʻi mo fakamālōʻia ʻetau Tamai fakahēvaní ʻi hono ʻomai kiate kitautolu ʻa e taumuʻa moʻoni ʻi he moʻuí, ʻo fakapaleʻi ʻa e ngāue ʻi heʻene ngāué, pea mo ha vakai māʻalaʻala atu ki he kahaʻú. ʻOku tau moʻui ʻo fakatuʻotuʻa vēkeveke atu ki hono fakahoko ʻo e kotoa ʻo e ngaahi talaʻofa fakaʻotuá pea ʻoku tau fakapapauʻi ke ‘tauhi kitautolu ʻi he ʻofa ʻa e ʻOtuá, ʻo tau nofo ʻaki tali ki he moʻui taʻengatá.’ (Siutasi 20, 21) He fiefia ē ko kitautolu ke sio ki hono fakahīkihikiʻi ʻe he fuʻu kakai lahí ʻa e ʻOtuá ʻa ia ʻoku nau toko 6,000,000 nai he taimí ni! ʻAki ʻa e tāpuaki hā mahino ʻa Sihová, ʻoku fokotuʻutuʻu maau ai ʻa e toenga ʻo e kau paní fakataha mo honau takanga ko e fanga sipi kehé ʻi he ngaahi fakatahaʻanga ʻe 91,000 nai ʻi he ngaahi fonua ʻe 235. Ko kitautolu kātoa ʻoku fafangaʻi fakalaumālie lelei fakafou ʻi he ngaahi feinga taʻetuku ʻa e “tamaioeiki agatonu mo boto.” (Mātiu 24:​45, PM) Ko ha kautaha fakateokalati fakalakalaka fakataha mo ʻene tokanga ʻofá ʻokú ne tokangaʻi ʻa e ngāue ʻo e Puleʻangá fakafou ʻi he ngaahi ʻōfisi vaʻa ʻe 110 ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. ʻOku tau fakamālō ʻi hono ueʻi ʻe Sihova ʻa e loto ʻo ʻene kakaí ke nau ‘fakaʻapaʻapa kiate ia ʻaki ʻenau koloá.’ (Palovepi 3:​9, 10) Ko hono olá, ʻoku hokohoko atu ʻetau ngāue fakamalanga ʻi māmani lahí, fakataha mo e ngaahi fale pulusi, ngaahi ʻapi Pēteli mo e ngaahi ʻapi misinale, ngaahi Fale Fakatahaʻanga, mo e ngaahi Holo ʻAsemipilī ʻoku langa ʻo fakatatau ki he fiemaʻú.

20. ʻOku totonu ke fēfē hono hanga ʻe he fakakaukau atu ki he ngaahi ngāue lahi mo taau ke fakahīkihikiʻi ʻa Sihová ʻo ueʻi kitautolú?

20 ʻOku taʻemalava kiate kitautolu ke tau lave ki he kotoa ʻo e ngaahi ngāue lahi mo taau ke fakahīkihikiʻi ʻa ʻetau Tamai fakahēvaní. Ka ʻe malava ʻe ha taha loto-totonu ke ne fakaʻehiʻehi mei he kau fakataha mo e fuʻu tokolahi ʻo e kau fakahīkihikiʻi ʻo Sihová? Ko hono moʻoní ʻoku ʻikai! Ko ia ai, tuku ki he kotoa ʻo e kau ʻofa ki he ʻOtuá ke nau kalanga fiefia: “Fakahīkihikiʻi ʻa Iā, ʻe kimoutolu ngaahi kakai! Fakahīkihikiʻi ʻa Sihova mei he ngaahi langí, fakahīkihikiʻi ia ʻi he ngaahi potu māʻolungá. Fakahīkihikiʻi ia, ʻe kimoutolu kotoa ko ʻene kau ʻāngeló . . . , ʻe kimoutolu kau talavou pea pehē kiate kimoutolu kau finemui, ʻe kimoutolu kau tangata taʻumotuʻa fakataha mo e tamaiki. Tuku ke nau fakahīkihikiʻi ʻa e huafa ʻo Sihová, he ko hono huafá pē ʻoku māʻolunga taukakapá. Ko hono ngeiá ʻoku māʻolunga hake ia ʻi he māmaní mo hēvani.” (Sāme 148:​1, 2, 12, 13, NW) ʻIo, ʻi he taimí ni pea taʻengata, ʻai ke tau fakahīkihikiʻi ʻa Sihova koeʻuhi ko ʻene ngaahi ngāue lahí!

ʻE Anga-Fēfē Haʻo Tali?

• Ko e hā ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi ngāue ʻa Sihova ʻoku taau ke fakahīkihikiʻí?

• Ko e hā ʻokú ke ongoʻi ai ʻoku ueʻi koe ke ke fakahīkihikiʻi ʻa Sihová?

• ʻOku anga-fēfē ʻa e felāveʻi ʻetau ʻamanakí mo e ngaahi ngāue lahi ʻa e ʻOtuá?

• ʻOku anga-fēfē hono fakahoko ʻe Sihova ʻa e ngaahi ngāue ʻoku taau ke fakahīkihikiʻí ʻi he fekauʻaki mo e ngāue fakamalanga ʻo e Puleʻangá?

[Fakatātā ʻi he peesi 10]

ʻOkú ke kau loto-moʻoni ʻi he ngaahi hiva ʻo e fakahīkihiki kia Sihová?

[Fakatātā ʻi he peesi 13]

ʻOku tau fiefia he ʻoku kei ʻatā ʻa e faingamālié ki he kau anga-vaivaí ke nau kau mo kitautolu ʻi hono fakahīkihikiʻi ʻa Sihová

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share