Ko e Ngaahi Tuʻunga ʻa Hai ʻE Lava Ke Ke Falala Ki Aí?
Ko ha tokotaha ʻaʻahi ʻi he ʻuluaki taimí ki ʻAfilika naʻá ne fieʻilo ʻi heʻene mamata ki ha tangata naʻe tuʻu hangatonu ʻi he veʻe halá. Naʻá ne fakatokangaʻi atu ʻi he ngaahi miniti siʻi kotoa pē, naʻe fakatolopī ai ʻe he tangatá ʻa hono ongo vaʻé pea ngaʻunu mātuʻaki siʻisiʻi ki he tafaʻaki ʻe tahá lolotonga ia ʻoku kei tuʻu hangatonu pē. Ki mui pē ai naʻe toki ʻiloʻi ʻe he tokotaha ʻaʻahí ʻa e ʻuhinga naʻe ngaʻunu pehē ai ʻa e tangatá. Ko hono moʻoní, naʻá ne feinga ke nofo maʻu ʻi he malumalu ʻo ha fuʻu pou telefoni. Naʻe ngaʻunu māmālie ʻa e ʻatá ʻi he maliu ʻa e tuʻunga ʻo e laʻaá ʻi he efiafí.
ʻI HE hangē ko e ʻata ko ia naʻe ʻomai ʻe he laʻaá, ko e ngaahi meʻa ʻa e tangatá pea mo ʻene ngaahi tuʻungá ʻoku femaliuaki ai pē mo feliliuaki. ʻI hono kehé, ko Sihova ko e ʻOtuá, ʻa e “Tamai oe gaahi māma,” ʻoku taʻefeliliuaki. “Aia,” ko e tohi ia ʻa e ākonga ko Sēmisí, “oku ikai i ai ha fetooaki, be koe ata oe feliliuaki.” (Semisi 1:17, PM) Ko e palōfita Hepelū ko Malakaí naʻá ne lēkooti ʻa hono talaki ʻe he ʻOtuá tonu: “Ko Sihova au, ʻoku ʻikai te u liliu.” (Malakai 3:6) Naʻe pehē ʻe he ʻOtuá, ki he puleʻanga ʻo ʻIsilelí ʻi he ngaahi ʻaho ʻo ʻAiseá: “ʻO aʻu ki hoʻomou motuʻa ka ko au ai pe, pea ko au te u fafa ʻo aʻu ki hoʻomou ʻuluhiná: ko au kuo u fai.” (Aisea 46:4) Ko ia ai, ko e ngaʻunu ʻa e taimí ʻoku ʻikai ke liliu ai ʻa e tuipau ki he ngaahi talaʻofa ʻa e Māfimafi-Aoniú ʻa ia ʻoku lava ke tau maʻú.
Ko ha Lēsoni mei he Laó
Hangē ko e alafalalaʻanga mo taʻefeliliuaki ʻa e ngaahi talaʻofa ʻa Sihová, ʻoku pehē tofu pē mo ʻene ngaahi tuʻunga ki he tonú mo e halá. Te ke falala ki ha mēsianiti ʻokú ne ngāueʻaki ʻa e seti ʻe ua ʻo e fua mamafá, ʻa ia ko e taha pē ai ʻoku tonú? ʻIkai ʻaupito. ʻOku pehē pē, “ko e meʻafua kākā ʻoku fakaliliʻa ki ai ʻa Sihova: ka ko e meʻa-fakamamafa ʻoku kakato, ko hono mamana ia.” (Palovepi 11:1; 20:10) ʻI he Lao naʻá ne ʻoange ki he kau ʻIsilelí, naʻe fakakau ai ʻe Sihova ʻa e fekau ko ení: “ʻE ʻikai te mou fai taʻe totonu ʻi he fakamāu, ʻi he fua fakalōloa, mo e fua mamafa, pea mo e fua efu. ʻE totonu hoʻomou fua-tautau, totonu hoʻomou meʻa fakamamafa, totonu hoʻomou efa, pea totonu hoʻomou kalani: ko Sihova au ko homou ʻOtua, ʻa ia naʻaku ʻomi kimoutolu mei he fonua ko Isipite.”—Livitiko 19:35, 36.
Ko e talangofua ki he fekau ko iá naʻe ʻomai ai ki he kau ʻIsilelí ʻa e hōifua ʻa e ʻOtuá pea pehē ki he ngaahi ʻaonga fakamatelie lahi. ʻI he tuʻunga meimei tatau, ko e pipiki ki he ngaahi tuʻunga taʻefeliliuaki ʻa Sihová, ʻo ʻikai ngata pē ʻi he ngaahi fua mamafá mo e ngaahi fuá ka ʻi he tafaʻaki kotoa pē ʻo e moʻuí, ʻoku iku ia ki he ngaahi tāpuaki maʻá e tokotaha lotu ʻoku falala kiate iá. ʻOku talaki ʻe he ʻOtuá: “Ko au Sihova ko ho ʻOtua, ʻoku ou ako koe ke fai meʻa ʻaonga, ʻoku ou tataki koe ʻi he hala ʻoku totonu ke ke fou ai.”—Aisea 48:17.
Ko e Hā ʻOku Hōloa Ai ʻa e Ngaahi Tuʻunga ʻi he ʻAho Ní?
ʻOku fakahaaʻi mai ʻe he Tohitapú ʻa e ʻuhinga ki he ngaahi tuʻunga tōlalo ʻi he ʻaho ní. Ko e tohi fakaʻosi ʻo e Tohitapú, ʻa e Fakahaá, ʻoku fakamatala ai ki ha tau ʻi hēvani, ʻa ia ko hono olá kuo uesia ai ʻa e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá ʻo aʻu mai ki he ʻahó ni. Naʻe tohi ʻa e ʻapositolo ko Sioné: “Naʻe hoko ha tau ʻi he langi: ko Maikeli mo ʻene kau ʻangelo naʻa nau fai tau mo e Talakoni, pea naʻe tau ʻa e Talakoni mo ʻene kau ʻangelo aʻana, ka naʻe ʻikai te nau lava; ʻio, naʻe ʻikai kei maʻu hanau potu ʻi he langi. Pea naʻe kapusi ʻa e Talakoni lahi, ʻa ia ko e Ngata ʻo ono ʻaho, ʻa e toko taha ʻoku ui ko e Tevolo mo Setane, ʻa e toko taha ʻoku ne kākāʻi ʻa mamani kātoa: naʻe li ia ki mamani, pea li mo ia ʻene kau ʻangelo.”—Fakahā 12:7-9.
Ko e hā leva ʻa e ola ʻo e tau ko iá? Naʻe hoko atu ʻa Sione: “Ko ia mou fiefia ʻa e ngaahi langi, mo kimoutolu ʻoku nofo tapanekale ʻi ai. Ka ʻoiaue ʻa e fonua mo e tahi! He kuo hoko hifo ʻa e Tevolo kiate kimoua, ʻoku ne ʻita lahi, ko ʻene ʻilo, ʻoku toesiʻi pe hono taimi.”—Fakahā 12:12.
Ko e “ʻoiaue ʻa e fonua” naʻe hoko mai ia ʻi he mapuna hake ʻa e Tau I ʻa Māmaní ʻi he 1914 pea fakangata ai ha kuonga ʻo e ngaahi tuʻunga mātuʻaki kehe mei he tuʻunga ko ia ʻo e ʻaho ní. “Ko e Tau Lahi ʻo e 1914-1918 ʻoku nofo ia hangē ha laine taʻofi ʻokú ne vaheʻi ʻa e taimi ko iá mei hoʻotautolú,” ko e fakamatala ia ʻa e faihisitōlia ko Barbara Tuchman. “ʻI hono tāmateʻi ʻa e ngaahi moʻui lahi ʻa ia naʻe mei ʻaonga ʻi he ngaahi taʻu hoko atu aí, ʻi hono fakaʻauha ʻa e ngaahi tui, liliu ʻa e ngaahi fakakaukaú, tuku mai ʻa e ngaahi kafo taʻealafaitoʻo ʻo e loto-mamahí, naʻe fakatupu ai ha liliu fakaesino pea pehē ki he fakaʻatamai ʻi he vahaʻa ʻo e ongo ʻēpokí.” ʻOku fakahaaʻi ʻa e fakakaukau tatau mo ia ʻe he kaungā faihisitōlia ko Eric Hobsbawm: “Talu mei he 1914, mo e eʻa ha hōloa mei he ngaahi tuʻunga naʻe vakai ki ai he taimi ko iá ʻoku totonu ʻi he ngaahi fonua langalanga haké . . . ʻOku ʻikai faingofua ke mahinoʻi ʻa e tuʻunga ʻo e ngaʻunu vave taʻelavameʻa, ʻo toe foki ki he meʻa naʻe mei ui ʻe heʻetau fanga kui ʻi he senituli hono tahahivá ko e ngaahi tuʻunga fakapāpeliané.”
ʻI heʻene tohi ko e Humanity—A Moral History of the Twentieth Century, ʻoku pehē ai ʻe he tokotaha faʻu-tohi ko Jonathan Glover: “Ko e tafaʻaki ʻe taha ʻo hotau taimí ko e mole atu ko ia ʻa e lao fakaeʻulungāngá.” Neongo ʻokú ne veiveiua fekauʻaki mo ha lao fakaeʻulungaanga mei ha matavai mei tuʻa koeʻuhi ko e hōloa ʻa e lotu ʻi he māmani Uēsité, ʻokú ne fakatokanga mai: “Ko e faʻahinga ko ia ʻo kitautolu ʻoku ʻikai ke tui ki ha lao fakaeʻulungaanga fakalotú ʻe kei fakahohaʻasi ai pē ʻi heʻene mole atú.”
Ko e lavakiʻi ʻi he lolotongá ni ʻo e falalá—tatau ai pē ʻi he komēsialé, politikí, pe lotú pe naʻa mo e ngaahi vahaʻangatae fakafoʻituituí mo fakafāmilí—pea mo e ngaahi nunuʻa fakalilifú ko e konga ia ʻo e faʻufaʻu fulikivanu ʻa e Tēvoló ke ʻomai ai ʻa e mala ki he kau nofo ʻi he māmaní. ʻOku fakapapauʻi ʻe Sētane ke faitau ki he ngataʻangá pea ke fakaʻauha fakataha mo ia ʻa e faʻahinga kotoa ʻoku nau feinga ke moʻuiʻaki ʻa e ngaahi tuʻunga ʻa e ʻOtuá.—Fakahā 12:17.
ʻOku ʻi ai ha haoʻanga, ha fakaleleiʻanga ki he mālohi ʻo hono lavakiʻi ʻo e falalá? ʻOku tali ʻe he ʻapositolo ko Pitá: “ʻI he funga ʻo e talaʻofa ʻa [e ʻOtuá] ʻoku tau ʻamanaki ki ha ngaahi langi foʻou mo ha fonua foʻou, ʻa ia ʻoku nofoʻanga ai ʻa maʻoniʻoni.” (2 Pita 3:13) ʻOku lava ke tau falala ki he talaʻofa ko iá koeʻuhi ʻoku ʻikai ngata pē ʻi hono maʻu ʻe he ʻOtuá ʻa e mālohi ke fakahokoʻaki ʻa ʻene taumuʻá ka ʻokú ne toe fakapapauʻi ʻa hono fakahokó. Fekauʻaki mo ha ‘lea pē ʻoku ʻalu atu mei hono ngutú’ ʻoku talaki ʻe Sihova: “ʻE ʻikai foki ngeʻesi mai, kaeʻoua ke ne fai ʻa e meʻa ne u loto ki ai, mo fakaaʻu ʻa e meʻa ne u fekau atu ai ia.” Ko ha talaʻofa falalaʻanga moʻoni!—Aisea 55:11; Fakahā 21:4, 5.
Moʻuiʻaki ʻa e Ngaahi Tuʻunga ʻa e ʻOtuá
ʻI ha māmani ʻo e ngaahi tuʻunga fetōʻaki mo hōloá, ʻoku feinga ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ke moʻuiʻaki ʻa e ngaahi tuʻunga ʻo e ʻulungaanga ʻoku ʻomai ʻe he Tohitapú. Ko hono olá, ʻoku nau tuʻu mavahe ai mei he tokolahi tahá, pea ʻoku faʻa tohoakiʻi mai ʻe he meʻá ni ʻa e tokanga—pea mo e luma—ʻa e niʻihi kehé.
ʻI ha fakataha-lahi ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi Lonitoni, naʻe ʻeke ai ki ha tokotaha fakafofonga ʻe ha faiongoongo TV pe ko e kau Kalisitiane moʻoni ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Naʻá ne tali ange: “ʻIo, ʻoku mātuʻaki pehē koeʻuhi ko Sīsū ʻa homau tokotaha tā sīpingá. ʻOku lahi ʻa e siokita ʻi he māmaní, pea ʻoku mau hangataha ai kia Sīsū Kalaisi ko ia ʻa e halá, ʻa e moʻoní, pea mo e moʻuí. ʻOku mau tui ko e ʻAlo ia ʻo e ʻOtuá, ʻo ʻikai ko ha konga ʻo ha Tolu-Tahaʻi-ʻOtua, ko ia ko ʻemau mahinoʻi ʻa e Tohitapú ʻoku kehe ia mei he mahino ʻa e lotu anga-mahení.”
ʻI he taimi naʻe fakamafola ai ʻa e fakaʻekeʻeké ʻi he televīsone BBC, naʻe fakaʻosiʻaki ʻe he tokotaha faiongoongó ʻa e polokalamá ʻaki ʻene pehē: “Kuó u ako ha meʻa lahi ange fekauʻaki mo e ʻuhinga ʻoku tukituki mai ai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi hotau matapaá. Pea ʻoku ʻikai te u tui kuó u sio ki ha kakai ʻe toko 25,000 ne nau mātuʻaki teuteu lelei pea mātuʻaki ʻulungaanga lelei ʻoku nau fakataha kotoa ʻi ha feituʻu pē ʻe taha ʻi he taimi tatau.” Ko ha fakamoʻoni lelei moʻoni ē mei ha tokotaha mamata mei tuʻa ki he fakapotopoto ʻo e nōfoʻi ʻi he ngaahi tuʻunga taʻefeliliuaki ʻa e ʻOtuá!
Neongo ʻe talitekeʻi nai ʻe he niʻihi ʻa e fakakaukau ke moʻuiʻaki ʻa e ngaahi tuʻunga ʻoku ʻikai ko e fokotuʻu pē ʻe kinautolú, ʻoku mau fakalotolahiʻi koe ke ke sio ki hoʻo Tohitapú pea ako ʻa e ngaahi tuʻunga ʻa e ʻOtuá. Kae ʻoua ʻe fiemālie ʻi hano sivisiviʻi pē ʻa e meʻa ʻoku hā ki tuʻá. Muimui ʻi he enginaki ʻa e ʻapositolo ko Paulá: “Ke ʻoua naʻa mou tuku ke fakaangatatau kimoutolu ki he maama ko eni: kae tuku ke fai ai pe homou liliu, he fakafoʻou ʻo homou ʻatamai, ke mou sivi ʻo ʻilo pe ko e ha ʻa e finangalo ʻo e ʻOtua, ʻa e meʻa ʻoku lelei, ʻa e meʻa te ne hōifua ai, ʻa e meʻa ʻoku haohaoa.” (Loma 12:2) ʻAʻahi ki he Fale Fakatahaʻanga ʻi ho feituʻú, pea feinga ke ʻiloʻi ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻi aí. Te ke ʻilo ai ko e faʻahinga anga-maheni pē kinautolu ʻa ia ʻoku tuku ʻenau falalá ki he ngaahi talaʻofa ʻi he Tohitapú pea ʻoku nau fakahāhā ʻenau tuipau ki he ʻOtuá ʻaki ʻenau feinga ke moʻuiʻaki ʻa ʻene ngaahi tuʻungá.
Ko e pipiki ki he ngaahi tuʻunga taʻeliliu mo falalaʻanga ʻa e ʻOtuá ʻi hoʻo moʻui fakafoʻituituí te ne ʻomai papau kiate koe ʻa e ngaahi tāpuaki. Tokanga ki he fakaafe tonu ʻa e ʻOtuá: “Taumaiā naʻa ke tokanga ki heʻeku ngaahi tuʻutuʻuni! pehe kuo hange ha vaitafe hoʻo fiemalie, pea ko hoʻo maʻoniʻo[n]i hange ko e ngaahi peau ʻo e tahi.”—Aisea 48:18.
[Fakatātā ʻi he peesi 5]
ʻI he ʻahó ni, ʻoku ʻi ai hano lavakiʻi ʻo e falalá ʻi he komēsialé, politikí, lotú mo e ngaahi vahaʻangatae fakafāmilí