LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w01 7/1 p. 24-30
  • Naʻa Mau ʻAhiʻahiʻi ʻa Sihova

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Naʻa Mau ʻAhiʻahiʻi ʻa Sihova
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2001
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Muʻaki Fetuʻutaki mo e Kau Ako Tohitapú
  • Ko Hono Maʻu ʻa e Moʻoní ʻi he Fanga Kiʻi Tohi ko Iá
  • Fakapapauʻi ke Hoko ko ha Tāimuʻa
  • “Te U ʻAhiʻahiʻi ʻa Sihova”
  • Kau Tāimuʻa Makehe Lolotonga ʻa e Tau II ʻa Māmaní
  • ʻAi ke Mafamafatatau ʻa e Fāmilí mo e Ngāue Fakafaifekaú
  • Ngaahi Lēsoni Kuo Ako ʻi he Faai Mai ʻa e Ngaahi Taʻú
  • Ko e ʻOtuá ke Tukuakiʻi ki Heʻetau Ngaahi Palopalemá?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2004
  • Ko e Ngaahi Tāpuaki ʻo e Ngāue Fakafaifekau Tāimuʻá
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1997
  • Fakaivimālohiʻi ʻe he Ngāue Tāimuʻá Hotau Vahaʻangatae mo e ʻOtuá
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2013
  • FOUNGA HONO FAKAFUO ʻE HE FAKATAHA-LAHI ʻE TOLU ʻA ʻEKU MOʻUÍ ●
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2009
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2001
w01 7/1 p. 24-30

Talanoa ki he Moʻuí

Naʻa Mau ʻAhiʻahiʻi ʻa Sihova

FAKAMATALA FAI ʻE PAUL SCRIBNER

“Mālō ʻetau maʻu e pongipongí ni, Mrs. Stackhouse. ʻOku ou hiki ʻa e ngaahi ʻota ki he keke Toetuʻú he pongipongí ni, pea ʻoku ou tui te ke fiefia ke ʻota ha taha maʻa ho fāmilí.” Ko e konga ki muʻa ia ʻo e faʻahitaʻu failau ʻo e 1938, pea naʻá ku ʻi Atco, New Jersey, U.S.A., ʻo talanoa ki he taha ʻo e kau kasitomā lelei taha ʻi heʻeku tukuʻanga fakatau pau maʻá e Kautaha Taʻo Meʻa Lahi. ʻI heʻeku ʻohovalé naʻe ʻikai ke tali ʻe Mrs. Stackhouse ʻa ʻeku tuʻuakí.

“ʻOKU ʻikai ke u tui te u mahuʻingaʻia,” ko ʻene leá ia. “ʻOku ʻikai te mau kātoangaʻi ʻa e Toetuʻú.”

Sai, naʻe veiveiua ʻeku fakakaukaú. Ko e ʻikai koā ke nau kātoangaʻi ʻa e Toetuʻú? Ko e moʻoni, ko e ʻuluaki lao ʻo e fakatau atú ko e pehē ko ia ʻoku tonu maʻu pē ʻa e kasitomaá. Ko e hā leva te u faí? “Ko eni,” ko ʻeku lea fakatoʻotoʻá atu ia, “ko ha foʻi keke ifo ʻaupito ia, pea ʻoku ou ʻiloʻi ʻokú ke saiʻia heʻemau koloá. ʻIkai ʻokú ke tui ʻe fiefia ai ho fāmilí neongo kapau ʻoku ʻikai, ʻā, te ke kātoangaʻi ʻe koe ʻa e Toetuʻú?”

“ʻOku ʻikai te u tui ki ai,” ko ʻene toe leá mai ia, “ka naʻá ku fakataumuʻa ke u lea atu kiate koe ʻo fekauʻaki mo ha meʻa, Mr. Scribner, pea mahalo pē ko ha faingamālie lelei eni ke ta talanoa ai.” Naʻe hanga ʻe he fetalanoaʻaki ko iá ʻo liliu fakaʻaufuli ʻa ʻeku moʻuí! Ko Mrs. Stackhouse, ko ha mēmipa ia ʻo e Kautaha (pe fakatahaʻanga) Berlin, New Jersey, ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, naʻá ne fakamatalaʻi ʻa e tupuʻanga ʻo e kātoanga Toetuʻú peá ne ʻomai kiate au ʻa e kiʻi tohi ʻe tolu. Ko honau ngaahi kaveingá ko e Safety, Uncovered, pea mo e Protection. Naʻá ku ʻalu ki ʻapi mo e fanga kiʻi tohí, ʻi he fieʻilo ka naʻá ku kiʻi manavasiʻi. Naʻe ʻi ai ʻa e meʻa meimei tatau mo e meʻa naʻe leaʻaki ʻe Mrs. Stackhouse, ko e meʻa ia ʻi heʻeku kei siʻí.

Muʻaki Fetuʻutaki mo e Kau Ako Tohitapú

Naʻe fāʻeleʻi au ʻi Sanuali 31, 1907, pea ʻi he 1915, ʻi heʻeku taʻu valú, naʻe mate ai ʻeku tamaí ʻi he kanisaá. Naʻe tupu mei ai, ʻa ʻeku ʻalu mo e fineʻeikí ke nofo mo ʻene ongo mātuʻá ʻi ha fuʻu fale lahi ʻi Malden, Massachusetts. Ko Benjamin Ransom, ʻa ʻeku faʻētangatá, pea mo hono uaifí naʻá na nofo foki mo kinaua ʻi ai, ʻi he fungavaka hono tolú. Naʻe feohi ʻa e faʻētangata ko Ben mo e Kau Ako Tohitapu Fakavahaʻapuleʻangá, ko hono ui ia he taimi ko iá ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, talu mei he ki muʻa ke ʻosi ʻa e senituli 19. Naʻá ku saiʻia ʻaupito ʻi he faʻētangata ko Ben, ka ko e toenga ʻo e fāmili ʻo e fineʻeikí, ʻa ia naʻa nau Metotisí, naʻa nau fakakaukau naʻá ne faikehe. ʻI ha ngaahi taʻu ki mui ai, ki muʻa ke ne veteʻi iá, naʻe lavameʻa ʻa hono uaifí ʻi hono ʻave taimi nounou ia ki ha fale ʻatamai vaivai koeʻuhi ko ʻene ngaahi tui fakalotú! Koeʻuhi naʻe vave hono ʻiloʻi ʻe he kau toketā ʻi he falemahakí naʻe ʻikai ha meʻa ʻe fehālaaki ʻi he ʻatamai ʻo e faʻētangata ko Ben, naʻa nau tukuange ia fakataha mo e kole fakamolemole.

Naʻe ʻave au ʻe he faʻētangata ko Ben ki he ngaahi fakataha ʻa e Kau Ako Tohitapu Fakavahaʻapuleʻangá ʻi Boston, tautefito ʻi he taimi naʻe ʻi ai ai ha kau malanga ʻaʻahi pe ko ha ngaahi meʻa makehe naʻe hoko. ʻI he taimi ʻe taha, ko e tokotaha malanga ʻaʻahí naʻe ʻikai ko ha toe taha ka ko Charles Taze Russell, ʻa ia naʻá ne tokangaʻi ʻa e ngāue fakamalangá ʻi he ngaahi ʻaho ko iá. ʻI he taimi ʻe taha, ko e meʻa makehe naʻe hokó ko ha fakaʻaliʻali ʻo e “Tulama-ʻAta ʻo e Fakatupú.” Neongo ko e 1915 ia, ʻoku aʻu ki he ʻahó ni ʻa ʻeku kei manatuʻi lelei pē ʻa e fakatātā ʻo hono ʻave ʻe ʻĒpalahame ʻa ʻAisake ki he moʻungá ke foaki ai ia ko ha feilaulaú. (Senesi, vahe 22) ʻOku ou kei lava pē ʻo sio ki he faai hake ʻa ʻĒpalahame mo ʻAisake ʻi he moʻungá mo ha fatunga fefie, ʻi he falala kakato ʻa ʻĒpalahame kia Sihová. Koeʻuhi ko e tamasiʻi tamai-mate au, naʻe maongo ʻaupito ia kiate au.

Naʻe hiki leva ʻa e faʻētangata ko Ben mo hono uaifí ki Maine, pea naʻe toe mali ʻa e fineʻeikí ʻo ma hiki ai ki New Jersey. Ko ia, naʻe ʻikai toe lahi haʻaku sio ki he faʻētangata ko Ben ʻi ha taimi fuoloa. Lolotonga ʻa hoku taʻu hongofulu tupú ʻi New Jersey, naʻá ku fetaulaki ai mo Marion Neff, ko e taha ia ʻo e fānau ʻe toko valu ʻi ha fāmili Pelesipeteliane naʻá ku fiefia ʻi he ʻaʻahi ki aí. Naʻá ku fakamoleki ʻa e ngaahi efiafi Sāpate lahi ʻi he fāmili ko iá mo e kulupu toʻutupu ʻa honau siasí ʻo faifai pē peá u hoko ai ko ha Pelesipeteliane. Neongo ia, ko e niʻihi ʻo e ngaahi meʻa naʻá ku ako ʻi he ngaahi fakataha ʻa e Kau Ako Tohitapú naʻe kei nōfoʻi pē ia ʻi heʻeku fakakaukaú. Naʻá ku mali mo Marion ʻi he 1928, pea ko ʻema ongo tamaiki fefiné, ʻa Doris mo Louise, naʻe fāʻeleʻi kinaua ʻi he 1935 mo e 1938. ʻI he ʻi ai ha leka mo ha tokotaha toki fāʻeleʻi foʻou ʻi he fāmilí, naʻá ma fakatou ongoʻi ai ha fiemaʻu ki ha tataki fakalaumālie ʻi hono ʻohake homa fāmilí.

Ko Hono Maʻu ʻa e Moʻoní ʻi he Fanga Kiʻi Tohi ko Iá

Naʻá ku kumi mo Marion ki ha siasi ke ma kau ki ai pea fokotuʻu ai haʻama palani. ʻI he Sāpate taki taha naʻá ma taufetongi ai, ko e taha ʻo kimaua naʻe nofo ia ʻi ʻapi mo e fānaú lolotonga ia naʻe ʻaʻahi ʻa e tokotaha ʻe tahá ki ha siasi naʻe fai ki ai ʻa e ʻamanekiná. ʻI he Sāpate ʻe taha ko e taimi ia ʻo Marion ke nofo ai ʻi ʻapí, ka naʻá ku tala ange te u toʻo-tama au koeʻuhi ke u lava ʻo lau ʻa e kiʻi tohi ko e Safety, ʻa e ʻuluaki ʻi he tohi ʻe tolu naʻe ʻomai kiate au ʻe Mrs. Stackhouse. ʻI heʻeku kamatá pē, naʻe ʻikai te u lava ʻo toe tuku ia ki lalo! Naʻá ku hoko ai ʻo tuipau lahi ange kuó u maʻu ha meʻa ʻe ʻikai lava ia ke ʻomai ʻe ha siasi. Naʻe hoko ʻa e meʻa tatau ʻi he uike hono hokó, pea naʻá ku loto-lelei ai ke toʻo-tama lolotonga ʻa ʻeku lau ʻa e kiʻi tohi hono uá, ʻa e Uncovered. Ko e meʻa naʻá ku laú naʻe kiʻi hā ngali ongo maheni ia. Ko e meʻa nai eni naʻe tui ki ai ʻa e faʻētangata ko Ben? Naʻe ongoʻi ʻe homau fāmilí naʻe fakasesele ʻa e lotu naʻá ne kau ki aí. Ko e hā nai ʻa e fakakaukau ʻa Marion? Naʻe ʻikai fiemaʻu ke u hohaʻa. ʻI heʻeku foki mai ki ʻapi mei he ngāué ʻi ha ngaahi ʻaho siʻi hili hono lau ʻa e Uncovered, naʻe fakaʻohovaleʻi au ʻe Marion ʻaki ʻene pehē mai, “Naʻá ku lau ʻa e fanga kiʻi tohi naʻá ke ʻomai ki ʻapi ní. ʻOku fakamānako moʻoni.” Ko ha meʻa fakafiefia ia!

ʻI mui ʻi he fanga kiʻi tohí naʻe ʻi ai ʻa e fakamatala fekauʻaki mo e tohi naʻe toki tukuange mai ko e Enemies, ko hano fakaeʻa kakaha ia ʻo e lotu loí. Naʻá ma fakapapauʻi ke maʻu ia. Kae kehe, ki muʻa ke ʻave ʻema kolé ʻi he meilí, naʻe tukituki mai ha tokotaha Fakamoʻoni ʻi homa matapaá ʻo tuʻuaki mai kiate kimaua ʻa e tohi tofu pē ko iá. Naʻe fakahoko ai ʻema fakapapaú. Naʻe ʻikai te ma toe ʻaʻahi ki ha ngaahi siasi pea kamata leva ke ma ʻalu ki he ngaahi fakataha ʻa e Kautaha ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi Camden, New Jersey. ʻI he ngaahi māhina siʻi pē ki mui ai, ʻi he Sāpate, 31 ʻo Siulai, 1938, ko ha kulupu ʻo e toko 50 nai ʻo kimautolu naʻa mau fakataha ʻi he konga ʻapi ʻo Tuofefine Stackhouse—ʻi he fale ʻa ia naʻá ku feinga ke fakatau ki ai ʻa e keke Toetuʻú—ʻo fanongo ki ha malanga ʻa Fakamaau Rutherford naʻe hiki ʻo fekauʻaki mo e papitaisó. Hili iá naʻa mau fetongi homau valá ʻi he falé, pea ko e toko 19 ʻo kimautolu naʻa mau papitaiso ʻi ha kiʻi vai ofi mai ai.

Fakapapauʻi ke Hoko ko ha Tāimuʻa

Taimi nounou hili ʻeku papitaisó, ko e taha ʻo e fanga tuofāfine ʻi he kautahá naʻá ne talanoa mai kiate au fekauʻaki mo e kakai naʻe ui ko e kau tāimuʻá, ʻa ia naʻa nau ʻai ʻa e ngāue fakafaifekau ki he kakaí ko ʻenau ngāue tefitó ia. Naʻe vave ʻa ʻeku fieʻiló pea ʻikai fuoloa naʻá ku ʻiloʻi ha fāmili ko e kau tāimuʻa kotoa. Ko ha tangata taʻumotuʻa, ko Tokoua Konig, ko hono uaifí, mo hono ʻofefine kuo fuʻu lahí ko e kau tāimuʻa kotoa kinautolu ʻi ha fakatahaʻanga hoko mai. ʻI he hoko ko e tamai ʻo ha fāmili kei talavoú, naʻe maongo kiate au ʻa e fiefia lahi naʻe maʻu ʻe he fāmili Konig ʻi he ngāue fakafaifekaú. Naʻá ku faʻa afe atu, ʻo tau ʻeku loli fakatau keké, pea fakamoleki ha taimi mo kinautolu ʻi he ngāue fakafaifekau fale-ki-he-falé. Naʻe vave ʻa ʻeku loto ke u tāimuʻá. Ka ʻe anga-fēfē? Naʻe ʻi ai ʻeku ongo tamaiki iiki mo Marion, pea naʻe fiemaʻu ʻa e taimi lahi ki heʻeku ngāué. Ko hono moʻoní, ʻi he kamata ʻi ʻIulope ʻa e Tau II ʻa Māmaní pea tokolahi ange ʻa e kau talavou ʻa ia naʻa nau kau ki he tuʻunga fakakautaú ʻi he ʻIunaite Seteté, naʻe ʻi ai ʻa e ngāue lahi ange kiate kimautolu naʻe toe ʻi he ngaahi ngāue fakasiviliané. Naʻe fakalotoʻi au ke toe fakalahi mai mo ha ngaahi tukuʻanga fakatau pau lahi ange, pea naʻá ku ʻiloʻi ʻe ʻikai ʻaupito lava ke u tāimuʻa ʻi he taimi-tēpile ko iá.

ʻI heʻeku talanoa kia Tokoua Konig fekauʻaki mo ʻeku holi ke tāimuʻá, naʻá ne pehē mai: “Hanganaki ngāue mālohi pē ʻi he ngāue ʻa Sihová, pea tuku hoʻo taumuʻá kiate ia ʻi he lotu. Te ne tokoniʻi koe ke ke aʻusia ia.” Naʻe laka hake ʻi ha taʻu, ʻa ʻeku hanganaki fai ʻa e meʻa pē ko iá. Naʻá ku faʻa fakakaukauloto ki he ngaahi konga Tohitapu hangē ko e Mātiu 6:​8, ʻa ia ʻokú ne fakapapauʻi mai kiate kitautolu ʻoku ʻafioʻi ʻe Sihova ʻetau ngaahi fiemaʻú naʻa mo e ki muʻa ke tau kole kiate iá. Pea naʻá ku hanganaki feinga ke muimui ʻi he akonaki ʻa e Mātiu 6:​33, ke hanganaki fuofua kumi ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá mo ʻene māʻoniʻoní. Naʻe toe fakalototoʻaʻi au ʻe Tokoua Melvin Winchester, ko ha sevāniti sone (ʻoku ui he taimí ni ko e ʻovasia fakafeituʻú).

Naʻá ku lea kia Marion ʻo fekauʻaki mo ʻeku ngaahi taumuʻá. Naʻá ma talanoa ʻo fekauʻaki mo e ngaahi lea ʻi he Malakai 3:​10, ʻa ia ʻoku fakalototoʻaʻi mai ai kitautolu ke ʻahiʻahiʻi ʻa Sihova pea sio pe ʻe ʻikai te ne huaʻi mai ha tāpuaki kiate kitautolu. Naʻá ku loto-toʻa ʻi heʻene talí: “Kapau ʻokú ke loto ke tāimuʻa, ʻoua ʻe taʻofi ia koeʻuhi ko aú. ʻE lava pē ke u tokangaʻi ʻa e ongo tamaiki fefiné lolotonga ʻa hoʻo tāimuʻá. ʻOku ʻikai foki te tau fiemaʻu ha meʻa fakamatelie lahi.” Hili ʻa e taʻu ʻe 12 ʻo e nofo malí, naʻá ku ʻosi ʻiloʻi ko Marion ko ha uaifi tauhi ʻapi ia naʻá ne levaʻi lelei ʻa e paʻangá mo tokanga. ʻI he faai mai ʻa e ngaahi taʻú, naʻá ne hoko ai ko ha hoa tāimuʻa lelei, pea ko e taha ʻo e ngaahi fakapulipuli ki heʻema lavameʻa ʻi he ngāue taimi-kakato ʻi he taʻu nai ʻe 60 ko ʻene malava ko ia ke fiemālie pē ʻi he meʻa siʻisiʻí peá ne ʻai ia ke hā ngali ʻoku lahí.

ʻI he aʻu mai ki he faʻahitaʻu māfana ʻo e 1941, hili ia ʻa e ngaahi māhina lahi ʻo e palani fakamātoato, naʻá ku ʻosi tuku pea mo Marion ha paʻanga, pea naʻá ma fakatau mai ai ha taulani fefonongaʻaki fute ʻe 18 ʻa ia ʻe lava ke nofo ai homau fāmilí. Naʻá ku liʻaki ʻa ʻeku ngāué peá u hoko ai ko ha tāimuʻa tuʻumaʻu ʻi Siulai 1941, pea talu mei ai mo ʻeku kau ʻi he ngāue taimi-kakató. Ko ʻeku ʻuluaki vāhenga-ngāué naʻe ʻi he ngaahi tauʻanga ʻe hongofulu ʻi Route 50 he vahaʻa ʻo New Jersey mo St. Louis, Missouri, ʻa ia naʻe teu ke fai ai ʻemau fakataha-lahi ʻi he konga ki muʻa ʻo ʻAokosí. Naʻe ʻomai kiate au ʻa e ngaahi hingoa mo e ngaahi tuʻasila ʻo e fanga tokoua ʻi he feituʻu te u fou aí, pea naʻá ku tohi ki muʻa, ʻo tala kiate kinautolu ʻa e taimi te u tau atu aí. ʻI heʻemau aʻu ki he fakataha-lahí, naʻe pau ke u kumi ai ki he potungāue tāimuʻá ke maʻu mei ai ha vāhenga-ngāue foʻou.

“Te U ʻAhiʻahiʻi ʻa Sihova”

Naʻa mau fakaheka ʻa e ʻū tohí ki heʻemau kiʻi taulani fefonongaʻakí pea mau ō ai ki heʻemau fakataha fakaʻosi ʻi Camden ke fakamāvae mo e fanga tokouá. ʻI he ʻi ai ʻa e ongo tamaiki fefine kei iiki ʻe toko ua ke tokangaʻí pea mo e ʻikai ha nofoʻanga ʻe hā mai tuku kehe ʻa e fakataha-lahí, kuo pau pē naʻe hā ngali taʻemoʻoni ʻa ʻemau palaní ki he niʻihi ʻo e fanga tokouá, pea naʻe pehē ʻe he niʻihi ʻo kinautolu: “ʻE ʻikai fuoloa kuo mou toe foki mai.” ʻOku ou manatuʻi ʻeku tala ange: “Sai, ʻoku ʻikai te u pehē ʻe au ʻe ʻikai. Naʻe folofola ʻa Sihova te ne tokangaʻi au, pea te u ʻahiʻahiʻi ʻa Sihova.”

Hili ʻa e hongofuluʻi taʻu ʻe ono ʻo e tāimuʻa ʻi he ngaahi kolo ʻe 20 mei Massachusetts ki Mississippi, ʻoku lava ke mau pehē ʻoku fai ʻe Sihova ʻa e meʻa lahi ange ʻi hono tauhi pē ʻa ʻene palōmesí. Ko e ngaahi tāpuaki kuó ne lilingi mai kiate au, Marion, mo homa ongo ʻofefiné ʻoku fakalaka ia ʻi ha meʻa pē naʻe lava ke u ʻamanaki ki ai ʻi he 1941. ʻOku kau ki ai ʻa e ngāue ʻa homa ongo ʻofefiné ko ha ongo tāimuʻa loto-tōnunga ʻi he ngaahi fakatahaʻanga ofi maí, pea (ʻi he lau fakamuimuí) mo hono maʻu ʻa e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ʻe toko teau nai ʻoku nau movete takai ʻi he kotoa ʻo e Matāfonua Hahake ʻo e ʻIunaite Seteté. Kuó u ako mo e toko 52 ʻa ia kuo nau fakatapui ʻenau moʻuí kia Sihova ko e ʻOtuá pea ko Marion ko e toko 48.

ʻI ʻAokosi 1941, naʻa mau aʻu ai ki St. Louis, pea naʻá ku fetaulaki ai mo Tokoua T. J. Sullivan mei he Pētelí. Naʻá ne maʻu ʻa ʻeku tohi fakanofo faifekaú, ʻa ia naʻá ku fiemaʻu koeʻuhi ko e maluʻaki mai ʻa e taú pea mo e ui ki he sōtiá. Naʻá ku tala ange kia Tokoua Sullivan naʻe fakamoleki ʻe hoku uaifí ʻa e taimi lahi tatau pē mo au ʻi he ngāue fakafaifekaú pea ʻokú ne saiʻia ke tāimuʻa fakataha mo au. Neongo ko e potungāue tāimuʻa ʻi he fakataha-lahí naʻe teʻeki ai ke fokotuʻu ia, naʻe fakamoʻoni ai pē he taimi ko iá ʻa Tokoua Sullivan ke hoko ʻa Marion ko ha tāimuʻa peá ne ʻeke mai kiate kimaua: “Te mo tāimuʻa ʻi fē ʻi he hili ʻa e fakataha-lahí?” Naʻe ʻikai te ma ʻilo. “Sai, ʻoua ʻe hohaʻá,” ko ʻene leá mai ia: “Te mo fetaulaki mo ha tokotaha ʻi he fakataha-lahí mei ha feituʻu ʻa ia ʻoku fiemaʻu ai ha kau tāimuʻa, pea ʻe fakahoko lelei ai ʻa e ngaahi meʻá. Tohi mai pē ʻo tala mai kiate kimautolu ʻa e feituʻu ʻokú mo ʻi aí, pea te mau vaheʻi kimoutolu ki ai.” Ko e meʻa ia naʻe hokó. Tā ko ē ko Tokoua Jack DeWitt, ko ha sevāniti sone ki muʻa, naʻá ne ʻiloʻi ha kakai ʻi New Market, Virginia, ʻa ia naʻe ʻi ai honau ʻapi tāimuʻa naʻe fiemaʻu ki ai ha toe kau tāimuʻa. Ko ia, ʻi he hili ʻa e fakataha-lahí, naʻa mau huʻu ai ki New Market.

ʻI New Market naʻa mau maʻu ai ʻa e fiefia makehe. Ko hai ʻe haʻu mei Philadelphia ke kau mo kimautolu ʻi he ngāue tāimuʻá ʻikai ko Benjamin Ransom! ʻIo, ko e faʻētangata ko Ben. He fiefia moʻoni ē ke ngāue fakataha mo ia ʻi he ngāue fakafaifekau fale-ki-he-falé ʻo laka hake ʻi he taʻu ʻe 25 hili ʻa ʻene tō ʻa e ngaahi tenga ko ia ʻo e moʻoní ʻi hoku lotó ʻi Boston! Neongo ʻa e pau ke fehangahangai ʻi ha ngaahi taʻu mo e taʻemahuʻingaʻiá, manukí, pea naʻa mo e fakatanga mei he fāmilí, naʻe ʻikai ʻaupito pē mole mei he faʻētangata ko Ben ʻa ʻene ʻofa kia Sihova pea mo e ngāue fakafaifekaú.

Naʻa mau fiefia ʻi ha nofo māhina ʻe valu ʻi he ʻapi tāimuʻa ʻi New Market. Lolotonga ʻa e taimi ko iá, naʻa mau ako ai, lolotonga ʻa e ngaahi meʻa kehé, ʻa e founga ke fakafetongi ʻaki ai ʻa e ngaahi tohí ʻa e fanga moá mo e fuaʻimoá. Hili ia naʻe vaheʻi ʻa e faʻētangata ko Ben, Marion, pea mo au, fakataha mo e toko tolu kehe, ke mau ngāue ko e kau tāimuʻa makehe ʻi Hanover, Pennsylvania​—ko e ʻuluaki ia ʻi he vāhenga-ngāue ʻe ono naʻa mau maʻu ʻi Pennsylvania mei he 1942 ki he 1945.

Kau Tāimuʻa Makehe Lolotonga ʻa e Tau II ʻa Māmaní

Naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi taimi lolotonga ʻa e Tau II ʻa Māmaní ʻa ia naʻe pau ke mau feangai ai mo e fakafilí koeʻuhi ko homau tuʻunga tuʻu-ʻataá, ka naʻe ʻikai ʻaupito taʻemalava ke poupouʻi kimautolu ʻe Sihova. ʻI he taimi ʻe taha ʻi Provincetown, Massachusetts, naʻe maumau ai ʻemau motuʻi kaá, pea naʻe pau ke u luelue ʻi ha ngaahi kilomita lahi ʻo fou atu ʻi ha feituʻu kaungāʻapi Katolika mātuʻaki fakafili ke fai ha toe ʻaʻahi. Naʻá ku fakalaka atu ʻi he kulupu ʻo ha kau talavou houtamaki ʻa ia naʻa nau fakatokangaʻi au pea kamata ke nau kaikaila. Naʻá ku fakavavevave fakataha mo e heke ʻa e maká ʻi hoku veʻe telingá, ʻi he ʻamanaki naʻe ʻikai ke tuli au ʻe he kau talavoú. Naʻá ku aʻu lelei ki he fale ʻo e tokotaha mahuʻingaʻiá ʻo ʻikai lavea. Ka ko e tokotaha-ʻapí, ko ha mēmipa fakaʻapaʻapaʻi ia ʻo e Kautaha Sōtia Mālōlō ʻAmeliká, naʻá ne kole fakamolemole, ʻo ne pehē: “ʻE ʻikai lava ke u talitali koe he poó ni koeʻuhi naʻe ngalo ʻiate au te mau ō ki kolo ki ha heleʻuhila.” Naʻe tō hifo hoku lotó ʻi heʻeku manatuʻi ʻa e kau kengi tolo maka ko ia ʻi he tulikí, naʻa nau tatali mai ki heʻeku toe foki angé. Kae kehe, naʻá ku fiefia ʻi he toe pehē mai ʻe he matāpulé: “Fēfē ke tau luelue fakataha ai pē? ʻE lava ke ta pōtalanoa ai pē ʻi heʻetau ʻalú.” Ko ia naʻá ku fai kiate ia ha fakamoʻoni, pea naʻá ku fakalaka ʻo hao mei he kiʻi feituʻu kovi ko iá.

ʻAi ke Mafamafatatau ʻa e Fāmilí mo e Ngāue Fakafaifekaú

Hili ʻa e taú, naʻe lahi ʻemau vāhenga-ngāue ʻi Virginia, ʻo kau ai ha nofo taʻu ʻe valu ʻi he tuʻunga ko e kau tāimuʻa makehe mo e tāimuʻa tuʻumaʻu ʻi Charlottesville. ʻI he aʻu mai ki he 1956 kuo lalahi ʻa e ongo tamaiki fefiné peá na mali, pea naʻá ma toe hiki mo Marion, ʻo ngāue ko e ongo tāimuʻa ʻi Harrisonburg, Virginia, pea ʻi he tuʻunga ko e ongo tāimuʻa makehe ʻi Lincolnton, North Carolina.

ʻI he 1966, naʻe vaheʻi ai au ki he ngāue sēketí, ʻo fononga mei he fakatahaʻanga ki he fakatahaʻanga ʻo fakalototoʻaʻi ʻa e fanga tokouá, hangē tofu pē ko ia naʻe fakalototoʻaʻi ki ai au ʻe Tokoua Winchester ʻi New Jersey ʻi he 1930 tupú. Naʻá ku ngāue feʻunga mo e taʻu ʻe ua ʻi ha sēketi ʻo e ngaahi fakatahaʻanga ʻi Tennessee. Naʻe toe kole mai leva kiate au mo Marion ke ma toe foki ki he meʻa naʻá ma ʻofa lahi taha aí, ʻa ia ko e tāimuʻa makehé. Mei he 1968 ki he 1977, naʻá ma ngāue ai ko e ongo tāimuʻa makehe ʻi he tafaʻaki fakatongá, mei Georgia ki Mississippi.

ʻI Eastman, Georgia, naʻe vaheʻi ai au ke u hoko ko e ʻovasia fakatahaʻanga (ʻoku ui he taimí ni ko e ʻovasia tauhí) ke fetongi ʻa Powell Kirkland, ko ha tokoua ʻofeina, taʻumotuʻa ʻa ia naʻe ngāue ʻi he taʻu lahi ko ha ʻovasia fakafeituʻu ka naʻe ʻikai te ne moʻuilelei. Naʻe taʻehanotatau ʻa ʻene houngaʻiá pea naʻá ne poupou mai. Naʻe mātuʻaki mahuʻinga ʻa ʻene poupoú koeʻuhi naʻe ʻi ai ha fetuʻusi ʻi he fakatahaʻangá pea naʻe kau ai ʻa e faʻahinga tokosiʻi naʻe ʻilongofua. Naʻe fakalalahi ʻa e fakakikihí, pea naʻá ku fakamoleki ʻa e taimi lahi ʻi he lotu kia Sihova. Naʻe haʻu ki heʻeku manatú ʻa e ngaahi Konga Tohitapu hangē ko e Palovepi 3:​5, 6 (PM): “Falala kia Jihova aki ho loto kotoa; bea oua naa ke faaki ki ho boto oou. Ke ke fakaogoogo kiate ia i ho hala kotoabe, bea e fakatonutonu eia ho gaahi aluaga.” ʻI he ngāue mālohi ke tauhi ke ʻatā ʻa e fetuʻutakí, naʻá ma malava ai ke fakafāʻūtahaʻi ʻa e fakatahaʻangá ʻo maʻu ai ʻa e ola lelei ki he tokotaha kotoa.

ʻI he aʻu mai ki he 1977 naʻe kamata ai ke ma kiʻi ongoʻi ʻa e nunuʻa ʻo homa taʻumotuʻá, pea naʻe toe vaheʻi kimaua ki he feituʻu Charlottesville, ʻa ia naʻe nofo fakatouʻosi ai homa ongo ʻofefiné mo hona fāmilí. ʻI he taʻu ʻe 23 fakamuimuí, naʻe hoko ko homa fiefiaʻanga ʻa e ngāue ʻi he feituʻu ko ení, ʻi he tokoni ke kamata ʻa e fakatahaʻanga Ruckersville, Virginia pea sio ki he tupu hake ʻa e fānau mo e fanga makapuna ʻo ʻema kau ako Tohitapu ki muʻá ʻo hoko ko e kau mātuʻa, kau tāimuʻa ʻa e fakatahaʻangá mo e kau ngāue Pēteli. ʻOku ou kei malava pē mo Marion ke tauhi maʻu ha taimi-tēpile ngāue fakamalanga lelei, pea ʻoku ou maʻu ʻa e monū ke ngāue longomoʻui ʻi he hoko ko ha mātuʻa ʻi he Fakatahaʻanga Hahake ʻo Charlottesville, faiako ʻi ha ako tohi mo fai ʻa e ngaahi malanga maʻá e kakaí.

ʻI he faai mai ʻa e ngaahi taʻú, kuó ma hokosia ai ʻa e ngaahi palopalema, ʻo hangē ko ia ʻoku hoko ki he tokotaha kotoa. Ko e fakatātaá, neongo ʻema ngaahi feingá, naʻe hoko ai ʻa Doris ʻo vaivai fakalaumālie ʻi ha taimi ʻi hono taʻu hongofulu tupu lahí peá ne mali ai mo ha tangata naʻe ʻikai ko ha Fakamoʻoni. Ka naʻe ʻikai ʻaupito ke mole fakaʻaufuli meiate ia ʻa ʻene ʻofa kia Sihová, pea ko ʻene tama ko Bill kuó ne ngāue ʻi he taʻu ʻe 15 ʻi he Pēteli ʻi Wallkill, Niu ʻIoké. ʻOku fakatou uitou ʻa Doris mo Louise he taimí ni, ka ʻokú na ngāue fiefia ofi mai pē ʻi he tuʻunga ko e ongo tāimuʻa tuʻumaʻu.

Ngaahi Lēsoni Kuo Ako ʻi he Faai Mai ʻa e Ngaahi Taʻú

Kuó u ako ke ngāueʻaki ha fanga kiʻi lao maʻamaʻa ke lavameʻa ai ʻi hono tauhi ʻa Sihová: Tauhi ke faingofua ʻa hoʻo moʻuí. Hoko ko e faʻifaʻitakiʻanga ʻi he kotoa ʻo hoʻo ngaahi feangaingá, ʻo kau ai ʻa hoʻo moʻui fakafoʻituituí. Ngāueʻaki ʻa e fakahinohino ʻa e “tamaioeiki agatonu mo boto” ʻi he meʻa kotoa pē.​—Mātiu 24:​45, PM.

Kuo faʻu ʻe Marion ha lisi nounou kae ola lelei ʻo e ngaahi fokotuʻu ki he tāimuʻa lavameʻa lolotonga ʻa hono ʻohake ʻo e fānaú: Faʻu pea tauhi ha taimi-tēpile ala ngāueʻi. ʻAi ʻa hoʻo ngāue fakafaifekau tāimuʻá ko ha ngāue moʻoni. Tauhi ha tōʻonga kai fakatupu moʻuilelei. Maʻu ha mālōlō lelei. ʻOua ʻe fai ke tōtuʻa ʻa e fakafiefiá. ʻAi ʻa e moʻoní, ʻo kau ai ʻa e tafaʻaki kotoa ʻo e ngāue fakafaifekaú, ko ha meʻa fakafiefia ia ʻoku hokosia ʻi he moʻui ʻa hoʻo fānaú. ʻAi ʻa e ngāue fakafaifekaú ko ha meʻa fakamānako ia ʻoku nau hokosia ʻi he taimi kotoa pē.

ʻOkú ma ʻi homa taʻu 90 tupú he taimí ni. Ko e mahili atu eni ʻa e taʻu ʻe onoua talu mei heʻema fanongo ki homa malanga papitaisó ʻi he konga ki mui ʻo e ʻapi nofoʻanga Stackhouse, pea kuó ma fakamoleki ʻa e taʻu ʻe 60 ʻi he ngāue taimi-kakató. ʻOku ou lava mo Marion ke leatotonuʻaki ʻokú ma fiemālie kakato mo lahi ʻi homa tuʻunga ʻi he moʻuí. ʻOku ou houngaʻia loloto ʻi he fakalototoʻa naʻá ku maʻu ʻi he tuʻunga ko ha tamai kei talavoú ke fakamuʻomuʻa ʻa e ngaahi taumuʻa fakalaumālié pea ke hanganaki ngāue ki he ngaahi meʻa ko iá, pea ʻoku ou fakamālō ki hoku uaifi ʻofeiná, ʻa Marion, pea ki he ongo tamaiki fefiné ki heʻenau poupou ʻi he faai mai ʻa e ngaahi taʻú. Neongo ʻoku ʻikai te mau maʻu ʻa e ngaahi koloa fakamatelié, ʻoku ou faʻa ngāueʻaki kiate au ʻa e Koheleti 2:25 (NW): “Ko hai ʻoku kai, pea ʻoku inu, ʻo lelei ange ia ʻiate au?”

Ko e moʻoni, ʻi homa tuʻungá kuo fakahoko ʻo hulu fau ai ʻe Sihova ʻa ʻene talaʻofa ʻoku maʻu ʻi he Malakai 3:10. Ko e moʻoni, kuó ne ‘vakili ʻa e tapuakí kiate kimautolu, kaeʻoua ke ʻikai hao’!

[Puha/Fakatātā ʻi he peesi 29]

NGAAHI MANATU MEI HE NGAAHI TAʻU ʻO E TAÚ

Hili ʻa e meimei taʻu ʻe 60 mei he taú, ʻoku kei maʻu ʻe he fāmilí kotoa ha ngaahi manatu lelei ki he ngaahi taʻu ko iá.

“Naʻe momoko ʻa Pennsylvania,” ko e manatu ia ʻa Doris. “ʻI he pō ʻe taha naʻe māʻulalo hifo ia ʻi he noá ʻaki ʻa e tikili ʻe 35.” ʻOku tānaki mai ki ai ʻe Louise, “ko au mo Doris naʻá ma taki taha tangutu ʻi homa vaʻé ʻi he sea mui ʻo ʻemau motuʻi kaá ke tauhi ke māfana homa vaʻé ʻi he momokó.”

“Ka naʻe ʻikai ʻaupito te mau ongoʻi masiva pe hala ʻi ha meʻa,” ko e lau ia ʻa Doris. “Naʻa mau ʻiloʻi naʻa mau hiki holo ʻo lahi ange ia ʻi he tokolahi taha ʻo e kakaí, ka naʻa mau kai lelei maʻu pē, pea naʻa mau maʻu ʻa e ngaahi vala lelei ʻa ia naʻe ʻomai kiate kimautolu ʻoku kei fakaʻofoʻofa pē ʻe ha ngaahi kaumeʻa ʻi Ohio, ʻa ia naʻe ʻi ai ʻenau fānau fefine naʻa nau kiʻi lahi siʻi hake pē ʻiate kimaua.”

“Naʻe ʻai maʻu pē ʻe he fineʻeikí mo e tangataʻeikí ke ma ongoʻi ʻoku ʻofaʻi mo fakahoungaʻi kimaua,” ko e fakamatala ia ʻa Louise, “pea naʻá ma fakamoleki ʻa e taimi lahi fakataha mo kinaua ʻi he ngāue fakafaifekaú. Naʻá ne ʻai kimaua ke ma ongoʻi ʻokú ma makehe pea ofi ʻaupito ai kiate kinaua.”

“Naʻá ku maʻu ha Buick Special ko e kalasi kā ia ʻo e 1936,” ko e manatu ia ʻa Paul, “pea naʻe ʻiloa ʻa e ʻū kā ko iá ʻi he maʻu fakafokifā honau ngaahi ʻakiselá. ʻOku ou tui naʻe fuʻu mālohi pē ʻa e mīsiní ki he toenga ʻo e kaá. Naʻe hā ngali naʻe hoko maʻu pē ia ʻi he pō momoko taha ʻo e māhiná, pea naʻe pau leva ke u ʻalu ki he tukuʻanga kā maumaú ke ʻomi mei ai ha toe ʻakisela ʻe taha. Naʻá ku hoko ai ʻo mataotao ʻi hono fetongi kinautolú.”

“Manatuʻi ʻa e ngaahi kaati fakafuofuá,” ko e lau ia ʻa Marion. “Naʻe fakafuofua ʻa e meʻa kotoa pē—ʻa e kakanoʻi manú, penisiní, ngaahi vaʻe ki he kaá, ʻa e meʻa kotoa. Ko e taimi kotoa pē naʻa mau aʻu ai ki ha vāhenga-ngāue foʻou, naʻa mau ō ki he poate fakalotofonuá pea tohi ki ha kaati fakafuofua. Naʻe aʻu ʻo feʻunga mo ha ngaahi māhina pea toki maʻu ha kaati, pea naʻe hā ngali ko e taimi kotoa pē naʻa mau maʻu ai ʻemau kātí, naʻe fekauʻi kimautolu ki he vāhenga-ngāue hono hokó, pea naʻe pau ke mau toe kamata foʻou. Ka naʻe tokangaʻi maʻu pē kimautolu ʻe Sihova.”

[Fakatātā]

Ko Marion mo au fakataha mo Doris (toʻohemá) pea mo Louise, 2000

[Fakatātā ʻi he peesi 25]

Fakataha mo ʻeku faʻeé ʻi he 1918, ʻi he taimi naʻá ku taʻu 11 aí

[Fakatātā ʻi he peesi 26]

Fakataha mo Louise, Marion mo Doris ʻi he 1948 ʻi he taimi naʻe papitaiso ai ʻa e ongo tamaiki fefiné

[Fakatātā ʻi he peesi 26]

Ko homa tā malí, ʻOkatopa 1928

[Fakatātā ʻi he peesi 26]

Ko hoku ongo ʻofefiné (taupotu taha ki he toʻohemá mo e taupotu taha ki he toʻomataʻú) pea mo au ʻi he Yankee Stadium, 1955

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share