LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w01 9/15 p. 10-15
  • ʻE Maʻu Koe ʻe he Tāpuaki ʻa Sihová?

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • ʻE Maʻu Koe ʻe he Tāpuaki ʻa Sihová?
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2001
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Tāpuaki pe Mala?
  • Naʻe Fanongo ʻa Pōasi ki he ʻOtuá
  • Naʻe ʻIkai Fanongo ʻa Nāpale
  • Ngaahi ʻAhiʻahi mo e Ngaahi Tāpuaki ʻo ʻAná
  • Hanganaki Fanongo kia Sihova!
  • Naʻá Ne Lilingi Hono Lotó ki he ʻOtuá ʻi he Lotu
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2010
  • Founga Naʻe Maʻu Ai ʻe ʻAna ʻa e Fiemālié
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2007
  • Lotu ʻa ʻAna ʻo Kole Haʻane Tama
    Ngaahi Lēsoni ʻe Lava Ke Ke Ako mei he Tohi Tapú
  • Ko e Mali Ngali Taʻelava ʻa Pōasi mo Luté
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2003
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2001
w01 9/15 p. 10-15

ʻE Maʻu Koe ʻe he Tāpuaki ʻa Sihová?

“Ko e ngaahi tāpuakí ni kotoa kuo pau ke hoko mai kiate koe ʻo ne maʻu koe, koeʻuhi ko hoʻo hanganaki fanongo ki he leʻo ʻo Sihova ko ho ʻOtuá.”​—TEUTALONOME 28:​2, NW.

1. Ko e hā naʻe pau ke ne fakapapauʻi pe ʻe maʻu ʻe he kau ʻIsilelí ʻa e ngaahi tāpuaki pe ngaahi mala?

ʻI HE ofi ki he ngataʻanga ʻo ʻenau fononga taʻu ʻe 40 ʻi he toafá, naʻe ʻapitanga ai ʻa e kau ʻIsilelí ʻi he Tokalelei ʻo Mōapé. Naʻe tuʻu ʻi muʻa ʻiate kinautolu ʻa e Fonua ʻo e Talaʻofá. Naʻe tohi ʻe Mōsese ʻi he taimi ko ʻení ʻa e tohi ʻa Teutalōnomé, ʻa ia naʻe kau ai ha hokohoko ʻo e ngaahi tāpuaki mo e ngaahi mala, pe ngaahi talatuki. Kapau naʻe hoko ʻa e kakai ʻo ʻIsilelí ʻo “hanganaki fanongo ki he leʻo ʻo Sihová” ʻaki ʻa e talangofua kiate ia, ʻe “maʻu” kinautolu ʻe he ngaahi tāpuakí. Naʻe ʻofaʻi kinautolu ʻe Sihova ʻi he tuʻunga ko ʻene “koloa makehe” peá ne loto ke fakahāhā hono mālohí maʻanautolu. Ka ʻo kapau naʻe ʻikai te nau hanganaki fanongo kiate ia, kuo pau ke maʻu kinautolu ʻe mala.​—Teutalonome 8:​10-14; 26:18; 28:​2, 15.

2. Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻoku tuʻu mei mui ʻi he ongo foʻi veape faka-Hepelū ʻoku liliu ko e “hanganaki fanongo” mo e “maʻu” ʻi he Teutalonome 28:2?

2 Ko e foʻi veape faka-Hepelū ʻoku liliu ko e “hanganaki fanongo” ʻi he Teutalonome 28:2 ʻokú ne fakahaaʻi ʻa e ngāue hokohoko. Kuo pau ki he kakai ʻa Sihová ke ʻoua te nau fanongo ʻataʻatā pē kiate ia ʻi ha ngaahi taimi pē; kuo pau ke nau hanganaki fanongo ʻi he tuʻunga ko ha founga ia ʻo e moʻuí. Ko e toki meʻa pē ia ʻe maʻu ai kinautolu ʻe he ngaahi tāpuaki fakaʻotuá. Ko e foʻi veape faka-Hepelū ʻoku liliu ko e ‘maʻú’ kuo fakahaaʻi ia ko ha foʻi lea tulituli ʻo faʻa ʻuhinga lahi tahá ki he “laka fakataha” pe “ke aʻu.”

3. ʻE lava fēfē ke tau hangē ko Siosiuá, pea ko e hā ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ai ʻení?

3 Naʻe fili ʻa e taki ʻIsileli ko Siosiuá ke fanongo kia Sihova pea naʻá ne hokosia ai ʻa e ngaahi tāpuaki. Naʻe pehē ʻe Siosiua: “Mou fai hoʻomou fili he ʻaho ni pe ko hai te mou tauhi ki ai . . . ka ko au mo hoku fale te mau tauhi ʻa Sihova.” ʻI he fanongo ki aí, naʻe tali ʻe he kakaí: “Mole ke mamaʻo haʻamau liʻaki ʻa Sihova ke tauhi ʻotua kehe.” (Siosiua 24:​15, 16) Koeʻuhi ko e fakakaukau lelei ʻa Siosiuá, naʻá ne ʻi he lotolotonga ai ʻo e tokosiʻi ʻi hono toʻutangatá ʻa ia naʻe fakamonūʻiaʻi ke hū ki he Fonua ʻo e Talaʻofá. ʻI he ʻahó ni, ʻoku tau tuʻu ʻi he hūʻanga ʻo ha fuʻu Fonua ʻo e Talaʻofa ʻoku lahi kāfakafa​—ko ha māmani palataisi ʻa ia ko hono ngaahi tāpuakí ʻoku fakakoloa lahi mamaʻo ange ia ʻi he ngaahi tāpuaki ʻo e ʻaho ʻo Siosiuá ʻo fakatatali mai ki he faʻahinga kotoa ʻoku nau maʻu ʻa e hōifua ʻa e ʻOtuá. ʻE maʻu koe ʻe he ngaahi tāpuaki ko iá? ʻE pehē kapau ʻokú ke hanganaki fanongo kia Sihova. Ke tokoni ke mālohi hoʻo fakapapau ke fai iá, fakakaukau angé ki he hisitōlia fakapuleʻanga ʻo ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá pea pehē ki ha ngaahi fakatātā mohu fakahinohino fakatāutaha.​—Loma 15:4.

Tāpuaki pe Mala?

4. ʻI he tali ki he lotu ʻa Solomoné, ko e hā naʻe foaki kiate ia ʻe he ʻOtuá, pea ʻoku totonu ke tau ongoʻi fēfē ʻo fekauʻaki mo e ngaahi tāpuaki peheé?

4 ʻI he lolotonga ʻa e konga lahi taha ʻo e pule ʻa Tuʻi Solomoné, naʻe maʻu ʻe he kau ʻIsilelí ʻa e ngaahi tāpuaki makehe atu meia Sihova. Naʻa nau maʻu ʻa e malu mo e ngaahi meʻa lelei ʻo lahi fau. (1 Tuʻi 4:25) Naʻe hoko ʻa e koloaʻia ʻa Solomoné ʻo ʻiloa, neongo naʻe ʻikai te ne kole ki he ʻOtuá ki ha ngaahi koloa fakamatelie. ʻI hono kehé, lolotonga ʻene kei siʻi mo teʻeki taukeí, naʻá ne lotu ki ha loto talangofua​—ko ha kole ia naʻe tali ʻe Sihova ʻaki hono tāpuakiʻi ia ʻaki ʻa e potó mo e mahinó. Naʻe fakamafeia ʻe he meʻá ni ʻa Solomone ke ne fakamāuʻi totonu ʻa e kakaí, ʻo ʻiloʻi ʻa e leleí mo e koví. Neongo naʻe toe foaki ange ʻe he ʻOtuá kiate ia ʻa e koloa mo e lāngilangi, ʻi he tuʻunga ko ha kiʻi talavoú, naʻe houngaʻia lahi ʻa Solomone ia ʻi he mahuʻinga taumamaʻo ʻo e ngaahi koloa fakalaumālié. (1 Tuʻi 3:​9-13) Pe ʻoku tau maʻu ha meʻa lahi ʻi ha tafaʻaki fakamatelie pe ʻikai, he fakamālō lahi ē ko kitautolu kapau ʻoku tau maʻu ʻa e tāpuaki ʻa Sihová pea tau koloaʻia fakalaumālie!

5. Ko e hā naʻe hokó ʻi he taimi naʻe ʻikai malava ai ʻa e kakai ʻo ʻIsileli mo Siutá ke hanganaki fanongo kia Sihová?

5 Naʻe ʻikai malava ʻe he kau ʻIsilelí ke fakahāhā ha houngaʻia ki he tāpuaki ʻa Sihová. Koeʻuhi ko e ʻikai te nau hanganaki fanongo kiate iá, naʻe maʻu kinautolu ʻe he ngaahi mala naʻe tomuʻa talá. Naʻe iku ʻeni ki hono ikuʻi ʻe honau ngaahi filí mo hono kapusi ʻa e kau nofo ʻi ʻIsileli mo Siutá. (Teutalonome 28:36; 2 Tuʻi 17:​22, 23; 2 Kalonikali 36:​17-20) Naʻe ako ʻe he kakai ʻa e ʻOtuá mei he faingataʻaʻia peheé, ʻoku maʻu ʻe he ngaahi tāpuaki fakaʻotuá ʻa e faʻahinga pē ʻoku nau hanganaki fanongo kia Sihová? Ko e toenga ʻo e kau Siu ko ia naʻa nau toe foki ki honau fonua tupuʻangá ʻi he 537 K.M. naʻa nau maʻu ʻa e faingamālie ke fakahāhā pe naʻa nau maʻu “ha loto poto” pea nau sio leva ai ki he fiemaʻu ke hanganaki fanongo ki he ʻOtuá.​—Sāme 90:12.

6. (a) Ko e hā naʻe fekau atu ai ʻe Sihova ʻa Hākeai mo Sākalaia ke na kikite ki hono kakaí? (e) Ko e hā ʻa e tefitoʻi moʻoni naʻe fakahaaʻi ʻi he pōpoaki ʻa e ʻOtuá naʻe fakafou ʻia Hākeaí?

6 Naʻe fokotuʻu ʻe he kau Siu naʻe fakafokí ha ʻōlita pea kamata ʻa e ngāue ki he temipale ʻi Selusalemá. Ka ʻi he malanga hake ha fakafepaki mālohí, naʻe kamata ke vaivai ʻenau faivelengá pea taʻofi ai ʻa e ngāue langá. (Esela 3:​1-3, 10; 4:​1-4, 23, 24) Naʻe kamata foki ke nau fakamuʻomuʻa ʻa e ngaahi meʻa ki heʻenau fiemālie fakafoʻituituí. Ko ia ai, naʻe fekau atu ʻe he ʻOtuá ʻa e ongo palōfita ko Hākeai mo Sākalaiá ke na toe langaʻi ʻa e faivelenga ʻa hono kakaí ki he lotu moʻoní. Fakafou ʻia Hākeai, naʻe pehē ʻe Sihova: “Kuo taimi ʻapē ke mou nofo ʻi he ngaahi fale kuo aofi, kae tuku lusa ʻa e fale [lotú] ni! . . . ʻai homou loto ke sivi homou ngaahi ʻalunga. Naʻa mou totaʻu ke lahi, ka mou utu mai ha momoʻi meʻa; ʻoku mou kai, kae ʻikai makona . . . pea ko ia ʻoku no ngaue ko ʻene tali totongi ke ʻai ki he kato ava.” (Hakeai 1:​4-6) Ko hono feilaulauʻi ʻo e ngaahi meʻa fakalaumālié ʻi he tuli ki he ngaahi lelei fakamatelié ʻoku ʻikai iku ia ki he tāpuaki ʻa Sihová.​—Luke 12:​15-21.

7. Ko e hā naʻe pehē ai ʻe Sihova ki he kau Siú: “ʻAi homou loto ke sivi homou ngaahi ʻalunga”?

7 ʻI hono maʻunimā ʻe he ngaahi loto-moʻua fakaʻahó, naʻe ngalo ai ʻi he kau Siú ko e ngaahi tāpuaki fakaʻotua ʻi he founga ko e ʻuha mo e ngaahi faʻahitaʻu mahú te ne maʻu kinautolu ʻo kapau pē te nau kātaki ʻi ha ʻalunga ʻo e talangofua ki he ʻOtuá, naʻa mo e fehangahangai mo e fakafepakí. (Hakeai 1:​9-11) Ko ia, he feʻungamālie ē ko e enginaki: “ʻAi homou loto ke sivi homou ngaahi ʻalunga”! (Hakeai 1:7) Ko hono moʻoní, naʻe tala ange ʻe Sihova kiate kinautolu: ‘Fakakaukau angé! Sio ki he fehokotaki ʻi he vahaʻa ʻo hoʻomou ngāue laufānō ʻi he ngaahi ngoué pea mo e tuʻunga lusa ʻo hoku fale lotú.’ Naʻe faifai pē ʻo aʻu ʻa e ngaahi lea ʻa e ongo palōfita ʻa Sihová ki he loto ʻo ʻena kau fanongó, he ne toe hoko atu ʻe he kakaí ʻa e ngāue ʻi he temipalé, ʻo fakakakato ia ʻi he 515 K.M.

8. Ko e hā ʻa e enginaki naʻe ʻoange ʻe Sihova ki he kau Siú ʻi he taimi ʻo Malakaí, pea ko e hā hono ʻuhingá?

8 Ki mui mai, ʻi he ngaahi ʻaho ʻo e palōfita ko Malakaí, naʻe toe kamata ai ke toumoua fakalaumālie ʻa e kau Siú, naʻa mo hono ʻoatu ʻo e ngaahi feilaulau taʻefakahōifua ki he ʻOtuá. (Malakai 1:​6-8) Ko ia ai, naʻe enginaki ʻa Sihova kiate kinautolu ke nau ʻomai ʻa e vahe hongofulu ʻo ʻenau koloá ki hono fale tukuʻanga koloá pea ke nau ʻahiʻahiʻi ia ke nau sio pe ʻe ʻikai te ne fakaava ʻa e ngaahi kātupa ʻo langí pea vakili hifo kiate kinautolu ha tāpuaki kae ʻoua kuo ʻikai toe ha fiemaʻu. (Malakai 3:10) He fakasesele ē ko e kau Siú ʻi heʻenau fakaongosia ki he ngaahi meʻa tofu pē ko ia ʻe foaki ʻe he ʻOtuá kiate kinautolu ʻo lahi fau ʻo kapau pē te nau hanganaki fanongo ki hono leʻó!​—2 Kalonikali 31:10.

9. Ko hai ʻa e faʻahinga tāutaha ʻe toko tolu ʻo e lēkooti ʻa e Tohitapú te tau sivisiviʻi ʻenau moʻuí?

9 Tānaki atu ki hono ʻomai ʻo e hisitōlia fakapuleʻanga ʻo ʻIsilelí, ʻoku lēkooti ʻe he Tohitapú ʻa e moʻui ʻa e faʻahinga tāutaha tokolahi ʻa ia naʻa nau maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki fakaʻotua pe ngaahi mala, ʻo fakatuʻunga pē pe naʻa nau hanganaki fanongo kia Sihova pe ʻikai. Tau sio angé pe ko e hā ha meʻa ʻoku malava ke tau ako mei ha toko tolu ʻo kinautolu​—ko Pōasi, Nāpale pea mo ʻAna. ʻI he meʻá ni, te ke loto nai ke lau ʻa e tohi ʻa Luté pea pehē ki he 1 Samiuela 1:​1–2:21 mo e 1 Samiuela 25:​2-42.

Naʻe Fanongo ʻa Pōasi ki he ʻOtuá

10. Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa naʻe faitatau ai ʻa Pōasi mo Nāpalé?

10 Neongo naʻe ʻikai ke kuonga taha ʻa Pōasi mo Nāpale, ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi meʻa pau naʻá na faitatau ai. Hangē ko ʻení, naʻe nofo fakatouʻosi ʻa e ongo tangatá ni ʻi he fonua ko Siutá. Ko e ongo maʻu ʻapi koloaʻia, pea naʻá na fakatou maʻu ha faingamālie makehe ke na fakahāhaaʻi ai ʻa e anga-ʻofá ki ha tokotaha masiva. Ka ko e ngaahi meʻa pē ia naʻá na faitatau aí.

11. Naʻe anga-fēfē hono fakahāhā ʻe Pōasi naʻá ne hanganaki fanongo kia Sihova?

11 Naʻe moʻui ʻa Pōasi ʻi he kuonga ʻo e kau fakamaau ʻIsilelí. Naʻá ne tokaʻi ʻa e niʻihi kehé, pea naʻe tokaʻi lahi ia ʻe heʻene kau utu-taʻú. (Lute 2:4) ʻI he talangofua ki he Laó, naʻe fakapapauʻi ʻe Pōasi ko ʻene ngoué, naʻe tuku ai ʻa e ngaahi toetoenga tufí maʻá e kau faingataʻaʻiá mo e masivá. (Livitiko 19:​9, 10) Ko e hā naʻe fai ʻe Pōasi ʻi heʻene ʻilo fekauʻaki mo Lute mo Nāomí pea sio ki he tōtōivi ʻa Lute ʻi he tokonaki maʻa ʻene faʻē-ʻi-he-fono taʻumotuʻá? Naʻá ne fai ha tokanga makehe kia Lute pea fekau ki heʻene kau tangatá ke tuku ia ke ne tufi ʻi heʻene ngoué. ʻAki ʻene ngaahi lea mo ʻene ngaahi ngāue anga-ʻofá, naʻe fakahaaʻi ʻe Pōasi ko ha tangata fakalaumālie ia ʻoku fanongo kia Sihova. Naʻá ne maʻu ai ʻa e hōifua mo e tāpuaki ʻa e ʻOtuá.​—Livitiko 19:18; Lute 2:​5-16.

12, 13. (a) Naʻe anga-fēfē hono fakahāhā ʻe Pōasi ʻa e tokaʻi loloto ʻo e lao ʻa Sihova ki he toe fakatau maí? (e) Ko e hā ʻa e ngaahi tāpuaki fakaʻotua naʻá ne maʻu ʻa Pōasí?

12 Ko e fakamoʻoni tuʻu-ki-muʻa taha naʻe hanganaki fanongo ʻa Pōasi kia Sihová ko e founga taʻesiokita ko ia naʻá ne ngāue ai ʻi he lao ʻa e ʻOtuá fekauʻaki mo e toe fakatau maí. Naʻe fai ʻe Pōasi ʻa e meʻa kotoa naʻá ne malavá ke fakapapauʻi ko e tofiʻa ʻo hono kāingá​—husepāniti ʻosi mālōlō ʻo Nāomí, ʻa ʻElimeleki​—ʻe kei ʻi he fāmili pē ʻo ʻElimelekí. Fakafou ʻi he ‘mali mo e tokoua ʻo e husepānití,’ ʻe mali ai ha uitou mo e tokoua totonu ʻo hono husepāniti kuo maté koeʻuhi ko e foha te na fanauʻi maí te ne hoko atu ʻi he tofiʻá. (Teutalonome 25:​5-10; Livitiko 25:​47-49) Naʻe ʻoatu ʻe Lute ʻa ia tonu ke ne mali ko ha fetongi ʻo Nāomi, ʻa ia naʻe fuʻu taʻumotuʻa ke toe fanau. ʻI he hili ʻa e fakafisi ʻa ha kāinga ofi ange ʻo ʻElimeleki ke tokoni kia Nāomí, naʻe maʻu ai ʻe Pōasi ʻa Lute ko hono uaifi. Ko hona foha ko ia ko ʻŌpetí naʻe vakai ki ai ko e tama ʻa Nāomi pea ko e ʻea fakalao ʻo ʻElimeleki.​—Lute 2:​19, 20; 4:​1, 6, 9, 13-16.

13 Naʻe maʻu ʻa Pōasi ʻe he ngaahi tāpuaki lahi fau koeʻuhi ko ʻene talangofua taʻesiokita ki he lao ʻa e ʻOtuá. Fakafou mai ʻi hona foha ko ʻŌpetí, naʻe tāpuakiʻi ai ia mo Lute ʻaki ʻa e monū ʻo e hoko ko e ongo kui ʻa Sīsū Kalaisi. (Lute 2:12; 4:​13, 21, 22; Mātiu 1:​1, 5, 6) Mei he ngaahi ngāue taʻesiokita ʻa Pōasí, ʻoku tau ako ai naʻe maʻu ʻe he ngaahi tāpuakí ʻa e faʻahinga ko ia naʻa nau fakahāhā ʻa e ʻofa ki he niʻihi kehé pea ngāue ʻo fehoanaki mo e ngaahi fiemaʻu ʻa e ʻOtuá.

Naʻe ʻIkai Fanongo ʻa Nāpale

14. Ko e faʻahinga tangata fēfē ʻa Nāpale?

14 ʻI hono kehe meia Pōasí, naʻe ʻikai ke fanongo ʻa Nāpale kia Sihova. Naʻá ne maumauʻi ʻa e lao ʻa e ʻOtuá: “Te ke ʻofa ki ho kaungaʻapi, ʻo hange ko hoʻo ʻofa kiate koe.” (Livitiko 19:18) Naʻe ʻikai ko ha tangata anga fakalaumālie ʻa Nāpale; naʻe “faingataʻa, pea kovi ʻene ngaahi toʻonga.” Naʻa mo ʻene kau tangata ʻaʻaná naʻa nau vakai kiate ia ko ha “anga faka-Pileali.” He feʻungamālie ē ko hono hingoá, ʻa e Nāpalé, ʻoku ʻuhingá ko e “vale,” pe “fakasesele.” (1 Samiuela 25:​3, 17, 25) Ko ia, naʻe anga-fēfē ʻa e tali ʻa Nāpale ʻi he taimi naʻá ne maʻu ai ha faingamālie ke fakahāhā ai ʻa e anga-ʻofá ki he tokotaha masiva​—ko Tēvitá, ko e pani ʻa Sihová?​—1 Samiuela 16:13.

15. Naʻe anga-fēfē ʻa e fakafeangai ʻa Nāpale kia Tēvitá, pea naʻe anga-fēfē ʻa e kehe ʻa ʻApikale mei hono husepānití ʻi he meʻá ni?

15 ʻI he ʻapitanga ʻi he feituʻu ʻo e ngaahi tākanga ʻa Nāpalé, naʻe hoko ai ʻa Tēvita mo ʻene kau tangatá, ko ha maluʻi mei ha kau kaihaʻa tāuvao, ʻo ʻikai te nau ʻeke ki ha totongi ʻe taha. “Naʻa nau hange ha ʻa kiate kimautolu he po mo e ʻaho,” ko e lea ia ʻa e taha ʻo e kau tauhi-sipi ʻa Nāpalé. Kae kehe, ʻi he taimi naʻe kole ai ʻa e kau talafekau ʻa Tēvitá ki ha meʻakaí, naʻe hanga ʻe Nāpale ia ʻo “ngaohia kinautolu” pea fakafoki halaʻatā atu kinautolu. (1 Samiuela 25:​2-16) Ko e uaifi ʻo Nāpalé, ʻa ʻApikale, naʻá ne fai fakavavevave ha tokonaki meʻakai kia Tēvita. ʻI he kakaha ʻa e ʻitá, ne teuteu ʻa Tēvita ke ne fakaʻauha ai leva ʻa Nāpale mo ʻene kau tangatá. Ko e tomuʻa ngāue ʻa ʻApikalé naʻe fakahaofi ai ʻa e moʻui ʻa e tokolahi pea taʻofi ai ʻa Tēvita mei he hoko ʻo halaia ʻi he totó. Ka naʻe fuʻu tōtuʻa ʻa e mānumanu mo e anga-kakaha ʻa Nāpalé. ʻI he hili nai ʻa e ʻaho ʻe hongofulu, “naʻe taaʻi ʻa Napale ʻe he ʻEiki [“Sihova,” NW], ʻo ne pekia.”​—1 Samiuela 25:​18-38.

16. ʻE lava fēfē ke tau faʻifaʻitaki kia Pōasi pea fakafisingaʻi ʻa e ngaahi founga ʻa Nāpalé?

16 Ko ha kehekehe lahi ē ʻi he vahaʻa ʻo Pōasi mo Nāpalé! Lolotonga ʻoku totonu ke tau siʻaki ʻa e founga anga-kakaha mo siokita ʻa Nāpalé, ʻai ke tau faʻifaʻitaki ki he anga-ʻofa mo e taʻesiokita ʻa Pōasí. (Hepelu 13:16) ʻE malava ke tau fai pehē ʻaki ʻa e ngāueʻaki ʻa e akonaki ʻa e ʻapositolo ko Paulá: “Lolotonga leva ʻoku tau maʻu ʻa e taimi lelei ki aí, tau ngāue ki he meʻa ʻoku lelei ki he kakai kotoa pē, kae tautefito ki he faʻahinga ko ia ʻoku felāveʻi mo kitautolu ʻi he tuí.” (Kaletia 6:​10, NW) ʻI he ʻahó ni, ko e “fanga sipi kehe” ʻa Sīsuú, ʻa e kau Kalisitiane ʻoku nau maʻu ʻa e ʻamanaki ki he māmaní, ʻoku nau maʻu ʻa e monū ʻo e ngāue lelei ki he pani ʻa Sihová, ko e toenga ʻo e toko 144,000, ʻa ia ʻe foaki ki ai ʻa e moʻui taʻefaʻamate ʻi hēvaní. (Sione 10:16; 1 Kolinito 15:​50-53; Fakahā 14:​1, 4) ʻOku vakai ʻa Sīsū ki he ngaahi ngāue anga-ʻofa peheé ʻo hangē pē ʻoku fai ange kiate ia tonú, pea ko hono fai ʻo e ngaahi ngāue lelei ko iá ʻoku iku ai ki he tāpuaki lahi fau ʻa Sihová.​—Mātiu 25:​34-40; 1 Sione 3:18.

Ngaahi ʻAhiʻahi mo e Ngaahi Tāpuaki ʻo ʻAná

17. Ko e hā ʻa e ngaahi ʻahiʻahi naʻe fetaulaki mo ʻAná, pea ko e hā ʻa e fakakaukau naʻá ne fakahāhaá?

17 Naʻe toe maʻu ʻe he tāpuaki ʻa Sihová ʻa e fefine anga-fakaʻotua ko ʻAná. Naʻá ne nofo ʻi he feituʻu moʻungaʻia ko ʻIfalemí fakataha mo hono husepāniti Līvai ko ʻElikena. Hangē pē ko ia naʻe fakaʻatā pea tuʻutuʻuni ʻe he Laó, naʻá ne maʻu ai ha toe uaifi ʻe taha​—ko Pēnina. Naʻe nofoʻaki paʻa ʻa ʻAna, ko ha luma ia ki ha fefine ʻIsileli, lolotonga iá naʻe maʻu ʻe Pēnina ia ha fānau. (1 Samiuela 1:​1-3; 1 Kalonikali 6:​16, 33, 34) Kae kehe, ʻi he ʻikai ke fakafiemālieʻi ʻa ʻAná, naʻe fai ʻe Pēnina ia ha tōʻonga ʻi ha founga taʻeʻofa ʻo fakalotomamahiʻi ai ʻa ʻAna ʻo aʻu ki he tuʻunga ko e tangi pea mole ai ʻa e fiekaiá. Ko e toe kovi angé, he naʻe hoko ʻeni “ʻi he taʻu kotoa pe,” ʻi he taimi kotoa naʻe ʻalu ai ʻa e fāmilí ki he fale ʻo Sihová ʻi Sailó. (1 Samiuela 1:​4-8) He taʻeʻofa ē ka ko Pēnina, pea ko ha ʻahiʻahi lahi ē kia ʻAna! Neongo ia, naʻe ʻikai ʻaupito ke tukuakiʻi ʻe ʻAna ʻa Sihova; pea naʻe ʻikai te ne nofo ʻi ʻapi ʻi he taimi naʻe ʻalu ai hono husepānití ki Sailó. Ko ia ai, naʻe faai mai pē pea naʻe pau ke maʻu moʻoni ia ʻe ha tāpuaki lahi fau.

18. Ko e hā ʻa e faʻifaʻitakiʻanga naʻe fokotuʻu ʻe ʻAná?

18 Naʻe fokotuʻu ʻe ʻAna ha faʻifaʻitakiʻanga lelei maʻá e kakai ʻa Sihova ʻi he ʻaho ní, tautefito ki he faʻahinga kuo nau loto-mamahi nai ʻi he ngaahi lea taʻeʻofa ʻa e niʻihi kehé. ʻI he ngaahi tuʻunga peheé, ko e fakamavaheʻi kitá ʻoku ʻikai ko e talí ia. (Palovepi 18:1) Naʻe ʻikai ke fakaʻatā ʻe ʻAna hono ngaahi ʻahiʻahí ke ne fakahōloaʻi ʻene holi ke ʻi he feituʻu naʻe akoʻi ai ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá pea naʻe fakatahataha ai ʻene kakaí ki he lotú. Naʻá ne hoko ai pē ʻo mālohi fakalaumālie. Ko e loloto ʻo hono tuʻunga fakalaumālié ʻoku fakahaaʻi ia ʻe heʻene lotu fakaʻofoʻofa ʻoku lēkooti ʻi he 1 Samiuela 2:​1-10.a

19. ʻE malava fēfē ke tau fakahāhā ʻetau houngaʻia ki he ngaahi meʻa fakalaumālié?

19 ʻI he tuʻunga ko e kau sevāniti ʻa Sihova ʻi he lolotonga ní, ʻoku ʻikai te tau lotu ʻi ha tāpanekale. Ka neongo ia, ʻoku malava ke tau fakahāhā ʻetau houngaʻia ki he ngaahi meʻa fakalaumālié, ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe ʻAná. Ko e fakatātaá, ʻoku malava ke tau fakahāhā ʻetau houngaʻia loloto ki he ngaahi koloa fakalaumālié ʻaki ʻetau maʻu tuʻumaʻu ʻa e ngaahi fakataha faka-Kalisitiané, ngaahi ʻasemipilií, mo e ngaahi fakataha-lahí. ʻAi ke tau ngāueʻaki ʻa e ngaahi taimi ko ʻení ke fefakalototoʻaʻaki ai ʻi he lotu moʻoni ʻa Sihová, ʻa ia kuó ne foaki mai kiate kitautolu “ʻa e monū ʻo e fai taʻemanavahē ʻa e ngāue toputapú kiate ia ʻi he mateaki mo e māʻoniʻoni.”​—Luke 1:​74, 75, NW; Hepelu 10:​24, 25.

20, 21. Naʻe anga-fēfē hono fakapaleʻi ʻo ʻAna koeʻuhi ko ʻene anga-līʻoa fakaʻotuá?

20 Naʻe fakatokangaʻi ʻe Sihova ʻa e anga-līʻoa fakaʻotua ʻa ʻAná pea naʻe fakapaleʻi lahi ai ia. ʻI he taha ʻo e ngaahi fononga fakataʻu ʻa e fāmilí ki Sailó, naʻe lotu fakamātoato ai ʻa e tokotaha loto-mamahi ko ʻAná ki he ʻOtuá pea fuakava: “Sihova Sapaoti e, kapau moʻoni te ke ʻafioʻi ʻa e mamahi ʻa hoʻo kaunanga, ka ke manatuʻi au, ʻo ʻikai ngalo hoʻo kaunanga, ka ke foaki mai ha hako tangata, pea te u toki tuku ia ki he ʻAfiona ʻi he ngaahi ʻaho kotoa pe o ʻene moʻui.” (1 Samiuela 1:​9-11) Naʻe ongoʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e kōlenga ʻa ʻAná pea tāpuakiʻi ia ʻaki ha foha, ʻa ia naʻá ne fakahingoa ko Sāmiuela. ʻI he taimi naʻe mavae ai iá, naʻá ne ʻave ia ki Sailo koeʻuhi ke ne ngāue ʻi he tāpanekalé.​—1 Samiuela 1:​20, 24-28.

21 Naʻe fakahāhaaʻi ʻe ʻAna ʻa e ʻofa ki he ʻOtuá pea fakahoko mo ʻene fuakava kiate ia ʻo fekauʻaki mo Sāmiuelá. Pea fakakaukau atu ki he tāpuaki lahi fau naʻá ne fiefia ai mo ʻElikena koeʻuhi ko e ngāue ʻa siʻona fohá ʻi he tāpanekale ʻo Sihová! ʻOku maʻu ʻe he ngaahi mātuʻa Kalisitiane tokolahi ʻa e fiefia mo e ngaahi tāpuaki meimei tatau koeʻuhi ko e ngāue honau ngaahi fohá mo e ngaahi ʻofefiné ʻi he tuʻunga ko e kau faifekau tāimuʻa taimi-kakato, ngaahi mēmipa ʻo e fāmili Pētelí, pe ʻi he ngaahi tafaʻaki kehe ʻoku fakalāngilangiʻi ai ʻa Sihová.

Hanganaki Fanongo kia Sihova!

22, 23. (a) Ko e hā ʻoku malava ke tau fakapapauʻí kapau ʻoku tau hanganaki fanongo ki he leʻo ʻo Sihová? (e) Ko e hā ʻe lāulea ki ai ʻi he kupu hoko maí?

22 Ko e hā ʻoku malava ke tau fakapapauʻí kapau te tau hanganaki fanongo kia Sihova? Te tau hoko ʻo koloaʻia fakalaumālie kapau ʻoku tau fakahāhā ʻa e ʻofa ʻaufuatō ki he ʻOtuá pea fakahoko ʻetau fakatapui kiate iá. Naʻa mo e taimi ʻoku ʻuhinga ai ʻa e tuli ki ha ʻalunga peheé ʻe pau ke tau kātakiʻi ha ngaahi ʻahiʻahi fefeká, ʻe kei maʻu taʻetuku pē kitautolu ʻe he tāpuaki ʻa Sihová​—ʻo faʻa hoko mai ʻi ha ngaahi founga lahi ange ia ʻi he meʻa ʻoku malava ke tau sioloto atu ki aí.​—Sāme 37:4; Hepelu 6:10.

23 Ko e ngaahi tāpuaki lahi ʻe hifoaki mai ki he kakai ʻa e ʻOtuá ʻi he kahaʻú. ʻI he fanongo talangofua kia Sihová, ʻe fakahaofi atu ai ha “fuʻu kakai lahi” ʻi he “mamahi lahi” pea te nau hokosia ʻa e fiefia ʻo e moʻui ʻi he māmani foʻou ʻa e ʻOtuá. (Fakahā 7:​9-14; 2 Pita 3:13) ʻE fakalato kakato ai ʻe Sihova ʻa e ngaahi holi māʻoniʻoni ʻa e kotoa ʻo ʻene kakaí. (Sāme 145:16) Kae kehe, hangē ko ia ʻe fakahaaʻi ʻi he kupu hoko maí, naʻa mo e taimí ni ko e faʻahinga ko ia ʻoku nau hanganaki fanongo ki he leʻo ʻo Sihová ʻoku tāpuakiʻi kinautolu ʻaki ʻa e ‘ngaahi foaki lelei mo e ngaahi meʻaʻofa haohaoa mei ʻolungá.’​—Semisi 1:​17, NW.

[Fakamatala ʻi lalo]

a Ko e ngaahi lea ʻa ʻAná ʻoku meimei tatau ia mo e ngaahi lea ʻa e taʻahine tāupoʻou ko Melé, naʻá ne leaʻaki ʻi he hili pē ha taimi siʻi mei heʻene ʻilo te ne hoko ko e faʻē ʻa e Mīsaiá.​—Luke 1:​46-55.

ʻOkú Ke Manatuʻi?

• Ko e hā ʻoku malava ke akoʻi mai kiate kitautolu ʻe he hisitōlia ʻo ʻIsilelí ʻo fekauʻaki mo e ngaahi tāpuaki fakaʻotuá?

• Naʻe anga-fēfē ʻa e faikehekehe ʻa Pōasi mo Nāpalé?

• ʻOku malava fēfē ke tau faʻifaʻitaki kia ʻAna?

• Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau hanganaki fanongo ki he leʻo ʻo Sihová?

[Fakatātā ʻi he peesi 10]

Naʻe lotu ʻa Tuʻi Solomone ki ha loto talangofua, pea naʻe tāpuakiʻi ia ʻe Sihova ʻaki ʻa e poto

[Fakatātā ʻi he peesi 12]

Naʻe tokaʻi ʻe Pōasi ʻa e niʻihi kehé ʻi he fakaʻapaʻapa mo e anga-ʻofa

[Fakatātā ʻi he peesi 15]

Naʻe tāpuakiʻi lahi fau ʻa ʻAna ko ʻene falala kia Sihová

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share