Talanoa ki he Moʻui
Ko e Tauhi ʻAki ha Laumālie ʻo e Feilaulau-Kitá
FAKAMATALA FAI ʻE DON RENDELL
Naʻe mate ʻa ʻeku faʻeé ʻi he 1927 ʻi hoku taʻu nimá pē. Neongo ia, ko ʻene tuí naʻá ne tākiekina lahi ʻa ʻeku moʻuí. Naʻe malava fēfē ke hoko ʻa e meʻa ko iá?
KO ʻEKU faʻeé ko ha mēmipa tuʻu fefeka ia ʻo e Siasi ʻIngilaní ʻi heʻene mali mo ʻeku tamaí, ko ha sōtia palōfesinale. Naʻe hoko ia ki muʻa ʻi he Tau I ʻa Māmaní. Naʻe mapuna hake ʻa e Tau I ʻa Māmaní ʻi he 1914, pea naʻe ʻikai ke felotoi ai ʻa ʻeku fineʻeikí mo ʻene viká ʻi heʻene ngāueʻaki ʻa ʻene tuʻunga-malangá ko ha tuʻuʻanga ki hono ui fakatokolahi mai ʻo e kau taú. Ko e tali ʻa e faifekaú? “ʻAlu ki ʻapi, pea ʻoua te ke hohaʻa fekauʻaki mo e ngaahi fehuʻi peheé!” Naʻe ʻikai ke fakafiemālieʻi ia ʻe he meʻa ko iá.
ʻI he 1917, ʻi he tumutumu ʻo e taú, naʻe ʻalu ai ʻa e fineʻeikí ke sio ʻi he “Tulama-ʻAta ʻo e Fakatupú.” ʻI he tuipau kuó ne maʻu ʻa e moʻoní, naʻá ne mavahe leva mei hono siasí ke feohi mo e Kau Ako Tohitapú, hangē ko ia ne toki ʻiloa ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Naʻá ne maʻu ʻa e ngaahi fakatahá ʻi ha fakatahaʻanga ʻi Yeovil, ko e kolo ofi taha ia ki homau koló ko West Coker, ʻi he Vahefonua Pilitānia ʻo Somerset.
Naʻe vave ʻa e vahevahe atu ʻe he fineʻeikí ʻa ʻene tui ʻilo foʻoú ki hono fanga tehina ʻe toko tolú. Ko e kau mēmipa taʻumotuʻa ange ʻo e fakatahaʻanga Yeovil naʻa nau fakamatala mai kiate au ʻa e ʻaka pasikala faivelenga takai holo ʻa ʻeku faʻeé mo hono tehina ko Millie ʻi homau feituʻu kolo ʻuta lahí, ʻo tufaki ʻa e ngaahi tohi tokoni ako Tohitapu ko e Studies in the Scriptures. Neongo ia, ko hono pangó, ʻi he māhina ʻe 18 fakaʻosi ʻo ʻene moʻuí, naʻe toka mohenga ai ʻa e fineʻeikí ʻi he tīpií, ʻa ia naʻe ʻikai hano faitoʻo ʻi he taimi ko iá.
Ngāueʻaki ʻa e Feilaulauʻi-Kitá
Ko Millie, ʻa ia naʻe nofo mo kimautolu ʻi he taimi ko iá, naʻá ne tauhi ʻa e fineʻeikí ʻi heʻene puké pea tokangaʻi au mo hoku tuofefine taʻu fitu ko Joan. ʻI he mate ʻa e fineʻeikí, naʻe fakahaaʻi leva ʻe Millie te ne tokangaʻi kimaua fānaú. Ko e tangataʻeikí, ʻi heʻene fiefia ke ʻatā mei he fatongia ko ení, naʻá ne tali loto-lelei ke nofo maʻu mo kimautolu ʻa Millie.
Naʻá ma tupu hake ʻo ʻofa ʻia Millie pea fiefia ʻi heʻene nofo mo kimauá. Ka ko e hā naʻá ne fai ai ha fili peheé? ʻI he ngaahi taʻu lahi ki mui ai, naʻe tala mai ai ʻe Millie kiate kimaua naʻá ne ʻiloʻi ʻoku ʻi ai hono fatongia ke langa hake ʻi he makatuʻunga naʻe fakatoka ʻe he fineʻeikí—ke akoʻi ʻa e moʻoni ʻo e Tohitapú kia Joan mo au —ko e meʻa naʻá ne ʻiloʻi ʻe ʻikai ʻaupito ke fai ʻe heʻema tamaí, he naʻe ʻikai haʻane mahuʻingaʻia ʻi he lotú.
Ki mui mai, naʻá ma toe ʻiloʻi ai naʻe fai ʻe Millie ha toe fili mātuʻaki fakafoʻituitui ʻe taha. Koeʻuhi ke feʻunga ʻa hono tokangaʻi kimauá, ʻe ʻikai ʻaupito te ne mali. Ko ha feilaulauʻi-kita moʻoni ē ko ia! Ko au mo Joana ʻokú ma maʻu ʻa e ʻuhinga moʻoni ke houngaʻia loloto ai ʻiate ia. Ko e meʻa kotoa naʻe akoʻi mai ʻe Millie kiate kimauá pea mo e faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻaupito naʻá ne fokotuʻú kuo nofo maʻu ia ʻiate kimaua.
Ko ha Taimi ʻo e Fili
Ko au mo Joan naʻá ma kau ki he ʻapiako ʻi he koló ʻa e Siasi ʻIngilaní ʻa ia naʻe fai ai ʻe Millie ʻa e tuʻu mālohi ki he pule ako fefiné ʻo fekauʻaki mo homa akoʻi fakalotú. ʻI he taimi naʻe laka ai ʻa e fānau kehé ki he fale lotú, naʻá ma ō kimaua ki ʻapi, pea ʻi he taimi naʻe haʻu ai ʻa e viká ki ʻapiako ke fai ʻa e fakahinohino fakalotú, naʻá ma nofo mavahe pea naʻe ʻomai ʻa e Konga Tohitapu ke ma ako maʻuloto. Naʻe ʻaonga ʻa e meʻá ni kiate au, he naʻe fokotuʻu maʻu ʻo ʻikai ala tāmateʻi ʻa e ngaahi konga tohí ni ʻi hoku ʻatamaí.
Naʻá ku mavahe mei he akó ʻi hoku taʻu 14 ke ako ngāue ʻi ha taʻu ʻe fā ʻi ha fale ngaohiʻanga siisi fakalotofonua. Naʻá ku toe ako ke tā piano, pea ko e ngaahi fasí mo e hulohula ʻi he fale hulohulá naʻe hoko ia ko e ongo meʻa naʻá ku manako ai. Neongo naʻe faiaka ʻa e moʻoni faka-Tohitapú ʻi hoku lotó, naʻe teʻeki ai te ne ueʻi au. ʻI he ʻaho leva ʻe taha ʻi Maʻasi 1940, naʻe fakaafeʻi ai au ʻe ha tokotaha Fakamoʻoni taʻumotuʻa ke u ʻalu mo ia ki ha ʻasemipilī ʻi Swindon, naʻe kilomita ʻe 110 ʻa hono mamaʻó. Ko Albert D. Schroeder, ʻa e faifekau tauhi ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi Pilitāniá, naʻá ne fai ʻa e malanga maʻá e kakaí. Naʻe hoko ʻa e ʻasemipilī ko iá ko e liliuʻanga ia kiate au.
Naʻe fakautuutu ʻa e Tau II ʻa Māmaní. Ko e hā naʻá ku faiʻaki ʻeku moʻuí? Naʻá ku fili ke foki ki he Fale Fakatahaʻanga Yeovil. ʻI he ʻuluaki fakataha naʻá ku maʻú, naʻe fakahaaʻi mai ai ʻa e faifakamoʻoni ʻi he halá. Neongo ʻa ʻeku ʻilo fakangatangatá, naʻá ku pole ai ke kau ʻi he ngāue ko ení, ʻo ʻohovale lahi ai ʻa e tokolahi naʻe taku ko hoku ngaahi kaumeʻá ʻa ia naʻa nau lumaʻi au ʻi heʻenau lue haké!
ʻI Sune 1940, naʻá ku papitaiso ai ʻi he kolo ko Bristol. ʻI loto ʻi ha māhina ʻe taha naʻá ku hū ai ʻo hoko ko ha tāimuʻa tuʻumaʻu—ko ha ʻevangeliō taimi-kakato. He fiefia ē ko au, ʻi he kiʻi taimi siʻi ki mui aí, naʻe toe fakahāhaaʻi ai ʻe hoku tuofefiné ʻa ʻene fakatapuí ʻaki ʻa e papitaiso ʻi he vaí!
Tāimuʻa ʻi he Taimi Taú
ʻI ha taʻu ʻe taha hili e kamata ʻa e taú, naʻá ku maʻu ai ʻa e ʻū pepa naʻe ui ai au ki he kau taú. ʻI he lēsisita ʻi Yeovil ko ha tokotaha fakafisi ʻi he tuʻunga fakalotú, naʻe pau ai ke u hā ʻi ha ʻao ʻo ha fakamaauʻanga ʻi Bristol. Naʻá ku kau fakataha mo John Wynn ke tāimuʻa ʻi Cinderford, Gloucestershire, pea ʻi Haverfordwest mo Carmarthen, ʻi Uēlesi ʻi he hili iá.a Ki mui ai, ʻi ha hopo fakamaauʻanga ʻi Carmarthen, naʻe tautea ai au ki he nofo māhina ʻe tolu ʻi he pilīsone Swansea, ʻo tānaki atu ki ai mo ha moʻua £25—ko ha fuʻu paʻanga lahi ia ʻi he ngaahi ʻaho ko iá. ʻI he hoko atu aí, naʻá ku maʻu ai ʻi hono tuʻo uá ha taimi nofo pilīsone māhina ʻe tolu ʻi he ʻikai ke totongi ʻa e moʻua ko iá.
ʻI ha hopo hono tolu, naʻe ʻeke mai ai kiate au: “ʻOku ʻikai te ke ʻiloʻi ʻa e pehē ʻe he Tohitapú, ‘ʻAve kia Sisa ʻa e ngaahi meʻa ʻa Sisá’?” “ʻIo,” ko ʻeku talí ia, “ʻoku ou ʻiloʻi ʻa e meʻa ko iá, ka te u saiʻia ke fakaʻosi ʻa e foʻi veesi ko iá: ‘pea ki he ʻOtuá ʻa e ngaahi meʻa ʻa e ʻOtuá.’ Ko e meʻa ia ʻoku ou faí.” (Mātiu 22:21, King James Version) ʻI ha ngaahi uike siʻi ki mui ai, naʻá ku maʻu ai ha tohi ʻo tala mai ai kiate au kuó u ʻatā mei he ngaahi fatongia kotoa ki he ngāue fakakautaú.
ʻI he konga ki muʻa ʻo e 1945, naʻe fakaafeʻi ai au ke u kau ki he fāmili Pēteli ʻi Lonitoní. ʻI he faʻahitaʻu momoko hoko mai aí, ko Nathan H. Knorr, ʻa ia naʻe takimuʻa ʻi hono fokotuʻutuʻu ʻa e ngāue fakamalanga ʻi māmani lahí, mo ʻene sekelitalí ko Milton G. Henschel, naʻá na ʻaʻahi mai ai ki Lonitoni. Naʻe hū ai ʻa e fanga tokoua kei talavou ʻe toko valu mei Pilitānia ʻi he kalasi hono valu ʻo e Akoʻanga Tohitapu Taua Leʻo ko Kiliatí ki he ako fakamisinalé, pea naʻá ku ʻi honau lotolotongá.
Ngaahi Vāhenga-Ngāue Fakamisinalé
ʻI Mē 23, 1946, naʻa mau tuku folau ai mei he kiʻi taulanga Cornwall ko Fowey ʻi ha kiʻi vaka uta koloa he taimi taú. Ko e pule taulangá, ko Kapiteni Collins, ko e taha ia ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, pea ʻi heʻemau mavahe mei he uafú, naʻá ne fakalea ʻa e saeliní. Naʻe fakanatula pē ʻemau maʻu kotoa ʻa e ngaahi ongoʻi tuifio kehekehe ʻi heʻemau sio ki he fakapulipuli atu ʻa e matāfonua Pilitāniá. Ko e kolosi ko ia ʻi he ʻAtalanitikí naʻe tōtōtaufa lahi, ka ʻi he ʻaho ʻe 13 ki mui ai naʻa mau aʻu lelei ai ki he ʻIunaite Seteté.
Ko hono maʻu ʻa e ʻAsemipilī ʻaho ʻe valu fakavahaʻapuleʻanga ko e Fakateokalati ʻa e Ngaahi Puleʻanga Fiefiá ʻi Cleveland, Ohio, mei ʻAokosi 4 ki he 11, 1946, ko ha meʻa ia ʻoku taau ke manatua. Naʻe ʻi ai ʻa e kau fakafofonga ʻe toko 80,000, ʻo kau ai ʻa e toko 302 mei he ngaahi fonua kehe ʻe 32. ʻI he fakataha-lahi ko iá naʻe tukuange mai ai ʻa e makasini ʻĀ Hake!,b pea ko e tohi tokoni ako Tohitapu ko e “Let God Be True” naʻe tukuange mai ia ki he fuʻu kakai loto-māfaná.
Naʻa mau maʻu tohi fakamoʻoni ako mei Kiliati ʻi he 1947, pea naʻe vaheʻi ai au mo Bill Copson ki ʻIsipite. Ka ki muʻa ke ma mavahé, naʻá ku maʻu ai ʻa e ʻaonga ko hano akoʻi lelei ki he ngāue fakaʻōfisí ʻe Richard Abrahamson ʻi he Pēteli Brooklyn. Naʻá ma tūʻuta ʻi ʻAlekisanitulia, pea naʻe vave ʻa ʻeku feʻunuʻaki ki he founga moʻui ʻa e Hahake-Lotolotó. Kae kehe, ko hono ako ʻa e lea faka-ʻAlepeá ko ha pole ia, pea naʻe pau ke u ngāueʻaki ʻa e ngaahi kaati fakamoʻoní ʻi he lea ʻe fā.
Naʻe nofo ai ʻa Bill Copson ʻo feʻunga mo e taʻu ʻe fitu, ka naʻe ʻikai lava ke fakafoʻou ʻa ʻeku visá ʻi he hili ʻa e ʻuluaki taʻú, ko ia ai, naʻe pau ke u mavahe mei he fonuá. ʻOku ou sio atu ki he taʻu ko ia ʻo e ngāue fakamisinalé ko e taʻu ola lelei taha ia ʻi heʻeku moʻuí. Naʻá ku maʻu ai ʻa e monū ko hono fai ʻa e ako Tohitapu ʻi ʻapi ʻo laka hake ʻi he 20 ʻi he uike taki taha, pea ko e niʻihi ʻo e faʻahinga naʻa nau ako ʻa e moʻoní ʻi he taimi ko iá ʻoku nau kei fakahīkihikiʻi longomoʻui ʻa Sihova. Mei ʻIsipité, naʻe vaheʻi ai au ki Saipalo.
Saipalo mo ʻIsileli
Naʻá ku kamata ke ako ha lea foʻou, ko e faka-Kalisí, pea ke hoko ʻo maheni mo e lea fakafeituʻu fakalotofonuá. ʻI ha kiʻi taimi siʻi mei ai, ʻi hono kole ʻa Anthony Sideris ke hiki ki Kalisí, naʻe fakanofo ai au ke u tokangaʻi ʻa e ngāue ʻi Saipaló. ʻI he taimi ko iá ko e ʻōfisi vaʻa ʻi Saipaló naʻá ne toe tokangaʻi ʻa ʻIsileli, pea naʻá ku maʻu fakataha mo e fanga tokoua kehé, ʻa e monū ʻo e ʻaʻahi ki he Kau Fakamoʻoni tokosiʻi ʻi aí ʻi he taimi ki he taimi.
ʻI heʻeku ʻuluaki folau ki ʻIsilelí, naʻa mau fai ai ha kiʻi ʻasemipilī ʻi ha falekai ʻi Haifa, naʻe kau ki ai ʻa e kakai ʻe toko 50 pe 60. ʻI hono vahevahe ʻa e ngaahi kulupu fakafonuá, naʻa mau fakahoko ai ʻa e polokalama ʻasemipilií ʻi he lea kehekehe ʻe ono! ʻI he taimi ʻe taha naʻá ku malava ai ke fakaʻaliʻali ʻi Selusalema ha foʻi filimi naʻe faʻu ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, pea naʻá ku fai ai ha malanga maʻá e kakaí ʻa ia naʻe līpooti lelei ʻe he nusipepa lea faka-Pilitāniá.
Naʻe ʻi ai ʻa e Kau Fakamoʻoni nai ʻe toko 100 ʻi Saipalo ʻi he taimi ko iá, pea naʻe pau ke nau faitau mālohi maʻa ʻenau tuí. Ko e fuʻu kakai naʻe fakahinohino ʻe he kau pātele ʻo e Siasi ʻOfotokisī Kalisí naʻa nau fakahohaʻasi ʻemau ngaahi ʻasemipilií, pea ko ha meʻa foʻou ia kiate au ke hokosia ʻa hono tolomakaʻi ʻi he faifakamoʻoni ʻi he ngaahi feituʻu ʻutá. Naʻe pau ke u ako ke holomui vave! ʻI he lotolotonga ʻo e fakafepaki fakamālohi peheé, naʻe fakatuimālohi ʻa hono vaheʻi ʻa e kau misinale tokolahi ange ki he motú. Ko Dennis mo Mavis Matthews fakataha mo Joan Hulley mo Beryl Heywood naʻa nau kau fakataha mo au ʻi Famagusta, lolotonga ia ko Tom mo Mary Goulden mo Nina Constanti, ko ha Saipalo naʻe fāʻeleʻi ʻi Lonitoni, naʻa nau ʻalu ki Limassol. ʻI he taimi tatau, naʻe toe hiki mai ai ʻa Bill Copson ki Saipalo, ʻo kau fakataha mai ki ai ki mui ʻa Bert mo Beryl Vaisey.
Feʻunuʻaki ki he Ngaahi Tuʻunga Feliliuakí
ʻI he aʻu ki he ngataʻanga ʻo e 1957, naʻá ku hoko ai ʻo puke pea ʻikai malava ai ke hokohoko atu ʻi hoku vāhenga-ngāue fakamisinalé. ʻI he loto-mamahí, naʻá ku fakapapauʻi ai ke toe maʻu ʻa hoku tuʻunga moʻuileleí, ʻoku totonu ke u foki ki ʻIngilani, ʻa ia naʻe hokohoko atu ai ʻeku tāimuʻá ʻo aʻu ki he 1960. Naʻe anga-ʻofa ʻa hoku tuofefiné mo hono husepānití ʻo nofo mo au, ka naʻe liliu ʻa e ngaahi tuʻungá. Naʻe ʻiloʻi ʻe Joan ʻa e faingataʻa fakautuutu ʻa e ngaahi tuʻungá. Tuku kehe ʻa e tokangaʻi ʻa hono husepānití mo ʻene kiʻi taʻahiné, ʻi he lolotonga ʻa e taʻu ʻe 17 ʻo ʻeku mavahé, naʻá ne tokangaʻi anga-ʻofa ai ʻa ʻema tamaí mo Millie, ʻa ia ʻi he aʻu mai ki he taimi ko ení naʻá na taʻumotuʻa pea ʻikai te na moʻuilelei. Naʻe hoko ʻo hā mahino ai ʻa e fiemaʻu ke muimui ʻi he faʻifaʻitakiʻanga ʻo e feilaulauʻi-kita ʻa Millie, ko ia ai, naʻá ku nofo mo hoku tuofefiné ʻo aʻu ki he toki mate fakatouʻosi ʻa Millie mo ʻeku tamaí.
Naʻe mei mātuʻaki faingofua ke nofo maʻu ai leva ʻi ʻIngilani, ka ʻi he hili ha mālōlō taimi nounou, naʻá ku ongoʻi ai ko ha fatongia ia ke toe foki ki hoku vāhenga-ngāué. He ko ē, ʻikai kuo fakamoleki ʻe he kautaha ʻa Sihová ha paʻanga lahi ʻi hono akoʻi aú? Ko ia ʻi he 1972, naʻá ku totongi ai ʻa ʻeku foki ki Saipaló ke toe tāimuʻa ai.
Naʻe aʻu mai ki ai ʻa Nathan H. Knorr ke fokotuʻutuʻu ki ha fakataha-lahi ke fai ai ʻi he taʻu hoko maí. ʻI heʻene ʻiloʻi kuó u toe foki angé, naʻá ne fakaongoongoleleiʻi ai ʻa hoku fakanofo ke hoko ko e ʻovasia fakasēketi ki he motú kotoa, ko ha monū naʻá ku maʻu ʻo feʻunga mo e taʻu ʻe fā. Kae kehe, ko ha vāhenga-ngāue naʻe kiʻi fakalotosiʻi, koeʻuhi naʻe ʻuhinga iá ko e lea faka-Kalisi ʻi he taimi lahi tahá.
Ko ha Taimi ʻo e Faingataʻa
Naʻá ku nofo fakataha mo Paul Andreou, ʻi ha ʻapi ʻi he kolo ko Karakoumi, ʻi he hahake pē ʻo Kyrenia ʻi he matāfonua fakatokelaú, ko ha tokotaha Fakamoʻoni Saipalo lea faka-Kalisi. Ko e ʻōfisi vaʻa Saipaló naʻe ʻi Nicosia, ʻi he fakatonga ʻo e ʻOtu Moʻunga Kyrenia. ʻI he konga ki muʻa ʻo Siulai 1974, naʻá ku ʻi Nicosia ai ʻi he hoko ha liukava ke fakahifo ʻa Palesiteni Makarios, pea naʻá ku sio ai ki he vela ʻosiʻosi ʻa hono palasí. ʻI he malu ke fai ʻa e fonongá, naʻá ku foki fakavave ki Kyrenia, ʻa ia naʻa mau teuteu ai ki ha ʻasemipilī fakasēketi. ʻI he ʻaho ʻe ua ki mui ai naʻá ku fanongo ai ki he lī ʻa e ʻuluaki foʻi pomú ʻi he taulangá, pea naʻá ku sio ki he langí ʻoku fonu ʻi he ngaahi helikopeta naʻe ʻomai ai ʻa e kau sōtia fakatūʻuta mei Toaké.
Koeʻuhi ko ha tangataʻifonua Pilitānia au, naʻe ʻave au ʻe he kau sōtia Toaké ki he ngaahi tukuʻuta ʻo Nicosia, ʻa ia naʻe fakafehuʻi ai au ʻe he kau ngāue ʻa e Ngaahi Puleʻanga Fakatahatahá ʻo nau fai ʻa e fetuʻutaki mo e ʻōfisi vaʻá. Naʻá ku fehangahangai leva ai mo e meʻa ke fai fakatupu manavahē ko e luelue ʻo fou ʻi he ngaahi fokotuʻunga uaea telefoni felekeu mo e ngaahi uaea ʻuhila ki he ngaahi ʻapi liʻaki ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e ʻēlia ʻikai nofoʻí. He fiefia ē ko au ʻi he ʻikai lava ke veuki ʻa ʻeku laine fetuʻutaki mo Sihova ko e ʻOtuá! Naʻe fakaivia au ʻe heʻeku ngaahi lotú ʻi he taha ʻo e ngaahi meʻa fakatupu mafasia taha kuo hokosia ʻi heʻeku moʻuí.
Naʻe mole kotoa ʻa ʻeku ngaahi ngaʻotoʻotá, ka naʻá ku fiefia ʻi he maʻu ʻa e maluʻanga ʻi he ʻōfisi vaʻá. Kae kehe, naʻe taimi nounou pē ʻa e tuʻungá ni. ʻI loto ʻi ha ngaahi ʻaho, naʻe puleʻi ai ʻe ha ngaahi kongakau fakatūʻuta ʻa e konga hono tolu fakatokelau ʻo e motú. Naʻe pau ke liʻaki ʻa Pēteli, pea naʻa mau hiki ki Limassol. Naʻá ku fiefia ke malava ʻo ngāue ai mo ha kōmiti naʻe faʻu ke nau tokangaʻi ʻa e fanga tokoua ʻe toko 300 ʻa ia naʻe uesia ʻi he maveuveú, ʻa ia ko e tokolahi ai ne mole honau ngaahi ʻapí.
Ngaahi Liliu Lahi Ange ʻo e Vāhenga-Ngāué
ʻI Sanuali 1981, naʻe kole mai ai ʻe he Kulupu Pulé kiate au ke u hiki ki Kalisi ke kau ki he fāmili Pēteli ʻi ʻAtenisí, ka ʻi he aʻu ki he ngataʻanga ʻo e taʻú, naʻá ku foki ai ki Saipalo pea naʻe fakanofo ai au ko e kouʻotineita ʻo e Kōmiti Vaʻá. Ko Andreas Kontoyiorgis mo hono uaifí, ko Maro, ko e ongo Saipalo ʻa ia naʻe fekauʻi mai mei Lonitoni, naʻe fakamoʻoniʻi ʻa ʻena hoko “ko ha tokoni fakaivimālohi” kiate au.—Kolose 4:11, NW.
ʻI he ngataʻanga ʻo ha ʻaʻahi sone naʻe fai ʻe Theodore Jaracz ʻi he 1984, naʻá ku maʻu ai ha tohi mei he Kulupu Pulé ʻa ia naʻe pehē pē ai: “ʻI he ʻosi ʻene ʻaʻahí, te mau saiʻia ke ke ʻalu fakataha mo Tokoua Jaracz ki Kalisi.” Naʻe ʻikai ke ʻomai ha ʻuhinga, ka ʻi heʻema aʻu ki Kalisí, naʻe lau ai ha toe tohi ʻe taha mei he Kulupu Pulé ki he Kōmiti Vaʻá, ʻo fakanofo ai au ko e kouʻotineita ʻo e Kōmiti Vaʻa ʻi he fonua ko iá.
ʻI he aʻu mai ki he taimi ko ení, ne mau fehangahangai ai mo e fakautuutu ʻo e tafoki mei he moʻoní. Naʻe toe lahi foki mo e ngaahi tukuakiʻi ki he fakaului taʻefakalao. Naʻe puke fakaʻaho ai ʻa e kakai ʻa Sihová pea ʻoatu kinautolu ki he ʻao ʻo e ngaahi fakamāuʻangá. Ko ha monū ē ko ia ke hoko ʻo ʻiloʻi ʻa e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻa ia naʻa nau tauhi ʻenau anga-tonú ʻi he ʻahiʻahí! Ko e niʻihi ʻo ʻenau ngaahi keisí naʻe hopoʻi hokohoko ia ʻi he ʻao ʻo e Fakamaauʻanga ʻIulope ki he Ngaahi Totonu ʻa e Tangatá, fakataha mo e ngaahi ola fakaofo ʻa ia kuo ʻi ai ʻa ʻene ola lelei ʻi he ngāue fakamalanga ʻi Kalisí.c
Lolotonga ʻa e ngāue ʻi Kalisí, naʻá ku malava ai ke maʻu ʻa e ngaahi fakataha-lahi ʻoku taau ke manatua ʻi ʻAtenisi, Tesalonaika, mo e ongo motu ko Lota mo Kēlití. Ko e ngaahi taʻu ʻe fā fakafiefia mo fua lahi ia, ka naʻe hoko mai ai ha toe liliu ʻe taha—ko ha toe foki ki Saipalo ʻi he 1988.
Saipalo pea Toe Foki ki Kalisi
Lolotonga ʻa ʻeku mamaʻo mei Saipaló, naʻe maʻu ʻe he fanga tokouá ha ngaahi fale vaʻa foʻou ʻi Nissou, ko ha ngaahi kilomita siʻi pē mei Nicosia, pea ko Carey Barber, mei he ʻuluʻi ʻapitanga ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi Brooklyn, naʻá ne fai ʻa e malanga fakatapuí. Ne toe tuʻumaʻu ange ʻa e ngaahi meʻá ʻi he motú he taimi ko ení, pea naʻá ku fiefia ʻi he toe foki ki aí—ka naʻe ʻikai hoko ia ʻo fuoloa.
Naʻe tali ʻe he Kulupu Pulé ʻa e ngaahi palani ke langa ha ʻapi Pēteli foʻou ʻi Kalisi, ʻi ha ngaahi kilomita ki he tokelau ʻo ʻAtenisí. ʻI he lava ke u lea fakatouʻosi ʻi he faka-Pilitāniá mo e faka-Kalisí, naʻe fakaafeʻi ai au ke u toe foki ange ʻo ngāue ʻi he tuʻuʻanga langa foʻoú ʻi he 1990 ko e tokotaha fakatonulea ki he fāmili ʻo e kau sevāniti fakavahaʻapuleʻanga naʻa nau ngāue aí. ʻOku ou kei manatuʻi pē ʻa e fiefia ʻi he ʻi ai he faiʻanga langá ʻi he onó ʻi he ngaahi pongipongi he taimi māfaná, ʻo talitali lelei ʻa e laui teau ʻo e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine Kalisi ʻa ia naʻa nau pole ke ngāue fakataha mo e fāmili langá! Ko e ngaahi manatu ki heʻenau fiefiá mo e faivelengá ʻe nofo maʻu pē ia mo au.
Ko e kau pātele ʻOfotokisī Kalisí mo honau kau poupoú naʻa nau feinga ke hū ki he langá ʻo veuki ʻemau ngāué, ka naʻe fanongo mai ʻa Sihova ki heʻemau ngaahi lotú, pea naʻe maluʻi kimautolu. Naʻá ku nofo ai pē ʻi he langá ke sio ʻi hono fakatapui ʻo e ʻapi Pēteli foʻoú ʻi ʻEpeleli 13, 1991.
Poupouʻi ʻa Siʻoku Tuofefiné
ʻI he taʻu hoko maí, naʻá ku foki ai ki ʻIngilani ʻi ha mālōlō, ʻo nofo mo hoku tuofefiné mo hono husepānití. Ko e meʻa fakamamahí, ʻi heʻeku ʻi aí, naʻe fuesia ai ʻe hoku matāpulé ha puke tuʻo ua ʻi he tuʻu e tā ʻo e mafú peá ne mate ai. Ne fai ʻe Joan ʻa e poupou nima-homo kiate au ʻi he lolotonga ʻo ʻeku ngāue fakamisinalé. Ne ʻikai meimei hala ʻi ha uike ʻa ʻene fai mai kiate au ha tohi fakalototoʻa. Ko ha tāpuaki ē ko e fetuʻutaki peheé ki ha misinale pē! ʻI he taimi ko ení kuó ne uitou, ʻo ʻikai ke moʻuilelei peá ne fiemaʻu ha poupou. Ko e hā ʻoku totonu ke u faí?
Ko e taʻahine ʻa Joan, ko Thelma, mo hono husepānití kuó na ʻosi tokangaʻi ʻe kinaua ha uitou loto-tōnunga ʻe taha ʻi heʻena fakatahaʻangá, ko e taha ʻo homau kāinga ʻa ia naʻe puke lahi. Ko ia ʻi he hili ha lotu lahi, naʻá ku fili ai ʻoku totonu ke u nofo ʻo tokoni ki hono tokangaʻi ʻo Joan. Naʻe ʻikai ke hoko ʻo faingofua ʻa e feʻunuʻakí, ka ʻoku ou maʻu ʻa e monū ke ngāue ko ha mātuʻa ʻi Pen Mill, ko e taha ʻo e ongo fakatahaʻanga ʻe ua ʻi Yeovil.
Ko e fanga tokoua ʻa ia naʻá ku ngāue ki ai ʻi mulí ʻoku nau hokohoko fetuʻutaki tuʻumaʻu mai ʻi he telefoní pe ʻi he tohi, pea ʻoku ou houngaʻia ʻi he meʻa ko iá. Ka ʻo ka faifai ange peá u fakahaaʻi ʻa e fakaʻamu ke toe foki ki Kalisi pe Saipalo, ʻoku ou ʻiloʻi ʻe ʻomai vave ʻe hoku fanga tokouá ʻa ʻeku ngaahi tikite folaú. Ka ʻoku ou taʻu 80 he taimí ni, pea ko ʻeku sió mo ʻeku moʻuí ʻoku ʻikai te na kei ʻi he tuʻunga naʻe ʻi aí. ʻOku fakatupu feifeitamaki ʻa e ʻikai hoko ʻo longomoʻui hangē ko ia ʻi muʻá, ko hoku ngaahi taʻu ʻo e ngāue Pētelí kuó ne tokoniʻi au ke u fakatupulekina ʻa e ngaahi tōʻonga lahi ʻoku ʻaonga ʻaupito kiate au he ʻahó ni. Ko e fakatātaá, ʻoku ou lau maʻu pē ʻa e konga tohi fakaʻahó ki muʻa ʻi he kai pongipongí. ʻOku ou toe ako ke feohi lelei mo e kakaí pea ke ʻofa ʻiate kinautolu—ko e kī ia ki he ngāue fakamisinale lavameʻá.
ʻI heʻeku sio atu ki he taʻu laka hake nai he 60 kuo fakamoleki ʻi hono fakahīkihikiʻi ʻo Sihová, ʻoku ou ʻiloʻi ko e ngāue fakafaifekau taimi-kakató ʻa e maluʻanga lahi tahá pea ʻokú ne tokonaki mai ʻa e ako lelei tahá. ʻOku lava ke u sioloto ʻaki ʻa e kotoa ʻo hoku lotó ki he ngaahi lea ʻa Tēvita kia Sihová: “Ko e fuʻu taua koe kiate au, mo e hufanga ʻi he ʻaho naʻa ku faingataʻaia ai fau.”—Sāme 59:16.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Ko e fakamatala ki he moʻui ʻa John Wynn, “ʻOku Fonu Mahuohua Hoku Lotó ʻi he Houngaʻiá,” ʻoku hā ia ʻi he The Watchtower, Sepitema 1, 1997, peesi 25-28.
b Naʻe ʻiloa ki muʻa ko e Consolation.
c Sio ki he The Watchtower, Tīsema 1, 1998, peesi 20-21, mo Sepitema 1, 1993, peesi 27-31; Awake!, Sanuali 8, 1998, peesi 21-22, mo Maʻasi 22, 1997, peesi 14-15.
[Mape ʻi he peesi 24]
(Ki he konga tohi kuo fokotuʻú, sio ki he tohi)
KALISI
ʻAtenisi
SAIPALO
Nicosia
Kyrenia
Famagusta
Limassol
[Fakatātā ʻi he peesi 21]
Fineʻeikí ʻi he 1915
[Fakatātā ʻi he peesi 22]
ʻI he 1946 ʻi he funga fale ʻo e Pēteli ʻi Brooklyn, ko au ē (hono fika fā mei he toʻohemá), mo e fanga tokoua kehe mei he kalasi hono valu ʻa Kiliatí
[Fakatātā ʻi he peesi 23]
Mo Millie hili ʻeku ʻuluaki foki ki ʻIngilaní