Ngaahi Palopalema ʻa e Faʻahinga ʻo e Tangatá—ʻE Faifai Ange pea Ngata?
“KO E vahe fā ʻe taha ʻo e tokolahi ʻo e māmaní ʻoku nau moʻui masiva, ko e 1.3 piliona ʻoku nau moʻui ʻo siʻi hifo ʻi he US$1 ʻi he ʻaho, taʻemalava ke lautohi mo tohi ʻa e 1 piliona, ʻikai ke maʻu ʻe he 1.3 piliona ha vai inu feʻunga pea nofo fiekaia ʻa e 1 piliona ʻi he ʻaho taki taha.” Ko e fakahā ia ʻa ha līpooti mei ʻAilani ʻo kau ki he tuʻunga ʻo e māmaní.
Ko ha fakahaaʻi fakamamahi ē ʻo e taʻemalava ʻa e tangatá ke maʻu ha fakaleleiʻanga tuʻuloa ki he ngaahi palopalema ʻa e māmaní! ʻOku toe hā fakamamahi ange ʻa e ngaahi palopalema ko iá ʻi hoʻo ʻilo ko e fuʻu tokolahi taha ʻo e kakai ʻoku fakamatalaʻi ʻi he līpooti ko iá ko e kakai fefine mo e fānau masiva tokoni. ʻIkai ʻoku fakalotohohaʻa he naʻa mo e taimí ni, ʻi he senituli hono 21, ko ʻenau totonú ʻoku kei hokohoko atu hono “maumauʻi ʻi he ʻaho kotoa ʻi ha tuʻunga lahi ʻoku ʻikai faʻa lava ke lau”?—The State of the World’s Children 2000.
Ko “ha Māmani Foʻou ʻi ha Foʻi Toʻutangata Pē ʻe Taha”
Kuo fakahaaʻi ʻe he Tokoni ʻa e Puleʻanga Fakatahatahá ki he Fānaú ʻa e falala ko e “ʻatimosifia fakapōpōʻuli kuo fakatupunga ʻe he fakameleʻi ko ení . . . ki he ngaahi moʻui takatakai ʻi he kolopé ʻe malava ke toʻo ia.” ʻOku pehē ʻe he kautaha ko ení ko e ngaahi tuʻunga fakalilifu kuo pau ke feʻao he taimí ni mo e fuʻu laui piliona tuʻutāmaki ko ení ʻoku “ʻikai taʻealakalofi pe taʻealaliliu.” Ko hono moʻoní, kuó ne ʻoatu ha tala ki he “kakai kotoa pē ke nau ʻilo ki ha māmani foʻou ʻi ha foʻi toʻutangata pē ʻe taha.” Ko ha māmani eni, ʻokú ne ʻamanekina, ʻe hoko ai ʻa e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá ʻo “tauʻatāina mei he masivá mo e fakafaikehekehé, ʻatā mei he fakamālohí mo e mahakí.”
Ko e faʻahinga ʻoku nau tala ʻa e ngaahi fakakaukau ko iá ʻoku nau maʻu fakaʻaiʻai mei he moʻoniʻi meʻa ko ia, naʻa mo e lolotongá ni ʻoku fai ʻe he kakai tokangá ha fuʻu ngāue lahi ke fakasiʻisiʻi ʻa e ngaahi nunuʻa fakamamahi ʻo ha “hokohoko ngali taʻefakangatangata ʻo e fepakí mo e ngaahi tuʻunga tauhaʻá.” Ko e fakatātaá, ʻi he taʻu ʻe 15 kuo maliu atú, ko e Ngāue ki he Fānaú ʻi Chernobyl “kuo tokoni ia ke fakasiʻisiʻi ʻa e faingataʻaʻia ʻa e fānau ʻe laui teau kuo uesia ʻe he ngaahi kanisā ko e tupu mei he huelo fakaeniukiliá.” (The Irish Examiner, ʻEpeleli 4, 2000) Ko e ngaahi kautaha tokoní, ʻa e lalahi mo e iiki ʻoku nau fakahoko moʻoni ha liliu lahi ʻi he ngaahi moʻui ʻa e kau lavekovia taʻefaʻalaua ʻi he taú mo e fakatamakí.
Neongo ia, ko e faʻahinga ʻoku nau kau ʻi he ngaahi feinga fakaetangata peheé ko e kau tokanga kinautolu ki he meʻa moʻoní. ʻOku nau ʻilo ko e ngaahi palopalema ʻoku fai ʻa e fehangahangai mo iá “ʻoku toe lahi ange ʻene mafolá mo ʻene tuʻu mālohi angé ʻi heʻene ʻi ai naʻa mo e ʻi he hongofuluʻi taʻu kuo maliu atú.” Ko David Begg, ko e pule lahi ʻo e kautaha tokoni ʻAilani ko e Concern, ʻokú ne pehē ko e “kau ngāué, kau poupoú mo e kau tokoní naʻa nau tokoni lahi ʻaupito” ʻi he taimi naʻe taaʻi ai ʻa Mosemipīki ʻe ha tāfea lahi fakamanavahē. “Ka,” ʻokú ne tānaki mai, “ʻoku ʻikai lava ke mau fekuki ʻataʻatā pē pea mo e tuʻunga fakalūkufua ʻo e ngaahi fakatamaki peheé.” Fekauʻaki mo e ngaahi feinga tokoni ʻi ʻAfiliká, naʻá ne fakahaaʻi totonu: “Ko e ngaahi ʻuhinga siʻi ʻoku kei ʻi ai ki ha ʻamanakí ʻoku hangē ia ha ngaahi foʻi teʻelango ʻoku tamatematé.” ʻE ongoʻi ʻe he tokolahi ko ʻene fakamatalá ʻokú ne toe fakamatalaʻi totonu ʻa e tuʻunga ʻo e foʻi kolopé.
ʻE lava ke tau fakatuʻotuʻa moʻoni atu ke sio ki he ʻamanaki ki ha “māmani foʻou ʻi ha foʻi toʻutangata pē ʻe taha”? Lolotonga ko e ngaahi feinga fakaetangata lolotongá ʻoku fakaongoongoleleiʻi moʻoni, ko e moʻoni ʻoku ʻuhinga lelei ai ke tau vakai ki ha toe ʻamanaki ki ha māmani foʻou māʻoniʻoni mo melino. ʻOku tuhu ʻa e Tohitapú ki he ʻamanaki ko iá, ʻo hangē ko ia ʻe lāulea ki ai ʻa e kupu hoko maí.
[Maʻuʻanga ʻo e Tā ʻi he peesi 2]
Peesi 3, fānau: UN/DPI Photo by James Bu