LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w02 11/15 p. 9-14
  • Ko e Kau Kalisitiané ʻOku Nau Tauʻaki Fiemaʻu Kinautolu

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Ko e Kau Kalisitiané ʻOku Nau Tauʻaki Fiemaʻu Kinautolu
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2002
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Naʻa Nau ʻOmai ʻa e Tokoni Naʻe Fiemaʻú
  • Tokonaki ʻo e Tokoni Fakamatelie
  • Naʻa Nau Hoko ko e ‘Ngaahi Tokoni Fakaivimālohi’
  • Kakai Fefine Naʻa Nau Tokanga Fekauʻaki mo e Niʻihi Kehé
  • ʻOku Mau Fiemaʻu Foki mo Kimoutolu Fānau
  • Taimi ʻOku Hoko Ai ʻa e Faingataʻá
  • Malanga ke Ngaohi Ākonga
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2003
  • Hanganaki Langa Hake ʻa e Fakatahaʻangá
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2010
  • Mou Hanganaki “Felangahakeʻaki”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2022
  • Fokotuʻutuʻu ʻe Paula ʻa e Ngaahi Tokoni ki he Faʻahinga Tapú
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2001
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2002
w02 11/15 p. 9-14

Ko e Kau Kalisitiané ʻOku Nau Tauʻaki Fiemaʻu Kinautolu

“Ko e ngaahi kupu kitautolu ʻoku fekauʻaki.”​—EFESO 4:​25.

1. Ko e hā ʻa e lau ʻa e ʻenisaikolopētia ʻe taha fekauʻaki mo e sino fakaetangatá?

KO E sino fakaetangatá ko ha fakatupu fakaofo ia! ʻOku pehē ʻe he The World Book Encyclopedia: “ʻOku ui ʻe he kakaí ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻa e sino fakaetangatá ko ha mīsini​—ko ha mīsini fakaofo taha kuo faifai ange pea faʻú. Ko e moʻoni, ko e sino fakaetangatá ʻoku ʻikai ko ha mīsini ia. Ka ʻe lava ke fakahoa ia ki ai ʻi he ngaahi founga lahi. ʻI he hangē ha mīsiní, ʻoku faʻuʻaki ʻa e sinó ʻa e ngaahi konga lahi. Ko e konga taki taha ʻo e sinó, hangē ko e konga taki taha ʻo ha mīsiní, ʻokú ne fai ʻa e ngaahi ngāue makehe. Ka ko e kotoa ʻo e ngaahi kongá ʻoku nau ngāue fakataha pea ʻoku nau ʻai ai ʻa e sinó pe ko e mīsiní ke lele lelei.”

2. ʻI he founga fē ʻoku meimei tatau ai ʻa e sino fakaetangatá mo e fakatahaʻanga Kalisitiané?

2 ʻIo, ko e sino fakaetangatá ʻoku ʻi ai hono ngaahi konga lahi, pe ngaahi kupu, pea ko e konga taki taha ʻokú ne ʻomai ʻa e meʻa ʻa ia ʻoku fiemaʻu. ʻOku ʻikai ha kālava, uoua, pe kupu kehe ʻe taha ʻo e sinó ʻe taʻehanotaumuʻa. ʻI he tuʻunga tatau, ko e kupu taki taha ʻo e fakatahaʻanga Kalisitiané ʻe lava ke ne tokoni ʻaki ha meʻa ke moʻui lelei mo fakaʻofoʻofa fakalaumālie ai. (1 Kolinito 12:​14-​26) Neongo ʻoku ʻikai totonu ke ongoʻi māʻolunga ha kupu ʻe taha ʻo e fakatahaʻangá ʻi he niʻihi kehé, ʻoku ʻikai totonu ke fakakaukau ha taha kiate ia tonu ʻoku ʻikai hano mahuʻinga.​—Loma 12:3.

3. ʻOku anga-fēfē hono fakahaaʻi ʻe he Efeso 4:​25 ko e kau Kalisitiané ʻoku nau tauʻaki fiemaʻu kinautolú?

3 Hangē ko e ngaahi kupu fefakafalalaʻaki ʻo e sino fakaetangatá, ko e kau Kalisitiané ʻoku nau tauʻaki fiemaʻu kinautolu. Naʻe tala ʻe he ʻapositolo ko Paulá ki hono kaungātui pani ʻe he laumālié: “Ko eni, kuo tuku ʻa e loi, ko ia mou taki taha lea moʻoni ʻi he feangai mo hono kaungaʻapi; he ko e ngaahi kupu kitautolu ʻoku fekauʻaki.” (Efeso 4:25) Koeʻuhi ʻoku nau ‘fekauʻaki,’ ʻoku ʻi ai ʻa e fetuʻutaki moʻoni mo fāitaha kakato ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi kupu ʻo ʻIsileli fakalaumālié—“ʻa e sino ʻo Kalaisi.” ʻIo, ko kinautolu taki taha ʻoku nau fekauʻaki kotoa. (Efeso 4:​11-13) ʻOku feohi fiefia mo kinautolu ʻa e kau Kalisitiane moʻoni mo fāitaha ʻoku nau maʻu ha ʻamanaki fakaemāmaní.

4. ʻI he ngaahi founga fē ʻe tokoniʻi nai ai ʻa e faʻahinga foʻoú?

4 ʻI he taʻu kotoa, ʻoku papitaiso ai ʻa e laui afe ʻoku nau ʻamanaki ke moʻui ʻi ha palataisi fakaemāmani. Ko e ngaahi kupu kehe ʻo e fakatahaʻangá ʻoku nau tokoniʻi fiefia kinautolu ke “tutui atu ki he matuʻotuʻá.” (Hepelu 6:​1-3, NW) Ko e tokoni ko ení ʻe kau nai ki ai ʻa hono tali ʻa e ngaahi fehuʻi Fakatohitapu pe ko hono ʻomai ʻa e tokoni ʻaonga ki he ngāue fakafaifekaú. ʻE lava ke tau tokoniʻi ʻa e faʻahinga foʻoú ʻaki hono fokotuʻu ha faʻifaʻitakiʻanga lelei fakafou ʻi he kau tuʻumaʻu ʻi he ngaahi fakataha faka-Kalisitiané. ʻI he ngaahi taimi ʻo e mamahí, ʻe lava ke tau toe fai ha fakalototoʻa pe fakafiemālie nai. (1 Tesalonaika 5:​14, 15) ʻOku totonu ke tau kumi ki ha ngaahi founga ke tokoniʻi ai ʻa e niʻihi kehé ke nau “laka ʻi he moʻoni.” (3 Sione 4) Pe ʻoku tau kei siʻi pe motuʻa, ko ʻetau toki kamata laka pē ia ʻi he moʻoní pe kuo tau laka ai ʻi ha ngaahi taʻu, ʻe lava ke tau ʻai ke laka ki muʻa ʻa e tuʻunga lelei fakalaumālie ʻo e kaungātuí​—pea ʻoku nau fiemaʻu kitautolu.

Naʻa Nau ʻOmai ʻa e Tokoni Naʻe Fiemaʻú

5. Naʻe fakamoʻoniʻi fēfē ʻa e tokoni ʻa ʻAkuila mo Pīsila kia Paulá?

5 Ko e ngaahi hoa mali Kalisitiané ʻoku nau ʻi he lotolotonga ʻo e faʻahinga ʻoku nau maʻu ʻa e fiemālie ʻi hono tokoniʻi ʻa e kaungātuí. Hangē ko ení, ko ʻAkuila mo hono uaifí, ʻa Pīsila (Pisa), naʻá na tokoniʻi ʻa Paula. Naʻá na talitali lelei ia ki hona ʻapí, ngāue fakataha mo ia ʻi he tuʻunga ko e kau tuitui tēniti, pea tokoniʻi ia ke langa hake ʻa e fakatahaʻanga foʻou ʻi Kolinitoó. (Ngāue 18:​1-4) ʻI ha founga naʻe ʻikai fakahā, naʻe aʻu ʻo na tuku ke ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻa ʻena moʻuí koeʻuhi ko Paula. Naʻá na nofo ʻi Loma ʻi he taimi naʻe tala ai ʻe Paula ki he kau Kalisitiane ʻi aí: “Tala hoku ʻofa kia Pisila mo Akuila, ko siʻi ongo kaungāngaue oʻoku ʻi he ngaue ʻa Kalaisi Sisu: ko e ongo meʻa ia naʻa na fakalalango hoʻonaua uʻa ke fakahaofi ʻeku moʻui. Talaʻehai ko au pe ʻoku fakafetaʻi kiate kinaua, ka ʻoku pehe mo e ngaahi siasi kotoa ʻo Senitaile.” (Loma 16:​3, 4) Hangē ko ʻAkuila mo Pīsilá, ʻoku langa hake ʻe he kau Kalisitiane ʻe niʻihi ʻi onopooni ha ngaahi fakatahaʻanga pea tokoniʻi ʻa e kaungātuí ʻi he ngaahi founga kehekehe, ʻo aʻu ʻi he taimi ʻe niʻihi ke tuku ki ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻa ʻenau moʻuí tonu ke kalofi ai hono fakaeʻa ʻa e kau sevāniti kehe ʻa e ʻOtuá ki hano fakamamahiʻi pe mate ʻi he nima ʻo e kau fakatangá.

6. Ko e hā ʻa e tokoni naʻe maʻu ʻe ʻApolosí?

6 Naʻe toe tokoniʻi ʻe ʻAkuila mo Pīsila ʻa e Kalisitiane pōtoʻi lea ko ʻApolosí, ʻa ia naʻá ne akoʻi ʻa e kau nofo ʻEfesoó fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi. ʻI he taimi ko iá, naʻe ʻiloʻi pē ʻe ʻApolosi ʻa e papitaiso naʻe fakahoko ʻe Sione ʻi hono fakatātaaʻi ʻo e fakatomala ʻi he ngaahi angahala ki he fuakava Laó. ʻI hono ʻiloʻi naʻe fiemaʻu ʻe ʻApolosi ha tokoní, ko ʻAkuila mo Pīsila naʻá na “fakamatala kiate ia ʻa e ʻalunga ʻo e lotu ʻa e ʻOtua ke mahuʻinga malie.” Ngalingali naʻá na fakamatalaʻi ko e papitaiso faka-Kalisitiané naʻe kau ki ai ʻa e hoko ʻo fakauku ʻi he vaí mo hono maʻu ʻa e huaʻi hifo ʻo e laumālie māʻoniʻoní. Naʻe ngāueʻaki ʻe ʻApolosi ʻa e meʻa naʻá ne akó. Ki mui ai ʻi ʻĀkeia “naʻa ne ʻaonga [“tokoni,” NW] lahi ki he kakai kuo lotu, ko e meʻa ʻi he kelesi naʻe ʻiate ia: he naʻa ne totoivi ʻa e fai fakakikihi mo e kau Siu ʻi he ʻao ʻo e kakai, kae ʻoua ke nau longo, ʻo ne fakamahino mei he Tohitapu ko e Misaia ʻa Sisu.” (Ngāue 18:​24-28) Ko e ngaahi fakamatala ʻoku fai ʻe he kaungālotú ʻe lava ke tokoni maʻu pē ia ke fakaleleiʻi ai ʻetau mahinoʻi ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá. ʻI he tafaʻaki foki ko ení, ʻoku tau tauʻaki fiemaʻu ai kitautolu.

Tokonaki ʻo e Tokoni Fakamatelie

7. Naʻe anga-fēfē ʻa e tali ʻa e kau Filipaí ʻi he taimi naʻe fiemaʻu ai ʻe he kaungā Kalisitiané ha tokoni fakamatelié?

7 Ko e ngaahi kupu ʻo e fakatahaʻanga Kalisitiane ʻi Filipaí naʻa nau ʻofa lahi ʻia Paula pea nau ʻave kiate ia ʻa e ngaahi tokonaki fakamatelie lolotonga ʻene nofo ʻi Tesalonaiká. (Filipai 4:​15, 16) ʻI he taimi naʻe fiemaʻu ai ʻe he fanga tokoua ʻi Selusalemá ha tokoni fakamatelié, naʻe fakahāhā ʻe he kau Filipaí ʻa e mateuteu ke tokoni naʻa mo ʻene hulu ʻi he meʻa naʻa nau maʻú. Naʻe houngaʻia lahi ʻa Paula ʻi he laumālie lelei naʻe ʻi hono fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻi Filipaí ʻo ne lave ai kia kinautolu ko ha faʻifaʻitakiʻanga ki he kau tui kehé.​—2 Kolinito 8:​1-6.

8. Ko e hā ʻa e laumālie naʻe fakahāhā ʻe ʻEpafalotaitó?

8 ʻI he taimi naʻe tuku pōpula ai ʻa Paulá, naʻe ʻikai ngata pē ʻi hono ʻave ki ai ʻe he kau Filipaí ʻa e ngaahi meʻaʻofa fakamatelié ka naʻa nau toe fekauʻi atu ʻenau talafekau tonu ko ʻEpafalotaito. “Koe mea i he gaue a Kalaisi, nae ofi ai [ʻa ʻEpafalotaito] ki he mate, o ikai mamae ia ki he ene moui,” ko e lau ia ʻa Paulá, “ka ne togia akimoutolu i he tauhi kiate au.” (Filipai 2:​25-30, PM; Filipai 4:18) ʻOku ʻikai tala mai kia kitautolu pe ko ʻEpafalotaitó naʻe mātuʻa pe ko ha sevāniti fakafaifekau. Neongo ia, ko ha Kalisitiane feilaulauʻi-kita mo tokoni ia, pea naʻe fiemaʻu moʻoni ia ʻe Paula. ʻOku ʻi ai ha taha ʻoku hangē ko ʻEpafalotaitó ʻi hoʻo fakatahaʻangá?

Naʻa Nau Hoko ko e ‘Ngaahi Tokoni Fakaivimālohi’

9. Ko e hā ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ʻoku tau maʻu ʻia ʻAlisitakó?

9 Ko e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻofá, hangē ko ʻAkuila, Pīsila, mo ʻEpafalotaitó, ʻoku fakahoungaʻi lahi ia ʻi ha fakatahaʻanga pē. Ko e niʻihi ʻo hotau kaungālotú ʻoku nau mātuʻaki hangē nai ko e Kalisitiane ko ʻAlisitako ʻi he ʻuluaki senitulí. Ko ia mo e niʻihi kehé ko ha “tokoni fakaivimālohi,” ko ha matavai nai ʻo e fakanonga pe tokoni ʻi he ngaahi meʻa ʻaonga tefito. (Kolose 4:​10, 11, PM) ʻI hono tokoniʻi ʻo Paulá, naʻe fakamoʻoniʻi ʻa e hoko ʻa ʻAlisitako ko ha kaumeʻa moʻoni ʻi he ngaahi taimi ʻo e faingataʻá. Ko e faʻahinga tokotaha ia naʻe lave ki ai ʻi he Palovepi 17:17 (NW): “Ko ha kaumeʻa moʻoni ʻoku ʻofa he taimi kotoa pē, pea ko ha tokoua ia kuo fanauʻi mai ki he taimi ʻo e faingataʻá.” ʻIkai ʻoku totonu kia kitautolu kotoa ke tau feinga ke hoko ko e ‘ngaahi tokoni fakaivimālohi’ ki he kaungā Kalisitiané? ʻOku tautefito ʻa e totonu ke tau fakaaʻu ha tokoni ki he faʻahinga ʻoku nau tofanga ʻi he tuʻutāmakí.

10. Ko e hā ʻa e faʻifaʻitakiʻanga naʻe ʻomai ʻe Pita ki he kau mātuʻa Kalisitiané?

10 ʻOku tautefito ʻa e pau ki he kau mātuʻa Kalisitiané ke nau hoko ko e ngaahi tokoni fakaivimālohi ki honau fanga tokoua mo e fanga tuofāfine fakalaumālié. Naʻe tala ʻe Kalaisi ki he ʻapositolo ko Pitá: “Ke ke poupou [“fakaivimālohi,” NW] ʻe koe ho ngaahi tokoua.” (Luke 22:32) Naʻe malava ʻa Pita ke ne fai ia koeʻuhi naʻá ne fakahāhā ʻa e ngaahi anga mālohi mo fefeka, tautefito ʻi he hili ʻa e toetuʻu ʻa Sīsuú. Ko ia ai, kau mātuʻa, feinga ke fai ʻa e meʻa tatau ʻi he loto-lelei mo e fakaalaala, he ʻoku fiemaʻu kimoutolu ʻe homou kaungātuí.​—Ngāue 20:​28-​30; 1 Pita 5:​2, 3.

11. ʻE lava fēfē ke tau maʻu ʻaonga mei he fakakaukau ki he laumālie naʻe ʻia Tīmoté?

11 Ko e kaungā fononga ʻo Paula ko Tīmoté ko ha mātuʻa ia naʻe tokanga lahi fekauʻaki mo e kau Kalisitiane kehé. Neongo naʻá ne maʻu ha ngaahi tuʻunga mahamahaki ʻe niʻihi, naʻe fakahāhā ʻe Tīmote ʻa e tui ʻaufuatō pea ‘ngaue mo Paula ki he Kosipelí.’ Naʻe lava ai ke tala ʻe he ʻapositoló ki he kau Filipaí: “ʻOku ʻikai te u maʻu mo ha taha ʻoku loto tatau mo au; ha taha te ne lotomoʻua moʻoni ki hoʻomou ngaahi meʻa.” (Filipai 2:​20, 22; 1 Timote 5:23; 2 Timote 1:5) ʻE lava ke tau hoko ko ha tāpuaki ki he kaungālotu kia Sihová ʻaki hono fakahāhā ha laumālie hangē ko ia naʻe ʻia Tīmoté. Ko e moʻoni, kuo pau ke tau fāinga mo ʻetau ngaahi ngāvaivai fakaetangatá tonu pea mo e ngaahi ʻahiʻahi kehekehe, ka ko kitautolu foki ʻe lava pea ʻoku totonu ke tau fakahāhā ʻa e tui mālohi mo e tokanga ʻofa ki hotau fanga tokoua mo e fanga tuofāfine fakalaumālié. ʻOku totonu ke tau manatuʻi maʻu pē ʻoku nau fiemaʻu kitautolu.

Kakai Fefine Naʻa Nau Tokanga Fekauʻaki mo e Niʻihi Kehé

12. Ko e hā ʻoku lava ke tau ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Toakasé?

12 Naʻe ʻi he lotolotonga ʻo e kakai fefine anga-fakaʻotua naʻa nau tokanga fekauʻaki mo e niʻihi kehé ʻa Toakase. ʻI heʻene maté, naʻe fekau ʻa e kau ākongá ke haʻu ʻa Pita pea nau taki ia ki ha loki ʻi ʻolunga. ʻI aí naʻe “tutuʻu mai ʻa e kau uitou ʻoku nau tangi, mo fakaʻaliʻali honau ngaahi kofu loto mo e ngaahi kofu tuʻa, ʻa ia ne ngaohi ʻe siʻi Toakase ʻi heʻene kei ʻiate kinautolu.” Naʻe toe fakamoʻui ʻa Toakase pea ʻoku ʻikai ha veiveiua naʻá ne hokohoko atu ʻi he ‘mohu ʻi he ngaahi ngaue leleí, mo e fai ʻofá.’ ʻI he fakatahaʻanga Kalisitiane ʻi he lolotonga ní, ʻoku ʻi ai ʻa e kakai fefine hangē ko Toakasé ʻoku nau ngaohi nai ʻa e ngaahi kofu pe fai ʻa e ngaahi meʻa kehe ʻi he ʻofa maʻá e faʻahinga ʻoku ʻi ai ʻenau fiemaʻú. Ko e moʻoni, ko ʻenau ngaahi ngāue leleí ʻoku tautefito ʻa ʻene kaunga ki hono pouaki ʻa e ngaahi meʻa ʻo e Puleʻangá mo e kau ʻi he ngāue ngaohi-ākongá.—Ngāue 9:​36-42; Mātiu 6:​33; 28:​19, 20.

13. Naʻe anga-fēfē hono fakahāhā ʻe Litia ʻa e tokanga ki he kaungā Kalisitiané?

13 Ko ha fefine manavahē-ʻOtua ko hono hingoá ko Litia naʻá ne tokanga fekauʻaki mo e niʻihi kehé. Ko ha tokotaha ia ne fanauʻi ʻi Taiataila, naʻá ne nofo ʻi Filipai ʻi he taimi naʻe malanga ai ʻa Pita ʻi ai ʻi he 50 T.S. nai. Ko Litiá naʻe hangehangē ko ha tokotaha ului-Siu ia, ka naʻe tokosiʻi pē ʻa e kau Siú pea naʻe ʻikai ha sinakoke ʻi Filipai. Ko ia mo e kau fefine anga-fakaʻotua kehe naʻa nau fakatahataha ke lotu ʻi ha veʻe vaitafe, ʻi he taimi naʻe fanongonongo ai ʻe he ʻapositoló ʻa e ongoongo leleí kia kinautolú. ʻOku pehē ʻe he fakamatalá: “Naʻe tangaki ʻe [Sihova ʻa e] loto [ʻo Litiá] ke tokanga ki he ngaahi meʻa naʻe leaʻaki ʻe Paula. Pea hili hono papitaiso, ʻa ia mo hono fale, naʻa ne kole mai ʻo pehe, Kapau leva kuo mou lau au ko e toko taha ʻoku tui [kia Sihova], pea mou hu ki hoku fale, ʻo nofo ai. Pea ne puketuʻu kimautolu.” (Ngāue 16:​12-15) Koeʻuhi naʻe loto ʻa Litia ke fai ha ngaahi meʻa lelei maʻá e niʻihi kehé, naʻá ne lavameʻa ʻi hono fakalotoʻi ʻa Paula mo hono ngaahi kaungāmeʻá ke nau nofo mo ia. He houngaʻia ē ko kitautolu ʻi he taimi ʻoku fakahāhā ai ʻa e anga-talitali kakai tatau ʻe he kau Kalisitiane anga-lelei mo anga-ʻofa ʻi he ʻaho ní!​—Loma 12:13; 1 Pita 4:9.

ʻOku Mau Fiemaʻu Foki mo Kimoutolu Fānau

14. Naʻe anga-fēfē ʻa e tōʻongafai ʻa Sīsū Kalaisi ki he fānaú?

14 Naʻe kamataʻi ʻa e fakatahaʻanga Kalisitiané ʻe he ʻAlo anga-lelei mo kaungāongoʻi ʻo e ʻOtuá, ʻa Sīsū Kalaisi. Naʻe ongoʻi fiemālie ʻa e kakaí ʻi he nofo takatakai ʻiate iá he naʻá ne anga-ʻofa mo manavaʻofa. ʻI he taimi ʻe taha naʻe kamata ai ke ʻomai ʻe he niʻihi ʻenau fānaú kia Sīsū, naʻe feinga ʻa ʻene kau ākongá ke tuli kinautolu. Ka naʻe pehē ʻe Sīsū: “Tuku pe ʻa e kau tamaiki ke nau haʻu kiate au; ʻoua ʻe taʻofi kinautolu: he ʻoku maʻa e faʻahinga ko ia ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtua. Ko au e, ʻoku ou tala atu, Ko ia ʻe ʻikai te ne tali ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtua ʻo hange ko ha tamasiʻi, ʻe ʻikai ʻaupito hu ia ki ai.” (Maake 10:​13-15) Ke maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻa e Puleʻangá, kuo pau ke tau anga-fakatōkilalo mo akoʻingofua ʻo hangē ko e fānau īkí. Naʻe fakahaaʻi ʻe Sīsū ʻa ʻene ʻofa ki he fānaú ʻaki hono fua hake kinautolu pea tāpuakiʻi kinautolu. (Maake 10:16) Fēfē ʻa e fānau he ʻaho ní? ʻOku fakapapauʻi atu heni ʻoku ʻofaʻi mo fiemaʻu kimoutolu ʻi he fakatahaʻangá.

15. Ko e hā ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻa fekauʻaki mo e moʻui ʻa Sīsuú ʻoku lēkooti ʻi he Luke 2:​40-​52, pea ko e hā ʻa e faʻifaʻitakiʻanga naʻá ne fokotuʻu ki he fānaú?

15 Lolotonga ʻa e kei siʻi ʻa Sīsuú, naʻá ne fakahaaʻi ʻa e ʻofa ki he ʻOtuá mo e ngaahi Konga Tohitapú. ʻI heʻene taʻu 12, ko ia mo ʻene ongo mātuʻá, ʻa Siosefa mo Mele, naʻa nau fononga mei honau kolo ko Nasaletí ki Selusalema ke kātoangaʻi ʻa e Pāsová. ʻI he fokí, naʻe ʻiloʻi ai ʻe he ongo mātuʻá naʻe ʻikai ʻi he lotolotonga ʻo e kulupu naʻe fononga fakatahá ʻa Sīsū. Naʻe iku ʻo na maʻu atu ia ʻokú ne tangutu ʻi he taha ʻo e ngaahi holo ʻo e temipalé, ʻo fanongo ki he kau faiako Siú mo ʻeke kia kinautolu ʻa e ngaahi fehuʻi. ʻI heʻene ʻohovale ʻi he ʻikai ke ʻiloʻi ʻe Siosefa mo Mele ʻa e feituʻu ke kumi ia ki aí, naʻe ʻeke ange ʻe Sīsū: “ʻIkai naʻa mo ʻilo kuo pau ke u ʻi he ngaue [“fale,” NW] a ʻeku Tamai?” Naʻá ne foki ki ʻapi mo ʻene ongo mātuʻá, ʻo anganofo ai pē kia kinaua, pea hokohoko atu ke lalaka ʻi he poto mo e tupu ʻa hono sinó. (Luke 2:​40-52) Ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei moʻoni ē naʻe fokotuʻu ʻe Sīsū ki heʻetau fānaú! Ko e moʻoni ʻoku totonu ke nau talangofua ki heʻenau ngaahi mātuʻá pea mahuʻingaʻia ʻi he ako fekauʻaki mo e ngaahi meʻa fakalaumālié.​—Teutalonome 5:​16; Efeso 6:​1-3.

16. (a) Ko e hā ʻa e kalanga ʻa e tamaiki ʻe niʻihi ʻi he taimi naʻe faifakamoʻoni ai ʻa Sīsū ʻi he temipalé? (e) Ko e hā ʻa e monū ʻoku maʻu ʻe he fānau Kalisitiané he ʻaho ní?

16 ʻI he tuʻunga ko ha tokotaha kei siʻí, ʻokú ke faifakamoʻoni nai fekauʻaki mo Sihova ʻi he ʻapiakó pea ʻi he fale ki he fale mo hoʻo ongo mātuʻá. (Aisea 43:​10-​12; Ngāue 20:​20, 21) ʻI he faifakamoʻoni ʻa Sīsū mo fakamoʻui ʻa e kakaí ʻi he temipalé ki muʻa siʻi pē ʻi heʻene pekiá, naʻe kalanga ʻa e tamaiki ʻe niʻihi: “Hosana ki he Hako ʻo Tevita.” ʻI heʻenau ʻita he meʻa ko ení, naʻe lea fakafepaki ʻa e kau taulaʻeiki lahí mo e kau sikalaipé ʻo pehē: “ʻOku ke fanongo ki he meʻa ʻoku lau ʻekinautolu na?” “ʻIo,” ko e tali ia ʻa Sīsuú. “Kuo teʻeki koā ke mou lau, ʻo pehe, Ko e ngutu ʻo e tamaiki mo e valevale kuo ke tuʻutuʻuni mei ai hao fakamalo?” (Mātiu 21:​15-17) Hangē ko e tamaiki ko iá, ko kimoutolu ʻa e fānau ʻi he fakatahaʻangá ʻoku mou maʻu ʻa e monū maʻongoʻonga ʻo hono fakahīkihikiʻi ʻa e ʻOtuá mo hono ʻAló. ʻOku mau loto mo fiemaʻu kimoutolu ke tau ngāue fakataha ko e kau fanongonongo ʻo e Puleʻangá.

Taimi ʻOku Hoko Ai ʻa e Faingataʻá

17, 18. (a) Ko e hā naʻe fokotuʻutuʻu ai ʻe Paula ha tātānaki maʻá e kau Kalisitiane ʻi Siuteá? (e) Ko e hā ʻa e ola naʻe hoko ki he kau Kalisitiane Siu mo e Senitailé ʻi he ngaahi tokoni loto-fiefoaki ki he kau tui Siuteá?

17 Ko e hā pē hotau tuʻungá, ʻoku ueʻi kitautolu ʻe he ʻofá ke tokoniʻi ʻa e kaungā Kalisitiane ʻoku ʻi ai ʻenau fiemaʻú. (Sione 13:​34, 35; Semisi 2:​14-​17) Ko e ʻofa ki hono fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻi Siuteá naʻá ne ueʻi ʻa Paula ke ne fokotuʻutuʻu ha tātānaki maʻanautolu ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi fakatahaʻanga ʻi ʻĀkeia, Kalētia, Masitōnia, mo e vahefonua ʻo ʻĒsiá. Ko e fakatanga, taʻemanonga fakalotofonua, mo e honge naʻe hokosia ʻe he kau ākonga ʻi Selusalemá naʻe iku nai ia ki he meʻa naʻe ui ʻe Paula ko e “koto fakamamahi,” “fakatanga,” mo e “faʻaoa ʻo [ʻenau] ngaʻotoʻota.” (Hepelu 10:​32-34; Ngāue 11:27–12:1) Naʻá ne tokangaʻi ai ha tokoni ki he kau Kalisitiane masiva ʻi Siuteá.​—1 Kolinito 16:​1-3; 2 Kolinito 8:​1-4, 13-​15; 9:​1, 2, 7.

18 Ko e ngaahi tokoni loto-fiefoaki ki he faʻahinga māʻoniʻoni ʻi Siuteá naʻe fakamoʻoniʻi ai naʻe hoko ha haʻi ʻo e fetokouaʻakí ʻi he vahaʻa ʻo e kau lotu Siu mo e Senitaile ʻa Sihová. Ko hono ʻave ʻo e ngaahi tokoní naʻe toe malava ai ʻa e kau Kalisitiane Senitailé ke fakahaaʻi ki honau kaungālotu Siuteá ʻa e houngaʻia ʻi he ngaahi koloa fakalaumālie naʻa nau maʻu meia kinautolú. Ko ia ai, naʻe ʻi ai ha fevahevaheʻaki fakatouʻosi ʻi he natula fakamatelié mo e fakalaumālié. (Loma 15:​26, 27) Ko e ngaahi tokoni ki he kaungātui masiva he ʻaho ní ʻoku toe fai loto-fiefoaki ia pea ʻoku ueʻi ia ʻe he ʻofá. (Maake 12:​28-​31) ʻOku tau tauʻaki fiemaʻu kitautolu foki ʻi he fekauʻaki mo e meʻá ni ʻo ʻi ai leva ha fakatatau “bea ko ia nae tanaki o jii, nae ikai haane majiva.”—2 Kolinito 8:​15, PM.

19, 20. ʻOmai ha fakatātā ke fakahaaʻi ʻa e anga ʻo hono tokonaki ʻe he kakai ʻa Sihová ʻa e tokoni ʻi he taimi ʻoku hoko ai ʻa e ngaahi fakatamakí.

19 ʻI he lāuʻilo ʻoku tauʻaki fiemaʻu kinautolu ʻe he kau Kalisitiané, ʻoku tau vave ai ke tokoniʻi ʻa hotau fanga tokoua mo e tuofāfine ʻi he tuí. Hangē ko ení, fakakaukau atu ki he meʻa naʻe hoko ʻi he taimi naʻe hoko ai ʻa e ngaahi mofuike fakaefakaʻauha mo e holo ʻa e konga fonuá ʻi ʻEli Salavatoa ʻi he konga ki muʻa ʻo e 2001. Naʻe pehē ʻe ha līpooti ʻe taha: “Naʻe fai ʻa e ngaahi feinga tokoni ʻe he fanga tokoua ʻi he tapa kotoa ʻo ʻEli Salavatoá. Ko e ngaahi kulupu ʻo e fanga tokouá mei Kuatemala, ko e ʻIunaite Seteté, mo Kānata naʻa nau haʻu ke tokoni mai kia kimautolu. . . . Laka hake he fale ʻe 500 mo e Fale Fakatahaʻanga fakaʻofoʻofa ʻe 3 naʻe fokotuʻu ʻi ha tuʻunga vave. Naʻe fai ha fakamoʻoni lahi ʻe he ngāue mālohi mo e fāitaha ʻa e fanga tokoua feilaulauʻi-kita ko ení.”

20 Naʻe pehē ʻe ha līpooti mei ʻAfilika Tonga: “Ko e ngaahi tāfea fakalilifu naʻá ne haveki ʻa e ngaahi feituʻu lalahi ʻo Mosemipīkí naʻá ne toe uesia ʻa hotau fanga tokoua Kalisitiane tokolahi. Naʻe fokotuʻutuʻu ʻa e vaʻa ʻi Mosemipīkí ke ne tokangaʻi ʻa e lahi taha ʻo ʻenau ngaahi fiemaʻú. Ka naʻa nau kole mai ke mau ʻoange ʻa e vala lelei kuo ʻosi ngāueʻaki ki he fanga tokoua faingataʻaʻiá. Naʻa mau tānaki ʻa e vala feʻunga ke ʻave ʻaki ha koniteina mita ʻe 12 fonu ʻi he valá ki homau fanga tokoua ʻi Mosemipīkí.” ʻIo, ʻi he ngaahi founga foki ko ení, ʻoku tau tauʻaki fiemaʻu ai kitautolu.

21. Ko e hā ʻe lāulea ki ai ʻi he kupu hoko maí?

21 Hangē ko ia naʻe fakahaaʻi ki muʻá, ko e konga kotoa ʻo e sino fakaetangatá ʻoku mahuʻinga. ʻOku hoko moʻoni ʻa e meʻa tatau ʻi he fakatahaʻanga Kalisitiané. Ko e kotoa ʻo hono ngaahi kupú ʻoku nau tauʻaki fiemaʻu kinautolu. ʻOku toe fiemaʻu ke nau hokohoko atu ʻa e ngāue fāʻūtahá. Ko e kupu hoko maí ʻe lāulea ai ki he niʻihi ʻo e ngaahi meʻa tefito ʻokú ne ʻai ke malava ai ení.

ʻE Fēfē Haʻo Tali?

• Ko e hā ʻa e tuʻunga tatau ʻoku ʻi ai ʻi he vahaʻa ʻo e sino fakaetangatá pea mo e fakatahaʻanga Kalisitiané?

• Naʻe anga-fēfē ʻa e tali ʻa e muʻaki kau Kalisitiané ʻi he taimi naʻe fiemaʻu tokoni ai ʻa e kaungātuí?

• Ko e hā ʻa e ngaahi fakatātā Fakatohitapu ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e tauʻaki fiemaʻu kinautolu mo e fetokoniʻaki ʻa e kau Kalisitiané?

[Fakatātā ʻi he peesi 10]

Naʻe tokanga ʻa ʻAkuila mo Pīsila fekauʻaki mo e niʻihi kehé

[Fakatātā ʻi he peesi 12]

ʻOku fetokoniʻaki ʻa e kakai ʻa Sihová pea mo e niʻihi kehé ʻi he hoko ʻa e faingataʻá

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share