Founga Hono Maʻu ʻe he Niʻihi ʻa e Ngaahi Talí
KO E kakai ʻe laui miliona ʻoku nau lotu. ʻOku tuipau ʻa e niʻihi ʻoku tali ʻenau ngaahi lotú. ʻOku fifili ʻa e niʻihi pe ʻe faifai ange pea tali ʻenau ngaahi lotú. Lolotonga iá ko e niʻihi ʻoku nau kumi ha ngaahi tali ka kuo teʻeki te nau fakakaukau fekauʻaki mo hono ʻoatu ʻenau ngaahi kolé ʻi he lotu ki he ʻOtuá.
ʻOku fakahaaʻi ʻe he Tohitapú ʻa e ʻOtua moʻoní ko e “Tokotaha-Fanongo ki he lotú.” (Sāme 65:2, NW) Kapau ʻokú ke lotu, ʻokú ke fakapapauʻi ʻoku fakahanga ʻa hoʻo ngaahi lotú ki he ʻOtua moʻoní? Ko hoʻo ngaahi lotú ko e faʻahinga lotu ia te ne talí?
Ki he kakai tokolahi ʻi he tapa kotoa ʻo e māmaní, kuo fakamoʻoniʻi ko e talí ko e ʻio! Naʻe anga-fēfē ʻenau maʻu ʻa e ngaahi talí? Ko e hā naʻa nau akó?
ʻOtuá—Ko Hai Ia?
Ko ha fefine faiako ʻi Potukali ʻa ia naʻe akoʻi ʻe ha kau tāupoʻou mo e kau pātele naʻá ne ngāueʻaki loto-moʻoni ʻa ʻene tuí. ʻI he taimi naʻe liliu ai pea liʻaki ʻe he siasí ʻa e ngaahi tōʻonga naʻe akoʻi kiate ia naʻe mahuʻingá, naʻá ne hoko ai ʻo puputuʻu. Ko ʻene folaú naʻe ʻai ia ke ne maheni mo e ngaahi founga lotu ʻa e Hahaké, pea naʻá ne kamata ke fifili pe ʻoku ʻi ai koā ha ʻOtua moʻoni pē taha. ʻOku totonu ke fēfē ʻene lotú? ʻI heʻene ʻeke ange ki heʻene pātelé fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ʻi he Tohitapú, naʻe tukunoaʻi ʻene ngaahi fehuʻí, pea naʻá ne loto-mamahi ai.
Naʻe tufaki ʻe he siasi Katoliká ha pepa ʻi he kolo ʻo e faiako ko ení ʻo fakatokanga ai ki he faʻahinga ʻi he vāhenga fakasiasí ke ʻoua te nau talanoa mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Ka naʻe kei tuʻu pē ʻene ngaahi fehuʻí. ʻI he ʻaho ʻe taha ʻi he taimi naʻe ʻaʻahi atu ai ʻa e Kau Fakamoʻoní ki hono matapaá, naʻá ne fanongo pea fakahaaʻi ʻa e mahuʻingaʻia ʻi he meʻa naʻá ne fanongo ki aí. Ko e ʻuluaki taimi ia naʻá ne talanoa ai mo kinautolú.
Ke maʻu ha ngaahi tali ki heʻene ngaahi fehuʻi lahí, naʻe kamata ʻa e fefiné ni ke ako ʻa e Tohitapú mo e Kau Fakamoʻoní. ʻI he uike taki taha, naʻe ʻi ai ʻene lisi lōloa ʻo e ngaahi fehuʻi ke ʻeke kia kinautolu. Naʻá ne loto ke ʻiloʻi ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá, pe ʻoku ʻi ai koā ha ʻOtua moʻoni pē taha, pe ʻokú ne hōifua ki hono ngāueʻaki ʻo e ngaahi ʻīmisí ʻi he lotú, pea mo e ngaahi fehuʻi lahi ange. Naʻá ne ʻiloʻi ko e kotoa ʻo e ngaahi tali naʻá ne maʻú naʻe mei he Tohitapú, ʻo ʻikai ko e ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui, ko ia ai, naʻá ne ʻohovale pea fiefia ʻi he meʻa naʻá ne akó. Faifai atu pē, naʻá ne maʻu ʻa e tali ki heʻene ngaahi fehuʻi lahí. ʻI he ʻahó ni, ʻokú ne lotu kia Sihova ʻaki ʻa e laumālie mo e moʻoni, ʻo hangē ko ia ne leaʻaki ʻe Sīsū Kalaisi ʻe fai ʻe he “kakai ʻoku lotu moʻoni.”—Sione 4:23.
ʻI Suli Langikā, naʻe lau tuʻumaʻu fakataha ai ʻe ha fāmili ʻa e Tohitapú, ka naʻe ʻikai te nau maʻu ʻa e tali ki he ngaahi fehuʻi lahi ʻa ia naʻe mahuʻinga kia kinautolú. Neongo naʻa nau fiemaʻu ha tokoni, naʻe ʻikai lava ke ʻomai ia ʻe heʻenau pātelé. Kae kehe, naʻe ʻaʻahi ange ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻo tuku ha ʻū tohi faka-Tohitapu ʻaonga ʻi he fāmilí. Ki mui ai, ʻi he taimi naʻe ʻoange ai ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ki he fāmilí ʻa e ngaahi tali fakafiemālie ki heʻenau ngaahi fehuʻi faka-Tohitapú, naʻa nau loto-lelei ai ki ha ako Tohitapu. Ko e meʻa naʻa nau ʻilo ʻi heʻenau ngaahi akó naʻa nau mahuʻingaʻia lahi ai.
Neongo ia, ko e akonaki naʻe tongiloto ʻi heʻene kei siʻí ʻi he siasí naʻe fakatuaiʻi ai ʻa e uaifí mei he sio ko e Tamai ʻa Sīsū Kalaisí ʻa e “Otua moʻonia pe taha,” ʻo hangē ko ia ne lea tonu ʻaki ʻe Sīsuú. (Sione 17:1, 3) Naʻe akoʻi kiate ia ko Sīsuú ʻoku tatau ia mo e Tamaí pea ko e “misiteli” ko ení ʻoku ʻikai fiemaʻu ke fehuʻia. ʻI he loto-moʻoni mo e feinga vavale, naʻá ne lotu kia Sihova, ʻo ngāueʻaki ʻa hono huafá, pea kole kiate ia ke ne fakahaaʻi ange kiate ia pe ko hai ʻa Sīsū. Naʻá ne toe sivisiviʻi fakalelei leva ʻa e ngaahi konga Tohitapu naʻe kaunga ki aí. (Sione 14:28; 17:21; 1 Kolinito 8:5, 6) ʻI he hangē ne ngangana hifo ha ngaahi ʻuno mei hono matá, naʻá ne mahinoʻi lelei he taimi ko iá ko Sihová—ʻa e Tokotaha-Fakatupu ʻo hēvani mo māmaní mo e Tamai ʻa Sīsū Kalaisí—ko e ʻOtua moʻoní ia.—Aisea 42:8; Selemaia 10:10-12.
Faingataʻaʻia—Ko e Hā Hono ʻUhingá?
Naʻe faingataʻaʻia ʻa e tangata ko Siopé ʻi ha tuʻunga lahi fau. Naʻe tāmateʻi kotoa ʻene fānaú ʻi ha afā, pea naʻá ne hoko ʻo masiva. Naʻá ne toe faingataʻaʻia ʻi ha mahaki langa lahi pea kātekina ʻa e tenge mei he ngaahi kaumeʻa loí. ʻI he lotolotonga ʻo e meʻa kotoa ko ení, naʻe fai ai ʻe Siope ʻa e ngaahi lea taʻefakakaukauʻi. (Siope 6:3) Ka ʻoku fakakaukauʻi lelei ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi tuʻungá. (Siope 35:15) Naʻá ne ʻiloʻi ʻa e meʻa naʻe ʻi he loto ʻo Siopé pea tokonaki mai ʻa e akonaki naʻe fiemaʻu ʻe Siopé. ʻOkú ne fai foki ia ki he kakai ʻi he ʻaho ní.
ʻI Mosemipīki, naʻe taʻu hongofulu pē ʻa Castro ʻi he taimi naʻe mate ai ʻa ʻene faʻeé. Naʻá ne ongoʻi lōmekina. “Ko e hā naʻá ne mate ai pea liʻaki kimautolú?” ko ʻene ʻeké ia. Neongo ne ʻohake ia ʻe ha ongo mātuʻa manavahē-ʻOtua, naʻe ʻikai mahino kiate ia ha meʻa he taimi ko ení. Ko e hā naʻe lava ke ne fakafiemālieʻi ʻa hono ʻatamaí mo hono lotó? Naʻá ne maʻu ʻa e fiemālie ʻi hono lau ha kiʻi Tohitapu Sikuā pea fetalanoaʻaki ai mo hono fanga tokoua lalahi angé.
Faifai atu pē, naʻe hoko ʻa Castro ʻo mahinoʻi naʻe mate ʻa ʻene faʻeé, ʻo ʻikai koeʻuhi ko e fakamaau taʻetotonu ʻi he tafaʻaki ʻa e ʻOtuá, ka koeʻuhí ko e taʻehaohaoa tukufakaholó. (Loma 5:12; 6:23) Ko e talaʻofa ʻa e Tohitapú ki ha toetuʻú naʻe ʻoange ai kiate ia ʻa e fakafiemālie lahi tahá koeʻuhi naʻá ne sio ai ki he makatuʻunga ki he tuipau te ne toe sio ki heʻene faʻeé. (Sione 5:28, 29; Ngāue 24:15) Ko e meʻa fakamamahí, ʻi ha taʻu pē ʻe fā ki mui ai, naʻe mate ʻa ʻene tamaí. Ka ʻi he taimi ko ení naʻe malava lelei ange ai ʻa Castro ke fekuki mo e molé. ʻI he ʻahó ni, ʻokú ne ʻofa ʻia Sihova pea ngāueʻaki mateaki ʻa ʻene moʻuí ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá. Ko e fiefia kuó ne maʻú ʻoku hā mahino ia ki he faʻahinga kotoa ʻoku nau ʻiloʻi iá.
Ko e kakai tokolahi kuo mole ʻa e faʻahinga ne nau ʻofa aí ʻoku nau maʻu ʻa e fakafiemālie ʻi he ngaahi moʻoni faka-Tohitapu tatau naʻá ne ʻomai ʻa e fakafiemālie kia Castro. Ko e niʻihi kuo nau hokosia ʻa e faingataʻa lahi koeʻuhi ko e ngaahi ngāue ʻa e kakai fulikivanú ʻoku nau ʻeke, ʻo hangē ko Siopé: “Ko e ha e—ʻa e moʻui ʻa e kau angahala?” (Siope 21:7) ʻI he taimi ʻoku fanongo moʻoni ai ʻa e kakaí ki he meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he ʻOtuá fakafou ʻi he tali ʻi heʻene Folofolá, ʻoku nau ʻiloʻi ai ko e founga ʻa e ʻOtuá ki hono fakaleleiʻi ʻa e ngaahi meʻá ʻoku ngāue moʻoni ia ki he lelei pē maʻanautolu.—2 Pita 3:9.
Ko Barbara, ʻa ia naʻe ʻohake ʻi he ʻIunaite Seteté, naʻe ʻikai te ne hokosia fakafoʻituitui ʻa e ngaahi fakalilifu ʻo e taú. Ka naʻá ne tupu hake ʻi he uhouhonga ʻo ha māmani naʻe kau ʻi he taú. Ko e ngaahi līpooti ʻo e ngaahi meʻa fakamamahi ʻi he taú ʻa e ongoongo fakaʻahó. Lolotonga ʻene ngaahi fekumi ʻi he ʻapiakó, naʻá ne puputuʻu ai ʻi he ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he hisitōliá ʻa ia kuo fakamatalaʻi ʻi he ngaahi founga ne hā ngali ʻikai ala tomuʻa ʻiloʻi. Ko e hā ʻoku tupu mei aí? Naʻe tokanga mai ʻa e ʻOtuá fekauʻaki mo e meʻa ne hokó? Naʻá ne tui ʻoku ʻi ai ʻa e ʻOtua, ka naʻá ne ongoʻi taʻepau fekauʻaki mo ia.
Kae kehe, ko e vakai ʻa Barbara ki he moʻuí naʻe faifai pē ʻo liliu ko e tupu mei he feohi mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Naʻá ne fanongo kia kinautolu pea ako Tohitapu mo kinautolu. Naʻá ne maʻu ʻa e ngaahi fakataha ʻi ha Fale Fakatahaʻanga. Naʻe aʻu ʻo ne maʻu ʻa e taha ʻo ʻenau ngaahi fakataha-lahi lalahí. ʻIkai ngata aí, ʻi he taimi naʻá ne ʻeke ai ʻa e ngaahi fehuʻí, naʻá ne ʻiloʻi naʻe ʻikai te ne maʻu ʻa e ngaahi fakakaukau kehekehe mei he Kau Fakamoʻoni kehekehe. ʻI hono kehé, naʻe lea loto-taha ʻa e Kau Fakamoʻoní koeʻuhi ko ʻenau fakakaukaú naʻe makatuʻunga ia ʻi he Tohitapú.
Naʻe fakahaaʻi ʻe he Kau Fakamoʻoní ʻa e fakamoʻoni mei he Tohitapú ko e māmaní ʻoku tākiekina ia ʻe Sētane ko e Tēvoló, ʻa hono tokotaha pulé, pea ʻoku tapua atu ai ʻa hono laumālié. (Sione 14:30; 2 Kolinito 4:4; Efeso 2:1-3; 1 Sione 5:19) Naʻa nau fakamatala ko e ngaahi meʻa ʻokú ne fakapuputuʻuʻi ʻa Barbara ne tomuʻa tala ia ʻi he Tohitapú. (Taniela, vahe 2, 7, mo e 8) Naʻe tomuʻa tala ia ʻe he ʻOtuá koeʻuhí ʻokú ne maʻu ʻa e malava ke sio ki he kahaʻú ʻi he taimi ʻokú ne fili ai ke fai peheé. Ko e niʻihi ʻo e ngaahi meʻa ko iá naʻe fakahoko ia ʻe he ʻOtuá. Ko e niʻihi naʻá ne fakangofua pē ke hoko. Naʻe fakahaaʻi ʻe he Kau Fakamoʻoní kia Barbara ʻoku toe tomuʻa tala ʻe he Tohitapú ʻa e ngaahi meʻa lelei mo kovi ki hotau ʻahó pea fakamatalaʻi ʻa honau ʻuhingá. (Mātiu 24:3-14) Naʻa nau fakahaaʻi kiate ia ʻa e ngaahi talaʻofa ʻa e Tohitapú ki ha māmani foʻou ʻa ia ʻe ʻi ai ʻa e māʻoniʻoní pea ʻe hoko ai ʻa e faingataʻaʻiá ko ha meʻa pē ia ʻo e kuohilí.—2 Pita 3:13; Fakahā 21:3, 4.
Faifai pē, naʻe kamata ke mahinoʻi ʻe Barbara lolotonga ʻoku ʻikai tupu meia Sihova ko e ʻOtuá ʻa e faingataʻaʻia ʻa e tangatá, ʻoku ʻikai te ne taʻofi ia ʻaki hono fakamālohiʻi ʻa e tangatá ke talangofua ki heʻene ngaahi fekaú ʻi he taimi ʻoku nau fili ai ke fai ʻa e meʻa kehé. (Teutalonome 30:19, 20) Kuo fai ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi tokonaki ʻa ia ʻe lava ke tau moʻui taʻengata ai ʻi he fiefia, ka ʻokú ne ʻomai kia kitautolu ʻa e faingamālie he taimí ni ke fakahāhā ai pe te tau moʻui ʻo fehoanaki mo ʻene ngaahi founga māʻoniʻoní. (Fakahā 14:6, 7) Naʻe fakapapau ʻa Barbara ke ako ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻa e ʻOtuá pea ke moʻui ʻo fakatatau ki ai. Naʻá ne toe ʻiloʻi ʻi he lotolotonga ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa e faʻahinga ʻofa naʻe pehē ʻe Sīsū te ne fakaʻilongaʻi ʻa hono kau muimui moʻoní.—Sione 13:34, 35.
Ko koe foki ʻe lava ke ke maʻu ʻaonga mei he ngaahi tokonaki naʻá ne tokoniʻi iá.
Moʻui ʻOku ʻI Ai Hono ʻUhingá
Naʻa mo e faʻahinga ʻa ia ʻoku hā ngali lavameʻa ʻenau moʻuí te nau kumi nai ha ngaahi tali ki he ngaahi fehuʻi ʻokú ne fakapuputuʻuʻi kinautolú. Hangē ko ení, ko Matthew, ko ha talavou ʻi Pilitānia, naʻá ne ongoʻi maʻu pē ha holi loloto ke ʻiloʻi ʻa e ʻOtua moʻoní pea mo e taumuʻa ʻo e moʻuí. Naʻe mate ʻa ʻene tamaí ʻi he taimi naʻe taʻu 17 ai ʻa Matthew. Hili iá, naʻe maʻu ʻe Matthew ha mataʻitohi fakaʻunivēsiti ʻi he mūsiká. Naʻá ne hokosia leva ai ha lāuʻilo lahi ki he taʻeʻaonga ʻa ʻene founga moʻui tuli ki he meʻa fakamatelié. Naʻá ne mavahe mei ʻapi ke nofo ʻi Lonitoni, pea naʻá ne hoko ai ʻo kau ʻi hono ngāueʻaki ʻa e faitoʻo kona tapú, ko e ngaahi naitikalapú, ʻasitalolosiá, fakahaʻele faʻahikehé, mo e tui faka-Puta ʻa Zen pea mo e ngaahi filōsofia kehe—ko e fai kotoa ia ʻi he kumi ki ha founga moʻui fiemālie. ʻI ha siva ʻa e ʻamanakí naʻá ne tangi ki he ʻOtuá ke tokoniʻi ia ke ne maʻu ʻa e moʻoní.
ʻI he ʻaho ʻe ua ki mui aí naʻe fetaulaki ai ʻa Matthew mo ha kaumeʻa fuoloa peá ne fakamatalaʻi ange ʻa hono tuʻungá. Naʻe ako ʻa e tangatá ni mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. ʻI hono fakahaaʻi ange kia Matthew ʻa e 2 Timote 3:1-5, naʻá ne ofo ʻi he anga hono fakamatalaʻi totonu ʻe he Tohitapú ʻa e māmani takatakai ʻia kitautolú. ʻI heʻene lau ʻa e Malanga he Moʻungá, naʻe maongo ia ki hono lotó. (Mātiu, vahe 5-7) ʻUluakí, naʻá ne toumoua koeʻuhí naʻá ne lau ha fakamatala ʻa ia naʻe fakaangaʻi ai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, kae faifai pē naʻá ne fili ke maʻu ʻa e ngaahi fakataha ʻi ha Fale Fakatahaʻanga ofi mai.
Naʻe fiefia ʻa Matthew ʻi he meʻa naʻá ne fanongo aí pea kamata ke ako ʻa e Tohitapú mo e taha ʻo e kau mātuʻa ʻi he fakatahaʻangá. Naʻe vave ʻa ʻene ʻiloʻi ko e meʻa naʻá ne akó ko e meʻa ia naʻá ne fekumi ki aí, ko e tali ia ki heʻene lotu ki muʻa ki he ʻOtuá. Naʻá ne hokosia ʻa e ngaahi ʻaonga ʻi heʻene liʻaki ʻa e ngaahi tōʻonga ʻoku taʻefakahōifua kia Sihová. ʻI heʻene fakatupulekina ha manavahē lelei ki he ʻOtuá, naʻe ueʻi ia ke ne ʻomai ʻene moʻuí ke fehoanaki mo e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá. Naʻe ʻiloʻi ʻe Matthew ko ha moʻui pehē ʻoku ʻi ai hono ʻuhinga moʻoni.—Koheleti 12:13.
Naʻe ʻikai tomuʻa ʻiloʻi ia ko Matthew pe ko e niʻihi kehe ʻoku lave ki ai ʻi he kupu ko ení te nau maʻu ha founga moʻui fakafiemālie. Ka neongo ia, naʻa nau ʻiloʻi ko Sihova ko e ʻOtuá ʻoku ʻi ai ʻene taumuʻa anga-ʻofa ʻoku kau ki ai ʻa e tokotaha kotoa ʻoku nau fili fiefia ke talangofua ki heʻene ngaahi fekaú. (Ngāue 10:34, 35) Ko e taumuʻa ko iá ʻoku kau ki ai ʻa e moʻui taʻengata ʻi ha māmani ʻatā mei he taú, tauʻatāina mei he mahakí mo e fiekaiá—ʻatā ʻo aʻu ki he maté. (Aisea 2:4; 25:6-8; 33:24; Sione 3:16) Ko e meʻa ia ʻokú ke fiemaʻú? Kapau ko ia, ʻe lava ke ke ako ʻa e meʻa lahi ange fekauʻaki mo hono maʻu ʻa e kī ki ha moʻui fakafiemālié ʻaki hono maʻu ʻa e ngaahi fakataha makatuʻunga ʻi he Tohitapú ʻi ha Fale Fakatahaʻanga ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. ʻOku fakaafeʻi loto-māfana atu koe ke ke fai pehē.
[Fakatātā ʻi he peesi 7]
Lotu fakamātoato ki he ʻOtuá, ʻo ngāueʻaki ʻa hono huafa fakafoʻituituí
[Fakatātā ʻi he peesi 7]
Ako ʻa e Tohitapú mo e faʻahinga ʻoku nau akoʻi moʻoni ʻa e meʻa ʻoku ʻi aí
[Fakatātā ʻi he peesi 7]
Maʻu ʻa e ngaahi fakataha ʻi he Fale Fakatahaʻangá
[Maʻuʻanga ʻo e Tā ʻi he peesi 4]
Tokotaha ʻeva: Chad Ehlers/Index Stock Photography