LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w03 5/15 p. 21-24
  • Hanganaki Tuʻumaʻu, pea Ikunaʻi ʻa e Lova ki he Moʻuí

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Hanganaki Tuʻumaʻu, pea Ikunaʻi ʻa e Lova ki he Moʻuí
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2003
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • ʻOku Fiemaʻu ʻe Sihova Ke Tau Tuʻumaʻu
  • Tokanga ʻi he Ngaahi Meʻa ʻIkai Fakatupu Tuʻumaʻú
  • Hanganaki Tuʻumaʻu Fakafou ʻi he Ngāue Faka-Kalisitiané
  • ʻAi ke Tuʻumaʻu ʻe ha Fetokouaʻaki ʻOfa
  • Ngaahi Talaʻofa ʻa e ʻOtuá —Ko ha Tākiekina Tuʻumaʻu
  • Hanganaki Tauhi ʻa Sihova ʻAki ha Loto Tuʻumaʻu
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2002
  • “Mou Tuʻu Maʻu, Taʻengaue”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2023
  • Tuʻu Maʻu, Taʻengaue!
    Hiva kia Sihova
  • Tuʻumaʻu, Taʻemauea!
    Hiva Fakahīkihiki kia Sihova
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2003
w03 5/15 p. 21-24

Hanganaki Tuʻumaʻu, pea Ikunaʻi ʻa e Lova ki he Moʻuí

KAPAU naʻe pau ke ke folau ʻi ha tahi hou, ko e faʻahinga vaka fēfē te ke filí? Te ke fiemaʻu ha kiʻi vaka leta ngāvaivai pe ko ha fuʻu vaka mālohi mo faʻu lelei? Te ke fili ʻikai toe veiveiua ʻa e fuʻu vaká, koeʻuhi ʻe lava ke folau lavameʻa ange ia ʻi he ngaahi peau mālohí.

ʻI heʻetau fou atu ʻi he fokotuʻutuʻu hou mo fakatuʻutāmaki ko eni ʻo e ngaahi meʻá, ʻoku tau fehangahangai ai mo e ngaahi pole faingataʻa. Hangē ko ení, ko e toʻutupú, ʻoku nau ongoʻi puputuʻu nai mo taʻemalu ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi fakakaukau mo e ngaahi ākenga fakatupu puputuʻu ʻa e māmani ko ení. Ko e faʻahinga naʻa nau toki kamata ki mui ʻi he ʻalunga faka-Kalisitiané ʻoku nau kei ongoʻi veiveiua nai. Naʻa mo e faʻahinga tuʻumaʻu ʻe niʻihi fakataha mo e taʻu lahi ʻo e lēkooti ngāue loto-tōnunga ki he ʻOtuá te nau fou nai ʻi ha ʻahiʻahi koeʻuhi ko e teʻeki ai fakahoko kakato ʻenau ngaahi ʻamanakí.

Ko e ngaahi ongoʻi peheé ʻoku ʻikai ke foʻou. Ko e kau sevāniti loto-tōnunga ʻa Sihová, hangē ko Mōsese, Siope, mo Tēvitá, naʻa nau ongoʻi taʻefiemālie ʻi he taimi ʻe niʻihi. (Nomipa 11:​14, 15; Siope 3:​1-4; Sāme 55:4) Neongo ia, ko ʻenau founga moʻuí naʻe fakaʻilongaʻi ia ʻaki ʻa e līʻoa tuʻumaʻu kia Sihova. Ko ʻenau faʻifaʻitakiʻanga leleí ʻoku fakalototoʻaʻi ai ʻa e tuʻumaʻu ʻi heʻetau tafaʻakí, ka ko Sētane ko e Tēvoló ʻokú ne loto ke afeʻi kitautolu mei he lova ki he moʻui taʻengatá. (Luke 22:31) Ko ia ʻe lava fēfē ke tau hanganaki tuʻumaʻu, ʻo “malohi i he tui”? (1 Pita 5:​9, PM) Pea ʻe lava fēfē ke tau fakaivimālohiʻi hotau ngaahi kaungātuí?

ʻOku Fiemaʻu ʻe Sihova Ke Tau Tuʻumaʻu

Kapau ʻoku tau faitōnunga kia Sihova, te ne ʻi ai maʻu pē ke tokoniʻi kitautolu ke tauhi maʻu ʻetau tuʻumaʻú. Naʻe fehangahangai ʻa e tokotaha-tohi-saame ko Tēvitá mo e ngaahi tuʻunga faingataʻa lahi, ka naʻá ne ʻamanaki ki he ʻOtuá pea naʻe lava ai ke ne hiva: “Pea ne [Sihova] ʻohake au mei he lepa uʻulu, mei he kele pela; ʻo ne ʻai hoku vaʻe ki ha makatuʻu, mo ʻai ke maʻu ʻeku laka.”—Sāme 40:2.

ʻOku fakaivimālohiʻi kitautolu ʻe Sihova ke faitau “ʻa e tau lelei ʻo e tui” koeʻuhi ke tau lava ai ʻo ‘puke ki he moʻui taʻengatá.’ (1 Timote 6:12) ʻOkú ne toe ʻomai ʻa e ngaahi founga kia kitautolu ke hanganaki tuʻumaʻu ai pea hoko ʻo ikuna ʻi heʻetau faitau fakalaumālié. Naʻe ekinaki ʻa e ʻapositolo ko Paulá ki he kaungā Kalisitiané ke nau “malohi i he Eiki, bea i he lahi o ene mafimafi,” pea ke nau ‘ai kiate kinautolu ae mahafu tau kotoa oe Otua, koeuhi ke nau faa tuu hake ki he gaahi tuutuuni kākā ae tevoló.’ (Efeso 6:​10-17, PM) Ka ko e hā ʻe lava ke ne ʻai ke ʻikai te tau tuʻumaʻú? Pea ʻe lava fēfē ke tau talitekeʻi ʻa e ngaahi tākiekina fakatuʻutāmaki peheé?

Tokanga ʻi he Ngaahi Meʻa ʻIkai Fakatupu Tuʻumaʻú

ʻOku fakapotopoto ke manatuʻi ʻa e foʻi moʻoni mātuʻaki mahuʻinga ko ení: Ko e ngaahi fili ʻoku tau faí ʻoku faifai pē ʻo ne ueʻi ʻetau tuʻumaʻu faka-Kalisitiané ʻi ha tuʻunga lelei pe kovi. ʻOku fehangahangai ʻa e toʻutupú mo e ngaahi fili fekauʻaki mo e ngaahi meʻa hangē ko e ngāué, ako fakalahí, pea mo e malí. ʻE fiemaʻu nai ke fili ʻa e kakai lalahí pe te nau hiki ki ha feituʻu ʻe taha pe ʻe fai ha toe ngāue lahi ange. ʻOku tau fai ʻa e ngaahi fili ʻi he ʻaho kotoa pē fekauʻaki mo e ngāueʻaki ʻo e taimí mo e ngaahi meʻa lahi kehe. Ko e hā te ne tokoniʻi kitautolu ke fai ha ngaahi fili fakapotopoto ʻa ia ʻe tokoni ki heʻetau tuʻumaʻu ʻi he tuʻunga ko e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá? Naʻe pehē ʻe ha Kalisitiane taimi fuoloa ʻe taha: “ʻOku ou kole ki he tokoni ʻa Sihová ʻi he taimi ʻo hono fai ʻa e ngaahi filí. ʻOku ou tui ʻoku mahuʻinga ke tali mo ngāueʻaki ʻa e akonaki ʻoku ʻomai ʻi he Tohitapú, ʻi he ngaahi fakataha faka-Kalisitiané, ʻe he kau mātuʻá, pea ʻi he ʻū tohi makatuʻunga ʻi he Tohitapú.”

ʻI hono fai ʻo e ngaahi filí, ʻe lelei ke tau ʻeke hifo kia kitautolu: ‘ʻI he taʻu ʻe nima pe hongofulu mei he taimí ni, te u fiefia ʻi he ngaahi fili ʻoku ou fai he ʻaho ní, pe te u fakaʻiseʻisa ai? ʻOku ou feinga ke fakapapauʻi ko ʻeku ngaahi filí ʻe ʻikai te ne ʻai ke ʻikai te u tuʻumaʻu fakalaumālie ka ʻe fakalahi ai ʻeku fakalakalaka fakalaumālié?’​—Filipai 3:16.

Ko e tō ki he ngaahi fakatauelé pe fakaʻatā ia ke hoko ʻo ofi ai ki hono maumauʻi ʻa e ngaahi lao ʻa e ʻOtuá kuó ne fakatupunga ʻa e faʻahinga tāutaha ʻe niʻihi kuo papitaisó ke nau iku ki ha moʻui ʻikai tuʻumaʻu. Ko ha niʻihi ʻa ia kuo kapusi mei he fakatahaʻangá koeʻuhi ko e tuli taʻefakatomala ki ha ʻalunga angahalaʻiá kuo nau ngāue mālohi ke toe fakafoki mai, pea toe tuʻusi pē—ʻi he taimi nounou mei he hili iá—koeʻuhi ko e faihala tatau. ʻE lava ke pehē kuo ʻikai te nau lotu ki he tokoni fakaʻotuá ke ‘fehiʻaʻia ki he koví; pea pikitai ki he leleí’? (Loma 12:9; Sāme 97:10) Ko kitautolu kotoa ʻoku fiemaʻu ke tau ‘tofa ʻaki hotau topuvaʻé ha ngaahi ʻalunga totonu.’ (Hepelu 12:13) Ko ia ai, tau fakakaukau ki ha ngaahi poini ʻe niʻihi ʻa ia ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tauhi maʻu ai ʻa e tuʻumaʻu fakalaumālié.

Hanganaki Tuʻumaʻu Fakafou ʻi he Ngāue Faka-Kalisitiané

Ko e founga ʻe taha ke tauhi maʻu ai ha tuʻunga tuʻumaʻu ʻi heʻetau lova ki he moʻuí ko e lahi ʻa e meʻa ke fai ʻi he ngāue malangaʻi ʻo e Puleʻangá. ʻIo, ko ʻetau ngāue fakafaifekau faka-Kalisitiané ko ha tokoni mahuʻinga ia ʻi hono tauhi hotau lotó mo e ʻatamaí ke hangataha ki hono fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá pea fokotuʻu maʻu ʻi he pale ko e moʻui taʻengatá. ʻI he fekauʻaki mo ení, naʻe ekinaki ʻe Paula ki he kau Kolinitoó: “Siʻoku kainga ʻofaʻanga, ke mou tuʻu maʻu, taʻe ngaūe, ʻo mou tupulekina maʻu ai pe ʻi he ngaue ʻa e ʻEiki: ʻi hoʻomou ʻilo ni, ko e meʻa ki he ʻEiki, ko hoʻomou fakaongosia ʻoku ʻikai ko e laufanō ia.” (1 Kolinito 15:58) Ko e ‘tuʻu maʻú’ ʻoku ʻuhingá ko e ‘fokotuʻu maʻu ʻi ha feituʻu.’ Ko e ‘taʻe ngaūé’ ʻoku lava ke ʻuhinga ko e ‘ʻikai fakaʻatā kita ke hoko ʻo homo mei hoto tauʻangá.’ Ko ia ai, ko e femoʻuekina ʻi heʻetau ngāue fakafaifekaú ʻe lava ke ʻi ai hono ola tuʻumaʻu ki hotau ʻalunga faka-Kalisitiané. Ko hono tokoniʻi ʻa e kakai kehé ke hoko ʻo ʻiloʻi ʻa Sihová ʻoku ʻomai ai ʻa e ʻuhinga ki heʻetau moʻuí pea ʻomai ai kia kitautolu ʻa e fiefia.​—Ngāue 20:35.

Ko Pauline, ko ha Kalisitiane ia kuó ne fakamoleki ʻa e taʻu laka hake ʻi he 30, ʻi he tuʻunga ko ha misinale pea ʻi he ngāue fakamalanga taimi-kakato kehé, ʻokú ne pehē: “Ko e ngāue fakafaifekaú ko ha maluʻi ia koeʻuhi ko e faifakamoʻoni ki he niʻihi kehé ʻoku fakapapauʻi mai ai kiate au ʻoku ou maʻu ʻa e moʻoní.” Ko e tuipau tatau ʻoku toe hoko mei he kau tuʻumaʻu ʻi he ngaahi ngāue kehe faka-Kalisitiané, hangē ko e maʻu ʻo e ngaahi fakataha ki he lotú pea mo hono fai tōtōivi ʻa e ako Tohitapu fakafoʻituituí.

ʻAi ke Tuʻumaʻu ʻe ha Fetokouaʻaki ʻOfa

Ko e hoko ko e konga ʻo e kautaha ʻi māmani lahi ʻo e kau lotu moʻoní ʻe lava ke ʻi ai hono ola tuʻumaʻu mālohi kia kitautolu. Ko ha tāpuaki ē ke feohi mo ha fetokouaʻaki ʻofa pehē ʻi māmani lahi! (1 Pita 2:​17) Pea ʻe lava ke tau maʻu ha ola tuʻumaʻu ʻi hotau kaungātuí.

Fakakaukau ki he ngaahi ngāue ʻaonga ʻa e tangata anga-tonu ko Siopé. Naʻa mo e tokotaha fakafiemālie loi ko ʻElifasí naʻe fakamālohiʻi ia ke ne fakahā: “Nae boubou hake e hoo gaahi lea aia nae meimei higa, bea kuo ke fakamalohiʻi ae foi tui vaivai.” (Siope 4:​4, PM) ʻOku tau fēfē ʻi he tafaʻaki ko ení? ʻOku tau maʻu fakafoʻituitui ʻa e fatongia ke tokoniʻi hotau fanga tokoua mo e fanga tuofāfine fakalaumālié ke nau kātaki ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá. ʻI heʻetau feangai mo kinautolú, ʻe lava ke tau ngāue ʻi he laumālie ʻo e ngaahi lea: “Poupou ʻa e ngaahi nima ʻoku vaivai, pea pukepuke ʻa e ngaahi tui ʻoku tete.” (Aisea 35:3) Ko ia, ko e hā ʻoku ʻikai te ke ʻai ai ko hoʻo taumuʻá ia ke fakaivimālohiʻi mo fakalototoʻaʻi ʻa e tokotaha pe kaungā Kalisitiane ʻe toko ua ʻi he taimi kotoa pē ʻokú ke feʻiloaki ai mo kinautolú? (Hepelu 10:​24, 25) Ko e ngaahi lea fakalototoʻa ʻo e fakaongoongolelei mo e houngaʻia ʻi heʻenau ngaahi feinga hokohoko ke fakahōifuaʻi ʻa Sihová ʻe lava moʻoni ke tokoniʻi ai kinautolu ke nau hanganaki tuʻumaʻu fakataha mo e ʻamanaki atu ki hono ikunaʻi ʻa e lova ki he moʻuí.

ʻE lava ke fakahoko ʻe he kau mātuʻa Kalisitiané ʻa e meʻa lelei lahi ʻaki hono fakalototoʻaʻi ʻa e faʻahinga foʻou angé. ʻE malava nai eni ʻaki hono fai ha ngaahi fokotuʻu ʻaonga mo e fakahinohino lelei Fakatohitapu pea ʻi he ngāue fakataha mo kinautolu ʻi he malaʻe fakafaifekaú. Naʻe puke maʻu pē ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa e ngaahi faingamālie ke fakaivimālohiʻi ʻa e niʻihi kehé. Naʻá ne fakaʻamu ke sio ki he kau Kalisitiane ʻi Lomá koeʻuhi ke lava ʻo ne tokoni ke fakaivimālohiʻi fakalaumālie kinautolu. (Loma 1:​11) Naʻá ne vakai ki hono fanga tokoua mo e tuofāfine ʻofeina ʻi Filipaí ko hono “fiefiaʻanga mo kalauni” pea naʻinaʻi kia kinautolu ke ‘pehe ʻenau tuʻu maʻu ʻi he ʻEikí.’ (Filipai 4:1) ʻI he fanongo fekauʻaki mo e ngaahi faingataʻaʻia ʻa e fanga tokoua ʻi Tesalonaiká, naʻe fekau atu ʻe Paula ʻa Tīmote ke ne ‘poupou kinautolu, ke ʻoua naʻa ueʻi ha tokotaha ʻi he ngaahi mamahí.’—1 Tesalonaika 3:​1-3.

Naʻe ʻiloʻi mo fakamahuʻingaʻi ʻe he ongo ʻapositolo ko Paula mo Pitá ʻa e ngaahi feinga faitōnunga ʻa hona kaungālotú. (Kolose 2:5; 1 Tesalonaika 3:​7, 8; 2 Pita 1:12) Tau tokangataha tatau, ʻo ʻikai ki he ngaahi vaivaiʻanga ʻo hotau fanga tokouá, ka ki honau ngaahi ʻulungaanga leleí mo ʻenau faitau lavameʻa ke hanganaki tuʻumaʻu mo fakalāngilangiʻi ʻa Sihová.

Kapau ʻoku tau taʻepau pe fakaanga, te tau ʻai nai ai ʻi he taʻetokanga ke faingataʻa ange ki ha niʻihi ke tauhi maʻu ʻa e tuʻumaʻu ʻi he tuí. He feʻungamālie ē ko ia ke manatuʻi ko hotau fanga tokouá ʻoku nau “nofo ongosia mo tukuhāusia” ʻi he fokotuʻutuʻu ko eni ʻo e ngaahi meʻá! (Mātiu 9:36) ʻI he fakatahaʻanga Kalisitiané, ʻoku nau ʻamanekina totonu ai ke maʻu ʻa e fakafiemālie mo e fakaivifoʻou. Ko ia ai, ʻofa ke tau fai kotoa ʻetau lelei tahá ke langa hake hotau kaungātuí pea tokoniʻi kinautolu ke nau hanganaki tuʻumaʻu.

ʻE feangai nai ʻa e niʻihi ʻi he taimi ki he taimi mo kitautolu ʻi ha founga ʻa ia ʻe lava ke ne fakasiʻisiʻi ʻetau tuʻumaʻú. Te tau fakaʻatā ha lea fefeka pe ko ha tōʻonga taʻeʻofa ke ne fakamāmālieʻi kitautolu ʻi heʻetau ngāue kia Sihová? ʻOfa ke ʻoua naʻa tau tuku ke tohoakiʻi mamaʻo kitautolu ʻe ha taha mei heʻetau tuʻumaʻú!​—2 Pita 3:17.

Ngaahi Talaʻofa ʻa e ʻOtuá —Ko ha Tākiekina Tuʻumaʻu

Ko e talaʻofa ʻa Sihova fekauʻaki mo ha kahaʻu fakaofo ʻi he malumalu ʻo e pule ʻa e Puleʻangá ʻokú ne ʻomai kia kitautolu ʻa e ʻamanaki ʻa ia ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke tauhi maʻu ʻetau tuʻumaʻú. (Hepelu 6:​19) Pea ko e tuipau ʻoku fakahoko maʻu pē ʻe he ʻOtuá ʻene ngaahi talaʻofá ʻoku ueʻi ai kitautolu ke tau ‘ʻā ʻo leʻo; mo tuʻuʻaki ʻa e tuí.’ (1 Kolinito 16:13; Hepelu 3:6) Ko ha hā ngali toloi ʻi hono fakahoko ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá ʻe ʻahiʻahiʻi nai ai ʻetau tuí. Ko ia ai, ʻoku mahuʻinga ʻaupito ke tau leʻohi kitautolu mei he takihalaʻi ʻe he ngaahi akonaki halá pea mavahe ai mei heʻetau ʻamanakí.​—Kolose 1:​23; Hepelu 13:9.

Ko e faʻifaʻitakiʻanga kovi ʻa e kau ʻIsileli ʻa ia naʻa nau ʻauha koeʻuhí naʻe ʻikai te nau tui ki he ngaahi talaʻofa ʻa Sihová ʻoku totonu ke hoko ia ko ha fakatokanga kia kitautolu. (Sāme 78:37) ʻI he ʻikai ke hangē ko kinautolú, ʻofa ke tau tuʻumaʻu, ʻi hono tauhi ʻa e ʻOtuá fakataha mo ha ongoʻi ʻo e fakavavevave ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosi ko ení. “ʻOku ou moʻui ʻi he ʻaho kotoa pē ʻo hangē pē ʻe hoko mai ʻapongipongi ʻa e ʻaho lahi ʻo Sihová,” ko e lea ia ʻa ha tokotaha mātuʻa taukei ʻe taha.​—Sioeli 1:​15.

ʻIo, ko e ʻaho lahi ʻo Sihová ʻoku tuʻunuku mai. Kae kehe, ʻoku ʻikai ha meʻa ke tau manavahē ki ai kehe pē ke tau nofo ofi ki he ʻOtuá. Kapau ʻoku tau pipiki maʻu ki heʻene ngaahi tuʻunga māʻoniʻoní pea hanganaki tuʻumaʻu, ʻe lava ke tau lele lavameʻa ʻi he lova ki he moʻui taʻengatá!​—Palovepi 11:19; 1 Timote 6:​12, 17-​19.

[Fakatātā ʻi he peesi 23]

ʻOkú ke fai ʻa e meʻa kotoa ʻokú ke malavá ke tokoniʻi ʻa e kaungā Kalisitiané ke nau hanganaki tuʻumaʻu?

[Maʻuʻanga ʻo e Tā ʻi he peesi 21]

The Complete Encyclopedia of Illustration/J. G. Heck

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share