LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w03 5/15 p. 30-31
  • Ngaahi Fehuʻi mei he Kau Lautohí

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Ngaahi Fehuʻi mei he Kau Lautohí
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2003
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Naʻe Fanauʻi Kinautolu ko e Kakai Fili ʻa e ʻOtuá
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2006
  • Te Mou Hoko ko ha “Buleaga oe Kau Taulaeiki”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2014
  • Ngaahi Tāpuaki Lahi Ange Fakafou ʻi he Fuakava Foʻoú
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1998
  • Ko e ʻUhinga ʻo Hoʻo Papitaisó
    Lotu ki he ʻOtua Moʻoni Pē Tahá
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2003
w03 5/15 p. 30-31

Ngaahi Fehuʻi mei he Kau Lautohí

Ko e hā naʻe pehē ai ʻe he Taua Leʻo ʻo ʻEpeleli 1, 2002, ʻi he peesi 11, ʻi he palakalafi 7, ko e papitaiso ʻi he vaí ʻa e kau tui Siu foʻou ʻi he Penitekosi 33 T.S. ko ha fakaʻilonga ia ʻo “ʻenau fakatapui fakafoʻituitui ki he ʻOtuá fakafou ʻia Kalaisí,” lolotonga iá ko e tui ki muʻá ko e papitaiso ʻa e kau Siú mei he 33 T.S. ʻo aʻu mai ki he 36 T.S. naʻe ʻikai fiemaʻu ai ha fakatapui fakafoʻituitui pehē ia?

ʻI he 1513 K.M., naʻe ʻoange ai ʻe Sihova ko e ʻOtuá ki he kau ʻIsilelí ha faingamālie ke hoko ko ha puleʻanga tapu kiate ia ʻo fakatuʻunga ʻi heʻenau ‘matuʻaki tokanga ki hono leʻó, mo tauhi ʻene fuakavá.’ Naʻa nau tali: “Ko e meʻa kotoa kuo folofolaʻaki mai ʻe Sihova te mau fai.”—Ekisoto 19:​3-8; 24:​1-8.

ʻI he loto-tatau ke tauhi ʻa e fuakava Lao ʻa Mōsesé, naʻe fakatapui ai ʻe he kau ʻIsilelí kinautolu ki he ʻOtuá. Ko e ngaahi toʻutangata hokohoko atu ai ʻo e kau Siú naʻe fanauʻi hake ia ʻi he puleʻanga ʻosi fakatapui ko ʻení. Kae kehe, ko e papitaiso ʻo e kau Siu ko ia naʻe hoko ko e kau muimui ʻo Sīsū Kalaisi mei he Penitekosi 33 T.S. ʻo faai maí naʻe kau ki ai ʻa e meʻa lahi ange ia ʻi hono ʻoatu pē kinautolu ki he ʻOtuá ko e kau mēmipa ʻo ha puleʻanga ʻosi fakatapuí. Naʻe fakaʻilongaʻi ʻe he meʻa ko iá ʻenau fakatapui kia Sihova ko e ʻOtuá ʻi ha vahaʻangatae foʻou mo ia fakafou ʻia Sīsū Kalaisi. Anga-fēfē?

ʻI he hili ʻa hono huaʻi hifo ʻo e laumālie māʻoniʻoní ki he kau ākonga ʻe toko 120 nai naʻa nau fakatahataha ʻi ha loki ʻi ʻolunga ʻi Selusalema ʻi he Penitekosi 33 T.S., naʻe tuʻu hake ʻa e ʻapositolo ko Pitá pea kamata malanga ki he fuʻu kau Siu mo e kau ului tokolahi ko ia naʻa nau fakatahataha mai ke sio ki he meʻa naʻe hokó. ʻI he hili hono fai ha fakamoʻoni fakaʻāuliliki, naʻá ne pehē ki he kau Siu ne lavea honau konisēnisí: “Mou fei mo fakatomala, pea taki taha papitaiso ʻi he huafa ʻo Sīsū ko e Misaia, ki he fakamolemole ʻo hoʻomou ngaahi angahala.” ʻI he tali ki he toe enginaki ʻa Pitá, “naʻa nau tali ʻene lea, ʻo nau papitaiso, pea naʻe fakaului mai ʻi he ʻaho pe ko ia ha ngaahi laumālie, feʻunga nai mo e toko tolu afe.”—Ngāue 2:​1-41.

ʻIkai ko e kau Siu ko ia naʻe papitaiso ʻi he hili ʻa e enginaki ʻa Pitá ne nau ʻosi hoko ko e kau mēmipa ʻo ha puleʻanga ʻosi fakatapui? ʻIkai ne nau ʻosi ʻi ha vahaʻangatae fakatapui mo e ʻOtuá? ʻIkai. Naʻe tohi ʻa e ʻapositolo ko Paulá ʻo pehē ko e ‘ʻOtuá naʻá ne too aubito ʻa e Laó o tuki ki he akaú.’ (Kolose 2:​14, PM) Fakafou ʻi he pekia ʻa Kalaisi ʻi he 33 T.S., naʻe toʻo atu ai ʻe Sihova ko e ʻOtuá ʻa e fuakava Laó—ʻa e makatuʻunga tonu ki hono ʻomai ʻa e kau ʻIsilelí ki ha vahaʻangatae fakatapui mo Ia. Ko e puleʻanga naʻá ne siʻaki ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá ne siʻaki leva ia ʻe he ʻOtuá tonu he taimi ko ʻení. Ko e meʻa ia ne ʻikai malava ai ke kei taukaveʻi ʻa ‘Isileli fakaetangata’ ko ha puleʻanga ʻosi fakatapui ki he ʻOtuá.—1 Kolinito 10:18; Mātiu 21:43.

Naʻe tāmateʻi ʻa e fuakava Laó ʻi he 33 T.S., ka ko e vahaʻa taimi ʻo e hōifua mo e tokanga makehe ʻa e ʻOtuá ki he kau Siú naʻe ʻikai ke ngata ia ʻi he taimi ko iá.a Naʻe hokohoko mai pē ʻa e vahaʻa taimi ia ko iá ʻo aʻu mai ki he 36 T.S., ʻi he taimi naʻe malanga ai ʻa Pita ki he tokotaha ʻĪtali manavahē-ʻOtua ko Koliniusí mo hono falé pea pehē ki he kau Senitaile kehé. (Ngāue 10:​1-48) Ko e hā naʻe makatuʻunga ai ʻa e fakalahi atu ko ʻeni ʻo e hōifuá?

“[Ko e Mīsaiá] te ne navei [“tauhi mālohi,” NW] ʻa e kovinanite ki ha tokolahi ʻi he tahaʻi uike,” ko e lau ia ʻa e Taniela 9:27. Ko e kovinānite naʻe tauhi mālohi ʻi he taʻu ʻe fitú, pe “tahaʻi uike,” mei he papitaiso ʻo Sīsuú pea mo e kamataʻanga ʻo e ngāue fakafaifekau fakahāhā ʻa e Mīsaiá ʻi he 29 T.S. ko e fuakava ia ʻia ʻĒpalahamé. Ke ʻi he vahaʻangatae fuakava ko iá, naʻe pau pē ai ki ha taha ke ne hoko ko e taha ʻo e hako Hepelū ʻo ʻĒpalahamé. Ko e fuakava tafaʻaki taha ko iá naʻe ʻikai te ne ʻoange ʻe ia ki ha taha ha vahaʻangatae ʻosi fakatapui mo Sihova. Ko ia ai, ko e kau tui Siu naʻa nau foua ʻa e papitaisó ʻi he hili ʻa e malanga ʻa Pitá ʻi he Penitekosi 33 T.S., neongo ko e kau maʻu ʻo e tokanga makehe ʻi he tuʻunga ko e kau Siu totonú, naʻe ʻikai taukaveʻi ia ai ʻoku nau ʻi ha vahaʻangatae ʻosi fakatapui mo e ʻOtuá he ne ʻosi toʻo atu ʻa e fuakava Laó ia. Naʻe fiemaʻu ia ke nau fakatapui fakafoʻituitui kinautolu ki he ʻOtuá.

Ko ha fakatapui fakafoʻituitui ʻi he tafaʻaki ʻa e kau Siú mo e kau uluí ʻo nau ʻoatu ai kinautolu ki he papitaiso ʻi he ʻaho ʻo e Penitekosi 33 T.S., naʻe mātuʻaki fiemaʻu ia ki ha toe ʻuhinga ʻe taha. Naʻe enginaki ʻa e ʻapositolo ko Pitá ki heʻene kau fanongó ke nau fakatomala pea papitaiso ʻi he huafa ʻo Sīsuú. Ko hono fai iá naʻe fiemaʻu ai ke nau liʻaki ʻa e founga ʻa e māmaní pea tali ʻa Sīsū ko e ʻEiki mo e Mīsaia, ʻi he tuʻunga ko e Taulaʻeiki Lahi, pea ko e tokotaha ʻokú ne nofo ʻi he nima toʻomataʻu ʻo e ʻOtuá ʻi hēvani. Naʻe fiemaʻu ke nau ui ki he huafa ʻo Sihova ko e ʻOtuá ki ha fakamoʻui fakafou ʻia Kalaisi Sīsū, ʻa ia naʻe kau ki ai ʻa hono ngāueʻi ʻa e tui kia Kalaisi pea lāuʻilo kiate ia ko honau Taki. Ko e makatuʻunga fakakātoa ki hono maʻu ha vahaʻangatae mo e ʻOtuá pea ki hono maʻu ʻa e fakamolemoleʻi ʻo e ngaahi angahalá naʻe liliu ia he taimi ko ʻení. ʻI he tuʻunga fakatāutahá, naʻe fiemaʻu ki he kau Siu naʻe tuí ke nau tali ʻa e fokotuʻutuʻu foʻou ko ʻení. Anga-fēfē? ʻAki hono fai ha fakatapui ki he ʻOtuá pea ʻi hono talaki fakahāhā atu kinautolu kuo nau fai ʻa e fakatapui ko iá ʻaki ʻa e fakauku ʻi he vaí ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí. Ko e papitaiso ʻi he vaí ko ha fakaʻilonga ia ʻo ʻenau fakatapui ki he ʻOtuá, ʻo ʻomai ai kinautolu ki ha vahaʻangatae foʻou mo ia fakafou ʻia Sīsū Kalaisi.—Ngāue 2:​21, 33-36; 3:​19-23.

[Fakamatala ʻi lalo]

a ʻI he hāʻele hake ʻa Sīsū Kalaisi ki hēvaní pea ʻoatu ʻa e mahuʻinga ʻo ʻene moʻui fakaetangata naʻe feilaulauʻí kia Sihova ko e ʻOtuá, naʻe tāmateʻi ai ʻa e fuakava Lao ʻia Mōsesé pea naʻe fakatoka ai ʻa e makatuʻunga ki he “fuakava foʻou” naʻe tomuʻa talá.—Selemaia 31:​31-34.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share