Akoʻanga Kiliati—Taʻu ʻe 60 ʻo e Ako Fakamisinalé
“KOEʻUHI ko ʻemau ako lahi ʻa e Tohitapú, naʻa mau ʻunuʻunu ofi ange ai kia Sihova pea ako lahi ange fekauʻaki mo ʻene kautahá. Naʻe teuʻi heni kimautolu ki he moʻui ʻi ha vāhenga-ngāue mulí.” Ko e anga ia hono fakamatalaʻi ʻe ha tokotaha maʻu tohi fakamoʻoni ako ʻo e ʻuluaki kalasí ʻa e ngaahi koosi ako naʻá ne kau ki ai ʻi he Akoʻanga Tohitapu Taua Leʻo ko Kiliatí. Talu hono fokotuʻu ʻi he taʻu ʻe 60 kuohilí, mo hono fekauʻi atu ʻe he Akoʻanga Kiliatí ʻa e kau misinalé. ʻI Maʻasi 8, 2003, naʻe fakahoko ai ʻa e foaki tohi fakamoʻoni ako ʻa e kalasi hono 114 ʻi he Senitā Fakaeako Taua Leʻó ʻi Patterson, Niu ʻIoke. Ko e toko 6,404 ko ia naʻa nau fakatahataha ʻi he holó pea ʻi he ngaahi tuʻuʻanga satelaité naʻa nau fanongo tokanga ki he polokalamá, ʻa ia naʻe kau ki ai ʻa e ngaahi malanga, ngaahi fakaʻekeʻeke mo ha fetalanoaʻaki fakakulupu.
Ko Theodore Jaracz, ko ha mēmipa ʻo e Kulupu Pulé, naʻe seá. Ko ʻene lea kamatá naʻe tohoakiʻi ai ʻa e tokangá ki he kulupu fakavahaʻapuleʻanga ʻo e kau fanongó, ʻa ia naʻe kau ki ai ʻa e kau ʻaʻahi mei ʻĒsia, ko e Kalipiané, ʻAmelika Lotoloto mo ʻAmelika Tonga, pea mo ʻIulope. ʻI hono fakatuʻunga ʻene fakamatalá ʻi he 2 Timote 4:5, naʻe fakamamafaʻi ai ʻe Tokoua Jaracz ko e ngāue tefito ʻa ha misinale naʻe akoʻi ʻi Kiliatí—ke “fai ʻa e ngāue fakaevangelio.” ʻOku faifakamoʻoni ʻa e kau misinalé ki he moʻoní ʻaki hono akoʻi ki he kakaí ʻa e Tohitapú.
Maʻu ʻe he Kau Akó ʻa e Fakahinohino Fakaʻosi
ʻI hono kamata ha holongā malanga nounou, ko John Larson, ko ha mēmipa ʻo e Kōmiti Vaʻa ʻo e ʻIunaite Seteté, naʻá ne malanga ʻi he kaveinga fakatuimālohi “Kapau ʻOku Kau ʻa e ʻOtua Maʻatautolu, pea ko Hai Tu ʻE Taʻofi Mai?” (Loma 8:31) Naʻe fakamatalaʻi ʻe he tokotaha malangá ʻa e makatuʻunga faka-Tohitapu ki he kau akó ke maʻu ai ʻa e tuipau fakaʻaufuli ki he mālohi ʻo Sihova ke tokoniʻi kinautolu ke ikuʻi ha fakafaingataʻaʻiaʻanga pē te nau fehangahangai nai mo ia, ʻi honau ngaahi vāhenga-ngāué. ʻI hono ngāueʻaki ʻo e Loma 8:38, 39, naʻe naʻinaʻi ai ʻa Tokoua Larson ki he kau akó: “Tuʻu hifo ʻo fakakaukauloto ki he mālohi ʻoku ngāueʻaki ʻe he ʻOtuá maʻaú, pea manatuʻi ʻe ʻikai ha meʻa ʻe lava ke ne motuhi ʻa e mahuʻingaʻia fakafoʻituitui ʻa Sihova ʻia koé.”
Ko e hoko ʻi he polokalamá ko Guy Pierce, ko ha mēmipa ʻo e Kulupu Pulé. Naʻá ne fili ʻa e kaveinga “Tauhi Ho Matá ke Fiefia!” (Luke 10:23) Naʻá ne fakamatalaʻi ko e fiefia moʻoní ʻoku kau ki ai ʻa hono ʻiloʻi ʻa Sihova mo mahinoʻi ʻa ʻene taumuʻa taʻengatá pea pehē ki he sio ki hono fakahoko ʻo e ngaahi kikite faka-Tohitapú. ʻI ha feituʻu pē te nau ʻalu ki ai, ʻe lava ke tauhi maʻu ʻe he kau akó ʻa e fiefia moʻoní ʻaki hono tauhi honau matá ke fiefia. Naʻe fakalototoʻaʻi ʻe Tokoua Pierce ʻa e kau maʻu tohi fakamoʻoni akó ke nau fakalaulauloto lahi ki he anga-lelei ʻa Sihová pea ke fakamaʻu honau ʻatamaí mo honau lotó ki hono fai Hono finangaló. (Sāme 77:12) ʻI hono tauhi maʻu ha fakakaukau paú, ʻe lava ke ikuʻi ʻe he kau maʻu tohi fakamoʻoni akó ha ngaahi palopalema pē ʻe hoko mai nai kia kinautolu.
Naʻe maʻu leva ʻe he kalasí ʻa e ngaahi lea fakamāvae fakalototoʻa mei he toko ua ʻo e kau faiakó ʻa ia naʻá na akoʻi kinautolu ʻi ha tuʻunga fakaʻaho. “ʻOkú Ke Kumi Lāngilangi?” ko e fehuʻi ia naʻe ʻeke ʻe Lawrence Bowen ʻi he kaveinga ʻo ʻene malangá. ʻOku fakakaukau ʻa e tokolahi taha ʻo e kakaí ki he lāngilangí ʻoku fehokotaki ia mo e fakahīkihiki, fakalāngilangi, mo e tuʻunga makehe kia kinautolu. Kae kehe, ko e tokotaha-tohi-saame ko ʻĒsafé, naʻá ne hoko ʻo mahinoʻi ʻa e lāngilangi moʻoní—ko e koloa mahuʻinga taʻehanotatau ʻo ha vahaʻangatae faitāpuekina pea mo Sihova. (Sāme 73:24, 25) Ko e kau ako maʻu tohi fakamoʻoni akó naʻe fakalototoʻaʻi kinautolu ke nau tauhi maʻu ha vahaʻangatae fekoekoeʻi mo Sihova fakafou ʻi ha ako loloto hokohoko ʻo e Tohitapú. Ko e kau ʻāngeló ʻoku nau “fakasio hifo” ki he ngaahi fakaikiiki fekauʻaki mo hono fakakakato ʻo e taumuʻa ʻa Sihova fakafou ʻia Kalaisí. (1 Pita 1:12) ʻOku nau loto ke ako ʻa e meʻa lahi taha ʻe malavá fekauʻaki mo ʻenau Tamaí koeʻuhi ke tapua atu ai hono lāngilangí. Naʻe fakaʻaiʻai leva ʻe he tokotaha malangá ʻa e kau akó ke nau fakalāngilangiʻi ʻa Sihova ʻi honau ngaahi vāhenga-ngāue fakamisinalé ʻaki hono tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau ʻilo ʻa e koloa ʻoku mahuʻinga taʻehanotataú.
Ko e failēsisita ʻo e akoʻangá, ʻa Wallace Liverance, naʻá ne fakaʻosi ʻa e ngaahi malanga hokohoko kamatá ʻaki ʻa e kaveinga “Leaʻaki ʻa e Poto ʻo e ʻOtuá ʻi ha Fakalilolilo Toputapu.” (1 Kolinito 2:7, NW) Ko e hā ʻa e poto fakaʻotua ko eni ʻa ia naʻe leaʻaki ʻe he ʻapositolo ko Paulá lolotonga ʻa e ʻalunga ʻo ʻene ngāue fakamisinalé? Ko e ngaahi founga poto mo mālohi ia ʻo Sihova ke fakahoko mai ʻa e melino mo e fāʻūtaha fakaeʻuniveesi. Ko e poto ko ení ʻoku fakatefito ia ʻia Sīsū. ʻI he ʻikai malangaʻi ha kōsipeli fakasōsialé, naʻe tokoniʻi ʻe Paula ʻa e kakaí ke nau sio ki he founga ʻe vete ai ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi nunuʻa ʻo e angahala ʻa ʻĀtamá. (Efeso 3:8, 9) Naʻe ekinaki ʻa e tokotaha malangá ki heʻene kau fanongó: “Ngāueʻaki homou monū ʻo e ngāué ʻo hangē ko ia ne fai ʻe Paulá, ʻa ia naʻá ne sio ki hono vāhenga-ngāue fakamisinalé ko ha faingamālie ia ke tokoniʻi ai ʻa e kakaí ke nau sio ki he founga ʻe fakahoko ai ʻe Sihova ʻa ʻene taumuʻá.”
Hoko hení, naʻe fakahoko ai ʻe Mark Noumair, ko ha faiako Kiliati ʻe taha, ha lāulea fakalotomāfana mo e kau ako ʻe niʻihi ʻo e kalasí. Ko e kaveinga “Ko e Ako ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻOkú Ne ʻOmai ʻa e Kau Faifekau Faivelengá” naʻe fakamamafaʻi ai ʻa e ngaahi lea ʻa Paula ʻi he Loma 10:10. Naʻe fakamatala ʻa e kalasí ki he ngaahi meʻa lahi naʻe hokosia ʻi he malaʻe ngāué, ʻa ia naʻa nau fiefia ai lolotonga ʻa e kau ki he akó. Ko ʻenau ngaahi hokosiá naʻe fakahāhaaʻi ai ko e taimi ʻoku tau ako ai mo fakalaulauloto ki he Folofola ʻa e ʻOtuá, ko e ngaahi meʻa lelei fekauʻaki mo Sihova ko e ʻOtuá mo hono Puleʻangá te ne fakafonu hotau lotó pea ʻe hā ia ʻi hotau loungutú. Lolotonga ʻenau nofo māhina ʻe nima ʻi he Senitā Fakaeako Taua Leʻó, naʻe kamata ai ʻe he kau akó ʻa e ngaahi ako Tohitapu ʻi ʻapi laka hake he 30 mo e faʻahinga mahuʻingaʻia ʻi he ngaahi feituʻu toutou ngāueʻi ʻo e ngaahi fakatahaʻanga ofi maí.
Lea Hake ʻa e Ngaahi Leʻo Matuʻotuʻá
Lolotonga ʻenau akó, naʻe maʻu ʻaonga ai ʻa e kau akó mei he feohi mo e kau mēmipa ʻo e fāmili Pēteli ʻi he ʻIunaite Seteté. Ko e ongo mēmipa ngāue he Vaʻá ko Robert Ciranko mo Robert P. Johnson naʻá na fai ha ngaahi fakaʻekeʻeke ʻo e kau sevāniti faitōnunga taimi fuoloa ʻe niʻihi ʻa Sihova, ʻo kau ai ʻa e kau ʻovasia fefonongaʻaki ʻoku nau lolotonga maʻu ʻa e ako makehe ʻi he Senitā Fakaeako Taua Leʻó. Ko e faʻahinga kotoa naʻe fakaʻekeʻeké ko e kau maʻu tohi fakamoʻoni ako ʻi Kiliati ʻa ia naʻa nau ngāue ʻi ha taimi ko e kau misinale. Naʻe fakafiemālie ki he kau akó mo honau ngaahi fāmilí pea mo e ngaahi kaumeʻá ke fanongo ki he ngaahi lea ʻo e potó mei he kau tangata fakalaumālie taukei ko ení.
Naʻe kau ʻi heʻenau faleʻí ʻa e: “Tauhi ke femoʻuekina ʻi heʻete malavá ʻi he ngāue fakafaifekaú pea ʻi he fakatahaʻangá.” “ʻOua ʻe hohaʻa tōtuʻa fekauʻaki mo koé. Hanganaki tokangataha ki hoʻo taumuʻa ko ha misinalé, pea ʻai ho vāhenga-ngāué ko ho ʻapí ia.” Ko e ngaahi fakamatala ʻaonga kehé naʻe fakatātaaʻi ai ʻa e anga hono teuʻi ʻe he ako ʻi Kiliatí ha faifekau ki he ngāue leleí, ʻo tatau ai pē pe ko fē ʻoku vaheʻi ia ki aí. Ko e niʻihi eni ʻo kinautolu: “Naʻa mau ako ke fāitaha pea ke ngāue fakataha.” “Naʻe tokoniʻi kimautolu ʻe he akó ke tali ʻa e ngaahi tōʻonga fakafonua foʻoú.” “Naʻe akoʻi kimautolu ke ngāueʻaki ʻa e ngaahi Konga Tohitapú ʻi ha lēvolo foʻou.”
Ko John E. Barr, ko ha mēmipa taimi fuoloa ʻo e Kulupu Pulé, naʻá ne fai ʻa e malanga tefito ʻo e polokalamá. Ko ʻene kaveinga Fakatohitapú eni “Kuo Ongo Atu Honau Leʻó ki he Fonuá Kotoa.” (Loma 10:18) Naʻá ne ʻomai ʻa e fehuʻi, Kuo malava ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá ke fetaulaki mo e pole ko ení he ʻahó ni? ʻIo, ʻaupito! Fuoloa pē ʻi he 1881, naʻe ʻeke ai ki he kau lautohi ʻo e makasini Taua Leʻo: “ʻOku mou malanga?” Naʻe toki fakamanatu leva ʻe he tokotaha malangá ki he kotoa ʻo e kau fanongó ʻa e fiemaʻu fakahisitōlia ʻi he fakataha-lahi ʻi he 1922 ʻi Cedar Point, Ohio, U.S.A.: “Tuʻuaki ʻa e Tuʻí mo Hono Puleʻangá!” ʻI he faai mai ʻa e taimí, ko e faivelenga ʻa e kau sevāniti faitōnunga ʻa e ʻOtuá naʻá ne ueʻi kinautolu ke talaki ʻa e ngaahi moʻoni fakaofo ʻo e Puleʻangá ki he kotoa ʻo e ngaahi puleʻangá. Fakafou ʻi he ngaahi peesi kuo pulusí pea ʻi he lea ʻa e ngutú, kuo aʻu ai ʻa hono leaʻaki ʻo e ongoongo leleí ki he ngaahi ngataʻanga ʻo e māmani ʻoku nofoʻí—ko e fai kotoa pē ki he lāngilangi mo e fakahīkihiki ʻo Sihová. ʻI ha fakamulituku fakaueʻiloto, naʻe ekinaki ai ʻa Tokoua Barr ki he kau maʻu tohi fakamoʻoni akó ke nau lau honau ngaahi tāpuakí, ʻi heʻene pehē: “ʻI he ʻaho ki he ʻaho, ʻi he taimi ʻoku mou lotu ai kia Sihova ʻi homou vāhenga-ngāué, fakamālō kiate ia mei he tefito homou lotó ki hoʻomou tafaʻaki ʻi hono fakahoko ʻa e ngaahi lea, ‘Kuo ongo atu honau leʻó ki he fonuá kotoa.’”
Hili ʻa e malanga ko ení, naʻe lau ʻa e ngaahi talamonuú, pea naʻe foaki ʻe he seá ha tipiloma ki he tokotaha maʻu tohi fakamoʻoni ako taki taha. Pea, ʻi he tuifio ʻa e ongoʻi fiefia mo e mamahi ʻi he mavahe mei he akoʻanga ʻofeiná, naʻe lau ai ʻe ha fakafofonga ʻo e kalasí ha fakapapau ongoʻi loloto naʻe fai ki he Kulupu Pulé mo e fāmili Pētelí, ʻo fakahaaʻi ai ʻa e fakapapau ʻa e kau maʻu tohi fakamoʻoni akó ke fakahīkihikiʻi ʻa Sihova “mei he taimi ni ʻo taʻengata.”—Sāme 115:18.
ʻOku tau lotu ke hoko ʻa e kau maʻu tohi fakamoʻoni ako ko ení ʻo feʻunuʻaki ki honau ngaahi ʻapi foʻoú pea fai ha tokoni lelei ki he laka ki muʻa ʻa e ngāue fakamalangá ʻi māmani lahi, ʻo hangē pē ko e meʻa kuo fai ʻe he faʻahinga naʻa nau ʻalu atu ki muʻa ʻia kinautolú ʻi ha taʻu nai ʻe 60.
[Puha ʻi he peesi 23]
ʻŪ FIKA ʻO E KALASÍ
Lahi ʻo e ngaahi fonua naʻe fakafofongaʻí: 12
Lahi ʻo e ngaahi fonua naʻe vaheʻi ki aí: 16
Tokolahi ʻo e kau akó: 48
ʻAvalisi ʻo e taʻumotuʻá: 34.4
ʻAvalisi ʻo e ngaahi taʻu ʻi he moʻoní: 17.6
ʻAvalisi ʻo e ngaahi taʻu ʻi he ngāue fakafaifekau taimi-kakató: 13.5
[Fakatātā ʻi he peesi 24]
Kalasi Maʻu Tohi Fakamoʻoni Ako Hono 114 ʻa e Akoʻanga Tohitapu Taua Leʻo ko Kiliatí
ʻI he lisi ʻi laló, ko e ngaahi ʻotú ʻoku fakafika ia mei muʻa ki mui, pea ko e ngaahi hingoá ʻoku fakahokohoko ia mei he toʻohemá ki he toʻomataʻú ʻi he ʻotu taki taha.
(1) Rosa, D.; Garrigolas, J.; Lindström, R.; Pavanello, P.; Tait, N. (2) Van Hout, M.; Donabauer, C.; Martínez, L.; Millar, D.; Festré, Y.; Nutter, S. (3) Martínez, P.; Clarke, L.; Maughan, B.; Fischer, L.; Romo, G. (4) Romo, R.; Eadie, S.; Tuynman, C.; Campbell, P.; Millar, D.; Rosa, W. (5) Lindström, C.; Garrigolas, J.; Markevich, N.; Lindala, K.; van den Heuvel, J.; Tait, S.; Nutter, P. (6) Maughan, P.; Pavanello, V.; Eadie, N.; West, A.; Clarke, D.; Markevich, J. (7) Fischer, D.; Donabauer, R.; Curry, P.; Curry, Y.; Carfagno, W.; West, M.; Tuynman, A. (8) Van Hout, M.; Campbell, C.; Festré, Y.; Carfagno, C.; van den Heuvel, K.; Lindala, D.