Sēkope Naʻá Ne Fakamahuʻingaʻi ʻa e Meʻa Mahuʻinga Fakalaumālié
KO E moʻui ʻa Sēkopé ʻoku fakaʻilongaʻi ia ʻaki ʻa e kē mo e fakatamaki. Ko e ʻita anga-fakapō ʻa hono taʻokete māhangá ʻoku fakamālohiʻi ai ʻa Sēkope ke ne hola telia ʻa ʻene moʻuí. ʻI he ʻikai ke maʻu ʻa e taʻahine ʻokú ne ʻofa aí, ʻoku kākaaʻi ia ke ne ʻuluaki mali mo ha tokotaha kehe pea iku ai ʻo ne maʻu ʻa e uaifi ʻe fā mo e ngaahi palopalema lahi ne tupu mei ai. (Senesi 30:1-13) ʻOkú ne ngāue feʻunga mo e taʻu ʻe 20 ki ha tangata naʻá ne ngāue kākā ʻaki ia. ʻOkú ne fangatua mo ha ʻāngelo pea tofanga ai ʻi ha maumau tuʻuloa. ʻOku tohotohoʻi ʻa hono ʻofefiné, fakatupu ʻe hono ngaahi fohá ha tāmate tavale, pea ʻokú ne tangi ʻi he mole fakamamahi ʻa hono fohá mo hono uaifi ʻofeiná. ʻI hono fakamālohiʻi ke hiki ʻi hono taʻumotuʻá ke kalofi ha hongé, ʻokú ne fakahaaʻi ko hono ngaahi ʻahó kuo “siʻi mo kovi.” (Senesi 47:9) Neongo ʻa e meʻa kotoa pē, ko Sēkopé ko ha tangata fakalaumālie ia ʻoku falala ki he ʻOtuá. ʻOku tukuhalaʻi ʻene tuí? Ko e hā ʻa e ngaahi lēsoni ʻe lava ke ako mei he vakai ki ha kiʻi niʻihi pē ʻo e ngaahi hokosia ʻa Sēkopé?
Kehe ʻAupito mei Hono Taʻoketé
Ko e ʻuhinga ʻo e vākovi mo hono taʻoketé he naʻe fakamahuʻingaʻi ʻe Sēkope ʻa e ngaahi koloa fakalaumālié, lolotonga ia naʻe taʻemahuʻingaʻia ai ʻa ʻĪsoa ia. Naʻe mahuʻingaʻia ʻa Sēkope ʻi he talaʻofa fuakava naʻe fai kia ʻĒpalahamé pea līʻoa ia tonu ki hono tokangaʻi ʻa e fāmili naʻe fili ʻe he ʻOtuá ke hoko ko e ngaahi ʻeá. Ko ia naʻe “ʻofa” ai ʻa Sihova ʻiate ia. Ko Sēkopé naʻe “taʻemele,” ko ha kupuʻi lea ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e tuʻunga lelei ʻaupito fakaeʻulungaanga. ʻI hono kehé, naʻe mātuʻaki siʻi ʻa e tokanga ʻa ʻĪsoa ki hono tofiʻa fakalaumālié ʻo ne fakatau ia kia Sēkope ki ha kiʻi meʻa siʻisiʻi. ʻI ha taimi, fakataha mo e hōifua fakaʻotua ki aí, naʻe maʻu fakalao ai ʻe Sēkope ʻa e meʻa naʻe ʻaʻaná pea maʻu ʻa e tāpuaki naʻe fakataumuʻa ki hono taʻoketé, naʻe hoko ai ʻa ʻĪsoa ʻo ʻita anga-sāuni. Naʻe tukuange leva ai ʻe Sēkope ʻa e meʻa kotoa naʻá ne ʻofa aí, ka ko e meʻa naʻe hoko atu aí naʻá ne fakaake moʻoni ha faʻahinga ongoʻi loto-siʻi pē.—Malakai 1:2, 3; Senesi 25:27-34; 27:1-45.
ʻI ha misi, naʻe fakahaaʻi ai ʻe he ʻOtuá kia Sēkope ha kau ʻāngelo ʻoku nau ʻalu hake mo ʻalu hifo ʻi ha tuʻunga, pe ko ha “ngaahi maka ʻoku ʻalu ki ʻolunga,” ʻi he vahaʻa ʻo hēvani mo māmaní pea fakahaaʻi te ne maluʻi ʻa Sēkope mo hono hakó. “ʻE monuʻia ʻiate koe ʻa e faʻahinga kotoa pe ʻo e kelekele, pea ʻi ho hako foki. Pea ko eni ko au te u ʻiate koe, pea te u tauhi koe ʻi ho ngahi founga kotoa pe, pea te u fakafoki koe ki he kelekele ko eni; he ʻe ʻikai te u liʻaki koe, kaeʻoua ke u fai ʻa e ngahi meʻa kuo u lea ai kiate koe.”—Senesi 28:10-15.
He meʻa fakafiemālie moʻoni ē! Naʻe fakapapauʻi ʻe Sihova ko e ngaahi talaʻofa naʻe fai kia ʻĒpalahame mo ʻAisaké te ne fakakoloa fakalaumālie ʻa e fāmili ʻo Sēkopé. Naʻe ʻai ʻa Sēkope ke ne lāuʻilo ʻe lava ke tauhi ʻa e kau ʻāngeló ki he faʻahinga ʻoku nau maʻu ʻa e hōifua ʻa e ʻOtuá, pea naʻe fakapapauʻi kiate ia ʻa e maluʻi fakaʻotuá. ʻI he ʻiloʻi loto-houngaʻiá, naʻe fuakava ai ʻa Sēkope te ne faitōnunga kia Sihova.—Senesi 28:16-22.
Naʻe ʻikai ke maʻu fakamālohi ʻe Sēkope ʻa e tofiʻa ʻo ʻĪsoá. Ki muʻa ke fanauʻi ʻa e ongo tamaikí, naʻe pehē ʻe Sihova “ko taʻokete te ne tauhi ʻa tehina.” (Senesi 25:23) ‘ʻIkai ne mei faingofua ange kapau naʻe fakatupunga ʻe he ʻOtuá ʻa Sēkope ke ʻuluaki fanauʻi mai?’ ko e ʻeke nai ia ʻa ha taha. Ko e meʻa naʻe hoko ʻi he hili iá naʻe akoʻi mai ai ʻa e ngaahi moʻoni mahuʻinga. ʻOku ʻikai tuku tauhi ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi tāpuakí ki he faʻahinga ʻoku nau ongoʻi ʻoku ʻi ai ʻenau totonu ki aí, ka ʻokú ne fakahaaʻi ʻa e ʻofa maʻataʻatā ki he faʻahinga ʻa ia ʻokú ne filí. Ko ia naʻe ʻalu ai ʻa e totonu ʻo e ʻuluaki fohá kia Sēkope, ʻo ʻikai ki hono taʻoketé, ʻa ia naʻe ʻikai te ne fakamahuʻingaʻi iá. ʻI he founga tatau, koeʻuhi naʻe fakahaaʻi ʻe he kau Siu totonú ʻi he tuʻunga ko ha puleʻangá ʻa e fakakaukau tatau hangē ko ʻĪsoá, naʻe fetongi ai kinautolu ʻe he ʻIsileli fakalaumālié. (Loma 9:6-16, 24) Ko e ngaahi vahaʻangatae lelei mo Sihova he ʻaho ní ʻe ʻikai ʻaupito hoko mai ia ʻi ha tofiʻa naʻe ʻikai ha ngāue ki ai, neongo kapau ʻoku fanauʻi mai ha taha ki ha fāmili pe ʻātakai manavahē ʻOtua. Ko e faʻahinga kotoa te nau maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki fakaʻotuá kuo pau ke nau feinga ke anga-fakaʻotua, ʻo houngaʻia moʻoni ʻi he ngaahi meʻa fakalaumālié.
Talitali Lelei ʻe Lēpani
ʻI heʻene aʻu ki Pētanalami ke kumi ha uaifi ʻi he lotolotonga ʻo hono kāingá, naʻe fetaulaki ai ʻa Sēkope mo Lesieli naʻá ne tuofefine ʻakí, ko e ʻofefine ʻo Lēpaní, ʻi ha vaikeli peá ne toʻo ʻa hono ʻufiʻufi maka mamafá ke fakainu ʻa e fanga monumanu naʻá ne tauhí.a Naʻe fakavave ʻa Lesieli ki ʻapi ke fakahā ʻa e aʻu mai ʻa Sēkopé, pea naʻe fakavave ʻa Lēpani ke feʻiloaki mo ia. Kapau ne manatu ʻa Lēpani ki he ngaahi koloa naʻe maʻu ʻe hono fāmilí mei he sevāniti ʻa ʻĒpalahamé, naʻe siva ʻene ʻamanakí, he naʻe haʻu halaʻatā pē ʻa Sēkope. Ka ʻoku hā mahino naʻe sio ʻa Lēpani ki ha meʻa ʻe lava ke ne ngāue kākā ʻaki—ko ha tokotaha ngāue mālohi.—Senesi 28:1-5; 29:1-14.
Naʻe fakamatala ange ʻe Sēkope ʻa e meʻa kuo hoko kiate iá. ʻOku ʻikai mahino pe naʻá ne lave ki he kākā naʻe ngāueʻaki ke maʻu ai ʻa e totonu ki he foha lahí, ka ʻi he hili ʻa e fanongo ki he “ngaahi meʻa ko ia kotoa,” naʻe pehē ʻe Lēpani: “Ta ko hoku hui koe mo hoku kakano.” Naʻe pehē ʻe ha mataotao ʻe taha ko e kupuʻi lea ko ení ʻe lava ke pehē ko ha fakaafe māfana ia kia Sēkope ke ne nofo pe ko ha fakahaaʻi ia ko e vahaʻangatae ko iá ʻoku moʻuaʻaki ai ʻe Lēpani ke ne maluʻi ia. Pē ko e hā pē ʻa e tuʻungá, naʻe vave ʻa e fakakaukau ʻa Lēpani ki he founga ʻe lava ke ne ngāue kākā ʻaki ai ʻa hono ʻilamutú.
Naʻe kamata ʻe Lēpani ʻa e meʻa ʻe hoko ko e tefito ʻo e fekīhiaki ʻi he taʻu ʻe 20 hoko maí. “ʻOku totonu koā hoʻo ngaue taʻetotongi mai koeʻuhi ko hoku kainga?” ko ʻene ʻeké ia. “Tala mai muʻa pe ko e ha ʻa e totongi ʻe fai atu?” Neongo naʻe fakangalingali ʻa Lēpani ko ha faʻē-tangata lelei ia, naʻá ne fakasiʻisiʻi ʻa hono vā fakaetoto mo Sēkopé ki ha aleapau ngāue. Koeʻuhi naʻe feʻofaʻaki ʻa Sēkope mo Lesieli, naʻá ne tali: “Te u ngaue kiate koe ʻo taʻu fitu koeʻuhi ko Lesieli ko ho ʻofefine ki mui.”—Senesi 29:15-20.
Ko e fakamaʻu malí naʻe fakahoko ia ʻaki ʻa e totongi ʻo ha totongi ʻo e fefine malí ki he fāmili ʻo e taʻahine malí. Ko e Lao ʻa Mōsesé naʻe fokotuʻu ai ki mui ʻa e sikeli siliva ʻe 50 ko e totongi ia ki he kau tāupoʻou kuo kākāʻí. Ko e mataotao ko Gordon Wenham ʻokú ne tui ko e “meʻaʻofa mali māʻolunga tahá” eni ka ko e lahi tahá naʻe “māʻulalo lahi ange ia.” (Teutalonome 22:28, 29) Naʻe ʻikai lava ke fokotuʻutuʻu ʻa Sēkope ki ha totongi. Naʻá ne tuku kia Lēpani ʻa e taʻu ngāue ʻe fitu. “Koeʻuhi ko e kau ngāue fakataimí naʻa nau maʻu ʻi he vahaʻa ʻo e vaeueaʻi sikelí mo e sikeli ʻe tahá ʻi he māhina ʻi he taimi ʻo Pāpilone motuʻá” (mei he sikeli ʻe 42 ki he 84 ʻi he taʻu kakato ʻe fitú), ko e hoko atu ia ʻa Wenham, “naʻe tuʻuaki atu ai ʻe Sēkope kia Lēpani ha meʻaʻofa mali lahi ʻi he fakafetongi ke mali mo Lesielí.” Naʻe tali lelei ia ʻe Lēpani.—Senesi 29:19.
Ko e taʻu ʻe fitú ne hangē ia ha “ngahi ʻaho siʻi pe” kia Sēkopé, he naʻe lahi fau ʻene ʻofa kia Lesielí. Hili iá, naʻá ne maʻu fakalao mai ʻa ʻene taʻahine mali kuo ʻai veilí, ʻo ʻikai haʻane loko huʻuhuʻu ki ha kākā ʻa Lēpani. Fakaʻuta atu ki heʻene ʻohovale he pongipongi hono hokó ʻi heʻene ʻiloʻi naʻá ne mohe, ʻo ʻikai mo Lesieli, ka ko hono taʻokete ko Liá! Naʻe ʻeke ʻe Sēkope: “Ko e ha ʻa e meʻa ni kuo ke fai kiate au? ʻikai ko Lesieli naʻa ku ngaue ai kiate koe? pea ko e ha kuo ke kakaʻi ai au?” Naʻe tali ange ʻe Lēpani: “ʻOku ʻikai ha fai pehe ʻi homau feituʻu, ke tomuʻa mali ʻa e tehina ʻi he taʻokete. Fakakakato ʻa e uike oʻeni, pea te mau toki ʻatu mo ʻena foki, koeʻuhi ko e ngaue te ke fai kiate au, ʻo toe taʻu ʻe fitu atu.” (Senesi 29:20-27) ʻI he ʻikai hano taukapo peá ne fihiá, naʻe ʻikai lava ke toe loko fai ʻe Sēkope ha meʻa ka ko hono tali ʻa e ngaahi tuʻunga ko iá kapau naʻá ne fiemaʻu ʻa Lesieli.
ʻI he ʻikai tatau mo e ʻuluaki taʻu ʻe fitú, ko e taʻu ʻe fitu hono hokó naʻe kovi ʻaupito ia. Naʻe lava fēfē ke tukunoaʻi ʻe Sēkope ʻa e kākā anga-fakamamahi ʻa Lēpaní? Pea fēfē ʻa Lia, ʻa ia naʻá ne kaungāfai mo iá? Ko e moʻoni, naʻe ʻikai ʻaupito mahuʻingaʻia ʻa Lēpani ʻi he kahaʻu moveuveu naʻá ne teuteu kia Lia mo Lesielí. Ko e siokitá pē naʻá ne tokanga ki aí. Naʻe tānaki atu ʻa e meheká ki he loto ʻita ʻi hono fanauʻi vave hokohoko ʻe Lia ʻa e ngaahi foha ʻe toko fā, lolotonga ia naʻe paʻa ai pē ʻa Lesieli. Pea ʻi he holiholivale ʻa Lesieli ki ha fānaú, naʻá ne hanga ʻo tuku atu ʻa ʻene kaunangá ko ha faʻē ke ne fetongi ia, pea ʻi he fakafeʻauhí, naʻe fai ʻe Lia ʻa e meʻa tatau. Naʻe maʻu ai ʻe Sēkope ʻa e uaifi ʻe toko 4, fānau ʻe toko 12, pea ʻikai ʻaupito ko ha fāmili fiefia. Neongo ia, naʻe ʻai ʻe Sihova ʻa Sēkope ke hoko ko ha puleʻanga lahi.—Senesi 29:28–30:24.
Fakakoloaʻi ʻe Sihova
Neongo ʻa e ngaahi ʻahiʻahí, naʻe sio ʻa Sēkope naʻe kau ʻa e ʻOtuá mo ia ʻo hangē ko ia naʻe talaʻofá. Naʻe sio ki ai foki mo Lēpani, he ko e fanga monumanu tokosiʻi naʻá ne maʻu ʻi he aʻu mai ki ai ʻa Sēkopé naʻe tupu ia ʻo tokolahi ʻi he malumalu ʻo hono tokangaʻi ʻe hono ʻilamutú. ʻI he taʻeloto ke tukuange ʻa Sēkope ke ne ʻalú, naʻe tuʻuaki ange ʻe Lēpani ke hiki ʻene totongí ki ha ngāue lahi ange, ʻa ia naʻe kole ai ʻe Sēkope ʻa e fanga monumanu lanu makehe naʻe fanauʻi ki he ngaahi tākanga ʻa Lēpaní. ʻOku pehē tokua ʻi he feituʻu ko iá, ʻoku meimei ko e fanga sipí naʻa nau lanu hinehina pea ko e fanga kosí naʻa nau lanu ʻuliʻuli pe melomelo mālohi; ko ha tokosiʻi pē naʻe lanu pulepulé. Ko ia ʻi he fakakaukau ko ha foʻi alea leleí, naʻe loto-lelei ʻa Lēpani ʻo hiki vave ʻa e kotoa ʻo ʻene fanga manu lanu makehé ke mamaʻo koeʻuhi ke kalofi ai ʻenau fetuʻutaki mo e ngaahi tākanga naʻe toe ʻo tokangaʻi ʻe Sēkopé. Naʻe hā mahino naʻá ne tui ʻe maʻu ʻe Sēkope ʻa e meʻa siʻisiʻi mei he aleapaú, ʻo ʻikai moʻoni ko e peseti ʻe 20 ʻo e fanga ʻuhikiʻi kosi mo e lami ʻa ia naʻe maʻu anga-maheni ʻe he kau tauhi-sipi ʻo e kuonga muʻá ko ʻenau totongí. Ka naʻe fehālaaki ʻa Lēpani, he naʻe kau ʻa Sihova mo Sēkope.—Senesi 30:25-36.
ʻI he malumalu ʻo e tataki fakaʻotuá, naʻe fakafanau ʻe Sēkope ʻa e fanga monumanu sino mālohi ʻo e lanu naʻe fiemaʻú. (Senesi 30:37-42) Ko ʻene fakakaukau ki he fakafanau ʻa e tākangá naʻe ʻikai ke tonu. Neongo ia, “ʻi he fakasaienisí, ko e ola naʻe fiemaʻú naʻe lava ke maʻu ia ʻi he hokohoko fakafanau fekolosiʻaki ʻo e . . . fanga monumanu lanu taha naʻe ʻi ai ʻa e kēnisi tatau ki he pulepulé,” ko e fakamatala ia ʻa e mataotao ko Nahum Sarna, pea “ko e fanga monumanu peheé ʻoku lava ʻo ʻiloʻi ia ʻaki . . . [ʻenau] longomoʻui ʻi he hako fekolosiʻakí.”
ʻI hono fakatokangaʻi ʻa e olá, naʻe feinga ʻa Lēpani ke liliu ʻa e aleapau fekauʻaki mo e fanga monumanu naʻe ʻa hono ʻilamutú—ʻa e lavatea, totitoti, pulepule, pe tukumisí. Naʻá ne kumi ki heʻene tupu pē ʻaʻaná, kae tatau ai pē pe ko e hā hono liliu ʻe Lēpani ʻa e konitulekí, naʻe fakapapauʻi ʻe Sihova ke lakalakaimonū maʻu pē ʻa Sēkope. Ko e meʻa pē naʻe hokó ko e ʻita ʻa Lēpani. Naʻe vave hono tānaki ʻe Sēkope ʻa e koloa lahi, ngaahi tākanga, kau sevāniti, fanga kāmeli, mo e fanga ʻasi, ʻo ʻikai koeʻuhi ko hano poto ʻoʻona, ka koeʻuhi ko e poupou ʻa Sihová. Naʻá ne fakamatala ki mui kia Lesieli mo Lia: “Kuo kakaʻi au ʻe hoʻomou tamai, pea kuo ne fakakehe ʻeku totongi ʻo tuʻo hongofulu; ka naʻe ʻikai tuku ʻe he ʻOtua ke lava haʻane kovi kiate au. . . . Ko ia kuo toʻo ʻe he ʻOtua ʻa e fanga manu ʻa hoʻomo ʻeiki, pea kuo ne foaki kia au.” Naʻe toe fakapapauʻi ʻe Sihova kia Sēkope naʻá Ne ʻafio hifo ki he kotoa ʻo e meʻa naʻe fai ʻe Lēpaní kae ʻoua ʻe hohaʻa ki ai ʻa Sēkope. “Foki ki ho fonua, pea ki ho tupuʻanga,” ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá, “pea te u fai ʻofa kiate koe.”—Senesi 31:1-13; 32:9.
Hili ʻa e faifai peá ne mavahe mei he tokotaha kākā ko Lēpaní, naʻe huʻu ai ʻa Sēkope ki ʻapi. Neongo kuo mahili atu ʻa e taʻu ʻe 20, naʻá ne kei manavahē pē kia ʻĪsoa, pea toe tautefito ʻene ilifiá ko e haʻu ʻa e tala naʻe omi ʻi muʻa ʻa ʻĪsoa mo e kau tangata ʻe toko fāngeau. Ko e hā ʻe lava ke fai ʻe Sēkopé? Naʻe falala maʻu pē ʻa e tokotaha fakalaumālié ki he ʻOtuá, naʻá ne ngāue ʻi he tui. Naʻá ne lotu, ʻi he lāuʻilo naʻá ne taʻetaau mo e nima-homo ʻa Sihová ʻo kōlenga ki he ʻOtuá makatuʻunga ʻi Heʻene ngaahi talaʻofa ke fakahaofi ia mo hono fāmilí mei he nima ʻo ʻĪsoá.—Senesi 32:2-12.
Naʻe hoko leva ʻa e meʻa taʻeʻamanekina. Ko ha sola, ʻa ia naʻe ʻosi angé ko ha ʻāngelo, naʻá ne fefaʻuhi mo Sēkope ʻi he poʻulí, pea ʻi he foʻi ala pē ʻe taha naʻá ne ʻai ke homo ʻa e hokoʻanga ʻi he alanga ʻo Sēkopé. Naʻe fakafisi ʻa Sēkope ke ne tukuange ia kae ʻoua kuo ʻuluaki tāpuakiʻi ia ʻe he ʻāngeló. Naʻe pehē ki mui ʻe he palōfita ko Hōseá ko Sēkopé “naʻá ne tangi, naʻa lava ke ne kōlenga ha lelei maʻana.” (Hosea 12:2-4, NW; Senesi 32:24-29) Naʻe ʻiloʻi ʻe Sēkope ko e ngaahi hā fakaeʻāngelo ki muʻá naʻe fekauʻaki ia mo hono fakahoko ʻa e fuakava ʻia ʻĒpalahame fakafou ʻi hono hakó. Ko ia, naʻá ne fakafitefitaʻa ʻi he fangatua mālohí peá ne maʻu ai ha tāpuaki. ʻI he taimi ko ení, naʻe liliu ai ʻe he ʻOtuá hono hingoá ko ʻIsileli, ko hono ʻuhingá “Ko Fai (Kītaki) mo e ʻOtua,” pe “Fāinga mo e ʻOtuá.”
ʻOkú Ke Loto-Lelei ke Fangatua?
Ko e fangatua mo e ʻāngeló mo e toe fāʻūtaha mo ʻĪsoá naʻe ʻikai ko e ongo faingataʻa pē ia naʻe pau ke ikuʻi ʻe Sēkopé. Neongo ia, ko e ngaahi meʻa ʻoku lāulea ki ai hení ʻoku fakatātaaʻi ai pe ko e faʻahinga tangata fēfē ia. Lolotonga naʻe ʻikai kātakiʻi ʻe ʻĪsoa ha kiʻi fiekaia koeʻuhi ko ʻene totonu ki he ʻuluaki fohá, naʻe fāinga ʻa Sēkope ʻi he kotoa ʻo ʻene moʻuí ke ne maʻu ha ngaahi tāpuaki, naʻa mo e fangatua mo ha ʻāngelo. Hangē ko ia ne talaʻofa ʻe he ʻOtuá, naʻe maʻu ʻe Sēkope ʻa e tataki mo e maluʻi fakaʻotuá, ʻo ne hoko ai ko ha tupuʻanga ʻo ha puleʻanga lahi mo e kui ʻa e Mīsaiá.—Mātiu 1:2, 16.
ʻOkú ke loto-lelei ke fakafitefitaʻa ke maʻu ʻa e hōifua ʻa Sihová, ʻo fangatua ki ai, hangē ko e laú? Ko e moʻui he ʻaho ní ʻoku fonu ʻi he ngaahi faingataʻa mo e ngaahi pole ki he faʻahinga ʻoku nau loto ke fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá, pea ʻi he taimi ʻe niʻihi ko ha fāinga ia ke fai ʻa e ngaahi fili totonú. Kae kehe, ko e faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻa Sēkopé ʻoku ʻomai ai ʻa e fakaueʻiloto mālohi kia kitautolu ke piki ki he ʻamanaki ʻo e pale ʻoku fokotuʻu mai ʻe Sihova maʻatautolú.
[Fakamatala ʻi lalo]
a ʻOku meimei tatau ʻa e feʻiloakí ni mo e taimi naʻe fakainu ai ʻe he faʻē ʻa Sēkopé, ʻa Lepeka, ʻa e fanga kāmeli ʻa ʻEliesá. Naʻe lele leva ʻa Lepeka ki ʻapi mo e ongoongo ʻo e aʻu ki ai ʻa e solá. ʻI heʻene sio ki he ngaahi teunga koula naʻe maʻu ʻe hono tuofefiné ko ha meʻaʻofá, naʻe lele ʻa Lēpani ke talitali lelei ʻa ʻEliesa.—Senesi 24:28-31, 53.
[Fakatātā ʻi he peesi 31]
ʻI he kotoa ʻo ʻene moʻuí naʻe fāinga ai ʻa Sēkope ke maʻu ha ngaahi tāpuaki