ʻOku ʻI Ai ha Taha ʻe Alafalalaʻanga?
HOKO atu he holo ʻa e ʻĀ Pēliní ʻi he 1989, naʻe fakaeʻa ai ha ngaahi fakapulipuli naʻe tauhi lelei. Hangē ko ení, naʻe ʻiloʻi ʻe Litiaa ʻi he lolotonga ʻo e pule Sōsialisi ʻi Siamane Hahaké, ko e Stasi, pe Ngāue Maluʻi ʻa e Puleʻangá, naʻá ne tānaki ha faile ʻo ʻene ngaahi ngāue fakafoʻituituí. Neongo naʻe ʻohovale ʻa Litia heʻene fanongo fekauʻaki mo e failé, naʻá ne moʻutāfuʻua he ʻiloʻi ʻa e tokotaha naʻá ne ʻave ʻa e fakamatalá ki he Stasi—ko hono husepānití. Naʻe lavakiʻi ia ʻe he tokotaha naʻe totonu ke ne lava ʻo falala kakato ki aí.
Ko Lōpeti ko ha matāpule taʻumotuʻa ia ʻa ia naʻá ne fakahaaʻi ki heʻene toketā fakafeituʻú “ʻa e tokaʻi, hohoi, mo e falala lahi tahá,” ko e līpooti ia ʻa e Times ʻo Lonitoní. Naʻe pehē ko e toketaá naʻá ne maʻu ha “tōʻonga anga-ʻofa mo kaungāongoʻi.” Naʻe mate taʻeʻamanekina leva ʻa Lōpeti. Ko ha tuʻu e tā ʻo e mafú pe ko ha pā kālava? ʻIkai. Naʻe fakamulituku ʻe he kau maʻu mafaí ne ʻaʻahi ʻa e toketaá kia Lōpeti ki hono ʻapí pea ʻi he ʻikai ʻiloʻi ʻe Lōpeti mo hono fāmilí, naʻá ne fai ha huhu fakatupu mate kiate ia. ʻOku hā mahino naʻe fakapoongi ʻa Lōpeti ʻe ha toketā naʻá ne falala kakato ki ai.
Ko Litia mo Lōpetí naʻá na tofanga taki taha ʻi ha maumauʻi fakaʻulia ʻo e falalá, fakataha mo e ngaahi nunuʻa mafatukituki. ʻI ha ngaahi tuʻunga kehe ʻoku ʻikai ke fuʻu mafatukituki ai ʻa e ngaahi olá. Ka neongo ia, ko e fakasivaʻi ʻo e ʻamanakí ʻe ha tokotaha ʻoku tau falala ki aí ʻoku ʻikai ko ha meʻa ngalikehe ia ʻoku hokosia. Ko ha līpooti naʻe pulusi ʻe ha akoʻanga savea Siamane tuʻu-ki-muʻa ko e Allensbacher Jahrbuch der Demoskopie 1998-2002, naʻe fakahaaʻi ai ʻi ha savea ʻe taha ko e peseti ʻe 86 ʻo e faʻahinga ne nau talí naʻe lavakiʻi kinautolu ʻe ha tokotaha ʻa ia naʻe tuku ki ai ʻenau falalá. Mahalo pē kuó ke hokosia ha meʻa meimei tatau. Ko ia ai, ʻoku ʻikai totonu ke tau ʻohovale ʻi he līpooti ʻe he nusipepa Suisalani ko e Neue Zürcher Zeitung ʻi he 2002 ʻo pehē “ʻi he ngaahi fonua moʻumoʻua he Hihifó, ko e ngaahi vā ʻo e fefalalaʻakí kuo hōloa ia ʻi he laui hongofuluʻi taʻu.”
Tupu Māmālie, Fakaʻauha Vave
Ko e hā ʻa e falala? Fakatatau ki he tikisinale ʻe taha, ke falala ki he niʻihi kehé ʻoku ʻuhingá ke “tui ʻoku nau faitotonu mo loto-moʻoni pea ʻe ʻikai te nau fai ʻosi fakakaukauʻi ha meʻa ʻa ia te ne fakalotomamahiʻi koe.” Ko e falalá ʻoku māmālie ʻene tupú ka ʻe lava ke fakaʻauha vave ia. ʻI he ongoʻi ʻe he fuʻu tokolahi kuo ngāuekoviʻaki ʻenau falalá, ʻoku ʻi ai ha ofo ʻi he fakatoupīkoi ʻa e kakaí ke falala ki he niʻihi kehé? Fakatatau ki ha savea naʻe pulusi ʻi Siamane ʻi he 2002, “ko e tokosiʻi ange ʻi he toko 1 ʻi he kau talavou ʻe toko 3 ʻoku nau maʻu ha falala tefito ki he kakai kehé.”
Te tau ʻeke hifo nai kia kitautolu: ‘ʻE lava moʻoni ke tau falala ki ha taha pē? ʻOku taau ke tuku ʻetau falalá ki ha tokotaha ʻe malava ke hoko ai ʻo lavakiʻi kitautolu?’
[Fakamatala ʻi lalo]
a Kuo liliu ʻa e ngaahi hingoá.
[Fakamatala ʻi he peesi 3]
Naʻe fakahaaʻi ʻi ha savea ʻe taha ko e peseti ʻe 86 ʻo e faʻahinga naʻa nau talí naʻe lavakiʻi kinautolu ʻe ha tokotaha ʻa ia naʻe tuku ki ai ʻenau falalá