Ako mei he Fāmili Fakaetangata ʻo Sīsuú
KO E HĀ ʻokú ke ʻiloʻi fekauʻaki mo e fāmili tonu ʻo Sīsuú, ʻa e faʻahinga ʻa ia naʻá ne nofo mo ia ʻo aʻu ki heʻene papitaisó, ʻi he ʻuluaki taʻu ʻe 30 ʻo ʻene moʻui ʻi māmaní? Ko e hā ʻoku tala mai kia kitautolu ʻe he ngaahi fakamatala Kōsipelí? Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei hono sivisiviʻi ʻa hono fāmilí? ʻE lava ke ke maʻu ʻaonga mei he ngaahi talí.
Naʻe ʻaloʻi ʻa Sīsū ki ha fāmili maʻumeʻa? Ko Siosefa, ʻa ʻene tamai ohí, naʻá ne ngāue fakatufunga. Naʻe fiemaʻu ki ai ʻa e ngāue mālohi fakaesino, ʻa ia naʻe faʻa kau ki ai ʻa hono tā hifo ʻo e ʻuluʻakaú ke maʻu ai ha papa. ʻI he taimi naʻe ʻalu ai ʻa e ongo mātuʻa fakaetangata ʻa Sīsuú ki Selusalema ʻi he ʻaho nai ʻe 40 hili hono fanauʻí, naʻá na fai ai ha foaki fakaefeilaulau ʻa ia naʻe tuʻutuʻuni ʻe he Laó. Naʻá na foaki ha sipi tangata fakataha mo ha foʻi kulukulu pe ko ha foʻi lupe, ʻo hangē ko ia naʻe kounaʻi ʻe he Laó? ʻIkai. ʻOku hā naʻe ʻikai lava ke na fai ʻa e ngaahi foaki ko iá. Neongo ia, naʻe ʻi ai ha fokotuʻutuʻu ʻa e Laó ki he masivá. Fakatatau ki ai, naʻe foaki ʻe Siosefa mo Mele ha “ongo kulukulu, pe ko ha lupe mui ʻe toko ua.” Ko e fili ʻo e ongo monumanu naʻe siʻi hono totongí naʻe fakahaaʻi ai ko ha fāmili masiva kinautolu.—Luke 2:22-24; Livitiko 12:6, 8.
ʻOku lava ke ke sio mei ai ko Sīsū Kalaisi, ʻa e Tokotaha-Pule ki he kahaʻú ʻo e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá, naʻe ʻaloʻi ia ʻi he haʻohaʻonga ʻo e māʻulaló, ʻi he haʻohaʻonga ʻo e faʻahinga ʻa ia naʻe pau ke nau ngāue mālohi ke maʻu ʻa e ngaahi fiemaʻu tefitó. Naʻá ne tupu hake ʻo hoko ko ha tufunga, hangē tofu pē ko ʻene tamai ohí. (Mātiu 13:55; Maake 6:3) Neongo naʻe “koloaʻia [ʻa Sīsū]” ʻi he tuʻunga ko ha meʻamoʻui laumālie mālohi ʻi hēvani, ʻoku pehē ʻe he Tohitapú naʻá ne “hoko ko e masiva” koeʻuhi ko kitautolu. Naʻá ne hoko ki ha tuʻunga māʻulalo ange ʻi he hoko ko ha tangatá peá ne tupu hake ʻi ha fāmili ʻo e kakai lāuvale. (2 Kolinito 8:9; Filipai 2:5-9; Hepelu 2:9) Naʻe ʻikai ʻaloʻi ʻa Sīsū ki ha fāmili tuʻumālie, pea naʻe tokoni nai ʻa e meʻá ni ki ha kakai ke nau ongoʻi faingofuaʻia ʻiate ia. Naʻe ʻikai ke afeʻi kinautolu ʻe hono lakangá pe tuʻungá. Naʻe lava ke nau fakamahuʻingaʻi ia ʻi heʻene ngaahi akonakí, ʻi hono ngaahi ʻulungaanga fakamānakó, pea ʻi heʻene ngaahi ngāue fakaofó. (Mātiu 7:28, 29; 9:19-33; 11:28, 29) ʻOku lava ke tau sio ki he poto ʻo Sihova ko e ʻOtuá ʻi hono tuku ke ʻaloʻi ʻa Sīsū ki ha fāmili anga-mahení.
Sai, tau vakai angé ki he ngaahi mēmipa ʻo e fāmili ʻo Sīsuú ʻo sio pe ko e hā ʻe lava ke tau ako meia kinautolú.
Siosefa—Ko ha Tangata Māʻoniʻoni
ʻI hono ʻiloʻi ʻe Siosefa naʻe feitama ʻa e fefine naʻá na teu malí “ʻi he teʻeki ke na nonofo,” kuo pau pē naʻá ne faingataʻaʻia lahi ʻi heʻene ʻofa ʻia Melé mo ʻene fakaliliʻa ki he meʻa naʻe lava ke hā ko e ʻulungaanga taʻetāú. Ko e tuʻungá kakato ne hā ngali ko hano maumauʻi ia ʻo ʻene totonu ʻi he tuʻunga ko hono husepāniti he kahaʻú. ʻI hono ʻahó, naʻe vakai ai ki ha fefine fakamaʻu ʻoku tatau pē ia mo e uaifi ʻo e tangatá. Hili ha fakakaukau lahi, naʻe fili ai ʻe Siosefa ke ne veteʻi fakafufū ʻa Mele koeʻuhi ke ne hao ai mei hano tolomakaʻi ʻi he tuʻunga ko ha fefine tono-tangata.—Mātiu 1:18; Teutalonome 22:23, 24.
Naʻe hā leva ha ʻāngelo kia Siosefa ʻi ha misi ʻo ne pehē: “ʻOua naʻa ke teteki ke ʻomi ʻa Mele ko ho uaifi; he ko ia kuo ne tuʻituʻia ai ʻoku mei he Laumalie Maʻoniʻoni. Pea te ne ʻaloʻi ha tama, pea te ke fakahingoa ko Sisu; he ko ia ia te ne fakamoʻui hono kakai mei heʻenau ngāhi angahala.” ʻI hono maʻu ʻa e tataki fakaʻotua ko iá, naʻe ngāue ʻa Siosefa ʻo fakatatau ki ai ʻo ne ʻave ʻa Mele ki ʻapi.—Mātiu 1:20-24.
ʻI he fili ko ení, naʻe hoko ai ʻa e tangata māʻoniʻoni mo faitōnunga ko iá ʻo kau ʻi hono fakahoko ʻo e meʻa naʻe folofola ki ai ʻa Sihova fakafou ʻi he palōfita ko ʻAiseá: “Vakai ʻe feitama ʻa e taupoʻou, pea te ne ʻaloʻi ha tama, pea te ne fakahingoa ko Imanuela.” (Aisea 7:14) Ko Siosifá naʻe pau ko ha tangata fakalaumālie ia ʻa ia naʻá ne houngaʻia he monū ʻo e hoko ko e tamai ohi ʻa e Mīsaiá, neongo ʻa e moʻoniʻi meʻa ko ia ko e ʻuluaki tama ʻa Melé ʻe ʻikai ko hano foha ia ʻoʻona.
Naʻe fakaʻehiʻehi ʻa Siosefa ʻi he mohe mo Melé kae ʻoua kuó ne fanauʻi ʻa ʻene tamá. (Mātiu 1:25) Ki he ongo meʻa toki mali foʻou ko ení, ko e fakaʻehiʻehí naʻe hoko nai ko ha pole ia ka ʻoku hā mahino naʻe ʻikai te na loto ke ʻi ai ha faʻahinga taʻefemahinoʻaki ʻo fekauʻaki mo e Tamai ʻa e pēpeé. Ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei moʻoni ē ʻo e mapuleʻi-kitá! Naʻe fakamuʻomuʻa ʻe Siosefa ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga fakalaumālié ʻi heʻene ngaahi holi fakanatulá.
ʻI ha ngaahi taimi kehekehe ʻe fā, naʻe maʻu ai ʻe Siosefa ha tataki fakaeʻāngelo ʻo fekauʻaki mo hono ʻohake ʻa hono foha ohí. Ko e tolu ai naʻe fekauʻaki ia mo e feituʻu ke ʻohake ai ʻa e tamasiʻí. Ko e fai vave ʻa e talangofuá naʻe mātuʻaki mahuʻinga ia ki he hao ʻa e tamá. ʻI he ngaahi tuʻungá kotoa, naʻe ngāue leva ʻa Siosefa ʻi he taimi pē ko iá, ʻo ne ʻave ʻa e kiʻi tamá, ʻuluakí ki ʻIsipite pea toe foki ki ʻIsileli. Naʻe maluʻi heni ʻa e valevale ko Sīsuú mei hono tāmateʻi tavale ʻe Hēlota ʻa e fanga kiʻi pēpeé. Pehē foki, ko e talangofua ʻa Siosefá naʻe iku ia ki hono fakahoko ʻo e ngaahi kikite fekauʻaki mo e Mīsaiá.—Mātiu 2:13-23.
Naʻe akoʻi ʻe Siosifa ha ngāue kia Sīsū koeʻuhí ke ne lava ʻo tauhi ia. Ko ia ai, naʻe ʻiloa ʻa Sīsū ʻo ʻikai ‘ko e foha [pē] ʻo e motuʻa tufunga’ kae toe pehē foki “ko e tufunga.” (Mātiu 13:55; Maake 6:3) Naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Paulá ko Sīsuú naʻe “ʻosi ʻahiʻahi ʻi he meʻa kotoa pe, hange ko kitautolu.” ʻOku pau pē naʻe kau fakanatula ki he meʻá ni ʻa e ngāue mālohi ke tokoni ki hono poupouʻi ʻo e fāmilí.—Hepelu 4:15.
Fakaʻosí, ʻoku tau sio ki he fakamoʻoni ʻo e līʻoa ʻa Siosefa ki he lotu moʻoní ʻi he fakamatala fakamuimui taha ʻa ia ʻokú ne hā ai ʻi he Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Kalisi Kalisitiané. Naʻe ʻave ʻe Siosefa ʻa hono fāmilí ki Selusalema ki he Pāsová. Ko e kakai tangatá pē naʻe fiemaʻu ke kau ki aí, ka naʻe ʻai ʻe Siosefa ko ha tōʻonga ia ke ʻave ʻa hono fāmilí ki Selusalema “ʻi he taʻu kotoa pē.” Naʻá ne fai ʻa e ngaahi feilaulau lahi, he naʻe pau ke nau fononga lalo ʻi he kilomita nai ʻe 100 mei Nasaleti ki Selusalema. Neongo ia, ʻi he fakamatala ki he meʻa ko iá ʻi he ngaahi Konga Tohitapú, naʻe mavahe ai ʻa Sīsū mei he kulupú. Naʻe maʻu ia ʻi he temipalé, ʻokú ne fanongo mo fakafehuʻi ki he kau faiako ʻo e Laó. Neongo ʻa ʻene taʻu 12 peé, naʻe fakahāhā ʻe Sīsū ʻa e poto mo e ʻilo lahi ki he Folofola ʻa e ʻOtuá. Mei he meʻa ko eni naʻe hokó, ʻoku tau sio ai kuo pau pē naʻe hanga ʻe he ongo mātuʻa ʻa Sīsuú ʻo akoʻi lelei ia, ʻo tauhi hake ia ke ne hoko ko ha tamasiʻi fakakaukau fakalaumālie. (Luke 2:41-50) ʻOku ngalingali naʻe mate ʻa Siosefa ʻi ha taimi hili e meʻá ni, koeʻuhi ʻoku ʻikai ha lave kiate ia ki mui ʻi he ngaahi fakamatala Fakatohitapú.
ʻIo, ko Siosefá ko ha tangata māʻoniʻoni ʻa ia naʻá ne tokanga lelei ki hono fāmilí, fakalaumālie mo fakaesino fakatouʻosi. ʻOkú ke hangē ko Siosefá, ʻo fakamuʻomuʻa ʻa e ngaahi meʻa fakalaumālié ʻi hoʻo moʻuí ʻi hoʻo ʻiloʻi ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá kia kitautolu he ʻaho ní? (1 Timote 2:4, 5) ʻOkú ke talangofua loto-lelei ki he lea ʻa e ʻOtuá hangē ko ia ʻoku fakamatalaʻi ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻo fakahaaʻi ai ʻa e moʻulaloa hangē ko Siosefá? ʻOkú ke akoʻi hoʻo fānaú koeʻuhi ke nau lava ʻo fai ha ngaahi fetalanoaʻaki mohu ʻuhinga fakalaumālie mo e niʻihi kehé?
Mele—Ko ha Sevāniti Taʻesiokita ʻa e ʻOtuá
Ko Mele, ʻa e faʻē ʻa Sīsuú, ko ha sevāniti lelei ʻaupito ia ʻa e ʻOtuá. ʻI he taimi naʻe fakahā ai ʻe he ʻāngelo ko Kepalelí te ne fanauʻi ha tamá, naʻá ne fakahā ʻa e ʻohovale. ʻI heʻene tāupoʻoú, naʻe teʻeki ai te ne “ʻiloa ha tangata.” ʻI he ʻiloʻi ko e fāʻelé ʻe hoko ia fakafou ʻi he laumālie māʻoniʻoní, naʻá ne tali anga-fakatōkilalo ʻa e pōpoakí, ʻo pehē: “Ko au ʻeni, ko e kaunanga ʻa e ʻEiki: ke hoko mai kiate au ʻo hangē ko hoʻo meʻa.” (Luke 1:30-38) Naʻá ne fakamahuʻingaʻi lahi ʻa e monū fakalaumālié ʻo ne loto-lelei ai ke kātakiʻi ha faingataʻa pē ʻe hoko nai ʻi heʻene filí.
Ko e moʻoni, ko hono tali ʻa e fekaú naʻe liliu ai ʻa ʻene moʻui kotoa ko ha fefiné. ʻI heʻene ʻalu ki Selusalema ki hono fakamaʻá, naʻe tala ange ai kiate ia ʻe ha tangata lotu taʻumotuʻa ko hono hingoá ko Simione: “E tui bea aji ae heleta i ho laumalie.” (Luke 2:25-35, PM) ʻOku hā mahino, naʻá ne ʻuhingá ki he anga ʻo e ongoʻi ʻa Mele ʻi he sio ki hono talitekeʻi ʻo Sīsū ʻe he tokolahi pea iku ʻo tutuki ki ha ʻakau fakamamahí.
ʻI he tupu hake ʻa Sīsuú, naʻe tauhi ʻe Mele ʻi heʻene fakakaukaú ʻa e meʻa naʻe hoko ʻi heʻene moʻuí, “ʻo ne fefilihaki ki ai ʻi hono loto.” (Luke 2:19, 51) Hangē ko Siosefá, ko ha tokotaha fakalaumālie ia pea naʻá ne koloaʻaki ʻa e ngaahi meʻa naʻe hokó mo e ngaahi tala naʻe fakahoko ai ʻa e ngaahi kikité. Ko e meʻa naʻe tala ange kiate ia ʻe he ʻāngelo ko Kepalelí kuo pau pē naʻe nofo maʻu ʻi heʻene fakakaukaú: “ʻE hoko ko e lahi ʻa e toko taha ko ia; pea ʻe lau ia ko e ʻAlo ʻo e ʻEiki Taupotu; pea ʻe foaki kiate ia ʻe he ʻEiki ko e ʻOtua ʻa e taloni ʻo ʻene kui ko Tevita: pea te ne tuʻi ki he hako ʻo Sekope ʻo lauikuonga; pea ko ʻene pule ʻe ʻikai ngata.” (Luke 1:32, 33) ʻIo, naʻá ne vakai ko e meʻa mahuʻinga ʻa e monū ʻo e hoko ko e faʻē fakaetangata ʻa e Mīsaiá.
Naʻe toe hoko ʻo hā mahino ʻa e tuʻunga fakalaumālie ʻo Melé ʻi heʻene feʻiloaki mo ʻIlisapesi, ʻa hono kāinga ʻa ia naʻá ne toe hoko fakaemana ʻo feitamá. ʻI he sio kiate iá, naʻe viki ʻe Mele ʻa Sihova ʻo fakaeʻa ai ʻa ʻene ʻofa ki he Folofola ʻa e ʻOtuá. Naʻá ne lave ki he lotu ʻa ʻAna ʻoku lēkooti ʻi he 1 Samiuela vahe 2 ʻo fakakau ai ʻa e ngaahi fakakaukau mei he ngaahi tohi kehe ʻo e ngaahi Konga Tohitapu Faka-Hepeluú. Ko e ʻilo pehē ki he ngaahi Konga Tohitapú naʻe fakahā ai naʻá ne taau ke hoko ko ha faʻē līʻoa mo manavahē-ʻOtua. Naʻá ne fāitaha mo Siosefa ʻi hono tauhi hake fakalaumālie ʻa ʻene tamá.—Senesi 30:13; 1 Samiuela 2:1-10; Malakai 3:12; Luke 1:46-55.
Naʻe tui mālohi ʻa Mele ki heʻene tamá ko e Mīsaiá ia, pea naʻe ʻikai hōloa ia naʻa mo e hili ʻa e pekia ʻa Sīsuú. ʻI he hili pē ʻa ʻene toetuʻú, naʻá ne ʻi he lotolotonga ʻo e kau ākonga tōnunga ʻa ia naʻa nau fakataha ke lotu fakataha mo e kau ʻapositoló. (Ngāue 1:13, 14) Naʻá ne tauhi maʻu ʻene faitōnungá, neongo ʻa e pau ke ne fou ʻi he langa mamahi ʻo e sio ki heʻene tama ʻofeiná ʻokú ne pekia ʻi ha ʻakau fakamamahí.
ʻE lava fēfē ke ke maʻu ʻaonga mei he ako ʻo fekauʻaki mo e moʻui ʻa Melé? ʻOkú ke tali ʻa e monū ʻo e tauhi ki he ʻOtuá ʻo tatau ai pē pe ko e hā ʻa e ngaahi feilaulau ʻoku kau ki aí? ʻOkú ke tokanga fekauʻaki mo e mafatukituki he ʻahó ni ʻo e monū ko iá? ʻOkú ke manatuʻi ʻa e meʻa ne tomuʻa tala ʻe Sīsuú pea fakahoa ia ki he meʻa ʻoku hoko he ʻaho ní, ‘ʻo fefilihaki ki ai ʻi ho lotó’? (Mātiu, vahe 24 mo e 25; Maake, vahe 13; Luke, vahe 21) ʻOkú ke faʻifaʻitaki kia Mele ʻi he hoko ʻo pōtoʻi ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻi hono toutou ngāueʻaki ia ʻi hoʻo fetalanoaʻakí? Te ke tauhi maʻu hoʻo tui kia Sīsuú neongo ʻa e langa mamahi fakaefakakaukau te ke fou nai ai koeʻuhi ko e hoko ko hono tokotaha muimuí?
Fanga Tokoua ʻo Sīsuú—Malava ke Liliu
ʻOku hā ngali naʻe ʻikai ke ngāueʻi ʻe he fanga tokoua ʻo Sīsuú ʻa e tui kia Sīsū ka ʻi he toki hili ʻene pekiá. ʻOku ngalingali ko e ʻuhinga ia naʻe ʻikai te nau ʻi ai ai ʻi heʻene pekia ʻi he ʻakau fakamamahí ʻo pau ai ke ne tuku ʻa ʻene faʻeé ki he ʻapositolo ko Sioné. Ko e ngaahi kāinga ʻo Sīsuú naʻa nau fakahāhā naʻe ʻikai te nau tokaʻi ia, naʻa mo e pehē ʻi he taimi ʻe taha ko Sīsuú naʻe “sesele.” (Maake 3:21) Koeʻuhi naʻe maʻu ʻe Sīsū ha ngaahi mēmipa fakafāmili ko e kau taʻetui, ko e faʻahinga he ʻahó ni ʻoku ʻi ai ʻa e kau taʻetui honau fāmilí ʻoku lava ke nau tuipau ʻoku mahinoʻi ʻe Sīsū ʻa e anga ʻo ʻenau ongoʻí ʻi he taimi ʻoku manukiʻi ai ʻe he ngaahi kāingá kinautolu ki heʻenau tuí.
Kae kehe, hili e toetuʻu ʻa Sīsuú, ʻoku hā mahino naʻe kamata ke ngāueʻi ʻe hono fanga tokouá ʻa e tui kiate ia. Naʻa nau ʻi he kulupu naʻe fakataha ʻi Selusalema ki muʻa ʻi he Penitekosi ʻo e 33 T.S. ʻo lotu faivelenga fakataha mo e kau ʻapositoló. (Ngāue 1:14) ʻOku hā mahino, ko e toetuʻu honau tokoua faʻē-tahá naʻe ueʻi ai kinautolu ke liliu honau lotó, ʻo aʻu ki he tuʻunga ʻo e hoko ko ʻene kau ākonga. ʻOku ʻikai ʻaupito totonu ke mole ʻetau ʻamanakí ʻi hotau ngaahi kāinga ʻoku ʻikai te nau kau ʻi heʻetau tuí.
Ko Sēmisi, ʻa e tokoua faʻē-taha ʻo Sīsū ʻa ia naʻá Ne hā fakafoʻituitui ki aí, ʻoku fakahaaʻi ʻi he ngaahi Konga Tohitapú naʻá ne maʻu ha ngafa tuʻu-ki-muʻa ʻi he fakatahaʻanga Kalisitiané. Naʻá ne fai ha tohi fakamānavaʻi fakaʻotua ki hono kaungā Kalisitiané, ʻo naʻinaʻi ai kia kinautolu ke tauhi maʻu ʻenau tuí. (Ngāue 15:6-29; 1 Kolinito 15:7; Kaletia 1:18, 19; 2:9; Semisi 1:1) Ko hano tokoua faʻē-taha ʻe taha, ʻa Siutasi, naʻá ne fai ha tohi fakamānavaʻi ke fakalototoʻaʻi ʻa hono kaungātuí ke nau faitau mālohi maʻá e tuí. (Siutasi 1) ʻOku taau ke fakatokangaʻi naʻe ʻikai fakahā ʻe Sēmisi pe ko Siutasi ʻi heʻena tohí ʻa ʻena fehokotaki fakakakano mo Sīsuú koeʻuhi ke fakalotoʻi ʻa e kaungā Kalisitiané. Ko ha lēsoni fisifisimuʻa ē ʻo e anga-fakanānaá ʻoku lava ke tau ako meiate kinauá!
Ko ia, ko e hā ʻa e ngaahi meʻa ʻoku tau ako mei he fāmili ʻo Sīsuú? Ko e moʻoni, ko e ngaahi lēsoni ʻi he līʻoá ʻe lava ke fakahāhā ia ʻi he ngaahi founga hangē ko ení: (1) Fakamoʻulaloa loto-tōnunga ki he finangalo kuo fakahā ʻo e ʻOtuá pea fehangahangai mo e ngaahi ʻahiʻahi kotoa ʻoku hoko mai ʻi hono fai iá. (2) Fakamuʻomuʻa ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga fakalaumālié, naʻa mo e taimi ʻoku ʻuhinga ai ia ko hono fai ʻa e ngaahi feilaulaú. (3) Akoʻi hoʻo fānaú ʻo fehoanaki mo e ngaahi Konga Tohitapú. (4) ʻOua ʻe mole ʻa e ʻamanakí ʻi he ngaahi mēmipa fakafāmili ʻoku ʻikai te nau kau ʻi hoʻo tuí. (5) ʻOua ʻe pōlepole fekauʻaki mo ha felāveʻi pē ʻokú ke maʻu nai mo e faʻahinga tuʻu-ki-muʻa ʻi he fakatahaʻanga Kalisitiané. ʻIo, ko e ako fekauʻaki mo e fāmili fakaetangata ʻo Sīsuú ʻoku tohoakiʻi ai kitautolu ke ofi ange kiate ia pea fakalahi ai ʻetau houngaʻia ʻi hono fili ʻe Sihova ha fāmili anga-maheni ke nau tauhi hake ʻa Sīsū lolotonga ʻa ʻene kei tamasiʻí.
[Fakatātā ʻi he peesi 4, 5]
Naʻe ʻave ʻe Siosefa ʻa Mele ko hono uaifi ʻo ne hoko ai ʻo kau ʻi hono fakahoko ʻa e ngaahi kikite faka-Mīsaiá
[Fakatātā ʻi he peesi 6]
Naʻe akoʻi ʻe Siosefa mo Mele ki heʻena fānaú ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga fakalaumālié pea mo e ngafa ʻo e ngāué
[Fakatātā ʻi he peesi 7]
Neongo ʻa hono ʻohake ʻi ha fāmili fakalaumālié, naʻe ʻikai tui ʻa e fanga tokoua ʻo Sīsuú kiate ia ka ʻi he toki hili ʻene pekiá
[Fakatātā ʻi he peesi 8]
Ko e ongo tokoua faʻē-taha ʻo Sīsū ko Sēmisi mo Siutasí naʻá na fakalototoʻaʻi ʻa e kaungā Kalisitiané