Ko e Lotú—Ko ha Mālohi ki he Lelei pe ki he Kovi?
“ʻO KU ʻi ai hoku moʻua ki he Lotu faka-Kalisitiané, pea ko ia ai, ʻoku ou tui, ʻoku totonu ke pehē mo e māmani ʻa ia kuo tau moʻui ai he taʻu ʻe 2000 fakamuimuí.”—Talateu, Two Thousand Years—The First Millennium: The Birth of Christianity to the Crusades.
Ko e fakamatala lelei ko ia ki he “Lotu faka-Kalisitiané” ko e haʻu ia mei he tokotaha-tohi mo e fakamafola lea Pilitānia ko Melvyn Bragg. ʻOku tapua mai heʻene ngaahi leá ʻa e fakakaukau ʻa e laui miliona ʻo e kau nofo ʻi he māmaní ʻa ia ʻoku nau ongoʻi ha moʻua mo e mateaki lahi fau tatau ki ha lotu ʻe taha pe ko ha lotu kehe. ʻOku nau tuipau kuo hoko ʻa e lotú ko ha mālohi lahi fau ia ki he leleí ʻi heʻenau moʻuí. Ko e fakatātaá, ʻoku pehē ʻe ha tokotaha-tohi ʻe taha ko e ʻIsilamí “kuó ne tākiekina ha sivilaise lahi . . . [ʻa ia kuó ne] fakakoloaʻi ʻa e māmaní fakakātoa.”
Ngafa ʻo e Lotú—Lelei pe Kovi?
Kae kehe, ko e ngaahi lea hoko ʻa Bragg, ʻoku langaʻi hake ai ha fehuʻi mafatukituki pe ko e lotú fakalūkufua kuo hoko moʻoni ia ko ha mālohi ki he leleí. ʻOkú ne tānaki mai: “ʻOku toe moʻua mai ʻaki ʻe he Lotu faka-Kalisitiané kiate au ha fakamatala.” Ko e hā ʻokú ne fiemaʻu ai ha fakamatalá? “Koeʻuhi ko e taʻekātaki, ko e fulikivanu, ko e anga-fakamamahi pea mo e taʻeʻilo loto-lelei ʻa ia kuó ne fakamatalaʻi ʻa e lahi ʻo hono ‘hisitōliá,’” ko ʻene leá ia.
ʻE pehē ʻe he tokolahi ko e taʻekātakí, fulikivanú, anga-fakamamahí mo e taʻeʻilo loto-leleí kuó ne fakameleʻi ʻa e lahi taha ʻo e ngaahi lotu ʻo e māmaní ʻi he kotoa ʻo e hisitōliá. Ko ʻenau fakakaukaú ko e lotú ʻoku hā pē ia ko ha meʻa ke maʻu ʻaonga mei ai ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá—ʻa ia ʻi he malumalu ʻo ʻene hā kākā ʻaki ʻa e ʻulungāanga lelei mo e tuʻunga māʻoniʻoní, ko hono moʻoní, ʻoku fonu ia ʻi he mālualoi mo e loi. (Mātiu 23:27, 28) “ʻOku ʻikai ha fakamatala ʻe toe lahi ange ʻi heʻemau ʻū tohí ka ko e pehē ko ia ko e lotú ʻoku ʻi ai hono mahuʻinga makehe ʻi he fekauʻaki mo e sivilaisé,” ko e lau ia ʻa e A Rationalist Encyclopædia. “Pea ʻoku fakamoʻoniʻi ʻa e loi lahi ʻa e fakamatalá ni ʻe he ngaahi moʻoniʻi meʻa ʻo e hisitōliá,” ko ʻene hokó atu ia.
Toʻo hake ha nusipepa pē he ʻahó ni, pea te ke ʻiloʻi ai ʻa e ngaahi fakatātā meimei taʻehanongataʻanga ʻo e kau taki lotu ʻa ia ʻoku nau malangaʻi ʻa e ʻofá, melinó, mo e manavaʻofá ka ʻoku nau tafunaki ʻa e tāufehiʻá pea ngāueʻaki ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá ke fakalaoʻi ʻaki ʻenau ngaahi fepaki anga-fakamanú. ʻOku ʻikai ha ofo ʻi he ongoʻi ʻe he kakai tokolahi ko e lotú ʻoku faʻa hoko ia ko ha mālohi fakatupu ʻauha ʻi he moʻuí!
ʻE Lelei Ange ʻa e ʻIkai ha Lotú?
Kuo aʻu ʻo fakaʻosi ʻaki ʻe he niʻihi, ʻo hangē ko ia ko e filōsefa Pilitānia ko Bertrand Russell, ʻe lelei ange kapau ʻe faifai atu pē ʻo “mate ʻa e faʻahinga tui fakalotu kotoa pē.” ʻI heʻenau fakakaukaú, ko hono toʻo ʻosi atu ʻa e lotú ʻa e fakaleleiʻanga tuʻuloa pē taha ki he palopalema kotoa ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá. Kae kehe, te nau fili nai ke fakangaloʻi, ko e faʻahinga ʻoku nau siʻaki ʻa e lotú ʻe lava ke nau fakatupu ʻa e tāufehiʻa lahi mo e taʻekātaki tatau pē mo e faʻahinga ʻoku nau poupouʻi iá. Ko e tokotaha-tohi fakalotu ko Karen Armstrong ʻokú ne fakamanatu mai kia kitautolu: “ʻI he tuʻunga siʻi tahá, naʻe fakahaaʻi ʻi he Tāmate-Fakatokolahí ʻe [lava] ha fakakaukau fakamāmani ʻo fakatupu mate tatau mo ha kaluseti fakalotu pē.”—The Battle for God—Fundamentalism in Judaism, Christianity and Islam.
Ko ia ai, ko e lotú ko ha mālohi moʻoni ia ki he leleí, pe ko hono moʻoní, ko e tefito ia ʻo e ngaahi palopalema ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá? Ko e fakaleleiʻanga ki he ngaahi palopalema ko iá ko hono toʻo ʻosi atu ʻa e lotu kotoa pē? Vakai angé ki he meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he Tohi Tapú fekauʻaki mo ení ʻi he kupu hoko maí. ʻE fakaʻohovale nai kia koe ʻa e talí.