Founga ʻo ʻEtau Fakahāhā ʻEtau ʻOfa ki he ʻOtuá
KO HONO fakatupulekina ʻa e ʻofa ki he ʻOtuá ʻoku ʻikai ko hano maʻu pē ia ʻo e ʻilo ki he ʻOtuá. Hangē ko ia ʻoku lava ke fakamoʻoniʻi ʻe he kau sevāniti ʻa e ʻOtuá takatakai ʻi he māmaní, ko e ʻofa moʻoni ki he ʻOtuá ʻoku tupulaki ia ʻi heʻete hoko ʻo maheni mo hono ʻulungāangá, pea ʻoku hoko ia ʻo toe mālohi ange ʻi heʻete hoko ʻo alāanga mo e meʻa ʻokú ne ʻofa aí, meʻa ʻokú ne fehiʻa aí, pea mo ʻene ngaahi saiʻiá mo ʻene ngaahi fiemaʻú.
ʻI he anga-ʻofá, kuo ʻomai ai kia kitautolu ʻe Sihova ʻa ʻene Folofolá, ʻa e Tohi Tapú, ʻa ia ʻokú ne fakahaaʻi mai ai ʻa ia tonu. Mei aí, ʻoku tau ako ai ʻa e founga ʻoku feangainga ai ʻa Sihova mo e ngaahi tuʻunga kehekehe. Hangē ko hono ʻomai kia kitautolu ʻa e fiefia lahi ʻe ha tohi mei ha toko taha ʻofeiná, ʻoku pehē tofu pē ʻa hono ʻomai ʻe he Tohi Tapú kia kitautolu ʻa e fiefia ʻi heʻetau sio ki hono fakahaaʻi ai ʻo e ngaahi tafaʻaki foʻou ʻo e ʻulungāanga ʻo Sihová.
Kae kehe, hangē ko ia ʻoku tau fakatokangaʻi ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻi heʻetau ngāue fakafaifekau ki he kakaí, ko e ako fekauʻaki mo e ʻOtuá ʻoku ʻikai maʻu pē te ne fakatupunga ha toko taha ke ʻofa ai kiate ia. Naʻe pehē ʻe Sīsū ki he kau Siu taʻehoungaʻia ʻe niʻihi ʻi hono ʻahó: “ʻOku mou hakule ʻa e Tohitapu; koeʻuhi ʻoku mou mahalo ʻoku tuʻu ai hoʻomou maʻu ʻa e moʻui taʻengata: . . . Ka kuo u ʻiloʻi kimoutolu, tā ʻoku ʻikai ʻiate kimoutolu ʻa e ʻofa ki he ʻOtua.” (Sione 5:39, 42) ʻOku fakamoleki ʻe he faʻahinga ʻa e ngaahi taʻu ʻi he ako fekauʻaki mo e ngaahi ngāue anga-ʻofa ʻa Sihová pea neongo ia ʻoku nau maʻu pē ʻa e ʻofa siʻisiʻi kiate ia. Ko e hā hono ʻuhingá? ʻOku nau taʻemalava ke fakakaukauʻi ʻa e ngaahi moʻoni ʻoku fekauʻaki mo e meʻa ʻoku nau akó. ʻI hono kehé, ko e laui miliona ʻo e kakai loto-moʻoni ʻa ia ʻoku tau ako Tohi Tapu mo kinautolú ʻoku nau hokosia ʻa e hokohoko atu ke tupulaki ʻenau ʻofa ki he ʻOtuá. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí, hangē ko ia naʻa tau faí, ʻoku nau muimui ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa ʻĒsafé. ʻI he founga fē?
Fakalaulauloto Houngaʻia
Naʻe fakapapauʻi ʻe ʻĒsafe ke ne fakatupulekina ʻa e ʻofa kia Sihová ʻi hono lotó. Naʻá ne tohi: “Kau talanoa mo hoku loto: . . . ʻoku ou fie fakamanatu hoʻo fai mana talu mei muʻa. Pea u fakakaukau ki hoʻo fai kotoa pe, ʻo fakalaulauloto ki hoʻo ngaahi ngaue.” (Sāme 77:6, 11, 12) Ko e ʻofa ki he ʻOtuá ʻe tupu ia ʻi he loto ʻo e toko taha ʻoku fakalaulauloto ki he ngaahi founga ʻa Sihová ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe he tokotaha-tohi-sāmé.
Tānaki atu ki ai, ko hono fakamanatu ʻa e ngaahi meʻa naʻe hokosia kuo tau fiefia ai lolotonga ʻa e tauhi kia Sihová ʻoku fakaivimālohiʻi ai hotau vahaʻangatae mo iá. Naʻe pehē ʻe he ʻapositolo ko Paulá ko kitautolú ko e kau “kaungāngaue” mo e ʻOtuá, pea ko e kaumeʻa ʻa ia ʻe lava ke tupulaki ʻi he vahaʻa ʻo e kau kaungāngāué ʻoku makehe ʻaupito ia. (1 Kolinito 3:9) ʻI he taimi ʻoku tau fakahāhā ai ʻetau ʻofa kia Sihová, ʻokú ne houngaʻia ai, pea ʻoku ʻai ai ke fiefia hono lotó. (Palovepi 27:11) ʻI he taimi leva ʻoku tau kole ai ki he tokoni ʻa Sihová peá ne tataki kitautolu lolotonga ha faingataʻá, ʻoku tau ʻiloʻi ai ʻokú ne kau mo kitautolu, pea ʻoku loloto ai ʻetau ʻofa kiate iá.
Ko e kaumeʻa ʻi he vahaʻa ʻo e ongo meʻa ʻe toko uá ʻoku tupu ia ʻi heʻena fefakahāhāʻaki ʻena ngaahi ongoʻí. ʻI he founga meimei tatau, ʻi heʻetau tala kia Sihova ʻa e ʻuhinga ʻo ʻetau līʻoa kiate iá, ʻoku ʻai ai ke tau mālohi ʻi heʻetau ʻofa kiate iá. Te tau hoko ai ʻo fakakaukauloto ki he ngaahi lea ʻa Sīsuú: “Te ke ʻofa ki he ʻEiki ko ho ʻOtua, ʻo fai ʻaki ʻa e kotoa ʻo ho loto, mo e kotoa ʻo ho laumālie [pe soulú], mo e kotoa ʻo ho ʻatamai, mo e kotoa ʻo ho ivi.” (Maake 12:30) Ko e hā ʻe lava ke tau fai ke fakapapauʻi ai te tau hokohoko atu ke ʻofa kia Sihova ʻaki hotau lotó kotoa, ko hotau soulú kotoa, ko hotau ʻatamaí kotoa mo hotau iví kotoa?
ʻOfa kia Sihova ʻAki Hotau Lotó Kotoa
ʻOku lave ʻa e ngaahi Konga Tohi Tapú ki he lotó, ʻa ia ko e toko taha ʻi lotó—ʻetau ngaahi holí, fakakaukaú mo e ongoʻí. Ko ia ko e ʻofa kia Sihova ʻaki hotau lotó kotoa ʻoku ʻuhinga iá ʻi he mahulu atu ʻi ha toe meʻa kehe pē, ʻoku tau holi ke fakahōifuaʻi ʻa e ʻOtuá. (Sāme 86:11) ʻOku tau fakahaaʻi ʻoku tau maʻu ʻa e ʻofa peheé ʻi hono ʻai hotau angaʻitangatá ke fakahōifua kiate ia. ʻOku tau feinga ke faʻifaʻitaki ki he ʻOtuá ʻaki ʻa e ‘fehiʻaʻia ki he koví pea pikitai ki he leleí.’—Loma 12:9.
Ko ʻetau ʻofa ki he ʻOtuá ʻokú ne tākiekina ʻetau ongoʻi fekauʻaki mo e meʻa kotoa pē. Ko e fakatātaá, ʻoku tau ʻiloʻi nai ʻoku fakamānako pe maʻunimā kitautolu ʻe heʻetau ngāué, ka ko e feituʻu eni ʻoku ʻi ai hotau lotó? ʻIkai. Koeʻuhi ʻoku tau ʻofa kia Sihova ʻaki hotau lotó kotoa, ʻoku muʻomuʻa leva kitautolu ko e kau faifekau ʻa e ʻOtuá. ʻI he founga tatau, ʻoku tau loto ke fakafiefiaʻi ʻetau ongo mātuʻá, ko hotau hoa malí, mo hotau pulé, ka ʻoku tau fakamoʻoniʻi ʻa ʻetau ʻofa ʻaki e kotoa ʻo hotau lotó kia Sihová ʻi heʻetau feinga muʻomuʻa taha ke fakahōifuaʻi iá. He ko e moʻoni, ʻokú ne tuha mo e tuʻunga ʻuluaki ʻi hotau lotó.—Mātiu 6:24; 10:37.
ʻOfa kia Sihova ʻAki Hotau Soulú Kotoa
ʻI he ngaahi Konga Tohi Tapú ko e foʻi lea “soulú” ʻoku ʻuhinga tefito ia kia kitautolu kakato pea pehē ki he moʻui ʻoku tau maʻú. Ko ia ko e ʻofa kia Sihova ʻaki hotau soulú kotoá ʻoku ʻuhinga iá ke tau ngāueʻaki ʻetau moʻuí ke fakahīkihikiʻi ia pea ke fakamoʻoniʻi ʻetau ʻofa kiate iá.
Ko e moʻoni, ʻoku ʻi ai ʻetau ngaahi meʻa mahuʻinga kehe ʻi he moʻuí, hangē ko hono ako ha ngāue, fakalele ʻo ha pisinisi, pe ko hono tauhi hake ʻo ha fāmili. Ka ʻi he taimi tatau, ʻoku tau fakamoʻoniʻi ʻetau ʻofa kia Sihova ʻaki hotau soulú kotoa ʻi hono fai ʻa e ngaahi meʻá ʻi heʻene foungá pea ʻi hono tauhi ʻa e ngaahi meʻa kehé ʻi honau tuʻunga totonu ʻi heʻetau moʻuí, ʻo “fuofua kumi ae buleaga oe Otua, mo ene maonioni.” (Mātiu 6:33, PM) Ko e lotu ʻaki e kotoa ʻo e soulú ʻoku toe ʻuhingá ko e hoko ʻo faivelenga. ʻOku tau fakahaaʻi kia Sihova ʻoku tau ʻofa ʻiate ia ʻaki hono malangaʻi faivelenga ʻa e pōpoaki ʻo e Puleʻangá, fai ʻo ha ngaahi fakamatala fakatupu langa hake ʻi he ngaahi fakatahá, pe tokoniʻi hotau fanga tokouá mo hotau fanga tuofāfine Kalisitiané. ʻI he meʻa kotoa pē, ʻoku tau hanganaki “fai ae finagalo oe Otua mei he loto [pe ʻaki e kotoa ʻo e soulú].”—Efeso 6:6, PM.
Naʻe fakahāhā ʻe Sīsū ʻa e ʻofa ʻaki e kotoa ʻo hono soulú ki he ʻOtuá ʻi heʻene liʻaki ʻe ia ʻa ia tonu. Naʻá ne tuku ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá ʻo muʻomuʻa ia pea fika ua ʻa ʻene ngaahi fiemaʻu fakafoʻituituí. Naʻe fakaafeʻi kitautolu ʻe Sīsū ke tau muimui ʻi heʻene faʻifaʻitakiʻangá. Naʻá ne pehē: “Kabau e muimui ha taha iate au, tuku ke ne liaki eia ia, bea too hake ene akau mafajia o muimui [hokohoko] iate au.” (Mātiu 16:24, 25, PM) Ko hono liʻaki kitautolú ʻoku ʻuhinga iá ko hono fai ʻo ha fakatapui. ʻOku ʻuhingá ʻoku tau ʻofa lahi fau ki he ʻOtuá ʻo tau tuku atu ai kiate ia ke pule mai kia kitautolu, ʻo hangē ko ia ko e ʻofa lahi ʻa ha ʻIsileli ʻi he taimi ʻo e Tohi Tapú ʻi hono pulé ʻo ne fakafatongiaʻi tuʻumaʻu ai ʻa ia tonu ko ha pōpula kiate ia. (Teutalonome 15:16, 17) Ko hono fakatapui ʻetau moʻuí kia Sihová ko ha fakamoʻoni fakatuipau ia ʻoku tau ʻofa kiate ia.
ʻOfa kia Sihova ʻAki Hotau ʻAtamaí Kotoa
Ko e ʻofa kia Sihova ʻaki hotau ʻatamaí kotoa ʻoku ʻuhinga iá ko ʻetau fai ʻa e feinga kotoa ʻoku fiemaʻú ke mahinoʻi ʻa e ʻulungāanga, ngaahi taumuʻa mo e ngaahi fiemaʻu ʻa Sihová. (Sione 17:3; Ngāue 17:11) ʻOku tau fakahāhā ʻetau ʻofa kia Sihová ʻaki hono ngāueʻaki ʻa e kotoa ʻo ʻetau malava fakaʻatamaí ki hono tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau hoko ʻo ʻofa foki kia Sihova pea ʻi hono fakaleleiʻi ʻetau pōtoʻi ʻi he faiakó. “Teuteu homou ʻatamaí ki he ngāué,” ko e ekinaki ia ʻa e ʻapositolo ko Pitá. (1 Pita 1:13, NW) Pehē foki, ʻoku tau feinga ke fakahāhā ʻa e mahuʻingaʻia ʻi he niʻihi kehé, tautefito ʻi he kaungā sevāniti ʻa e ʻOtuá. ʻOku tau lāuʻilo ki honau ngaahi tuʻungá pea vakaiʻi ʻa e taimi ʻoku feʻungamālie ai ke fai ha fakaongoongoleleí pe ko e taimi ʻoku fiemaʻu ai ha fakafiemālié.
ʻOku tau fakahaaʻi kia Sihova ʻoku tau ʻofa kiate ia ʻaki hotau ʻatamaí kotoa ʻi he fakamoʻulaloa fakaʻatamai kiate ia. ʻOku tau feinga ke sio ki he ngaahi meʻá ʻi heʻene foungá, tokanga kiate ia ʻi he taimi ʻoku tau fai ai ʻa e ngaahi filí pea falala ko ʻene foungá ʻoku lelei tahá. (Palovepi 3:5, 6; Aisea 55:9; Filipai 2:3-7) Ka ʻi heʻetau hokohoko atu ke fakahāhā ʻetau ʻofa ki he ʻOtuá, ʻe lava fēfē ke tau ngāueʻaki hotau iví?
ʻOfa kia Sihova ʻAki Hotau Iví Kotoa
Ko e toʻutupu tokolahi ʻi he fakatahaʻanga Kalisitiané ʻoku nau ngāueʻaki honau iví ʻi hono fakahīkihikiʻi ʻo Sihová. (Palovepi 20:29; Koheleti 12:1) Ko e founga ʻe taha ʻa ia ʻoku fakahāhā ai ʻe he kau Kalisitiane kei siʻi tokolahi ʻoku nau ʻofa kia Sihova ʻaki honau iví kotoa ko e kau ʻi he ngāue tāimuʻá, ʻa e ngāue fakafaifekau taimi-kakató. ʻOku kau ʻa e ngaahi faʻē tokolahi ʻi he ngāue fakafaifekau ko ení lolotonga ʻoku ʻi he akó ʻenau fānaú. Ko e kau mātuʻa faitōnunga tokolahi ʻa ia ʻoku nau fai ʻa e ngaahi ʻaʻahi fakatauhisipí ʻi he tānaki atu ki he tokanga ki he lelei ʻa honau ngaahi fāmilí tonu ʻoku nau fakahāhā ʻoku nau ʻofa kia Sihova ʻaki honau iví kotoa. (2 Kolinito 12:15) ʻOku foaki mālohi ʻa Sihova ki he faʻahinga ʻoku nau ʻamanaki kiate iá, koeʻuhi ke nau lava ʻo fakahāhā ʻenau ʻofá ʻaki ʻenau fakahīkihikiʻi ia, ʻo ngāueʻaki ʻa e ivi pē ʻoku nau maʻú.—Aisea 40:29; Hepelu 6:11, 12.
ʻE tupulaki ʻa e ʻofá kapau ʻe fakatupulekina fakalelei. Ko ia ai, ʻoku tau hokohoko atu ʻa e vaheʻi ʻo e taimi ke fakalaulauloto aí. ʻOku tau manatuʻi ʻa e meʻa kuo fai ʻe Sihova maʻatautolú pea mo e ʻuhinga ʻokú ne tuha ai mo ʻetau līʻoá. ʻI he tuʻunga ko e ngaahi hako taʻehaohaoa ʻo ʻĀtamá, ʻe ʻikai ʻaupito lava ke tau tuha mo e “ngaahi fuʻu meʻa kuo teuteu ʻe he ʻOtua maʻa e kakai ʻoku ʻofa kiate ia,” ka ʻe lava ke tau fakahāhā ʻoku tau ʻofa kia Sihova ʻaki ʻa e kotoa ʻo ʻetau moʻuí. Tau hokohoko atu ʻi hono fai iá!—1 Kolinito 2:9.
[Fakatātā ʻi he peesi 20]
ʻOku tau fakahāhā ʻa e ʻofa ki he ʻOtuá fakafou ʻi he ngaahi ngāue