ʻOku Hanga ʻe Ho Ngaahi Tuʻungá ʻo Puleʻi ʻa Hoʻo Moʻuí?
KO E ngaahi tuʻunga fakamamahí mo e ngaahi palopalemá ʻoku hokolahia ia ʻi he “ngaahi taimi faingataʻa” ko ení. (2 Timote 3:1) Ko e ngaahi palopalema ʻe niʻihi ʻoku fakataimi nai pea ko ia ai, ʻe faifai atu pē ʻo ngata. Ko e niʻihi ʻoku hokohoko atu ia ʻi ha ngaahi māhina pe naʻa mo e ngaahi taʻu. Ko hono ikuʻangá, ʻoku ongoʻi ai ʻe he niʻihi ʻo hangē ko e tokotaha-tohi-saame ko Tēvitá, ʻa ia naʻá ne tangi kia Sihova: “Kuo tubu o lahi ae gaahi mamahi o hoku loto; ke ke omi au mei he eku gaahi mamahi.”—Sāme 25:17, PM.
ʻOkú ke fāinga mo ha ngaahi palopalema taulōfuʻu? Kapau ko ia, ʻe lava ke ke maʻu ʻa e tokoni mo e fakalototoʻa ʻi he Tohi Tapú. Tau vakai angé ki he moʻui ʻa e ongo sevāniti faitōnunga ʻe toko ua ʻa Sihova, ʻa ia naʻá na fekuki lavameʻa mo e ngaahi faingataʻá: Ko Siosifa mo Tēvita. ʻI hono sivisiviʻi ʻa e anga ʻo ʻena tali ki he fakafilí, ʻe lava ke tau ako ai ha ngaahi lēsoni ʻaonga ʻa ia ʻe tokoniʻi ai kitautolu ke fekuki mo e ngaahi pole meimei tatau he ʻaho ní.
Fehangahangai mo e Ngaahi Faingataʻa Mafatukituki
ʻI he taimi naʻá ne aʻu ai ki hono taʻu 17, naʻe maʻu ai ʻe Siosifa ha palopalema mafatukituki ʻi hono lotoʻi fāmilí tonu. Naʻe sio ʻa hono fanga taʻoketé ko ʻenau tamaí, ʻa Sēkope, ‘oku ofa lahi hake ʻia Siosifa, i hono taokete kotoabe.’ Ko ia ai, “naa nau fehia ai kiate ia, bea nae ikai te nau lea lelei kiate ia.” (Senesi 37:4, PM) ʻE lava ke tau fakaʻuta atu ki he loto-hohaʻa mo e faingataʻa naʻe fakatupunga kia Siosifa ʻi he tuʻunga ko ení. Faifai atu pē, naʻe hoko ʻo lahi ʻaupito ʻa e tāufehiʻa ʻa e fanga taʻokete ʻo Siosifá ʻo nau fakatau atu ai ia ko ha pōpula.—Senesi 37:26-33.
Lolotonga ʻene hoko ko e pōpula ʻi ʻIsipité, naʻe pau ke talitekeʻi ai ʻe Siosifa ʻa e ngaahi fokotuʻu ange ki he ʻulungāanga taʻetāú ʻa e uaifi ʻo hono pulé. ʻI he ʻita ʻi hono fakataleʻí, ko e tokotaha ko ení naʻá ne tukuakiʻi loi ʻa Siosifa naʻá ne feinga ke tohotohoʻi ia. Naʻe ʻave ai ʻa Siosifa “ki he pilisone” ʻa ia naʻe “fakamamahi ʻaki ha seini hono vaʻe; naʻe fekuki ʻene moʻui mo e aione.” (Senesi 39:7-20; Sāme 105:17, 18) Ko ha ʻahiʻahi lahi ē kuo pau naʻe hokó! ʻI he taʻu nai ʻe 13, naʻe hoko ai ʻa Siosifa ko ha pōpula pe nofo pilīsone koeʻuhi ko e ngaahi fakamaau taʻetotonu naʻe fakahoko kiate ia ʻe he niʻihi kehé, ʻo kau ai ʻa e ngaahi mēmipa ʻo hono fāmilí tonu.—Senesi 37:2; 41:46.
Ko Tēvita ʻo ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá naʻá ne fehangahangai foki mo e ngaahi ʻahiʻahi ʻi he tuʻunga ko ha talavoú. ʻI ha ngaahi taʻu, naʻe fakamālohiʻi ai ia ke nofo ko ha tokotaha kumi hūfanga, ʻo tuli takai holo ia hangē ha monumanú ʻe Tuʻi Saula. Ko e moʻui ʻa Tēvitá naʻe ʻi he fakatuʻutāmaki hokohoko. ʻI he taimi ʻe taha, naʻá ne ʻalu ai kia ʻAhimeleki ko e taulaʻeikí ki ha meʻakai. (1 Samiuela 21:1-7) ʻI hono ʻiloʻi naʻe tokoniʻi ʻe ʻAhimeleki ʻa Tēvitá, naʻe tuʻutuʻuni ai ʻe Saula ke tāmateʻi ʻo ʻikai ngata pē ʻia ʻAhimeleki kae toe pehē foki ki he kau taulaʻeikí kotoa mo honau ngaahi fāmilí. (1 Samiuela 22:12-19) ʻE lava ke ke fakaʻuta atu ki he mamahi kuo pau naʻe ongoʻi ʻe Tēvita ʻi heʻene fakatupunga taʻefakahangatonu ʻa e meʻa fakamamahi ko ení?
Fakakaukau atu ki he ngaahi taʻu ʻo e fakafili mo e ngaohikovia naʻe kātakiʻi ʻe Siosifa mo Tēvitá. ʻI hono sivisiviʻi ʻa e meʻa naʻá na fai ke ikuʻi ʻa hona ngaahi tuʻunga faingataʻá, ʻe lava ke tau ako mei ai ʻa e ngaahi lēsoni mahuʻinga. Tau fakakaukau angé ki he founga ʻe tolu ʻa ia ʻoku taau ai ke faʻifaʻitaki ki he ongo tangatá ni.
Tukuange ʻa e Fehiʻá mo e Loto-ʻItá
ʻUluakí, ko e ongo tangata faitōnungá ni naʻá na fakafisi ke maʻunimā kinaua ʻe he loto-ʻitá mo e fehiʻá. Lolotonga ʻa e ʻi pilīsone ʻa Siosifá, naʻe mei lavangofua ke ne nōfoʻi ʻi he ʻita ʻi hono lavakiʻi ia ʻe hono fanga taʻoketé, ʻo fakakaukau nai ki he sāuni ʻe lava ke ne fai kapau ʻe faifai ange peá ne toe sio kia kinautolu. ʻOku anga-fēfē ʻetau ʻiloʻi naʻe talitekeʻi ʻe Siosifa ʻa e fakakaukau fakatupu maumau peheé? Fakakaukau angé ki he anga ʻene talí ʻi he taimi naʻá ne maʻu ai ha faingamālie ke sāuniʻi ʻa hono fanga taʻoketé ʻa ia naʻa nau haʻu ki ʻIsipite ke fakatau uité. ʻOku pehē ʻe he fakamatalá: “Pea ne tafoki [ʻa Siosifa] meiate kinautolu, ʻo tangi; . . . Pea naʻe tuʻutuʻuni ʻe Siosifa [ki heʻene kau sevānití] ke fakafonu koane ʻenau ngaahi ʻangameʻa [ʻa hono fanga taʻoketé], pea ke fakafufu ʻa e paʻanga ʻa e tangata taki taha ki heʻene tangai, pea ke ʻange hanau ʻoho ki he hala.” Ki mui ai, ʻi hono fekauʻi ʻa hono fanga taʻoketé ke nau ō ʻo ʻomai ʻenau tamaí ki ʻIsipité, naʻe fakalototoʻaʻi kinautolu ʻe Siosifa ʻaki ʻa e ngaahi lea: “ʻOua te mou kē ʻi he hala.” Fakatouʻosi ʻi he lea mo e ngāue, naʻe fakamoʻoniʻi ai ʻe Siosifa naʻe ʻikai te ne tuku ʻa e loto-ʻitá mo e fehiʻá ke ne fakakonahi ʻa ʻene moʻuí.—Senesi 42:24, 25; 45:24.
ʻI he founga meimei tatau, naʻe ʻikai tukulotoa ʻe Tēvita ha fehiʻa kia Tuʻi Saula. Naʻe maʻu tuʻo ua ʻe Tēvita ʻa e faingamālie ke tāmateʻi ai ʻa Saula. Neongo ia, ʻi hono fakaʻaiʻai ʻe heʻene kau tangatá ke ne fai iá, naʻe pehē ʻe Tēvita: “Ko Sihova e haʻaku ofi ke fai pehe ki hoku ʻeiki ko e pani ʻa Sihova, ke ala hoku nima ki ai, he ko e pani ia ʻa Sihova.” Naʻe tuku ʻe Tēvita ʻa e meʻá kia Sihova, ʻi heʻene tala ange ki heʻene kau tangatá: “Oku moui a Jihova bea e taʻi ia e Jihova; bea e hokojia hono aho ke mate ai; be te ne alu ki ha tau, bea mate ai.” Ki mui ai, naʻe aʻu ʻo faʻu ʻe Tēvita ha taʻanga ʻi hono tengihia ʻa e mate ʻa Saulá pea mo e foha ʻo Saula ko Sionatané. ʻI he hangē ko Siosifá, naʻe ʻikai fakaʻatā ʻe Tēvita ke ikuʻi ia ʻe he fehiʻá.—1 Samiuela 24:3-6; 26:7-13, PM; 2 Samiuela 1:17-27.
ʻOku tau tukulotoa ha ngaahi ongoʻi fehiʻa mo e loto-ʻita ʻi he taimi ʻoku fakatupunga ai ʻe he fakamaau taʻetotonú ha mamahi kia kitautolú? ʻE lavangofua ke hoko ʻa e meʻá ni. Kapau te tau fakaʻatā ʻetau ngaahi ongoʻí ke ne puleʻi kitautolu, ko e olá ʻe fakamoʻoniʻi nai ai ʻoku fakatupu maumau lahi ange ia kia kitautolu ʻi he fakamaau taʻetotonú tonu. (Efeso 4:26, 27) Neongo ʻoku siʻi nai pe ʻikai ke tau puleʻi ʻa e meʻa ʻoku fai ʻe he niʻihi kehé, ʻe lava ke tau puleʻi ʻa e anga ʻo ʻetau talí. ʻOku faingofua ange ke tukuange ʻa e fehiʻá mo e loto-ʻitá ʻi he taimi ʻoku tau maʻu ai ʻa e tui ʻe tokangaʻi ʻe Sihova ʻa e ngaahi meʻá ʻi heʻene taimi totonú.—Loma 12:17-19.
Ngāueleleiʻaki Ho Tuʻungá
Ko e lēsoni hono ua ʻoku lava ke tau akó ke ʻoua ʻe tuku hotau ngaahi tuʻungá ke ne taʻofi ʻetau ngāue ʻi he moʻuí. Te tau hoko nai ʻo mātuʻaki nōfoʻi ʻi he meʻa ʻoku ʻikai lava ke tau faí ʻo mole ai meia kitautolu ʻa e meʻa ʻoku lava ke tau faí. Ko hono moʻoní, ko hotau ngaahi tuʻungá ʻoku kamata ke ne puleʻi kitautolu. Naʻe mei lava ke hoko eni kia Siosifa. ʻI hono kehé, naʻá ne fili ke ngāueleleiʻaki ʻa hono tuʻungá. Lolotonga ʻa e ngāue ko ha pōpulá, “naʻe ʻofeina ʻa Siosifa ʻe [hono pulé], ʻo ne nofo mai kōno tauhi: pea naʻa ne fakanofo ia ke pule ki hono fale.” Naʻe fou ʻa Siosifa ʻi he founga meimei tatau lolotonga ʻene ʻi he pilīsoné. Koeʻuhi ko e tāpuaki ʻa Sihová mo e tōtōivi ʻa Siosifá, “ko e pule ʻo e pilisone naʻa ne tuku kia Siosifa ʻa e kau popula kotoa pe naʻe ʻi he pilisone; pea ʻilonga ha meʻa naʻe fai ai, ko ia ia naʻa ne fai.”—Senesi 39:4, 21-23.
Lolotonga ʻa e ngaahi taʻu naʻe nofo ai ʻa Tēvita ko ha tokotaha kumi hūfangá, ko ia foki naʻá ne ngāueleleiʻaki ʻa hono ngaahi tuʻungá. Lolotonga ʻene nofo ʻi he toafa ʻo Pēlaná, ko ia mo ʻene kau tangatá naʻa nau maluʻi ʻa e ngaahi tākanga ʻa Nāpalé mei he kau kaihaʻá. “Naʻa nau hange ha ʻa kiate kimautolu he po mo e ʻaho,” ko e lea ia ʻa e taha ʻo e kau tauhi-sipi ʻa Nāpalé. (1 Samiuela 25:16) Ki mui ai, lolotonga ʻene nofo ʻi Sikilakí, naʻe ʻohofi ai ʻe Tēvita ʻa e ngaahi kolo naʻe maʻu ʻe he ngaahi fili ʻo ʻIsilelí ki he fakatongá, ʻo ne maluʻi ai ʻa e ngaahi kauʻāfonua ʻo Siutá.—1 Samiuela 27:8; 1 Kalonikali 12:20-22.
ʻOku fiemaʻu ke tau feinga lahi ange ke ngāueleleiʻaki ʻa hotau ngaahi tuʻungá? Lolotonga ʻoku faingataʻa nai ke fai pehē, ʻe lava ke tau lavameʻa. ʻI he fakakaukau atu ki heʻene moʻuí, naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “Kuo u ako ke u fiemalie ai pe ʻi he meʻa ʻoku ou ʻi ai. . . . Ne akoʻi au, ʻi heʻeku meʻa tāu taha mo hono kotoa, kau potopotoʻi ʻi he nofo makona mo e nofo fiekaia, mo e nofo mohumeʻa mo e nofo masiva.” Naʻe anga-fēfē ʻa e hoko ʻa Paula ʻo fakatupu ʻa e vakai ko eni ki he moʻuí? ʻI heʻene falala maʻu pē kia Sihová. Naʻá ne fakahaaʻi: “ʻOku ou mafeia ʻa e meʻa kotoa pe ʻiate ia ʻoku ne fakakaukaua au.”—Filipai 4:11-13.
Tatali kia Sihova
Ko e lēsoni hono tolú ko e ʻikai ngāueʻaki ʻa e ngaahi founga taʻefakatohitapú ke ne liliu hotau ngaahi tuʻungá, ʻi hono kehé ʻoku totonu ke tau tatali kia Sihova. Naʻe tohi ʻe he ākonga ko Sēmisí: “Tuku ke fai ʻe kataki ʻene ngaue ke haohaoa, koeʻuhi he mou haohaoa, mo tuʻu kakato, ʻo taʻe masiva ʻi ha meʻa.” (Semisi 1:4) Ko e kātakí ʻoku totonu ke fakaʻatā ia ke ‘fai ʻene ngaué ke haohaoa’ ʻaki ʻetau fakangofua ha ʻahiʻahi ke aʻu ki hono ngataʻangá ʻo ʻikai hanga ki ha ngaahi founga taʻefakatohitapu ke fakangata vave ai ia. ʻE ʻahiʻahiʻi mo sivi leva ai ʻetau tuí, pea ʻe fakaeʻa ai ʻene mālohi moʻoní. Naʻe maʻu ʻe Siosifa mo Tēvita ʻa e faʻahinga kātaki ko ení. Naʻe ʻikai te na feinga ke palani ha fakaleleiʻanga ʻa ia te ne ʻomai nai ʻa e taʻehōifua ʻa Sihová. ʻI hono kehé, naʻá na ngāueleleiʻaki hona ngaahi tuʻungá. Naʻá na tatali kia Sihova, pea ko ha ngaahi tāpuaki lahi ē naʻá na maʻu ʻi he fai peheé! Naʻe ngāueʻaki fakatouʻosi kinaua ʻe Sihova ke na fakahaofi mo tataki ʻa hono kakaí.—Senesi 41:39-41; 45:5; 2 Samiuela 5:4, 5.
Ko kitautolu foki te tau fehangahangai nai mo e ngaahi tuʻunga ʻa ia ʻe lava ke ʻahiʻahiʻi ai kitautolu ke kumi ki ha ngaahi fakaleleiʻanga taʻefakatohitapu. Ko e fakatātaá, ʻokú ke loto-siʻi koeʻuhi kuo teʻeki ai ke ke maʻu ha hoa mali feʻungamālie? Kapau ko ia, fakaʻehiʻehi mei ha ʻahiʻahi pē ke talangataʻa ki he fekau ʻa Sihova ke mali “i he Eiki be.” (1 Kolinito 7:39, PM) ʻOkú ke fekuki mo ha ngaahi palopalema ʻi hoʻo nofo malí? ʻI he ʻikai uesia ʻe he laumālie ʻo e māmaní ʻa ia ʻokú ne pouaki ʻa e māvaé mo e veté, ngāue fakataha mo ho hoá ʻi he ngaahi taimi faingataʻá. (Malakai 2:16; Efeso 5:21-33) ʻOkú ke faingataʻaʻia ʻi hono tokangaʻi ho fāmilí koeʻuhi ko ho tuʻunga fakaʻekonōmiká? Ko e tatali kia Sihová ʻoku kau ai ʻa e fakaʻehiʻehi mei he ngaahi ngāue fehuʻia pe taʻefakalao ʻi he feinga ke maʻu ha paʻangá. (Sāme 37:25; Hepelu 13:18) ʻIo, ko kitautolu kotoa kuo pau ke tau ngāue mālohi ke ngāueleleiʻaki ʻa hotau ngaahi tuʻungá pea fai ha feinga ke fakaʻatā ʻa Sihova ke ne tāpuakiʻi kitautolu. ʻI heʻetau fai iá, tau fakapapauʻi ke tatali kia Sihova ki he fakaleleiʻanga haohaoá.—Maika 7:7.
ʻE Poupouʻi Koe ʻe Sihova
Ko e fakalaulauloto ki he anga ʻo e feangainga lavameʻa ʻa e faʻahinga ʻi he Tohi Tapú hangē ko Siosifa mo Tēvitá pea mo e ʻamanaki tōnoá mo e ngaahi tuʻunga faingataʻá, ʻe lava ke ʻi ai hono ola lelei kia kitautolu. Neongo ko e ngaahi talanoa fekauʻaki mo kinauá ʻoku fakamatalaʻi ia ʻi ha ngaahi peesi siʻi pē ʻo e Tohi Tapú, ko hona ngaahi ʻahiʻahí naʻe toki ʻosi ia ʻi ha ngaahi taʻu lahi. ʻEke hifo kia koe: ‘Naʻe anga-fēfē ʻa e hoko ʻa e kau sevāniti pehē ʻa e ʻOtuá ʻo tali honau ngaahi tuʻungá? Naʻe anga-fēfē ʻenau tauhi maʻu ʻenau fiefiá? Ko e hā ʻa e ngaahi ʻulungāanga naʻe pau ke nau fakatupulekiná?’
ʻOku toe lelei ke tau fakakaukau ki he kātaki ʻa e kau sevāniti ʻa Sihova ʻi onopōní. (1 Pita 5:9) Ko e ngaahi makasini Taua Leʻo mo e ʻĀ Hake! ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi talanoa lahi ki he moʻuí ʻi he taʻu taki taha. ʻOkú ke lau pea fakalaulauloto ki he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻa e kau Kalisitiane faitōnunga ko ení? Tānaki atu ki ai, ʻi heʻetau ngaahi fakatahaʻangá ʻoku ʻi ai ʻa e faʻahinga ʻoku nau kātakiʻi faitōnunga ʻa e ngaahi tuʻunga ʻikai leleí. ʻOkú ke feohi maʻu pē mo kinautolu pea ako meia kinautolu ʻi he ngaahi fakataha ʻa e fakatahaʻangá?—Hepelu 10:24, 25.
ʻI he taimi ʻokú ke fehangahangai ai mo e ngaahi tuʻunga faingataʻá, fakapapauʻi ʻoku tokanga mai ʻa Sihova kiate koe pea te ne fakaivia koe. (1 Pita 5:6-10) Ngāue mālohi ke ʻoua ʻe fakaʻatā ho ngaahi tuʻungá ke ne puleʻi hoʻo moʻuí. Muimui he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻa Siosifa, Tēvita mo e niʻihi kehé ʻaki hono tukuange ʻa e fehiʻá, ʻi he ngāueleleiʻaki ʻa ho tuʻungá, pea ʻi he tatali kia Sihova ki he fakaleleiʻanga haohaoá. ʻUnuʻunu ofi kiate ia ʻi he lotu pea mo e ngaahi ngāue fakalaumālié. ʻI he foungá ni, ko koe foki te ke ʻiloʻi ʻe lava ke ʻaʻau ʻa e fiefia mo e nēkeneka naʻa mo e ʻi he lolotonga ʻo e ngaahi taimi faingataʻá.—Sāme 34:8.
[Fakatātā ʻi he peesi 20, 21]
Naʻe feinga ʻa Siosifa ke ngāueleleiʻaki ʻa hono ngaahi tuʻungá
[Fakatātā ʻi he peesi 23]
Naʻe tatali ʻa Tēvita kia Sihova ki ha fakaleleiʻanga ki heʻene ngaahi palopalemá