Ngaahi Fehuʻi mei he Kau Lautohí
Ko e hā naʻe ʻuhinga ki ai ʻa Sīsū ʻi heʻene tala ki heʻene kau ākongá: “Naaku mamata ki he higa a Setani o hage koe uhila mei he lagi”?
Ko e toki ʻosi pē ia hono fili ʻe Sīsū ʻa e kau ākonga ʻe toko 70, pea naʻá ne “fekau ke nau o, o tautau toko ua, ke muomua iate ia ki he kolo mo e botu kotoabe e alu ia ki ai.” ʻI he foki mai ʻa e toko 70, naʻa nau fiefia ʻi he lavameʻa ʻo ʻenau ngāué. “Eiki, kuo vaivai ae kau tevolo kiate kimautolu i ho huafa,” ko ʻenau leá ia. ʻI he tuʻunga ko iá, naʻe pehē ai ʻe Sīsū: “Naaku mamata ki he higa a Setani o hage koe uhila mei he lagi.”—Luke 10:1, 17, 18, PM.
ʻI he ʻuluaki vakai ki aí, ʻe hā ngali naʻe ʻuhinga nai ʻa Sīsū ki ha meʻa ʻa ia naʻe ʻosi hoko. Neongo ia, ʻi he taʻu ʻe 60 hili hono leaʻaki ʻe Sīsū ʻa e ngaahi lea ʻi ʻolungá, ko e ʻapositolo taʻumotuʻa ko Sioné naʻá ne ngāueʻaki ha lea meimei tatau, ʻi heʻene tohi: “Pea naʻe kapusi ʻa e Talakoni lahi, ʻa ia ko e Ngata ʻo ono ʻaho, ʻa e toko taha ʻoku ui ko e Tevolo mo Setane, ʻa e toko taha ʻoku ne kākāʻi ʻa mamani kātoa: naʻe li ia ki mamani, pea li mo ia ʻene kau ʻangelo.”—Fakahā 12:9.
ʻI he taimi naʻe tohi ai ʻe Sione ʻa e ngaahi lea ko iá, naʻe kei nofo pē ʻa Sētane ʻi hēvani. ʻOku anga-fēfē ʻetau ʻiloʻí? Koeʻuhi ko e tohi Fakahaá ko ha tohi ia ʻo e kikite, ʻikai ʻo e hisitōlia. (Fakahā 1:1) Ko ia ai, ʻi he taimi ʻo Sioné, ne teʻeki ai ke lī hifo ʻa Sētane ia ki he māmaní. Ko hono moʻoní, ʻoku fakahaaʻi ʻe he fakamoʻoní naʻe ʻikai ke hoko eni ka ʻi he taimi nounou hili hono fakanofo ʻa Sīsū ko e Tuʻi ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he 1914.a—Fakahā 12:1-10.
Ko e hā leva naʻe lea ai ʻa Sīsū fekauʻaki mo hono kapusi ʻo Sētane mei hēvaní ʻo hangē ne ʻosi hoko iá? ʻOku pehē ʻe he kau mataotao ʻe niʻihi naʻe valokiʻi ʻe Sīsū ʻa ʻene kau ākongá ʻi heʻenau fakahāhā ʻa e hīkisia taʻetotonú. ʻOku nau tui, naʻe hangē ko iá naʻá ne pehē: ‘Mou fiefia ʻi hono ikunaʻi ʻa e kau tēmenioó, kae ʻoua ʻe hoko ʻo pōlepolé. Naʻe hoko ʻa Sētane ʻo hīkisia, pea naʻe iku ia ki heʻene tō vave.’
ʻOku ʻikai lava ke tau hoko ʻo fakamatematē ʻi he meʻa ko iá. Kae kehe, ʻoku hā ngalingali naʻe fiefia ʻa Sīsū fakataha mo ʻene kau ākongá ʻo ne lave ai ki he ngata ʻo e ngāue ʻa Sētane ʻi he kahaʻú. Naʻe lāuʻilo lelei ʻa Sīsū, ʻo laka hake ʻi ha taha pē ʻo ʻene kau ākongá, fekauʻaki mo e fakafili anga-fītaʻa ʻa e Tēvoló. Fakaʻuta atu ki he fiefia naʻe ongoʻi ʻe Sīsū ʻi heʻene fanongo ki hono fakamoʻulaloaʻi ʻa e kau tēmeniō mālohí ki heʻene kau ākonga taʻehaohaoa fakaetangatá! Ko e fakavaivaiʻi ko eni ʻo e kau tēmenioó ko ha fakamelomelo pē ia ʻo e ʻaho he kahaʻú ʻa ia ʻe faitau ai ʻa Sīsū ʻi hono tuʻunga ko Maikeli ko e ʻāngelo pulé mo Sētane pea lī hifo ia mei hēvani ki he māmaní.
ʻI he pehē ʻe Sīsū naʻá ne mamata kia Sētane naʻe “higa,” naʻá ne fakamamafaʻi mahino ʻa e tuʻunga papau ʻo e hinga ʻa Sētané. ʻOku meimei tatau eni mo e ngaahi kikite Fakatohitapu kehe ʻa ia ʻoku lau ai ki he ngaahi meʻa ʻi he kahaʻú hangē ko ia ʻi he taimi kuohilí. Ko e fakatātaá, fakatokangaʻi ʻa hono fio ʻa e ngaahi taimi kuohilí mo e kahaʻú ʻi he kikite fekauʻaki mo e Mīsaiá ʻi he Aisea 52:13–53:12. ʻOku ngalingali naʻe fakahaaʻi ʻe Sīsū ʻene tuipau ko hono kapusi ʻo Sētane mei hēvaní ʻe hoko ia ʻo fakatatau ki he taumuʻa ʻa ʻEne Tamaí. Naʻe toe fakapapauʻi ʻe Sīsū, ʻi he taimi kotofa ʻa e ʻOtuá ko Sētane mo ʻene kau tēmenioó ʻe lī kinautolu ki he luó pea fakaʻauha ʻamui ʻo tā tuʻo taha.—Loma 16:20; Hepelu 2:14; Fakahā 20:1-3, 7-10.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Sio ki he ʻIlo ʻA Ia ʻOku Taki Atu ki he Moʻui Taʻengatá, vahe 10, mo e Revelation—Its Grand Climax At Hand! vahe 27, ko e pulusi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.