“Ko Hoku Tokoni ʻOku Meia Sihova”
Tali ʻe he Laui Miliona ʻa e Lotu ʻa Sihová
KO E ngaahi kikite Fakatohitapu ʻoku tuhu ki hotau ʻaho ní naʻe tomuʻa tala ai ʻe ʻaukolo mai ʻa e kakai mei he ngaahi puleʻanga kotoa pē ki he lotu māʻolunga ʻa Sihová. Ko e fakatātaá, fakafou ʻi he palōfita ko Hākeaí, naʻe talaki ai ʻe Sihova ko e ʻOtuá: “Te u luluʻi ʻa e ngaahi puleʻanga kotoa, pea ko e holi [pe ngaahi meʻa manakoa] ʻo e ngaahi puleʻanga kotoa pe ʻe hoko mai; pea te u fakafonu langilangi ʻa e fale ni—ko e folofola ia ʻa Sihova Sapaoti.” (Hakeai 2:7) Fakatouʻosi ʻa ʻAisea mo Maika naʻá na kikiteʻi ʻi he lolotonga hotau taimí—“ʻi he konga fakaʻosi ʻo e ngaahi ʻahó”—ko e ngaahi puleʻangá mo e kakaí te nau lotu kia Sihova ʻi ha founga ʻoku ala tali.—Aisea 2:2-4, NW; Maika 4:1-4.
ʻOku fakahoko moʻoni ʻa e ngaahi kikite peheé he ʻahó ni? Tau sivisiviʻi angé ʻa e ngaahi foʻi moʻoní. Lolotonga ʻa e ngaahi taʻu ʻe hongofulu pē kuo maliu atú, kuo fakatapui ai kia Sihova ʻa e faʻahinga foʻou laka hake he toko 3,110,000, ʻi he ngaahi fonua laka hake he 230. ʻOku moʻoni, ko e toko 6 ʻi he toko 10 kotoa pē ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻoku nau lolotonga ngāue ʻi māmani lahí naʻa nau papitaiso lolotonga ʻa e hongofuluʻi taʻu fakamuimuí. ʻI he 2004, ʻi he fakaʻavalisí, naʻe tānaki atu ki he fakatahaʻanga Kalisitiané ha sevāniti toki fakatapui foʻou ʻa e ʻOtuá ʻi he miniti ʻe ua kotoa pē!a
Hangē pē ko ia ʻi he ʻuluaki senitulí, ʻi he ʻahó ni ‘kuo tui ae fuʻu toko lahi, mo tafoki ki he Eikí.’ Neongo ko ha tupu pē ʻi he fiká ʻoku ʻikai ke fakamoʻoniʻi ai ʻiate ia pē ʻa e tāpuaki ʻa e ʻOtuá, ʻoku ʻomai moʻoni ai ʻa e fakamoʻoni ko e “nima oe Eiki” ʻoku kau mo ʻene kakaí. (Ngāue 11:21, PM) Ko e hā ʻa e meʻa ʻokú ne taki ʻa e laui miliona ki he lotu ʻa Sihová? Pea ʻoku anga-fēfē hono uesia fakafoʻituitui koe ʻe he meʻa ko eni ʻoku hokó?
Tohoakiʻi ʻa e Kakai Loto-Moʻoní
ʻI ha ngaahi lea mātuʻaki fakahangatonu, naʻe pehē ai ʻe Sīsū: “ʻOku ʻikai lava ʻe ha taha ke haʻu kiate au, ka ʻi he tohoaki ia ʻe he Tamai naʻa ne fekau mai au.” (Sione 6:44) Ko ia ai, ʻi hono tefitó, ko Sihova ia ʻokú ne tohoakiʻi ʻa e kakai ʻoku nau “hehema totonu ki he moʻui taʻengatá.” (Ngāue 13:48, NW) Ko e laumālie ʻo e ʻOtuá ʻe lava ke ne fakaʻaaki ʻa e kakaí ki heʻenau fiemaʻu fakalaumālié. (Mātiu 5:3) Ko ha konisēnisi ʻoku uesia, ko ha fekumi feifeinga-vale ki ha ʻamanaki pe ko ha faingataʻa ʻoku tuku taha ki ai ʻa e tokangá kotoa ʻe taki atu nai ai ʻa e niʻihi ke fekumi ki he ʻOtuá pea ako ai ʻo fekauʻaki mo ʻene taumuʻa ki he faʻahinga ʻo e tangatá.—Maake 7:26-30; Luke 19:2-10.
Ko e faʻahinga tāutaha tokolahi ʻoku tohoakiʻi kinautolu ki he lotu ʻa Sihová koeʻuhi ko e polokalama fakaeako Tohi Tapu ʻa e fakatahaʻanga Kalisitiané ʻokú ne tokoniʻi ai kinautolu ke nau maʻu ʻa e ngaahi tali ki he ngaahi fehuʻi ʻokú ne fakapuputuʻuʻi kinautolú.
“Kapau ʻoku ʻi ai ha ʻOtua, ko e hā ʻoku hokohoko faingataʻaʻia ai ʻa e kakaí ʻi he fakamaau taʻetotonú?” Ko e fehuʻi ia naʻá ne fakahohaʻasi ʻa Davide, ko ha tokotaha tila faitoʻo kona tapu ʻi ʻĪtali. Naʻe ʻikai te ne mahuʻingaʻia tefito ʻi he ngaahi meʻa fakalotú, ko ia naʻá ne ʻohake ai ʻa e fehuʻi faingataʻa ko ení ke langaʻiʻaki pē ha fakafekiki. “Naʻe ʻikai te u fakakaukau te u maʻu ha tali ʻuhingamālie mo fakatuipau,” ko ʻene leá ia. “Ka ko e Fakamoʻoni naʻá ne talanoa mo aú naʻe fuʻu anga-kātaki ʻaupito pea naʻá ne poupouʻi ʻa e meʻa naʻá ne leaʻakí ʻaki ʻa e ngaahi kupu mei he Tohi Tapú. Ko e fetalanoaʻaki ko iá naʻe ʻi ai ʻene kaunga loloto kiate au.” ʻI he ʻahó ni, kuo fakatonutonu ʻe Davide ʻene moʻuí pea tauhi kia Sihova.
Ko e niʻihi kehé ʻoku taki atu kinautolu ki he konga fakaemāmani ʻo e kautaha ʻa Sihová ko ha ola ia ʻo ʻenau kumi ki ha ʻuhinga pea mo ha taumuʻá. ʻI he kumi ki ha faitoʻo ki heʻene ngaahi palopalema fakaeongó tonu, naʻe ʻaʻahi ai ha saikaitulika ʻi Zagreb, Kolōtia, ki ha kaungāngāue ongoongoa. ʻI heʻene ʻohovalé, naʻe ʻoange kiate ia ʻe he toketaá ʻa e fika telefoni ʻo e ʻōfisi vaʻa ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi Zagreb, pea pehē foki ki he hingoa ʻo ha Fakamoʻoni naʻá ne ʻiloʻi. “Sio mai,” naʻá ne leaʻaki, “ʻoku ou fakakaukau ko e kakai ko ení ʻe lava ke nau tokoniʻi koe. Kapau te u ʻave koe ki he siasí, te ke maʻu ai ʻa e ngaahi maka fakamanatu taʻemoʻui pē—ʻoku ʻikai ke lea ha taha, pea ko e meʻa kotoa pē ʻoku fakapoʻuli fakalaumālie. ʻOku ʻikai te u fakakaukau ʻe lava ʻa e siasí ʻo tokoniʻi koe. Kuó u ʻosi ʻave ʻa e kau mahaki kehe ki he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, pea ʻoku ou fakakaukau ko e lelei taha ia maʻaú foki.” Naʻe ʻaʻahi anga-ʻofa ange ha ongo Fakamoʻoni kiate ia pea naʻe vave hono kamata ha ako Tohi Tapu mo iá. ʻI ha ngaahi uike siʻi, naʻe talaki fiefia ʻe he saikaituliká ko e ʻilo ʻo e taumuʻa ʻa e ʻOtuá kuó ne ʻoange ai ʻa e ʻuhinga ki heʻene moʻuí.—Koheleti 12:13.
ʻI he taimi ʻoku hoko ai ha ngaahi faingataʻa fakafoʻituituí, kuo ʻiloʻi ʻe he tokolahi ko e moʻoni pē ʻa e Tohi Tapú ʻe lava ke ne tokonaki mai ʻa e fakafiemālie moʻoní. ʻI Kalisi, naʻe tō ai ha kiʻi tamasiʻi taʻu fitu mei he ʻato ʻi hono ʻapiakó ʻo mate. ʻI ha ngaahi māhina siʻi ki mui aí, naʻe feʻiloaki ai ha ongo Fakamoʻoni pea mo ʻene faʻeé peá na feinga ke fakafiemālieʻi ia ʻaki ʻa e lāulea ki he ʻamanaki ʻo e toetuʻú. (Sione 5:28, 29) ʻI he meʻa ko iá, naʻe fakatōloʻimata ai ʻa e fefiné. Naʻe ʻeke ange ʻe he ongo tuofāfiné: “Kapau ʻokú ke saiʻia ke ʻilo lahi ange fekauʻaki mo e Tohi Tapú, ko ʻafē ʻe lava ke ma ʻaʻahi mai ai kia koé?” “ʻI he taimí ni,” ko ʻene talí ia. Naʻe ʻave ʻe he fefiné ʻa kinaua ki hono ʻapí, pea naʻe kamata ha ako Tohi Tapu. ʻI he ʻaho ní, ko hono fāmilí kotoa ʻoku nau tauhi kia Sihova.
ʻOkú Ke Kaunga ki Ai?
Ko e ngaahi hokosia peheé ʻoku natula tatau mo e meʻa ʻoku lolotonga hoko takatakai he māmaní. ʻOku fakatahatahaʻi mo akoʻi ʻe Sihova ha fuʻu kakai tokolahi ʻo e kau lotu moʻoní mei he ngaahi fonua kehekehe. Ko e kulupu fakavahaʻapuleʻanga ko ení ʻokú ne maʻu ʻa e ʻamanaki fakafiefia ʻo e hao moʻui atu ʻi he ngataʻanga ʻoku tuʻunuku mai ʻo e fokotuʻutuʻu fulikivanu ko eni ʻo e ngaahi meʻá pea moʻui atu ai pē ʻo aʻu ki ha māmani foʻou māʻoniʻoni.—2 Pita 3:13.
Ko ha ikuʻanga ʻo e tāpuaki ʻa Sihová, ko e ngāue taʻehanotatau ko eni ʻo e fakatahatahaʻí ʻoku ngaʻunu taʻealataʻofi ia ki muʻa ki heʻene kakato lavameʻá. (Aisea 55:10, 11; Mātiu 24:3, 14) ʻOkú ke kau faivelenga ʻi he ngāue fakamalanga ko eni ʻo e Puleʻangá? Kapau ʻokú ke fai pehē, ʻoku lava ke ke falala-pau ki he poupou fakaʻotuá pea lava ke fakaongo atu ai ʻa e ngaahi lea ko eni ʻa e tokotaha-tohi-sāmé: “Ko hoku tokoni ʻoku meia Sihova.”—Sāme 121:2.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Sio ki he 2005 Calendar of Jehovah’s Witnesses, Sepitema/ʻOkatopa.
[Fakamatala ʻi he peesi 8]
“ʻOku ʻikai lava ʻe ha taha ke haʻu kiate au, ka ʻi he tohoaki ia ʻe he Tamai naʻa ne fekau mai au.”—SIONE 6:44
[Puha ʻi he peesi 8]
KO HAI ʻOKU TUʻU MEI MUI ʻI HE TUPULAKI KO ENÍ?
“Ka ʻikai langa ʻe Sihova ʻa e fale, ko e ongosia ʻa e kau langa ko e kulanoa pe.”—Sāme 127:1.
“Kae ʻa e ʻOtua ai pe ʻa e fakatupu. Ko ia, talaʻehai ko ha meʻa ia ʻa ia ʻoku fai ʻa e to, pe ko ia ʻoku fai ʻa e fakaviviku; ka ko ia pe ʻoku fakatupu, ʻa ia ko e ʻOtua.”—1 Kolinito 3:6, 7.