ʻE Lava ʻe ha Taha Pē ʻo Liliu Moʻoni ʻa e Māmaní?
“Ko e kakai masivá ʻoku nau tala mai kiate kimautolu ʻo pehē, ko e meʻa muʻomuʻa tahá, ʻoku nau fiemaʻu ʻa e melino mo e malu—pea toki hoko leva ki ai ʻa e ngaahi faingamālie ke ʻai ai ʻenau moʻuí ke lelei ange. ʻOku nau fiemaʻu ʻa e ngaahi palani fakapuleʻanga mo fakavahaʻapuleʻanga faitotonu ke ʻoua ʻe fakafaingataʻaʻiaʻi ai ʻa ʻenau ngaahi feingá ʻe he mālohi fakaehaua ʻo e ngaahi fonua mo e ngaahi kautaha tuʻumālié.”
KO E anga ia ʻo hono fakamatalaʻi ʻe he talēkita ʻo e taha ʻo e kautaha ngāue tokoni fakavahaʻapuleʻangá ʻa e ngaahi ʻamanaki mo e ngaahi hoholi mālohi ʻa e kakai masivá. Ko hono moʻoní, ko ʻene ngaahi leá naʻe lava ʻo fakamatalaʻi lelei ai ʻa e holi ʻa e kotoa ʻo e kau maʻukovia ʻo e ngaahi meʻa fakamamahi mo e fakamaau taʻetotonu ʻo e māmaní. Ko e kotoa ʻo kinautolú ʻoku nau fakaʻamu ki ha māmani ʻo e melino mo e malu moʻoní. ʻE faifai nai pea hoko moʻoni ha māmani pehē? ʻOku maʻu moʻoni nai ʻe ha taha pē ʻa e mālohi mo e malava ke liliu ʻa e meʻa tefito ko ia ko ha māmani taʻetotonú?
Ngaahi Feinga ke Liliú
Kuo feinga ʻa e kakai tokolahi. Ko e fakatātaá, ko Florence Nightingale, ko ha fefine Pilitānia ʻi he senituli hono 19, naʻá ne līʻoa ʻene moʻuí ki he taumuʻa ko hono tokonaki ko ia ʻo e tokangaekina fakaeneesi maʻa mo manavaʻofa maʻá e faʻahinga ʻoku puké. ʻI hono ʻahó—ki muʻa he ngaahi meʻa tāmate siemú mo e ʻenitipaiōtikí—ko e tokangaekina fakafalemahakí naʻe ʻikai ko e meʻa ia kuo tau hoko ʻo ʻamanekina ʻi he ʻaho ní. “Ko e kau nēsí,” ko e lau ia ʻa e fakamatala ʻe taha, naʻe “ʻikai akoʻi, taʻemaʻa pea naʻa nau ʻiloa ʻi heʻenau konaá mo e ʻulungāanga taʻetāú.” Naʻe maʻu ʻe Florence Nightingale ha lavameʻa ʻe taha ʻi heʻene ngaahi feinga ke liliu ʻa e māmani ʻo e nēsí? Naʻá ne maʻu ia. ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻi he tokangaʻi lahi fau, kuo maʻu ai ʻe he kakai taʻesiokitá ʻa e lavameʻa tuʻu-ki-muʻa ʻi he ngaahi tafaʻaki lahi ʻo e moʻuí—ʻi he malava ke lautohi mo tohí, akó, faitoʻó, nofoʻangá mo e ngaahi polokalama fafangá, ko e ngaahi fakatātā siʻisiʻi ia. Ko hono olá, kuo faʻu ai ʻa e ngaahi fakalelei mahuʻinga ki he tuʻunga ʻo e moʻui ʻa e laui miliona ʻo e kakai tukuhāusiá.
Ka ʻoku kei ʻikai pē ke tau lava ʻo tukunoaʻi ʻa e moʻoni faingataʻa ko ʻení: Ko e laui teau miliona ʻoku nau kei ʻiloʻi ʻoku fakafaingataʻaʻiaʻi ʻenau moʻuí ʻe he taú, faihiá, mahakí, hongé mo e ngaahi meʻa fakatuʻutāmaki kehe ʻoku hokó. “Ko e masivá,” ko e lau ia ʻa e kautaha tokoni Tokanga ʻa ʻAilaní, “ʻokú ne tāmateʻi ʻa e kakai ʻe toko 30,000 ʻi he ʻaho kotoa pē.” Naʻa mo e tuku pōpulá, ʻa e tāketi ʻa e fuʻu kau fakalelei tokolahi ʻi he ngaahi senituli kuo maliu atú, ʻoku kei ʻi hotau lotolotongá ia. “ʻOku tokolahi ange ʻa e kau pōpula ʻoku nau moʻui ʻi he ʻaho ní ʻi he kotoa ko ia ʻo e kakai naʻe kaihaʻasi mei ʻAfilika ʻi he taimi ʻo e fefakatauʻaki kau pōpula fakaʻatalanitikí,” ko e fakamatala ia ʻa e Disposable People—New Slavery in the Global Economy.
Ko e hā kuó ne taʻofi ʻa e ngaahi feinga ʻa e kakaí ke fakatupunga ʻa e liliu fakaʻaufuli mo tuʻuloá? Ko e fakatupunga pē ʻe he mālohi fakaehaua ʻo e tuʻumālié pea mo e mālohí, pe ʻoku toe kau nai ki ai ʻa e meʻa lahi ange ia?
Ngaahi Fakafaingataʻaʻiaʻanga ki he Liliú
Fakatatau ki he Folofola ʻa e ʻOtuá, ko e fakafaingataʻaʻiaʻanga fakaehaua ki ha faʻahinga feinga pē ʻa e tangatá ke ʻomai ha māmani totonu moʻoní ko Sētane ko e Tēvoló. ʻOku tala mai kiate kitautolu ʻe he ʻapositolo ko Sioné ʻo pehē “ko hono kotoa ʻo mamani ʻoku ʻi he nima ʻo e Fili.” (1 Sione 5:19) Ko hono moʻoní, ʻi he taimí ni, ʻoku hanga ʻe Sētane ʻo “kākāʻi ʻa mamani kātoa.” (Fakahā 12:9) Kae ʻoua ke toʻo atu ʻa ʻene tākiekina fakatupu maumaú, ʻe ʻi ai ʻa e kau maʻukovia ʻo e fulikivanú mo e fakamaau taʻetotonú. Ko e hā naʻá ne ʻomai ʻa e tuʻunga fakamamahi ko ʻení?
Ko ʻetau fuofua ongo mātuʻá, ʻa ʻĀtama mo ʻIvi, naʻe meʻaʻofaʻaki kiate kinaua ha foʻi māmani naʻe tisaini ke hoko ko ha ʻapi palataisi haohaoa maʻá e fāmili fakaetangatá kotoa—ko ha māmani naʻe “lelei ʻaupito.” (Senesi 1:31) Ko e hā naʻá ne liliu ʻa e ngaahi meʻá? Ko Sētane. Naʻá ne poleʻi ʻa e totonu ʻa e ʻOtuá ke faʻu ʻa e ngaahi tuʻutuʻuni ʻa ia ʻoku totonu ke moʻuiʻaki ʻe he kau tangatá mo e kau fefiné. Ko e founga ʻo e pule ʻa e ʻOtuá, ko ʻene fakahuʻuhuʻú ia, naʻe taʻefaitotonu. Naʻá ne fakaʻaiʻai ʻa ʻĀtama mo ʻIvi ke na fili ha ʻalunga ʻo e tauʻatāiná koeʻuhí ke na lava ai ʻo fili maʻa kinaua ʻa e meʻa naʻe leleí mo e meʻa naʻe koví. (Senesi 3:1-6) Naʻe iku ai heni ki ha fakafaingataʻaʻiaʻanga hono ua ki he ngaahi feinga ʻa e tangatá ke faʻu ha māmani faitotonú—ko e angahalá mo e taʻehaohaoá.—Loma 5:12.
Ko e Hā ʻOku Fakaʻatā Aí?
‘Ka ko e hā naʻe tuku ai ʻe he ʻOtuá ʻa e angahalá mo e taʻehaohaoá ke tupú?’ ko e ʻeke nai ia ʻa e niʻihi. ‘Ko e hā naʻe ʻikai ke ne ngāueʻaki ai ʻa hono mālohi taʻefakangatangatá ke toʻo ʻosi atu ʻa e kau angatuʻú pea toe fai ha kamata foʻoú?’ ʻOku ongo hangē ia ha fakaleleiʻanga faingofuá. Kae kehe, ko hono ngāueʻaki ʻa e mafaí ʻokú ne langaʻi hake ai ha ngaahi fehuʻi mafatukituki. ʻIkai ʻoku moʻoni ko hono ngāuehalaʻaki ʻo e mafaí ko e taha ia ʻo e ngaahi tefitoʻi mamahi ʻa e faʻahinga masiva mo e lōmekina ʻo e māmaní? ʻIkai ʻoku langaʻi hake ai ʻa e ngaahi fehuʻi ʻi he ʻatamai ʻo e kakai loto-totonú ʻi he taimi ʻoku ngāueʻaki ai ʻe ha tokotaha pule fefeka ʻa e mafaí ke toʻo atu ha taha pē ʻokú ne taʻeloto ki heʻene ngaahi palaní?
Ke fakapapauʻi ki he faʻahinga loto-faitotonú ʻoku ʻikai ko ha tokotaha anga-fakamamahi Ia mo ngāuehalaʻaki ʻa e mafaí, naʻe fili ai ʻe he ʻOtuá ke fakaʻatā ʻa Sētane pea mo e faʻahinga angatuʻu ʻo e tangatá ke nau ngāue tauʻatāina mei he ngaahi lao mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni fakaʻotuá—ʻi ha vahaʻa taimi fakangatangata pē. ʻE fakamoʻoniʻi ʻe he taimí ko e founga pule ʻa e ʻOtuá ko e founga totonú pē ia. ʻE fakahaaʻi ai ko ha faʻahinga fakataputapui pē ʻokú ne tuku mai ko e lelei ia maʻa kitautolu. Ko hono moʻoní, ko e ngaahi nunuʻa fakamamahi ʻo e angatuʻu ki he pule ʻa e ʻOtuá kuo ʻosi hā moʻoni ia. Pea kuo nau fakamoʻoniʻi ai ʻoku tonuhia kakato ʻa e ʻOtuá ʻi hono ngāueʻaki ko ia ʻa hono fuʻu mālohí ke toʻo atu ʻa e tuʻunga fulikivanú kotoa ʻi he taimi ʻokú ne fili ai ke fai peheé. ʻE vavé ni ʻaupito ia.—Senesi 18:23-32; Teutalonome 32:4; Sāme 37:9, 10, 38.
Ki muʻa ke ngāue ʻa e ʻOtuá, ʻoku tau fihia ʻi ha sisitemi taʻefaitotonu, “oku toʻetoʻe mo feiga i he lagā fakataha a mamani kotoabe.” (Loma 8:22, PM) Pe ko e hā pē ʻoku tau fai ke liliu ai ʻa e ngaahi meʻá, ʻoku ʻikai lava ke tau toʻo ʻosi atu ʻa Sētane, pe ko ʻetau lava ke toʻo fakaʻaufuli atu ʻa e taʻehaohaoa tefito ʻokú ne fakatupunga ʻa e kotoa ʻo e faingataʻaʻia ʻoku tau hokosiá. ʻOku mamaʻo atu pē ia mei heʻetau malavá ke fakaleleiʻi ʻa e ngaahi nunuʻa ʻo e angahala naʻe tukufakaholo mai meia ʻĀtamá.—Sāme 49:7-9.
ʻE ʻOmai ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e Liliu Tuʻuloa
ʻOku ʻuhinga ʻení ʻoku mātuʻaki ʻikai pē ha toe ʻamanaki ia ki he tuʻungá? Ko e moʻoni ʻoku ʻikai. Ko e tokotaha ʻoku mālohi mamaʻo ange ia ʻi he tangata matengofua peé kuo fakafatongiaʻaki ia ʻa hono ʻomai ʻa e liliu tuʻuloá. Ko hai ia? Ko Sīsū Kalaisi. ʻOku fakamatalaʻi ia ʻe he Tohi Tapú ko ha Fakafofonga Tefito ʻa e ʻOtuá ki he fakamoʻui ʻo e fāmili fakaetangatá.—Ngāue 5:31.
ʻOkú ne lolotonga talitali ʻi he taimí ni ki he “taimi kotofa” ʻa e ʻOtuá ke ngāue aí. (Fakahā 11:18) Ko e hā ʻa e meʻa tonu te ne faí? Te ne fakahoko ʻa e ‘Fakafoʻou mai ʻo e meʻa kotoa pe kuo folofola ki ai ʻa e ʻEikí ʻi he fofonga o ʻene kau palofita tapú, talu mei muʻá.’ (Ngāue 3:21) Ko e fakatātaá, ʻe hanga ʻe Sīsū ʻo “fakahaofi ʻa e tokotaha masiva ʻoku tangi ki ha tokoní, pehē foki ki he tokotaha faingataʻaʻiá mo ha taha pē ʻoku ʻikai hano tokoní. . . . Te ne huhuʻi honau soulú mei he fakafeʻātungiá pea mei he fakamālohí.” (Sāme 72:12-16, NW) Fakafou ʻia Sīsū Kalaisi, ʻoku talaʻofa mai ai ʻe he ʻOtuá te ne “lolololo ʻa e ngaahi tau ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo mamani.” (Sāme 46:9) “ʻOku ʻikai ha nofo ai [ʻi heʻene māmani maʻá] te ne pehe, ‘ʻOku ou mahaki,’” ko ʻene talaʻofá ia. Ko e kuí, tulí, heké—kotoa ʻo e faʻahinga ʻoku uesia ʻe he puké mo e mahamahakí—ʻe toe fakafoki kinautolu ki he moʻui haohaoá. (Aisea 33:24; 35:5, 6; Fakahā 21:3, 4) Naʻa mo e faʻahinga naʻe mate ʻi he ngaahi senituli kuo maliu atú te nau maʻu ʻaonga ai. ʻOkú ne talaʻofa ke toe fakamoʻui mai ʻa e kau maʻukovia ʻe he fakamaau taʻetotonú mo e fakafeʻātungiá.—Sione 5:28, 29.
ʻE ʻikai ʻomai ʻe Sīsū Kalaisi ha liliu fakakonga mo fakataimi. Te ne toʻo kotoa atu ʻa e ngaahi fakafaingataʻaʻiaʻanga kotoa pē ki ha māmani faitotonu moʻoni. Te ne toʻo atu ʻa e angahalá mo e taʻehaohaoá pea fakaʻauha ʻa Sētane ko e Tēvoló mo e faʻahinga kotoa ʻoku nau muimui ʻi hono ʻalunga angatuʻú. (Fakahā 19:19, 20; 20:1-3, 10) Ko e mamahi mo e faingataʻaʻia kuo fakangofua fakataimi ʻe he ʻOtuá “ʻe ʻikai ke hoko tuʻo ua.” (Nehumi 1:9) Ko e meʻa eni naʻe ʻi he fakakaukau ʻa Sīsuú ʻi he taimi naʻá ne akoʻi ai kitautolu ke tau lotu ke hoko mai ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá pea ki he finangalo ʻa e ʻOtuá ke fai ʻo “hange ko ia ʻi he langi ke pehe foki ʻi māmani.”—Fakaʻītali ʻamautolu; Mātiu 6:10.
‘Ka,’ te ke lea fakafepaki nai, ‘ʻikai naʻe lea tonu ʻa Sīsū ʻo pehē “ko e meʻa ki he masiva te [tau] feangai ai pe mo kinautolu”? ʻIkai ʻoku ʻuhingá ia ʻe ʻi ai maʻu pē ʻa e fakamaau taʻetotonú mo e masivá?’ (Mātiu 26:11) ʻIo, naʻe lea ʻa Sīsū ʻo pehē ʻe ʻi ai maʻu pē ʻa e kakai masiva. Kae kehe, ko e potutohi ʻo ʻene ngaahi leá fakataha mo e ngaahi talaʻofa ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻoku fakahaaʻi ai naʻá ne ʻuhingá ʻe ʻi ai maʻu pē ʻa e kakai masivá ʻi he lolotonga ʻo e kei tuʻu ʻa e fokotuʻutuʻu ko eni ʻo e ngaahi meʻá. Naʻá ne ʻiloʻi ʻoku ʻikai ha tangata ʻe faifai angé peá ne lava ke toʻo atu ʻa e māmani ʻo e masivá mo e fakamaau taʻetotonú. Naʻá ne ʻiloʻi foki te ne liliu kotoa ia. ʻOku vavé ni ke ne ʻomi ha fokotuʻutuʻu mātuʻaki foʻou ʻo e ngaahi meʻá—ko “ha ngaahi langi foʻou mo ha fonua foʻou,” ʻa ia ko e mamahí, puké, masivá pea mo e maté ʻe ngata ʻa ʻenau ʻi aí.—2 Pita 3:13; Fakahā 21:1.
‘ʻOua Naʻa Ngalo ʻa e Faileleí’
ʻOku ʻuhinga nai eni ʻoku maumau taimi ke tau fai ha meʻa pē ʻoku tau lavá ke tokoni ai ki he kakai kehé? Mole ke mamaʻo. ʻOku fakalototoʻaʻi kitautolu ʻe he Tohi Tapú ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ʻi he taimi ʻoku nau fehangahangai ai mo e ngaahi ʻahiʻahí mo e ngaahi tuʻunga fakalotomamahí. “ʻOua te ke taʻofi ha lelei meiate kinautolu ʻoku ʻonautolu ia, ʻosi ʻoku mafai ʻe ho nima ke fai,” ko e tohi ia ʻa Tuʻi Solomone ʻo e kuonga muʻá. (Palovepi 3:27) “ʻOua naʻa ngalo ʻa e fai ʻofa [pe faileleí] mo e faitokoni,” ko e ekinaki ia ʻa e ʻapositolo ko Paulá.—Hepelu 13:16.
ʻOku fakalototoʻaʻi kitautolu ʻe Sīsū Kalaisi tonu ke tau fai ha meʻa pē ʻoku tau lavá ke tokoniʻi ai ʻa e niʻihi kehé. Naʻá ne talanoaʻi ʻa e talanoa fakatātā ʻo ha Samēlia naʻe fetaulaki mo ha tangata naʻe haha mo kaihaʻasia. Ko e Samēliá, naʻe pehē ʻe Sīsū, naʻe “langa hono fatu ʻi he ʻofa” ʻo ne ngāueʻaki ai ʻene meʻa naʻe maʻú ke haʻiʻaki ʻa e ngaahi lavelavea ʻo e tangata naʻe hahá pea ke tokoniʻi ia ke ne toe fakaakeake mei hono ʻohofí. (Luke 10:29-37) Ko e Samēlia manavaʻofa ko iá naʻe ʻikai te ne liliu ʻa e māmaní, ka naʻá ne fai ha liliu lahi ki he moʻui ʻo ha tangata ʻe taha. ʻE lava ke tau fai ʻa e meʻa tatau.
Kae kehe, ʻe lava ʻe Sīsū Kalaisi ia ʻo fai ʻa e meʻa lahi ange ʻi hono tokoniʻi pē ʻa e faʻahinga tāutahá. Te ne malava moʻoni ʻo ʻomai ʻa e liliú, pea ʻe vavé ni ʻaupito ke ne fai pehē. ʻI he taimi te ne fai pehē aí, ko e kau maʻukovia ʻo e ngaahi tuʻunga taʻetotonu ʻo e ʻaho ní te nau malava ai ke fakaleleiʻi ʻenau moʻuí pea maʻu ʻa e melino mo e malu moʻoní.—Sāme 4:8; 37:10, 11.
Lolotonga ʻetau tatali ke hoko iá, tuku ke ʻoua ʻaupito te tau toumoua ke fai ha meʻa pē te tau malavá, fakatouʻosi ʻi he tokoni fakalaumālie mo e fakamatelie, ke “ngaue ʻaonga” ai ki he faʻahinga kotoa pē ʻa ia ko e kau maʻukovia ʻo ha māmani taʻefaitotonú.—Kaletia 6:10.
[Fakatātā ʻi he peesi 5]
Naʻe fai ʻe Florence Nightingale ʻa e ngaahi liliu moʻoni ʻi he māmani ʻo e nēsí
[Maʻuʻanga]
Courtesy National Library of Medicine
[Fakatātā ʻi he peesi 7]
Ko e kau muimui ʻo Kalaisí ʻoku nau failelei ki he niʻihi kehé
[Maʻuʻanga ʻo e Tā ʻi he peesi 4]
The Star, Johannesburg, S.A.