ʻOku Moʻui ʻa e Folofola ʻa Sihová
Ngaahi Meʻa Mahuʻinga mei he Tohi Eselá
KO E tohi Tohi Tapu Eselá ʻoku kamata ʻene fakamatalá ʻi he hili ʻa e Ua Kalonikalí. Ko hono tokotaha-tohí, ʻa ʻĒsela ko e taulaʻeikí, ʻokú ne kamata ʻa e fakamatalá ʻaki hono tuku atu ʻe Tuʻi Kōlesi ʻo Pēsiá ha tuʻutuʻuni ʻa ia ʻoku fakaʻatā ai ha toenga ʻo e kau Siu naʻe takiheeʻi ki Pāpiloné ke nau foki ki honau fonua tupuʻangá. ʻOku ngata ʻa e talanoá ʻi he fou ʻa ʻĒsela ʻi ha ngaahi sitepu ke fakamaʻaʻaki ʻa e faʻahinga ko ia kuo nau ʻuliʻi kinautolu ʻi he kakai ʻo e fonuá. ʻI hono fakakātoá, ʻoku kāpui ʻe he tohí ha vahaʻa taimi ko e taʻu ʻe 70—mei he 537 ki he 467 K.M.
ʻI hono hiki ʻa e tohí, ʻoku maʻu ʻe ʻĒsela ha taumuʻa māʻalaʻala: ke fakahaaʻi ʻa e anga hono fakahoko ʻe Sihova ʻa ʻEne talaʻofa ke fakatauʻatāinaʻi ʻa Hono kakaí mei he takiheeʻi ki Pāpiloné pea ke toe fakafoʻou ʻa e lotu moʻoní ʻi Selusalema. Ko ia ai, ʻoku tokangataha pē ʻa ʻĒsela ki he ngaahi meʻa ʻoku kaunga ki he taumuʻa ko ení. Ko e tohi Eselá ko ha fakamatala ia ki he anga ʻo hono toe langa ʻo e temipalé pea mo e anga hono toe fokotuʻu ʻa e lotu ʻa Sihová neongo ʻa e fakafepakí mo e taʻehaohaoa ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá. Ko e fakamatalá ʻoku mahuʻinga lahi ia kiate kitautolu koeʻuhí ko kitautolu foki ʻoku tau moʻui ʻi ha taimi ʻo e fakafoʻou. ʻOku ʻaukolo mai ʻa e tokolahi ki he “moʻunga ʻo Sihova,” pea ko e foʻi māmaní fakakātoa ʻoku ʻamanaki ke ‘fonu ʻi he ʻiloʻi ʻo e langilangi ʻo Sihová.’—Aisea 2:2, 3; Hapakuke 2:14.
TOE LANGA ʻA E TEMIPALÉ
ʻI he tali ki he tuʻutuʻuni fakatauʻatāina ʻa Kōlesí, ʻoku foki ai ʻa e kau takiheeʻi Siu ʻe toko 50,000 nai ki Selusalema ʻi he malumalu ʻo e taki ʻa Kōvana Seluipēpelí, pe Sesipasa. ʻOku fokotuʻu vave ʻe he kau fokí ʻa e ʻōlitá ʻi hono tuʻuʻangá pea kamata ke fai ʻa e ngaahi feilaulau kia Sihova.
ʻI he taʻu hono hokó ʻoku fakatoka ai ʻe he kau ʻIsilelí ʻa e fakavaʻe ʻo e fale ʻo Sihová. ʻOku hokohoko kaunoa mai ʻa e ngaahi filí ʻi he ngāue ʻo hono toe langá pea faifai pē ʻo nau lavameʻa ʻi hono maʻu ha fekau fakatuʻi naʻe ʻomai ke taʻofi ʻa e ngāué. ʻOku fakaʻaiʻai ʻe he ongo palōfita ko Hākeai mo Sākalaiá ʻa e kakaí koeʻuhi ke toe hoko atu ʻenau langa temipalé neongo ʻa e tapuí. Ko e manavahē ki hono fakafepakiʻi ha tuʻutuʻuni faka-Pēsia taʻealaliliu naʻe ʻuluaki fai ʻe Kōlesí naʻe taʻotaʻofi ai mei he mamaʻó ʻa honau ngaahi filí. ʻOku ʻiloʻi ʻi ha fakatotolo fakapuleʻanga ʻa e tuʻutuʻuni ʻa Kōlesi “ki he fale ʻo e ʻOtua ʻi Selusalema.” (Esela 6:3) ʻOku lele lelei ʻa e ngāué pea aʻu ai pē ki heʻene ʻosi.
Tali ki he Ngaahi Fehuʻi Fakatohitapú:
1:3-6—Naʻe vaivai ʻa e tui ʻa e kau ʻIsileli naʻe ʻikai te nau pole ke toe foki ki honau fonua tupuʻangá? Naʻe ʻikai nai toe foki ʻa e niʻihi ki Selusalema koeʻuhí naʻa nau tuli ki he meʻa fakamatelié pe siʻi hono fakamahuʻingaʻi ʻa e lotu moʻoní, ka naʻe ʻikai hoko moʻoni eni ʻi he tuʻungá kotoa. ʻUluakí, ko e fononga kilomita ʻe 1,600 ki Selusalemá naʻe feʻunga ia mo e māhina ʻe fā pe nima. ʻIkai ngata aí, ko e nofo ʻi ha fonua ʻa ia naʻe hanganaki lala ʻo feʻunga mo e taʻu ʻe 70 pea mo hono fai ʻo e ngāue ʻo e toe langa ʻi aí ʻe fiemaʻu ki ai ʻa e sino mālohi ia. Ko ia ai, ko e ngaahi tuʻunga ʻoku ʻikai lelei, hangē ko e mahamahaki fakaesinó, taʻumotuʻá, mo e ngaahi fatongia fakafāmilí, naʻá ne taʻofi taʻetoeveiveiua ai ʻa e niʻihi mei he toe fokí.
2:43—Ko hai ʻa e kau Netinimí? Ko e kakai eni naʻe ʻikai hanau tupuʻanga ʻIsileli ʻa ia naʻa nau ngāue ʻi he temipalé ko e kau tamaioʻeiki pe kau faifekau. Naʻe ʻi honau lotolotongá ʻa e ngaahi hako ʻo e kau Kipione ʻo e ʻaho ʻo Siosiuá mo e niʻihi kehe “ʻa ia ne foaki ʻe Tevita mo e houʻeiki ke ngaue ki he kau Livai.”—Esela 8:20.
2:55—Ko hai ʻa e ngaahi foha ʻo e kau sevāniti ʻa Solomoné? Ko e faʻahinga eni ʻoku ʻikai ko e ʻIsileli ʻa ia naʻe ʻoange kiate kinautolu ʻa e ngaahi monū makehe ʻi he ngāue ʻa Sihová. Naʻa nau ngāue nai ko e kau sikalaipe pe kau hiki-tatau ʻi he temipalé pe ʻi ha pōtoʻi fakalele ngāue.
2:61-63—Naʻe ala maʻu ʻa e ʻŪlimí mo e Tūmemí, ʻa ia naʻe ngāueʻaki ʻi he taimi naʻe fiemaʻu ai ha tali meia Sihová, ki he kau takiheeʻi naʻe toe fokí? Ko e kau taukaveʻi ʻa e totonu ki he tukufakaholo fakataulaʻeikí ʻa ia naʻe ʻikai lava ke nau fakamoʻoniʻi honau laine hohokó naʻe mei lava ke nau ʻoange ʻa e totonu fakalao ki heʻenau taukaveʻí ʻaki hono ngāueʻaki ʻa e ʻŪlimí mo e Tūmemí. ʻOku lave pē ki heni ʻa ʻĒselá ko ha tuʻunga ʻe ala lava. ʻOku ʻikai ʻi he Tohi Tapú ha lēkooti ʻo hono ngāueʻaki ʻo e ʻŪlimí mo e Tūmemí he taimi ko iá pe ʻi he hili iá. Fakatatau ki he talatukufakaholo faka-Siú naʻe mole ʻa e ʻŪlimí mo e Tūmemí ʻi hono fakaʻauha ʻa e temipalé ʻi he 607 K.M.
3:12—Ko e hā naʻe tangi ai ʻa e “kau ʻulumotuʻa, ko siʻi kau matutuʻa kuo nau mamata ki he ʻuluaki fale” ʻo Sihová? Ko e kau tangatá ni naʻe lava ke nau manatuʻi ʻa e fisifisimuʻa ʻo e temipale naʻe langa ʻe Solomoné. Ko e fakavaʻe ʻo e temipale foʻou ʻa ia naʻe ʻi honau ʻaó “koe mea noabe ia i [honau] mata” ʻi hono fakahoa atu ki aí. (Hakeai 2:2, 3, PM) ʻE fakafoki mai ʻe heʻenau ngaahi feingá ʻa e lāngilangi ʻo e temipale ki muʻá? Kuo pau pē naʻa nau ongoʻi loto-siʻi, pea ko ia ai naʻa nau tangi.
3:8-10; 4:23, 24; 6:15, 16—Ko e taʻu ʻe fiha naʻe toe langa ai ʻa e temipalé? Ko e fakavaʻe ʻo e temipalé naʻe fakatoka ia ʻi he 536 K.M.—“ʻi he taʻu ua oʻenau omi.” Naʻe tuʻu ʻa e ngāue langá ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Tuʻi ʻAtaseasé, ʻi he 522 K.M. Naʻe hokohoko atu ʻa e tapuí ʻo aʻu ki he 520 K.M., ko e taʻu hono ua ia ʻo Tuʻi Talaiasí. Naʻe kakato ʻa e temipalé ʻi he taʻu hono ono ʻo ʻene pulé, pe 515 K.M. (Sio ki he puha ʻoku fakakaveinga ko e “Ngaahi Tuʻi Pēsia mei he 537 ki he 467 K.M.”) Ko ia ai, ko e langa temipalé naʻe feʻunga ia mo e taʻu nai ʻe 20.
4:8–6:18—Ko e hā naʻe tohi ai ʻa e ngaahi vēsí ni ʻi he faka-Alameá? Ko e konga ko ení ʻoku lahi ʻene ʻi ai ʻa e ngaahi tatau ʻo e ngaahi faitohi mei he kau ʻōfisa fakapuleʻangá ki he ngaahi tuʻí pea mo e tali mei he ngaahi tuʻí. Naʻe hiki-tatau ia ʻe ʻĒsela mei he ngaahi lēkooti fakapuleʻanga naʻe tohi ʻi he faka-Alameá, ko e lea fakapisinisi mo fakapuleʻanga ia ʻo e ʻaho ko iá. Ko e ngaahi konga kehe ʻo e Tohi Tapú ʻa ia naʻe tohi ʻi he lea motuʻa faka-Siu ko ení ko e Esela 7:12-26, Selemaia 10:11 mo e Taniela 2:4e–7:28.
Ngaahi Lēsoni kia Kitautolu:
1:2. Ko e meʻa naʻe kikiteʻi ʻe ʻAisea ʻi he taʻu nai ʻe 200 ki muʻá naʻe hoko moʻoni. (Aisea 44:28) Ko e ngaahi kikite ʻi he Folofola ʻa Sihová naʻe ʻikai ʻaupito taʻefakahoko.
1:3-6. ʻI he hangē ko e niʻihi ʻo e kau ʻIsileli ʻa ia naʻa nau nofo ai pē ʻi Pāpiloné, ko e tokolahi ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻoku ʻikai lava ke nau fakahoko ʻa e ngāue fakafaifekau taimi-kakató pe ngāue ʻi he feituʻu ʻoku lahi ange ai ʻa e fiemaʻú. Neongo ia, ʻoku nau poupouʻi mo fakalototoʻaʻi ʻa e faʻahinga ʻoku nau malavá pea fai ha ngaahi tokoni loto-fiefoaki ki hono fakalahi ʻa e ngāue malangaʻi ʻo e Puleʻangá mo e ngaohi-ākongá.
3:1-6. ʻI he māhina hono fitu ʻo e 537 K.M. (Tīsili, fehoanakimālie mo Sepitema/ʻOkatopa), naʻe fai ai ʻe he kau foki faitōnungá ʻenau ʻuluaki feilaulaú. Naʻe hū ʻa e kau Pāpiloné ki Selusalema ʻi he māhina hono nimá (ʻApa, fehoanakimālie mo Siulai/ʻAokosi) ʻo e 607 K.M., pea ʻi he māhina ʻe ua ki mui ai naʻe kakato ʻa e fakalalá. (2 Tuʻi 25:8-17, 22-26) Hangē ko ia naʻe tomuʻa talá, ko e fakalala taʻu ʻe 70 ʻo Selusalemá naʻe ngata ia he taimi totonu. (Selemaia 25:11; 29:10) Ko ha meʻa pē ʻoku tomuʻa tala ʻe he Folofola ʻa Sihová ʻoku hoko ʻo moʻoni maʻu pē.
4:1-3. Ko e toenga faitōnungá naʻa nau siʻaki ha tuʻuaki ʻa ia naʻe mei ʻuhinga iá ko hono faʻu ha fepikitaki fakalotu mo e kau lotu loí. (Ekisoto 20:5; 34:12) Ko e kau lotu ʻa Sihova he ʻaho ní ʻoku ʻikai te nau kau ʻi he tuʻunga meimei tatau ʻi ha ngaahi faʻahinga ngaʻunu fakalotu tuifio pē.
5:1-7; 6:1-12. ʻOku lava ke faʻufaʻu ʻe Sihova ʻa e ngaahi meʻá ki he lavameʻa ʻa hono kakaí.
6:14, 22. Ko e kau faivelenga ʻi he ngāue ʻa Sihová ʻoku maʻu ai ʻene hōifuá mo e tāpuakí.
6:21. Ko e sio tonu ʻi he laka ki muʻa ʻa e ngāue ʻa Sihová naʻá ne ueʻi ai ʻa e kau Samēlia ʻa ia naʻa nau nofo he taimi ko iá ʻi he fonua tupuʻanga faka-Siú pea mo e kau foki ʻa ia naʻa nau tō ki he ngaahi tākiekina fakapanganí, ke nau fai ʻa e ngaahi liliu naʻe fiemaʻú ʻi heʻenau moʻuí. ʻIkai ʻoku totonu ke tau kau faivelenga ʻi heʻetau ngāue kuo vaheʻi mai ʻe he ʻOtuá, ʻo kau ai ʻa e ngāue ko ia ko hono fanongonongo ʻo e Puleʻangá?
HAʻU ʻA ʻĒSELA KI SELUSALEMA
Kuo mahili atu ʻa e taʻu ʻe nimangofulu talu mei hono kamata ʻa hono toe langa ʻo e fale ʻo Sihová. Ko e taʻú ko e 468 K.M. ʻI he ʻalu fakataha mo ia ha toenga ʻo e kakai ʻa e ʻOtuá mo e paʻanga tokoní, ʻoku ʻalu ʻa ʻĒsela mei Pāpilone ki Selusalema. Ko e hā ʻokú ne ʻiloʻi ʻi aí?
ʻOku tala ʻe he kau pilinisí kia ʻĒsela: “Ko e kakai Isileli, mo e kau taulaʻeiki, mo e kau Livai, ʻoku ʻikai te nau nofo mavahe mei he ngaahi kakai ʻo e ngaahi fonua ʻi honau toʻonga fakalielia.” ʻIkai ngata aí, “ʻoku takimuʻa ʻa e houʻeiki mo e kau pule ʻi he angahala ko é.” (Esela 9:1, 2) ʻOku ʻohovale ai ʻa ʻĒsela. ʻOku fakalototoʻaʻi ia ke ne “lototoʻa ʻo fai” pe ngāue. (Esela 10:4) ʻOku fou ʻa ʻĒsela ʻi he ngaahi sitepu fakaefakatonutonu, pea ʻoku tali lelei ia ʻe he kakaí.
Tali ki he Ngaahi Fehuʻi Fakatohitapú:
7:1, 7, 11—ʻOku lave ʻa e ngaahi vēsí ni kotoa ki he ʻAtasease ko ia naʻá ne taʻofi ʻa e ngāue langá? ʻIkai. Ko e ʻAtaseasé ko ha hingoa pe hingoa fakalakanga ia ʻoku ngāueʻaki ki he ongo tuʻi Pēsia ʻe toko ua. Ko e taha ko Pātia pe ko Kaumata, ʻa ia naʻá ne tuʻutuʻuni ke taʻofi ʻa e ngāue ki he temipalé ʻi he 522 K.M. Ko e ʻAtasease ʻo e taimi ko ia naʻe haʻu ai ʻa ʻĒsela ki Selusalemá ko ʻAtasease Longimanisi.
7:28–8:20—Ko e hā naʻe toumoua ai ʻa e kau Siu tokolahi ʻi Pāpiloné ke nau ʻalu ki Selusalema mo ʻĒselá? Neongo ko e taʻu laka hake he 60 naʻe mahili atu talu mei he toe foki ʻa e ʻuluaki kulupu ʻo e kau Siú ki honau fonua tupuʻangá, ko Selusalemá naʻe nofoʻi tokosiʻi pē ia. Ko e toe foki ki Selusalemá naʻe ʻuhinga iá ko hono toe langa ha moʻui foʻou ʻi he malumalu ʻo e ngaahi tuʻunga faingataʻa mo fakatuʻutāmaki. Ko e Selusalema ʻo e ʻaho ko iá naʻe ʻikai te ne ʻomai ha ngaahi ʻamanaki manumanumelie fakamatelie ki he kau Siu ko ia naʻa nau tuʻumālie nai ʻi Pāpiloné. Ko e meʻa ke ʻoua ʻe ngaló ko e fononga fakatuʻutāmakí. Ko e kau fokí naʻe pau ke nau maʻu ha tui mālohi kia Sihova, faivelenga ki he lotu moʻoní, pea mo e loto-toʻa ke faiʻaki ʻa e hikí. Naʻa mo ʻĒsela naʻá ne fakaivimālohiʻi ia ʻo fakatatau ki he ʻiate ia ʻa e toʻukupu ʻo Sihová. ʻI he fakalototoʻa ʻa ʻĒselá, ko e fāmili ʻe 1,500—ko honau tokolahí nai ko e kakai ʻe toko 6,000—naʻa nau tali ia. Hili hono fai ʻe ʻĒsela ha toe ngaahi ngāué, naʻe tali ia ʻe he kau Līvai ʻe toko 38 mo e kau Netinimi ʻe toko 220.
9:1, 2—Ko ha fakamanamana mafatukituki fēfē ʻa e femaliʻaki mo e kakai ʻo e fonuá? Ko e fonua naʻe toe fakafoʻoú naʻe pau ke hoko ko e maluʻanga ia ʻo e lotu ʻa Sihová kae ʻoua leva ke hoko mai ʻa e Mīsaiá. Ko e femaliʻaki mo e kakai kehé ko ha fakamanamana moʻoni ia ki he lotu moʻoní. Koeʻuhi ko e fokotuʻu ʻe he niʻihi ha ngaahi fepikitaki fakaemali mo e kakai lotu ʻaitolí, ʻe lava ʻo faifai atu pē ʻo fakatatau nai ai ʻa e puleʻangá fakakātoa ki he ngaahi puleʻanga panganí. Naʻe mei lava ke mole ʻosi ai ʻa e lotu maʻá mei he funga ʻo e māmaní. Ko hai leva ʻe hoko mai ki ai ʻa e Mīsaiá? ʻOku ʻikai ha ofo naʻe moʻutāfuʻua ʻa ʻĒsela ʻi he sio ki he meʻa naʻe hokó!
10:3, 44—Ko e hā naʻe tukuange ai ʻa e fānaú fakataha mo e ngaahi uaifí? Kapau naʻe nofo ʻa e fānaú, ngalingali ʻe fakautuutu ai ʻa e toe foki ʻa e ngaahi uaifi kuo tukuangé koeʻuhi ko e fānaú. ʻIkai ngata aí, ko e fānau īkí ʻoku fiemaʻu lahi ki ai ʻa e tokangaekina ʻe heʻenau faʻeé.
Ngaahi Lēsoni kia Kitautolu:
7:10. ʻI he hoko ko ha tokotaha ako tōtōivi mo faiako ola lelei ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻoku fokotuʻu ai ʻe ʻĒsela ha faʻifaʻitakiʻanga kia kitautolu. Naʻá ne teuʻi ʻi he lotu ʻa hono lotó ke fakakaukau ki he Lao ʻa Sihová. ʻI heʻene fakakaukau ki aí, naʻe ʻave ai ʻe ʻĒsela ʻa ʻene tokanga lahi tahá ki he meʻa naʻe folofolaʻaki ʻe Sihová. Naʻe ngāueʻaki ʻe ʻĒsela ʻa e meʻa naʻá ne akó pea ngāue mālohi ʻi hono akoʻi ʻa e niʻihi kehé.
7:13. ʻOku fiemaʻu ʻe Sihova ʻa e kau sevāniti loto-lelei.
7:27, 28; 8:21-23. Naʻe ʻoange ʻe ʻĒsela ʻa e lāngilangí kia Sihova, fai ʻa e kōlenga loto-moʻoni kiate ia ki muʻa ʻi hono fai ha fononga lōloa mo fakatuʻutāmaki ki Selusalema, pea naʻá ne loto-lelei ke tuku ʻene moʻuí ki ha tuʻunga fakatuʻutāmaki koeʻuhi ko e lāngilangi ʻo e ʻOtuá. ʻOkú ne fokotuʻu ai ha faʻifaʻitakiʻanga lelei kiate kitautolu.
9:2. Kuo pau ke tau tali fakamātoato ʻa e naʻinaʻi ke mali “i he Eiki be.”—1 Kolinito 7:39, PM.
9:14, 15. Ko e ngaahi feohi koví ʻe lava ke iku ia ki he taʻefakahōifua kia Sihova.
10:2-12, 44. Ko e kakai kuo nau maʻu ʻa e ngaahi uaifi mulí naʻa nau fakatomala pea fakatonutonu anga-fakatōkilalo ʻenau ngaahi founga halá. Ko ʻenau fakakaukaú mo e tōʻongá naʻe alafaʻifaʻitakiʻanga.
ʻOku Tauhi ʻe Sihova ʻa ʻEne Ngaahi Talaʻofá
He mahuʻinga ē kia kitautolu ko e tohi Eselá! Naʻe fakahoko taimi tonu ʻe Sihova ʻa ʻene talaʻofa ke fakatauʻatāinaʻi ʻa hono kakaí mei he takiheeʻi ki Pāpiloné pea fakafoʻou ʻa e lotu moʻoní ʻi Selusalemá. ʻIkai ʻoku fakaivimālohiʻi ʻe he meʻa ko iá ʻetau tui kia Sihova mo ʻene ngaahi talaʻofá?
Fakakaukau atu ki he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻoku ʻomai ʻe he tohi Eselá. Ko e līʻoa alafaʻifaʻitakiʻanga ki he ʻOtuá naʻe fakahaaʻi ia ʻe ʻĒsela mo e toenga naʻa nau toe foki ke kau ʻi he fakafoʻou ʻo e lotu maʻá ʻi Selusalemá. ʻOku toe fakaeʻa ʻe he tohí ni ʻa e tui ʻa e kau muli anga-fakaʻotuá pea mo e fakakaukau anga-fakatōkilalo ʻa e kau faihala fakatomalá. Ko e moʻoni, ko e ngaahi lea fakamānavaʻi ʻa ʻĒselá ʻoku ʻomai ai ʻa e fakamoʻoni māʻalaʻala “ko e folofola ʻa e ʻOtua, ko e koto moʻui mo e koto malohi.”—Hepelu 4:12.
[Saati/Fakatātā ʻi he peesi 18]
NGAAHI TUʻI PĒSIA MEI HE 537 KI HE 467 K.M.
Kōlesi ko e Lahi (Esela 1:1) naʻe mate ʻi he 530 K.M.
Kemipisesi, pe ʻAhasivelo (Esela 4:6) 530-22 K.M.
ʻAtasease—Pātia pe Kaumata (Esela 4:7) 522 K.M. (Fakapoongi hili ʻene pule ʻi he māhina pē ʻe fitu)
Talaiasi I (Esela 4:24) 522-486 K.M.
Sease, pe ʻAhasiveloa 486-75 K.M. (Pule ko e kaungāpule mo Talaiasi I mei he 496-86 K.M.)
ʻAtasease Longimanisi (Esela 7:1) 475-24 K.M.
[Fakamatala ʻi lalo]
a ʻOku ʻikai lave kia Sease ʻi he tohi Eselá. ʻOku lave ki ai ko ʻAhasivelo ʻi he tohi Tohi Tapu Esetá.
[Fakatātā]
ʻAhasivelo
[Fakatātā ʻi he peesi 17]
Kōlesi
[Fakatātā ʻi he peesi 17]
Ko e Silinitā Kōlesí naʻe fakahaaʻi ai ʻa e founga ʻo hono fakafoki ʻa e kau pōpulá ki honau fonua tupuʻangá
[Maʻuʻanga]
Silinitā: Faitā ʻi he anga-lelei ʻa e British Museum
[Fakatātā ʻi he peesi 20]
ʻOkú ke ʻiloʻi ʻa e meʻa naʻá ne ʻai ʻa ʻĒsela ko ha faiako ola leleí?