Ngeia ʻo e Tangatá—Ko ha Totonu ʻOku Faʻa Taʻetokaʻi
“Ko e fakaikiiki kotoa pē ʻo e moʻui ʻi he kemí ko ha toe hifo ia ʻi he sitepu ki he fakamāʻí mo e ʻikai fakangeingeiaʻí.”—MAGDALENA KUSSEROW REUTER, TOKOTAHA NAʻE HAO MOʻUI ʻI HE KEMI NASI FAKAMAMAHÍ.
ʻI HEʻENE fakalilifú, ko e ngaahi tuʻunga mātuʻaki fulikivanu ʻo e ngaahi kemi fakamamahi ʻa e kau Nasí lolotonga ʻa e Tau II ʻa Māmaní naʻe ʻikai ko e kamataʻanga ia pe ko e ngataʻanga ʻo hono ʻohofi ʻa e ngeia ʻo e tangatá. Pe ʻoku tau siviʻi ʻa e kuohilí pe ko e lolotongá, ʻoku mahino ʻa e aofangatukú: “Ko e sitepu ki he fakamāʻí mo e ʻikai fakangeingeiaʻí” kuo fuoloa mo tā tuʻo lahi ʻa e fononga mai aí.
Kae kehe, ko hono taʻetokaʻi ʻa e ngeia ʻo e tangatá, ʻoku ʻikai ke fakangatangata ia ki he ngaahi tōʻonga fakapāpeliane kuó ne fakameleʻi ʻa e hisitōlia ʻo e tangatá. ʻOku faʻa eʻa mai eni ʻi he ngaahi founga ʻoku ʻikai ke faʻa fakatokangaʻi. Fakakaukau ki he kiʻi tama ʻoku lumaʻi koeʻuhi ko ha faʻahinga fōtunga fakaesino. Pe ko ha tokotaha nofo hili mai ʻoku manukiʻi koeʻuhi ko ha faʻahinga tōʻonga “fakamuli.” Pe ko e tokotaha ʻoku fai ki ai ʻa e filifilimānako koeʻuhi ko e lanu ʻo hono kilí pe ko hono fonuá. ʻE vakai nai ʻa e faʻahinga ʻoku nau fai ení ko ha fakaoli pē ia, ka ko e mamahi mo e ongoʻi fakamāʻia ʻa e faʻahinga ʻoku fai hono tuku hifó ʻoku ʻikai ko ha meʻa fakaoli ia.—Palovepi 26:18, 19.
Ko e Hā ʻa e Ngeia ʻo e Tangatá?
ʻOku fakamatalaʻi ʻa e ngeiá ‘ko e anga pe ko e tuʻunga ʻo e hoko ʻo mahuʻinga, lāngilangiʻia pe fakahīkihikiʻi.’ Ko ia ai, ko e ngeia ʻo e tangatá ʻoku fekauʻaki fakatouʻosi ia mo e anga ʻo ʻetau vakai kiate kitautolú pea mo e anga ʻo e fakafeangai mai ʻa e niʻihi kehé kiate kitautolú. Lolotonga ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi meʻa kehekehe ʻoku malava ke ne uesia ʻetau ongoʻi kiate kitautolú tonu, ko e anga ʻo e vakai pe ko e tōʻongafai mai ʻa e niʻihi kehé kiate kitautolú ʻoku kaunga lahi ia ki hotau mahuʻinga fakatāutaha ʻi he moʻui fakaʻahó.
Ko e sōsaieti kotoa pē ʻoku ʻi ai ʻa e masivá, ko e nofo taʻemalú mo e laveangofuá. Kae kehe, ko e ʻi he ngaahi tuʻunga peheé ʻoku ʻikai te ne fakasiʻisiʻi ai ʻe ia ʻa e ngeia ʻo ha taha. Ko e fakakaukau ia mo e tōʻonga ʻa e niʻihi kehé ʻoku malava ke ne fakafepakiʻi ʻa e ngeia ʻo ha taha. Ko e moʻoniʻi meʻa fakamamahí he ko e kakai ko ia ʻi he ngaahi tuʻunga fakaʻofá ʻoku faʻa hoko ko e faʻahinga ia ʻoku tāpalasia pe taʻetokaʻi ʻa ʻenau totonu ki he ngeia fakaetangatá. Hono lahi moʻoni ko ʻetau fanongoa ʻa e ngaahi lea hangē ko e “moʻui taʻeʻaonga” mo e “ʻikai tuha mo ha meʻa” ʻi he tuʻunga ʻo hono ngaohikovia ʻo e taʻumotuʻá, ko e masivá, pe ko e faʻahinga ʻoku faingataʻaʻia fakaʻatamai pe fakaesinó!
Ko e hā ʻoku fakamaaʻi ai ʻe he kakaí ʻa e niʻihi kehé? ʻE maʻu moʻoni nai ʻa e totonu tefito ki he ngeia fakaetangatá? Ko e kupu hoko maí te ne ʻomai ʻa e tali fakafiemālie mei he Folofola ʻa e ʻOtuá, ko e Tohi Tapú.