“Te Ke Fiefia Pe”
“Te ke fai katoanga ai kia Sihova . . . , pea te ke fiefia pe.”—TEUTALONOME 16:15.
1. (a) Ko e hā ʻa e ongo ʻīsiu naʻe langaʻi ʻe Sētané? (e) Ko e hā naʻe tomuʻa tala ʻe Sihova ʻi he hili ʻa e angatuʻu ʻa ʻĀtama mo ʻIví?
ʻI HE taimi naʻe taki ai ʻe Sētane ʻa ʻĀtama mo ʻIvi ke na angatuʻu ki hona Tokotaha-Fakatupú, naʻá ne langaʻi ai ʻa e ongo ʻīsiu mātuʻaki mahuʻinga. ʻUluakí, naʻá ne poleʻi ʻa e moʻoni ʻa Sihová pea mo e totonu ʻo ʻene founga pulé. Uá, naʻe fakahuʻunga ʻe Sētane ʻe tauhi pē ʻa e tangatá ki he ʻOtuá ʻi he siokita. Ko e ʻīsiu hono uá naʻe hā mahino ia ʻi he taimi ʻo Siopé. (Senesi 3:1-6; Siope 1:9, 10; 2:4, 5) Kae kehe, naʻe fai vave leva ʻe Sihova ha ngāue ki he tuʻungá ni. Naʻa mo e taimi naʻe kei ʻi he ngoue ʻĪtení ai ʻa ʻĀtama mo ʻIví, naʻe tomuʻa tala ʻe Sihova ʻa e founga te ne fakaleleiʻi ai ʻa e ongo ʻīsiu ko ení. Naʻá ne tomuʻa tala ʻe hoko mai ha “hako,” ʻa ia ʻi he hili ʻa e laiki ʻa hono muivaʻé, te ne laiki ke mate ʻa Sētane ʻi hono ʻulú.—Senesi 3:15.
2. Ko e hā ʻa e fakamaama naʻe ʻomai ʻe Sihova ki he founga te ne fakahoko ai ʻa e kikite ʻoku hiki ʻi he Senesi 3:15?
2 ʻI he tukuʻau mai ʻa e taimí, naʻe fakautuutu hono fakamaama mai ʻe Sihova ʻa e kikite ko iá, ʻo fakahāhaaʻi ai ʻa e papau ʻo ʻene hokó. Ko e fakatātaá, naʻe tala ʻe he ʻOtuá kia ʻĒpalahame ko e “hako” ʻe haʻu ia ʻi hono hakó. (Senesi 22:15-18) Ko e mokopuna ʻo ʻĒpalahame ko Sēkopé naʻe hoko ko e tamai ʻo e matakali ʻe 12 ʻo ʻIsilelí. ʻI he 1513 K.M., ʻi he hoko ʻa e ngaahi matakali ko iá ko ha puleʻangá, naʻe ʻoange ai ʻe Sihova kia kinautolu ha faʻunga lao ʻa ia naʻe kau ai ʻa e ngaahi kātoanga fakataʻu kehekehe. Ko e ngaahi kātoanga ko iá naʻe pehē ʻe he ʻapositolo ko Paulá “ko ha ʻata pe ʻo ha ngaahi meʻa ka hoko.” (Kolose 2:16, 17; Hepelu 10:1) ʻOku tomuʻa fakaʻali mai ai ʻa hono fakahoko ʻo e taumuʻa ʻa Sihova ki he Hakó. Naʻe ʻi ai ha fiefia lahi ʻi ʻIsileli ʻi hono fai ʻo e ngaahi kātoanga ko iá. Ko ha vakai nounou ki ai te ne fakaivimālohiʻi ʻa ʻetau tui ki he falalaʻanga ʻo e ngaahi talaʻofa ʻa Sihová.
ʻAsi ʻa e Hakó
3. Ko hai ʻa e Hako naʻe talaʻofaʻakí, pea naʻe anga-fēfē hono laiki ʻa hono muivaʻé?
3 Laka hake ʻi he taʻu ʻe 4,000 mei he ʻuluaki kikite ʻa Sihová, naʻe ʻasi ai ʻa e Hako naʻe talaʻofaʻakí. Ko Sīsū ia. (Kaletia 3:16) ʻI he tuʻunga ko ha tangata haohaoa, naʻe tauhi ʻe Sīsū ʻa ʻene anga-tonú ʻo aʻu ki he mate pea fakamoʻoniʻi ai ko e loi ʻa e ngaahi tukuakiʻi ʻa Sētané. Tānaki atu ki ai, koeʻuhi naʻe ʻikai ha angahala ʻa Sīsū, ko ʻene pekiá ko ha feilaulau mahuʻinga lahi ia. ʻI he meʻá ni, naʻe tokonaki mai ai ʻe Sīsū ʻa e fakahaofi ʻo e hako faitōnunga ʻo ʻĀtama mo ʻIví mei he angahalá mo e maté. Ko e pekia ʻa Sīsū ʻi he ʻakau fakamamahí ko hono ‘laiki ia ʻa e muivaʻe’ ʻo e Hako naʻe talaʻofaʻakí.—Hepelu 9:11-14.
4. Naʻe anga-fēfē hono tomuʻa fakatātaaʻi ʻa e feilaulau ʻa Sīsuú?
4 Naʻe pekia ʻa Sīsū ʻi Nīsani 14, 33 T.S.a ʻI ʻIsileli, ko Nīsani 14 ko e ʻaho fakafiefia ia ʻo e kātoanga Pāsová. ʻI he taʻu taki taha ʻi he ʻaho ko iá, naʻe fai ai ʻe he ngaahi fāmilí ha kai naʻe kau ai ha kiʻi lami taʻemele. ʻI he meʻá ni, naʻa nau manatuʻi ai ʻa e ngafa naʻe fakahoko ʻe he toto ʻo e lamí ʻi hono fakahaofi ʻa e ʻuluaki tama ʻIsilelí ʻi he taimi naʻe tāmateʻi ai ʻe he ʻāngelo faitauteá ʻa e ʻuluaki tama ʻa e kau ʻIsipité ʻi Nīsani 14, 1513 K.M. (Ekisoto 12:1-14) Naʻe tomuʻa fakatātaaʻi ʻe he lami ʻo e Pāsová ʻa Sīsū, ʻa ia naʻe pehē ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻo fekauʻaki mo ia: “Kuo feia foki hotau pasova, ko Kalaisi.” (1 Kolinito 5:7) Hangē ko e toto ʻo e lami ʻo e Pāsová, ʻoku tokonaki ʻe he taʻataʻa ʻo Sīsū ne lilingí ʻa e fakamoʻui maʻá e tokolahi.—Sione 3:16, 36.
‘Ko e Polopolo ʻo e Kau Maté’
5, 6. (a) Naʻe fokotuʻu hake ʻa Sīsū ʻanefē, pea naʻe anga-fēfē hono tomuʻa fakatātaaʻi ia ʻi he Laó? (e) Naʻe anga-fēfē hono ʻai ʻe he toetuʻu ʻa Sīsuú ke malava ai ʻo fakahoko ʻa e Senesi 3:15?
5 ʻI he ʻaho hono tolú, naʻe toe fokotuʻu hake ai ʻa Sīsū koeʻuhi ke ne ʻoatu ʻa e mahuʻinga ʻo ʻene feilaulaú ki heʻene Tamaí. (Hepelu 9:24) Ko ʻene toetuʻú naʻe tomuʻa fakatātaaʻi ia ʻi ha toe kātoanga ʻe taha. Ko e ʻaho hili ʻa Nīsani 14 naʻe kamata ai ʻa e Kātoanga Tapulēvaní. ʻI he Nīsani 16 leva, naʻe ʻomai ai ʻe he kau ʻIsilelí ki he taulaʻeikí ha haʻinga paʻale, ko e polopolo ia ʻo e fuofua utu-taʻu ʻi ʻIsilelí, ke ne tākalo ʻi he ʻao ʻo Sihová. (Livitiko 23:6-14) Hono ʻikai feʻungamālie moʻoni he ʻi he taʻu 33 T.S. ʻi he ʻaho tatau pē ko iá, naʻe felei ai ʻe Sihova ʻa e feinga fulikivanu ʻa Sētane ke tāmateʻi ai pē ʻa ʻene “Fakamoʻoni Falalaʻanga mo Moʻoni”! ʻI Nīsani 16, 33 T.S., naʻe fokotuʻu hake ai ʻe Sihova ʻa Sīsū ki he moʻui laumālie taʻefaʻamaté.—Fakahā 3:14; 1 Pita 3:18.
6 Naʻe hoko ai ʻa Sīsū “ko e polopolo ʻo e faʻahinga kuo mohe” ʻi he maté. (1 Kolinito 15:20) ʻI he ʻikai hangē ko e faʻahinga naʻe fokotuʻu hake ki muʻá, naʻe ʻikai ke toe mate ʻa Sīsū. ʻI hono kehé, naʻá ne ʻalu hake ki hēvani ki he toʻomataʻu ʻo Sihová, ʻa ia naʻá ne tatali ai kae ʻoua leva ke fokotuʻu ia ko e Tuʻi ʻo e Puleʻanga fakahēvani ʻo Sihová. (Sāme 110:1; Ngāue 2:32, 33; Hepelu 10:12, 13) ʻI hono fokotuʻu ko e Tuʻí, ʻoku ʻi he tuʻunga ai ʻa Sīsū he taimí ni ke ne laiki ʻosi ʻa e ʻulu ʻo e fili lahi ko Sētané pea ke fakaʻauha ʻa hono hakó.—Fakahā 11:15, 18; 20:1-3, 10.
Toe Ngaahi Mēmipa ʻo e Hako ʻo ʻĒpalahamé
7. Ko e hā ʻa e Kātoanga Lauuike?
7 Ko Sīsū ʻa e Hako naʻe talaʻofaʻaki ʻi ʻĪtení pea fakafou ʻiate ia ʻe “holoki [ai ʻe Sihova] ʻa e ngaahi ngaue ʻa e Tevolo.” (1 Sione 3:8) Kae kehe, ʻi he folofola ʻa Sihova kia ʻĒpalahamé, naʻá Ne fakahaaʻi ai ko hono “hako” ʻe ʻikai ko e toko taha pē. ʻE “tatau mo e ngaahi fetuʻu ʻo e langi, pe ko e ʻoneʻone ʻi he matātahi.” (Senesi 22:17) Ko e ʻasi ʻa e toe ngaahi mēmipa kehe ʻo e “hako” naʻe tomuʻa fakatātaaʻi ia ʻe ha toe kātoanga fakafiefia ʻe taha. ʻI he ʻaho ʻe nimangofulu mei Nīsani 16, naʻe fai ai ʻe ʻIsileli ʻa e Kātoanga Lauuiké. ʻOku pehē ʻe he Lao fekauʻaki mo e meʻa ko ení: “Te mou fai atu ki he ʻaho hili hono fitu ʻo e uike, ʻo kakato ai hamou nimangofuluʻi ʻaho; pea te mou toki ʻatu kia Sihova [ha] feilaulau meʻakai mei he taʻu foʻou. Te mou omi mo kimoutolu mei homou ngaahi tangutuʻanga ha ongo foʻi ma takalo ʻe ua, kuo ngaohiʻaki ha vahehongofulu ʻe ua: ʻe faiʻaki ʻa e ʻelitoʻi mahoaʻa; ʻe taʻo levani ia moʻo polopolo taʻu ki he ʻEiki.”b—Livitiko 23:16, 17, 20.
8. Ko e hā ʻa e meʻa fisifisimuʻa naʻe hoko ʻi he Penitekosi 33 T.S.?
8 ʻI he taimi naʻe ʻi māmani ai ʻa Sīsuú, naʻe ʻiloa ai ʻa e Kātoanga Lauuiké ko e Penitekosi (mei ha foʻi lea faka-Kalisi ʻoku ʻuhinga ki he “nimangofulu”). ʻI he Penitekosi 33 T.S., ko e fungani Taulaʻeiki Lahí, ʻa Sīsū Kalaisi ne toetuʻú, naʻá ne huaʻi hifo ai ʻa e laumālie māʻoniʻoní ki he kiʻi kulupu ʻo e kau ākonga ʻe toko 120 naʻe fakatahataha ʻi Selusalema. Ko ia naʻe hoko ai ʻa e kau ākonga ko iá ko e ngaahi foha pani ʻo e ʻOtuá mo e fanga tokoua ʻo Sīsū Kalaisi. (Loma 8:15-17) Naʻa nau hoko ko ha puleʻanga foʻou, ko e “Isileli oe Otua.” (Kaletia 6:16, PM) Mei ha kiʻi tokosiʻi, ko e puleʻanga ko iá ʻe aʻu ki he toko 144,000.—Fakahā 7:1-4.
9, 10. Naʻe anga-fēfē hono tomuʻa fakatātaaʻi ʻi he Penitekosí ʻa e fakatahaʻanga ʻo e kau Kalisitiane paní?
9 Ko e fakatahaʻanga ʻo e kau Kalisitiane paní naʻe tomuʻa fakatātaaʻi ia ʻe he ongo foʻi mā lēvani naʻe tākalo ʻi he ʻao ʻo Sihová ʻi he Penitekosí. Ko e lēvani ʻi he ongo foʻi maá naʻe fakahaaʻi ai ʻe kei maʻu ʻe he kau Kalisitiane paní ʻa e lēvani, ʻa ia ko e angahala tukufakaholó. Kae kehe, ʻe malava ke nau fakaofiofi kia Sihova ʻo makatuʻunga ʻi he feilaulau huhuʻi ʻa Sīsuú. (Loma 5:1, 2) Ko e hā naʻe ua ai ʻa e foʻi maá? Naʻe tuhu nai ia ki he moʻoniʻi meʻa, ko e ngaahi foha pani ʻo e ʻOtuá ʻe faai pē ʻo toʻo mei he ongo kulupu ʻe ua—ʻuluakí mei he kau Siu totonú pea ki mui ai mei he Senitailé.—Kaletia 3:26-29; Efeso 2:13-18.
10 Ko e ongo foʻi mā naʻe foaki ʻi he Penitekosí naʻe ʻomai ia mei he polopolo ʻo e ngoue uité. ʻI ha tuʻunga fehoanakimālie, ʻoku ui ʻa e kau Kalisitiane fanauʻi ʻe he laumālie ko iá “ko e polopolo . . . ʻo e ngaahi meʻa kuo ne ngaohi.” (Semisi 1:18) Ko kinautolu ʻa e ʻuluaki faʻahinga ke fakamolemoleʻi ʻenau angahalá makatuʻunga ʻi he taʻataʻa ʻo Sīsū ne lilingí, pea ʻoku malava ke ʻoange ai kiate kinautolu ʻa e moʻui taʻefaʻamate ʻi hēvani, ʻa ia ʻoku nau pule fakataha ai mo Sīsū ʻi hono Puleʻangá. (1 Kolinito 15:53; Filipai 3:20, 21; Fakahā 20:6) ʻI he tuʻunga ko iá, ʻi ha ʻaho vavé ni mai te nau “puleʻi [ʻa e ngaahi puleʻangá] ʻaki ha sepita ukamea” pea ‘laiki ʻa Setane ʻi honau lalo vaʻé.’ (Fakahā 2:26, 27; Loma 16:20) Naʻe pehē ʻe he ʻapositolo ko Sioné: “Ko kinautolu ʻeni ʻoku nau muimui ki he Lami, neongo pē ko e fe ha potu ʻoku ne ʻalu ki ai. Ko kinautolu ia naʻe fakatau mei he kakai, ko e fuatapu maʻa e ʻOtua mo e Lami.”—Fakahā 14:4.
Ko ha ʻAho ʻOku Fakamamafaʻi Ai ʻa e Fakahaofí
11, 12. (a) Ko e hā naʻe hoko ʻi he ʻAho ʻo e Fakaleleí? (e) Ko e hā ʻa e ʻaonga naʻe maʻu ʻe ʻIsileli mei he ngaahi feilaulau ʻo e pulú mo e kosí?
11 ʻI he ʻaho hono hongofulu ʻo ʻEtanimí (ui ki mui ko Tīsili),c naʻe fai ai ʻe ʻIsileli ha kātoanga naʻá ne tomuʻa fakatātaaʻi ʻa e founga ʻe ngāueʻaki ai ʻa e ngaahi ʻaonga ʻo e feilaulau huhuʻi ʻa Sīsuú. ʻI he ʻaho ko iá, naʻe fakataha kātoa mai ai ʻa e puleʻangá ki he ʻAho ʻo e Fakaleleí ke fai ha ngaahi feilaulau ke ʻufiʻufi ʻenau ngaahi angahalá.—Livitiko 16:29, 30.
12 ʻI he ʻAho ʻo e Fakaleleí, naʻe tāmateʻi ai ʻe he taulaʻeiki lahí ha pulu mui, pea ʻi he Potu Toputapú, naʻá ne afuhi ai ha konga ʻo hono totó ʻo tuʻo fitu ʻi muʻa ʻi he ʻAʻaké, ʻo foaki fakaefakatātā ai ʻa e totó kia Sihova. Ko e feilaulau ia naʻe fai maʻá e ngaahi angahala ʻa e taulaʻeiki lahí mo “hono fale,” ko e kau taulaʻeiki tokoní pea mo e kau Līvaí. Hili iá, naʻe toʻo leva ʻe he taulaʻeiki lahí ʻa e ongo kosi ʻe ua. Ko e taha naʻá ne tāmateʻi ko ha feilaulau angahala “maʻa e kakai.” Ko e konga foki ʻo hono totó naʻe afuhi ʻi muʻa ʻi he ʻAʻaké ʻi he Potu Toputapú. Hili iá, naʻe hilifaki ʻe he taulaʻeiki lahí hono nimá ki he ʻulu ʻo e kosi hono uá peá ne vete ʻa e ngaahi angahala ʻa e fānau ʻa ʻIsilelí. Naʻe taki atu leva ʻo tukuange ʻa e kosí ki he toafá ke ne ʻave ʻi ha founga fakaefakatātā ʻa e ngaahi angahala ʻa e puleʻangá.—Livitiko 16:3-16, 21, 22.
13. Naʻe anga-fēfē hono tomuʻa fakatātaaʻi ʻe he ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he ʻAho ʻo e Fakaleleí ʻa e ngafa ʻo Sīsuú?
13 Hangē ko hono tomuʻa fakatātaaʻi ʻe he ngaahi meʻa ko iá, ʻoku ngāueʻaki ʻe he fungani Taulaʻeiki Lahi ko Sīsuú ʻa e mahuʻinga ʻo hono taʻataʻá tonu ke tokonaki ʻa e fakamolemole ʻo e ngaahi angahalá. ʻUluakí, ko e mahuʻinga ʻo hono taʻataʻá ʻoku ngāueʻaki ia ki he “fale fakalaumalie” ʻo e kau Kalisitiane pani ʻe toko 144,000, ʻo malava ai ke lau kinautolu ʻoku nau māʻoniʻoni mo nau maʻu ha tuʻunga maʻa ʻi he ʻao ʻo Sihová. (1 Pita 2:5; 1 Kolinito 6:11) ʻOku tomuʻa fakatātaaʻi eni ʻe he feilaulau naʻe faiʻaki ʻa e pulú. Ko ia, ʻoku ʻi ai leva ʻa e faingamālie ke nau maʻu hanau tofiʻa fakahēvani. Uá, ko e mahuʻinga ʻo e taʻataʻa ʻo Sīsuú ʻoku ngāueʻaki ia ki he laui miliona ʻoku nau ngāueʻi ʻa e tui kia Kalaisí, ʻo fakahaaʻi ia ʻe he feilaulau naʻe faiʻaki ʻa e kosí. Ko e faʻahingá ni ʻe faitāpuekina ʻaki ʻa e moʻui taʻengata ʻi heni ʻi he māmaní, ʻa ia ko e tofiʻa ia naʻe mole meia ʻĀtama mo ʻIví. (Sāme 37:10, 11) Makatuʻunga ʻi hono taʻataʻa ne lilingí, ʻoku ʻave ai ʻe Sīsū ʻa e ngaahi angahala ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá, hangē pē ko hono ʻave fakaefakatātā ʻe he kosi moʻuí ʻa e ngaahi angahala ʻa ʻIsilelí ki he toafá.—Aisea 53:4, 5.
Fiefia ʻi he ʻAo ʻo Sihová
14, 15. Ko e hā naʻe hoko ʻi he Kātoanga Falelouʻakaú, pea ko e hā naʻe fakamanatu ai ki he kau ʻIsilelí?
14 Hili ʻa e ʻAho ʻo e Fakaleleí, naʻe fai ai ʻe he kau ʻIsilelí ʻa e Kātoanga Falelouʻakaú, ko e kātoanga fakafiefia taha ia ʻi he taʻu ʻo e kau Siú. (Livitiko 23:34-43) Naʻe fai ʻa e kātoanga ko iá mei he ʻaho 15 ki he 21 ʻo ʻEtanimí pea fakaʻosiʻaki ha fakataha mamalu ʻi he ʻaho 22. Naʻe fakaʻilongaʻi ai ʻa e ngata ʻo e utu-taʻú pea ko e taimi ia ʻo e fakamālō ki he anga-lelei lahi ʻa e ʻOtuá. ʻI he ʻuhinga ko iá naʻe tala ai ʻe Sihova ki he kau faikātoangá: “ʻE tapuakiʻi koe ʻe Sihova ko ho ʻOtua ʻi hoʻo fua kehekehe, pea mo e ngaue kehekehe ʻa ho nima, pea te ke fiefia pe.” (Teutalonome 16:15) Ko ha taimi fakafiefia moʻoni eni!
15 Lolotonga ʻa e kātoanga ko ení, naʻe nofo fale louʻakau ai ʻa e kau ʻIsilelí ʻi he ʻaho ʻe fitu. Naʻe fakamanatu ai heni kiate kinautolu naʻe ʻi ai ha taimi naʻa nau nofo fale louʻakau ai ʻi he toafá. Naʻe ʻoange ʻi he kātoangá ha faingamālie feʻunga kiate kinautolu ke nau fakalaulauloto ki he tokanga fakaetamai ʻa Sihová. (Teutalonome 8:15, 16) Pea koeʻuhi ko e faʻahinga kotoa, ʻa e koloaʻia mo e masiva, naʻa nau nofo ʻi he ngaahi fale louʻakau naʻe faitatau, naʻe fakamanatu ai ki he kau ʻIsilelí, ʻi he kātoangá naʻa nau tatau kotoa pē.—Nehemaia 8:14-16.
16. Ko e hā naʻe tomuʻa fakatātaaʻi ʻe he Kātoanga Falelouʻakaú?
16 Ko e Kātoanga Falelouʻakaú ko ha kātoanga utu-taʻu ia, ko ha kātoanga fakafiefia ʻo e fakatahatahaʻi, pea naʻá ne tomuʻa fakatātaaʻi ʻa hono fakatahatahaʻi fiefia ʻo e faʻahinga ʻoku nau ngāueʻi ʻa e tui kia Sīsū Kalaisí. Naʻe kamata ʻa e fakatahatahaʻí ʻi he Penitekosi ʻo e 33 T.S., ʻi hono pani ʻa e kau ākonga ʻe toko 120 ʻa Sīsuú ke nau hoko ko e konga ʻo ha “tuʻunga taulaʻeiki tapu.” ʻI he nofo fale louʻakau ʻa e kau ʻIsilelí ʻi ha ngaahi ʻaho siʻí, ʻoku ʻilo ʻe he faʻahinga paní ko e kau “muli” pē kinautolu ʻi he māmani taʻefakaʻotua ko ení. Ko ha ʻamanaki fakahēvani ʻoku nau maʻú. (1 Pita 2:5, 11) Ko e fakatahatahaʻi ko eni ʻo e kau Kalisitiane paní ʻoku fakaʻosiʻosi ia lolotonga ʻa e “gaahi aho fakamui” ko ení, ʻi hono fakatahatahaʻi ʻa e faʻahinga fakaʻosi ʻo e toko 144,000.—2 Timote 3:1, PM.
17, 18. (a) Ko e hā ʻokú ne fakahaaʻi ʻoku maʻu ʻaonga ʻa e niʻihi kehe mei he feilaulau ʻa Sīsuú tuku kehe ʻa e kau Kalisitiane paní? (e) Ko hai he ʻahó ni ʻoku maʻu ʻaonga mei he Kātoanga Falelouʻakau moʻoní, pea ko ʻafē ʻe aʻu ai ʻa e kātoanga fakafiefia ko iá ki hono tumutumú?
17 ʻOku taau ke fakatokangaʻi ʻi he lolotonga ʻo e kātoanga motuʻa ko ení, naʻe feilaulauʻi ai ʻa e pulu ʻe 70. (Nomipa 29:12-34) Ko e mataʻifika 70 ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa e 7 liungaʻaki ʻa e 10, ko e ongo fika ia ʻokú ne fakafofongaʻi ʻi he Tohi Tapú ʻa e haohaoa fakahēvani mo fakaemāmani. Ko ia, ko e feilaulau ʻa Sīsuú ʻe ʻaonga ia ki he faʻahinga faitōnunga mei he ngaahi fāmili kotoa ʻe 70 ʻo e tangatá naʻe tupu mai meia Noá. (Senesi 10:1-29) ʻI he fehoanaki mo iá, kuo fakalahi atu ai ʻi hotau taimí ʻa e fakatahatahaʻí ʻo kau ai ʻa e faʻahinga tāutaha mei he ngaahi puleʻanga kotoa pē ʻoku nau ngāueʻi ʻa e tui kia Sīsū pea maʻu ʻa e ʻamanaki ki he moʻui ʻi ha māmani palataisi.
18 Naʻe sio ʻa e ʻapositolo ko Sioné ʻi ha vīsone ki he fakatahatahaʻi ko eni ʻi onopooní. ʻUluakí, naʻá ne fanongo ki hono fanonongonongo ʻa e silaʻi ʻo e faʻahinga fakaʻosi ʻo e toko 144,000. Hili iá, naʻá ne vakai ki ha “fuʻu kakai lahi, ʻa ia ʻe ʻikai lava ʻe ha taha hono lau,” ʻoku nau tuʻu ʻi he ʻao ʻo Sihová mo Sīsū pea “ʻoku nau toʻo ʻa e ngaahi vaʻa paame.” Ko e faʻahingá ni ʻoku nau “haʻu mei he mamahi lahi” ki he māmani foʻoú. ʻOku hoko mo kinautolu foki ko e kau nofo fakataimi pē he lolotongá ni ʻi he fokotuʻutuʻu motuʻa ko ení, pea ʻoku nau hanga atu mo e loto-pau ki he taimi ʻa ia “ko e Lami . . . te ne tauhi kinautolu ʻo hangē ha fanga sipi, pea te ne tataki kinautolu ki he ngaahi matavai ʻo e Vaiola.” ʻI he taimi ko iá, “ʻe holoholo ʻe he ʻOtua ʻa e loʻimata kotoa pē mei honau mata.” (Fakahā 7:1-10, 14-17) ʻE aʻu ai ʻa e Kātoanga Falelouʻakau moʻoní ki hono tumutumú ʻi hono ʻoange kiate kinautolu fakataha mo e kau toetuʻu faitōnungá ʻa e moʻui taʻengatá, ʻi he hili ʻa e Pule Taʻu ʻe Taha Afe ʻa Kalaisí.—Fakahā 20:5.
19. ʻOku anga-fēfē ʻetau maʻu ʻaonga mei he vakai ki he ngaahi kātoanga naʻe fai ʻi ʻIsilelí?
19 Ko kitautolu foki ʻe lava ke tau “fiefia pe” ʻi heʻetau fakakaukauloto ki he ʻuhinga ʻo e ngaahi kātoanga motuʻa faka-Siú. ʻOku fakafiefia ke vakai ki hono tomuʻa fakaʻali mai ʻe Sihova ʻa e anga ʻo hono fakahoko ʻo ʻene kikite naʻe fai ʻi ʻĪtení, pea ʻoku fakafiefia foki ke sio ki he hoko taha-taha mai ʻa hono fakahoko moʻoní. ʻI he ʻahó ni, ʻoku tau ʻilo ne ʻasi ʻa e Hakó pea ne laiki ʻa hono muivaʻé. ʻI he taimí ni ʻokú ne hoko ko ha Tuʻi fakahēvani. Pehē foki, ko e tokolahi taha ʻo e toko 144,000 kuo nau ʻosi fakamoʻoniʻi ʻa ʻenau faitōnunga ki he maté. Ko e hā ʻoku toe ke fakahokó? Ko e hā hono fuoloa pea fakahoko kakato ʻa e kikité? ʻE fakamatalaʻi eni ʻi he kupu hoko maí.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Ko Nīsani ʻoku fehoanakimālie ia mo Maʻasi/ʻEpeleli ʻi heʻetau tohimāhina lolotongá.
b ʻI he feilaulau tākalo ko eni ʻo e ongo foʻi mā lēvaní, naʻe faʻa hili ai ʻe he taulaʻeikí ʻa e ongo foʻi maá taki taha ʻi hono ongo ʻaofinimá, peá ne hiki hake hono nimá ki ʻolunga ʻo ne hapai holo ki he tafaʻakí. Ko e hapai ko ení naʻá ne fakatātaaʻi ʻa hono foaki ʻo e ngaahi meʻa fakaefeilaulaú kia Sihová.—Sio ki he Insight on the Scriptures, Voliume 2, peesi 528, pulusi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.
c Ko ʻEtanimi pe Tīsili ʻoku fehoanakimālie ia mo Sepitema/ʻOkatopa ʻi heʻetau tohimāhina lolotongá.
ʻE Lava Ke Ke Fakamatalaʻi?
• Ko e hā naʻe tomuʻa fakatātaaʻi ʻe he lami ʻo e Pāsová?
• Ko e hā ʻa e fakatahatahaʻi naʻe tomuʻa fakatātaaʻi ʻe he Kātoanga ʻo e Penitekosí?
• Ko e hā ʻa e ngaahi tafaʻaki ʻi he ʻAho ʻo e Fakaleleí naʻe tuhu ki he anga hono ngāueʻaki ʻo e feilaulau huhuʻi ʻa Sīsuú?
• Ko e hā ʻa e founga naʻe tomuʻa fakatātaaʻi ai ʻe he Kātoanga Falelouʻakaú ʻa e fakatahatahaʻi ʻo e kau Kalisitiané?
[Saati ʻi he peesi 22, 23]
(Ki he konga tohi kuo fokotuʻu kakato, sio ki he tohi)
Pāsova
Nīsani 14
Meʻa naʻe hoko:
Tāmateʻi ʻa e lami Pāsová
Tomuʻa fakatātaaʻi:
Feilaulauʻi ʻa Sīsū
Kātoanga Tapulēvani (Nīsani 15-21)
Nīsani 15
Meʻa naʻe hoko:
Sāpate
Nīsani 16
Meʻa naʻe hoko:
Foaki ʻa e paʻalé
Tomuʻa fakatātaaʻi:
Toetuʻu ʻa Sīsū
ʻAho ʻe 50
Kātoanga Lauuike (Penitekosi)
Sīvani 6
Meʻa naʻe hoko:
Foaki ʻa e foʻi mā ʻe ua
Tomuʻa fakatātaaʻi:
ʻOatu ʻe Sīsū ʻa hono fanga tokoua paní kia Sihova
ʻAho ʻo e Fakalelei
Tīsili 10
Meʻa naʻe hoko:
Foaki ha pulu mo e kosi ʻe ua
Tomuʻa fakatātaaʻi:
Foaki ʻe Sīsū ʻa e mahuʻinga ʻo hono taʻataʻá maʻá e tangatá kotoa
Kātoanga Falelouʻakau (Fakatahatahaʻi)
Tīsili 15-21
Meʻa naʻe hoko:
Nofo fiefia ʻa e kau ʻIsilelí ʻi he ngaahi fale louʻakau mo fiefia ʻi he utu-taʻú, feilaulauʻi ʻa e pulu ʻe 70 kau paní mo e
Tomuʻa fakatātaaʻi:
Fakatahatahaʻi ʻo e “fuʻu kakai lahi”
[Fakatātā ʻi he peesi 21]
Hangē ko e toto ʻo e lami Pāsová, ʻoku tokonaki ʻe he taʻataʻa ʻo Sīsū ne lilingí ʻa e fakamoʻui ki he tokolahi
[Fakatātā ʻi he peesi 22]
Ko e polopolo ʻo e paʻale he utu-taʻú naʻe foaki ʻi Nīsani 16 naʻá ne tomuʻa fakatātaaʻi ʻa e toetuʻu ʻa Sīsuú
[Fakatātā ʻi he peesi 23]
Ko e ongo foʻi mā naʻe foaki ʻi he Penitekosí naʻá ne tomuʻa fakatātaaʻi ʻa e fakatahaʻanga ʻo e kau Kalisitiane paní
[Fakatātā ʻi he peesi 24]
Ko e Kātoanga Falelouʻakaú naʻá ne tomuʻa fakatātaaʻi ʻa e fakatahatahaʻi fiefia ʻo e faʻahinga paní pea mo ha “fuʻu kakai lahi” mei he ngaahi puleʻanga kotoa pē