Tōʻongaʻaki ʻa e Mēsí—ʻO Fēfē?
“Ke tau fai lelei ki he kakai kotoabe, kae ajili be kiate kinautolu oku i he fale oe tui.”—KALETIA 6:10, PM.
1, 2. Ko e hā ʻoku hanga ʻe he pealapeli fekauʻaki mo e Samēlia anga-fakakaungāʻapí ʻo akoʻi mai fekauʻaki mo e mēsí?
LOLOTONGA ʻene talanoa mo Sīsuú, naʻe ʻeke ange ai ʻe ha tangata naʻe pōtoʻi ʻi he Laó: “Ko hai nai hoku kaungaʻapi?” ʻI heʻene talí, naʻe talanoa ai ʻa Sīsū fekauʻaki mo e pealapeli ko ení: “Tokua naʻe ai ha tangata naʻe ʻalu hifo mei Selusalema ki Sielikō, pea ne toloto ʻi ha kaihaʻakau; ʻa ia naʻa nau toʻo hono kofu, pea ʻikai ngata ai, ka naʻa nau tāʻi ia, pea ʻi he tuku ia ʻo nau ʻalu, kuo ne kafo lahi, ʻo tei mate ʻi heʻenau ngaue. Pea feʻunga mo ia naʻe ʻalu hifo ha taulaʻeiki ʻi he hala ko ia: pea ʻi heʻene sio ki he tangata, naʻa ne halafaki ʻi he kauhala ʻe taha. Pehē foki mo ha motuʻa Livaite, naʻe hoko ki he potu ko ia, ʻo ne ʻalu atu ia ʻo mamata, pea toki halafaki ʻi he kauhala ʻe taha. Ka ʻi he fononga mai ha tangata Samelia, naʻa ne aʻu ki he tangata, pea ʻi heʻene sio ki ai naʻe langa hono fatu ʻi he ʻofa; ʻo ne ʻunuʻunu atu, ʻo tuluʻi hono ngaahi lavea ʻaki ʻa e lolo mo e uaine, mo ne haʻihaʻi; pea ne fakaheka ia ki heʻene manu, ka ne ʻalu ia ʻi lalo ʻo taki ki he faletalifononga, ʻo ne tauhi ia ʻi ai. Pea pongipongi hake, naʻa ne toʻo mai ha foʻi tenali ʻe ua, ʻo ne ʻange ki he motuʻa naʻe tauhi ʻa e faletalifononga, ʻo ne pehē, Ke ke tauhi pē ʻa e tangata ni; pea ka ʻoku siʻi ʻeni, pea ʻi heʻeku foki mai te u totongi ʻe au haʻo meʻa kuo mole ai.” Ko hono hokó, naʻe ʻeke ange ʻe Sīsū ki heʻene tokotaha fanongó: “Ko hai ʻi he toko tolu ni, ʻi hoʻo poa, naʻe hoko ko e kaungaʻapi ʻo e siana naʻe moʻua ʻe he kaihaʻakau?” Naʻe tali ʻe he tangatá: “Ko ia naʻa ne fai ʻofa [pe faimeesi] ki he tangata.”—Luke 10:25, 29-37a.
2 He meʻa hā mahino moʻoni ko hono hanga ʻe he tokoni naʻe fai ʻe he Samēliá ki he tangata kafó ʻo fakatātaaʻi ʻa e meesi moʻoní! ʻI hono ueʻi ʻe he ongoʻi fakaʻofaʻiá, pe manavaʻofá, naʻe ngāue leva ʻa e Samēliá ʻi ha founga naʻe ʻomi ai ʻa e fakafiemālie ki he tangata kafó. ʻIkai ko ia pē, ko e tangata naʻe fiemaʻu tokoní ko e sola ia ki he Samēliá. ʻOku ʻikai taʻofi ʻa e mēsí ia ʻe he ngaahi fakangatangata fakafonuá, fakalotú, pe tukufakaholó. Hili hono fai ʻa e talanoa fakatātā fekauʻaki mo e Samēlia anga-fakakaungāʻapí, naʻe faleʻi ai ʻe Sīsū ʻa e tangatá: “ʻAlu ʻo fai pehē mo koe foki.” (Luke 10:37e) ʻOku totonu ke tau tukulotoa ʻa e akonaki ko iá pea feinga ke hoko ʻo faimeesi ki he niʻihi kehé. Ka ʻe anga-fēfē? ʻI he ngaahi founga fē ʻe lava ke tau tōʻongaʻaki ai ʻa e mēsí ʻi heʻetau moʻui fakaʻahó?
‘Kapau e Telefua ha Tokoua’
3, 4. Ko e hā ʻoku totonu tautefito ai ke tau tokanga fekauʻaki mo e tōʻongaʻaki ʻa e mēsí ʻi loto ʻi he fakatahaʻanga Kalisitiané?
3 “I he e tau maʻu ha faigamalie,” ko e lea ia ʻa e ʻapositolo ko Paulá, “ke tau fai lelei ki he kakai kotoabe, kae ajili be kiate kinautolu oku i he fale oe tui.” (Kaletia 6:10, PM) Ko ia ai, tau fuofua fakakaukauʻi pe ʻe lava fēfē ke tau fonu ʻi he ngaahi ngāue faimeesi ki he faʻahinga ʻoku felāveʻi mo kitautolu ʻi he tuí.
4 ʻI he ekinaki ki he kau Kalisitiane moʻoní ke nau fefaimeesiʻakí, naʻe tohi ai ʻe he ākonga ko Sēmisí: “ʻE fai taʻemeesi ʻa e fakamāu kiate ia naʻe ʻikai fai meesi.” (Semisi 2:13) Ko e potutohi ʻo e ngaahi lea fakamānavaʻi ko ení ʻoku tala mai ai ʻa e ngaahi founga ʻe lava ke tau tōʻongaʻaki ai ʻa e mēsí. Ko e fakatātaá, ʻi he Semisi 1:27, ʻoku tau lau ai: “Ko eni ia ʻa e toʻonga lotu ʻoku maʻa mo taʻe hano ʻuli ʻi he ʻafio ʻa e ʻOtua ko ʻetau Tamai, ʻa ʻete aʻahi ki he faʻahinga matuʻamate mo e kau uitou ʻi heʻenau mamahi, ʻa ʻete tauhi kita mei mamani ke taʻe hato ʻila.” ʻOku pehē ʻi he Semisi 2:15, 16 (PM): “Kabau e telefua bea fiekaia i he aho kotoabe ha tokoua be koe tuofefine, Bea behe e ho mou toko taha ki ai, Alu o ke fiemalie, bea ke mafana, bea ke makona: kae ikai jii te mou atu ki ai ae gaahi mea oku aoga ki he jino; koeha hono aoga?”
5, 6. ʻE malava fēfē ke tau fonu ʻi he ngaahi ngāue ʻo e faimēsí ʻi heʻetau feohi mo e fakatahaʻanga fakalotofonuá?
5 Ko e tokanga ki he niʻihi kehé pea tokoniʻi ʻa e faʻahinga ʻoku masivá ko ha tafaʻaki ia ʻe taha ʻo e lotu moʻoní. Ko ʻetau founga lotú ʻoku ʻikai ke tau tuku ai ke fakangatangata pē ʻetau tokanga ki he niʻihi kehé ʻo fakahāhā pē ʻi he lea ʻa ʻetau fakaʻamu ko ia ke tukunga mālie ʻa e meʻa kotoa fekauʻaki mo kinautolú. Ko hono kehé, ko ha ongoʻi māfana ʻo e manavaʻofá te ne ueʻi kitautolu ke fai ha meʻa koeʻuhi ko kinautolu ʻoku masiva moʻoní. (1 Sione 3:17, 18) ʻIo, ko hano teuteu ha meʻatokoni maʻá ha taha ʻoku puke, tokoniʻi ha taha taʻumotuʻa ʻi he ngaahi ngāue fakaʻapí, tokonaki ʻo ha meʻalele ki he ngaahi fakataha Kalisitiané ʻo ka fiemaʻu, pea ʻikai nima-maʻu ki he faʻahinga ʻoku tuha mo e tokoní, ko e ngaahi meʻa ia ʻoku kau ʻi he ngaahi ngāue ʻo e faimēsí ʻoku totonu ke tau fonu ai.—Teutalonome 15:7-10.
6 Ko e meʻa ʻoku mahuʻinga ange ʻi he foaki fakamatelié ko e foaki fakalaumālie ke tokoni ki he kau mēmipa ʻo e fakatahaʻanga Kalisitiane ʻoku tupulakí ni. ʻOku ekinaki kia kitautolu ke “lotaki ʻa e lotosiʻi, poupou ʻa e vaivai.” (1 Tesalonaika 5:14) Ko e “kau finematutuʻa” ʻoku fakalototoʻaʻi ke nau hoko ko e “akoʻanga meʻa lelei.” (Taitusi 2:3, 4) Fekauʻaki mo e kau ʻovasia Kalisitiané, ʻoku pehē ʻe he Tohi Tapú: ‘Te nau hange ha fakaū mei he matangí, mo e toitoiʻanga mei he ʻalotamakí.’—Aisea 32:1, 2.
7. Mei he kau ākonga ʻi Sīlia ʻAniteoké, ko e hā ʻoku tau ako fekauʻaki mo hono fakahāhā ʻa e mēsí?
7 Tānaki mai ki hono tokangaʻi ʻo e kau uitoú, fānau paeá, mo e faʻahinga fakalotofonua ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e tokoni mo e fakalototoʻá, ko e ngaahi fakatahaʻanga ʻi he ʻuluaki senitulí naʻa nau fokotuʻutuʻu ʻi he taimi ʻe niʻihi ha ngaahi tokoni koloa maʻá e kau tui ʻi he ngaahi feituʻu kehé. Ko e fakatātaá, ʻi he taimi naʻe tomuʻa tala ai ʻe he palōfita ko ʻAkapusí ha “fuʻu honge ʻoku ene ke to ki mamani katoa,” ko e kau ākonga ʻi Sīlia ʻAniteoké naʻa nau “tanaki tokoni, ʻo taki taha ʻomi ha meʻa te ne lava, ke ʻave ki he kainga naʻe nofo ʻi Siutea.” Naʻe ʻave eni ki he kau mātuʻa ʻi aí “ʻia Panepasa mo Saula.” (Ngaue 11:28-30) Fēfē ʻa e ʻahó ni? Ko e “tamaioeiki agatonu mo boto” kuó ne fokotuʻutuʻu ha ngaahi kōmiti tokoni ke tokangaʻi hotau fanga tokoua ʻe uesia nai ʻe he ngaahi fakatamaki fakanatulá, hangē ko e afā, mofuike, pe peau kula. (Mātiu 24:45, PM) Ko e tokoni loto-fiefoaki hotau taimí, iví, mo ʻetau koloá ʻi he ngāue fāitaha mo e fokotuʻutuʻu ko ení, ko ha founga lelei ia kia kitautolu ki hono fakahāhā ʻa e mēsí.
“Kapau ʻOku Mou Filifilimanako”
8. ʻOku anga-fēfē ʻa e ngāue ʻa e filifilimānakó ʻo fepaki mo e mēsí?
8 ʻI he fakatokanga fekauʻaki mo e anga ʻoku ngāue ʻo fepaki mo e mēsí pea mo e “lao fakatuʻi” ʻo e ʻofá, naʻe tohi ʻe Sēmisi: “Kapau ʻoku mou filifilimanako, ko e angahala ia ʻoku mou fai, he ʻoku fakaʻilo kimoutolu ʻe he lao ko ia ko e talangataʻa.” (Semisi 2:8, 9) Ko hono fakahāhā ko ia ʻa e saiʻia taʻetotonu ki he kau koloaʻia fakamatelié pe ki he faʻahinga ʻoku māʻolungá ʻe lava ke ne ʻai ai ke holo ʻetau ongoʻi ʻa e “tagi ae masiva.” (Palovepi 21:13, PM) Ko e filifilimānakó ʻokú ne taʻotaʻofi ʻa e laumālie faimēsí. ʻOku tau fai ʻa e mēsí ʻaki ʻetau feangainga taʻefilifilimānako ki he niʻihi kehé.
9. Ko e hā ʻoku ʻikai hala ai ke fakahāhā ha fakaʻatuʻi makehe ki he faʻahinga ʻoku taau mo iá?
9 Ko e hoko ʻo taʻefilifilimānakó ʻoku ʻuhinga iá ʻoku ʻikai ʻaupito totonu ke tau fakahāhā ha fakaʻatuʻi makehe ki ha taha? Mole ke mamaʻo. Fekauʻaki mo hono kaungāngāue ko ʻEpafalotaitó, naʻe tohi ʻa e ʻapositolo ko Paulá ki he kau Kalisitiane ʻi Filipaí: “Mou mahuʻingaʻia ʻi he kakai pehe.” Ko e hā hono ʻuhingá? “Ko e meʻa ʻi he ngaue ʻa e ʻEiki naʻa ne ofi ki he mate; he naʻa ne vaʻingaʻaki ʻene moʻui koeʻuhi ke ne fai ʻa e meʻa naʻe toe, pea haohaoa hoʻomou tokoni kiate au.” (Filipai 2:25, 29, 30) Ko e ngāue faitōnunga naʻe fai ʻe ʻEpafalotaitó naʻe taau ke ʻiloʻi. ʻIkai ngata aí, ʻi he 1 Timote 5:17, ʻoku tau lau ai: “Ko e kau faifekau ʻoku pule lelei, ʻe, ko honau tāu ha tokoni lōua; kaeʻumaʻā ʻa kinautolu ʻoku fakafitefitaʻa ʻi he malanga mo e faiako.” Ko e ngaahi anga fakalaumālie leleí ʻoku toe taau ia ke ʻiloʻi. Ko hono fakahāhā ko ia ʻa e fakaʻatuʻi peheé ʻoku ʻikai ko ha filifilimānako ia.
‘Ko e Poto ʻOku mei ʻOlungá ʻOku Mohu Meesi’
10. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau mapuleʻi hotau ʻeleló?
10 Fekauʻaki mo e ʻeleló, naʻe pehē ʻe Sēmisi: “Ko e kovi matemateʻaliku, ko e koto kona fakamate. Ko ia ia ʻoku tau fakamālō ʻaki ki hotau ʻEiki mo e Tamai, pea ko ia ia ʻoku tau tutukuʻi ʻaki ʻa e kakai ʻa ia ʻoku ngaohi ʻi he tatau ʻo e ʻOtua. ʻOku to mai mei he ngutu pe taha, ʻa e fakamālō mo e tutukuʻi.” ʻI he potutohi ko ení, naʻe tānaki mai ai ʻe Sēmisi: “Kae lolotonga ʻoku ʻi homou loto ʻa e meheka kona mo e tangi ke tuʻu ʻata, pea ʻoua te mou ʻafungi, ʻo fakasikakaʻi mo lohiakiʻi ʻa e moʻoni. ʻOku ʻikai ko eni ia ʻa e poto ʻoku ʻalu hifo mei ʻolunga, ka ʻoku taka fakaemamani pe, pea taka fakaʻatamai pe, pea taka fakatevolo. ʻIlonga ha potu ʻoku ʻi ai ʻa e meheka, mo e tangi ke tuʻu ʻata, ʻoku ʻi ai ʻa e maveuveu mo e ngaue kovi fulipe. Ka ko e poto ʻoku mei ʻolunga, ko hono anga tuʻu muʻa ko e maʻa, pea hoko ai mo ʻene melino mo ʻene anga fakaʻatūʻi, ʻo taka fakaoleole, ʻo mohu manavaʻofa [pe mohu meesi], pea fuhi ai ʻa e fua lelei, pea ʻoku ʻikai ngutungutuua, ʻoku ʻikai momoleʻolunga.”—Semisi 3:8-10a, 14-17.
11. ʻE lava fēfē ke tau faimeesi ʻi hono ngāueʻaki hotau ʻeleló?
11 Ko ia ai, ko e founga ʻoku tau ngāueʻaki ai hotau ʻeleló ʻoku fakahāhā ai pe ʻoku tau maʻu ha poto ʻoku “mohu meesi.” Fēfē kapau koeʻuhi ko e meheká pe tangi ke tuʻu ʻatá, ʻoku tau pōlepole ai, loi, pe fakamafola ha lau ʻoku fakatupu maumau? ʻOku pehē ʻe he Sāme 94:4 (NW): “Ko e faʻahinga kotoa ʻoku fai ʻa e meʻa ʻoku fakamamahí ʻoku nau hanganaki pōlepole ʻiate kinautolu.” Pea ko e meʻa vave moʻoni ʻa e malava ʻe he lau koví ʻo maumauʻi ʻa e ongoongo lelei ʻo ha taha taʻehalaia! (Sāme 64:2-4) ʻIkai ko ia pē, fakakaukau atu ki he maumau ʻe lava ke fakahoko ʻe he “hoʻaki loi ʻa e [tokotaha] fakamoʻoni kākā.” (Palovepi 14:5; 1 Tuʻi 21:7-13) Hili ʻa e lāulea ki he ngāuehalaʻaki ʻo e ʻeleló, ʻoku pehē ʻe Sēmisi: “Siʻoku kainga, ʻoku ʻikai totonu ke pehē ha meʻa.” (Semisi 3:10e) Ko e meesi moʻoní ʻoku fiemaʻu ia ke tau ngāueʻaki hotau ʻeleló ʻi ha founga maʻa, melino mo fakaʻatuʻi. Naʻe pehē ʻe Sīsū: “ʻOku ou tala atu, neongo ko ha foʻi lea papūnoa ʻa e kakai, ka te nau fakamatala ki ai ʻi he ʻAho Fakamāu.” (Mātiu 12:36) He meʻa mahuʻinga moʻoni ke tau hoko ʻo faimeesi ʻi hono ngāueʻaki hotau ʻeleló!
“Fakamolemole ʻa e Ngāhi Hala ʻa e Kakai”
12, 13. (a) Ko e hā ʻoku tau ako fekauʻaki mo e mēsí mei he pealapeli ʻo e tamaioʻeiki naʻá ne moʻuaʻaki ki hono ʻeikí ha fuʻu paʻanga lahi? (e) Ko e hā hono ʻuhinga ke fakamolemoleʻi hotau tokouá “ʻo tuʻo fitu liunga ʻaki ʻa e fitungofulu”?
12 Ko e pealapeli ʻa Sīsū fekauʻaki mo e tamaioʻeiki naʻá ne moʻuaʻaki ki hono ʻeikí, ko ha tuʻi, ʻa e tēnali ʻe 60,000,000, ʻoku fakahā ai ha toe founga ʻe taha ke hoko ai ʻo faimeesi. ʻI he ʻikai ha meʻa ke totongiʻaki ʻa e moʻuá, naʻe kole ai ʻa e tamaioʻeikí ki ha meesi. ʻI he “manavaʻofa ai,” naʻe hanga ʻe he ʻeiki ʻa e tamaioʻeikí ʻo fakamolemoleʻi hono moʻuá. Ka naʻe ʻalu ʻa e tamaioʻeikí ia ʻo maʻu hono kaungā tamaioʻeiki naʻe moʻua ange ki ai ko e tēnali pē ʻe teau ʻo ne lī taʻefaimeesi ia ki pilīsone. ʻI he fanongo ʻa e ʻeikí ki he meʻa kuo hokó, naʻá ne fekauʻi mai ʻa e tamaioʻeiki kuo fakamolemoleʻí ʻo ne pehē ki ai: “ʻA e tamaioʻeiki angakovi, naʻa ku fakamolemole koe ʻa e fuʻu moʻua ko ia kotoa ʻi hoʻo kole mai: ʻikai naʻe mei totonu haʻo [meesi] mo koe kiate ia ʻoku mo kaungā ngaue, ʻo hange ko ʻeku [meesi] ʻaku kiate koe?” ʻI he meʻa ko iá naʻe tukuange ia ʻe hono ʻeikí ki he kau fakamamahí. Naʻe fakaʻosi ʻe Sīsū ʻa e pealapelí, ʻo ne pehē: “ʻE pehe foki mo e fai ʻa ʻeku Tamai fakalangi kiate kimoutolu, ʻo kapau ʻe ʻikai te mou fakamolemole taki taha hono tokoua, ʻo fai ʻaki homou loto.”—Mātiu 18:23-35.
13 He mālohi moʻoni ko e hanga ʻe he pealapeli ʻoku hā ʻi ʻolungá ʻo fakamahino mai ko e mēsí ʻoku kau ai ʻa e tokateu ke fakamolemole! Kuo fakamolemoleʻi kitautolu ʻe Sihova ʻi ha fuʻu moʻua ʻo e angahalá. ʻIkai ʻoku totonu ke tau toe “fakamolemole ʻa e ngāhi hala ʻa e kakai”? (Mātiu 6:14, 15) Ki muʻa ke talanoa ʻa Sīsū ki he pealapeli fekauʻaki mo e tamaioʻeiki taʻefaimēsí, naʻe ʻeke ange ʻe Pita: “ʻEiki, ʻe tuʻo fiha ʻa e fai hala ʻa hoto tokoua kia kita, ka te fakamolemole pe? ʻo tuʻo fitu ʻapē?” Naʻe tali ʻe Sīsū: “ʻOku ʻikai te u pehe kiate koe, ʻO tuʻo fitu: ka, ʻO tuʻo fitu liunga ʻaki ʻa e fitungofulu.” (Mātiu 18:21, 22) ʻIo, ko ha tokotaha faimeesi ʻoku mateuteu ia ke fakamolemole “ʻo tuʻo fitu liunga ʻaki ʻa e fitungofulu,” ʻa ia, ko e ʻikai hano ngataʻanga.
14. Fakatatau ki he Mātiu 7:1-4, ʻe anga-fēfē nai haʻatau fai fakaʻaho ʻa e mēsí?
14 ʻI he kei fakahaaʻi ai pē ha toe founga ʻe taha ki hono fakahāhā ʻa e mēsí, naʻe pehē ʻe Sīsū ʻi he Malanga he Moʻungá: “ʻOua te mou fakaanga, naʻa angaʻia kimoutolu. He ko e fakaanga ʻoku mou fakaanga ʻaki ko ia pe ʻe fakaanga, ʻaki kiate kimoutolu . . . Pea ko e ha ʻoku ke tokanga ai ki he malamalaʻi ʻakau ʻoku ʻi he mata ʻo ho kainga, ka ko e fuʻu lalango na ʻoku ʻi ho mata ʻoku ʻikai te ke ʻilo ki ai? Pea te ke lea fefē ki ho kainga, ʻE, tuku ke u toʻoa mai ʻa e malamalaʻi ʻakau mei ho mata: ka ta ko e fuʻu lalango ʻena ʻi ho mata ʻo ʻou?” (Mātiu 7:1-4) Ko ia ai, ʻe lava ke tau fai fakaʻaho ʻa e mēsí ʻaki hono kātakiʻi ʻa e ngaahi vaivaiʻanga ʻa e niʻihi kehé ʻo ʻikai fai fakamaau pe fuʻu fakaanga.
“Fai Lelei ki he Kakai Kotoabe”
15. Ko e hā ʻoku ʻikai ke fakangatangata ai ʻa e ngaahi ngāue ʻo e mēsí ki he kaungātuí pē?
15 Lolotonga ʻoku hanga ʻe he tohi Fakatohitapu ʻa Sēmisí ʻo fakamamafaʻi ʻa e meesi ʻi he haʻohaʻonga ʻo e kau tuí, ʻoku ʻikai ʻuhinga eni ia ke fakangatangata pē ʻa e ngaahi ngāue ʻo e mēsí ki he faʻahinga ʻi loto ʻi he fakatahaʻanga Kalisitiané. “Oku agalelei a Jihova ki he kakai kotoabe,” ko e lau ia ʻa e Sāme 145:9 (PM), “bea oku kabui ene gaue kotoabe e he ene gaahi aloofa ogogofua [pe meesi].” ʻOku ekinakiʻi kitautolu ke “faʻifaʻitaki ki he ʻOtua” pea “fai lelei ki he kakai kotoabe.” (Efeso 4:32e [Ef 5:1, PM]; Kaletia 6:10, PM) Lolotonga ʻoku ʻikai ke tau ʻofa “ki mamani, ʻumaʻā ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻi he mamani,” ʻoku ʻikai ke taʻeʻiai haʻatau ongo ki he ngaahi fiemaʻu ʻa e faʻahinga ʻi he māmaní.—1 Sione 2:15.
16. Ko e hā ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻa ʻokú ne tākiekina ʻa e founga ʻoku tau fakahāhā ai ʻa e mēsí ki he niʻihi kehé?
16 ʻI he tuʻunga ko e kau Kalisitiané, ʻoku ʻikai ke tau fakatuotuai ke tokonaki ha faʻahinga tokoni pē ʻe lava ke tau fai ki he kau maʻukovia ʻe he ‘hokonoa ʻa e faingamalie mo e tuʻutamakí’ pe ki he faʻahinga ʻoku ʻi he ngaahi tuʻunga faingataʻaʻia lahi. (Koheleti 9:11) Ko e moʻoni, ko hotau ngaahi tuʻungá te ne tala ʻa e meʻa ʻe lava ke tau faí pea mo hono lahí. (Palovepi 3:27) ʻI hono tokonaki ʻa e tokoni fakamatelie ki he niʻihi kehé, ʻoku fiemaʻu ke tau tokanga ke ʻoua naʻa hanga ʻe ha ngāue ʻoku hā lelei ʻo pouaki ʻa e fakapikopikó. (Palovepi 20:1, 4; 2 Tesalonaika 3:10-12) Ko ia ai, ko e tōʻonga faimeesi moʻoní ko ha feangainga ia ʻoku kau fakataha ai ʻa e ongoʻi māfana ʻo e manavaʻofa pe kaungāongoʻí fakataha mo e fakaʻuhinga totonu.
17. Ko e hā ʻa e founga lelei taha ke fakahāhā ai ʻa e meesi ki he faʻahinga ʻi tuʻa ʻi he fakatahaʻanga Kalisitiané?
17 Ko e founga lelei taha ke fakahāhā ai ʻa e mēsí ki he faʻahinga ʻi tuʻa ʻi he fakatahaʻanga Kalisitiané ko e vahevahe atu ʻa e moʻoni ʻo e Tohi Tapú kia kinautolu. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí ko e tokolahi taha ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá he ʻaho ní ʻoku nau taufā holo ʻi he fakapoʻuli fakalaumālie. ʻI he ʻikai ha founga ke fakaleleiʻiʻaki ʻa e ngaahi palopalema ʻoku nau fehangahangai mo iá pea ʻikai ha faʻahinga ʻamanaki moʻoni ki he kahaʻú, ko e tokolahi taha ʻo e kakaí ʻoku “nau nofo ongosia mo tukuhāusia, ʻo hange ko ha fanga sipi taʻe hanau tauhi.” (Mātiu 9:36) Ko e pōpoaki ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá ʻoku lava ke hoko ko e ‘tuhulu ki heʻenau laká,’ ʻo tokoniʻi ai kinautolu ke fekuki mo e ngaahi palopalema ʻi he moʻuí. ʻOku toe lava ke hoko ko ha ‘maama ki honau halá’ he ko e Tohi Tapú ʻoku tomuʻa tala ai ʻa e taumuʻa ʻa e ʻOtuá ki he kahaʻú, ʻo ʻoange kia kinautolu ha makatuʻunga ki hono maʻu ha kahaʻu fakafiefia. (Sāme 119:105) Ko ha monū moʻoni ia ke ʻave ʻa e pōpoaki fakaofo ʻo e moʻoní ki he faʻahinga ko ia ʻoku nau mātuʻaki fiemaʻu iá! ʻI he vakai atu ki he panaki ʻo e “mamahi lahi” ʻoku maluʻaki maí, ko e taimi leva eni ke kau faivelenga ai ʻi he ngāue malangaʻi ʻo e Puleʻangá mo e ngaohi-ākongá. (Mātiu 24:3-8, 21, 22, 36-41; 28:19, 20) ʻOku ʻikai ha toe ngāue faimeesi ʻe toe mahuʻinga ange.
Foaki “ʻa e Ngaahi Meʻa ʻo Loto”
18, 19. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau ngāue ke fakatupulekina ʻa e tākiekina ʻoku fai ʻe he mēsí ki heʻetau moʻui?
18 “Mou meʻaʻofaʻaki [ʻi he meesi] ʻa e ngaahi meʻa ʻo loto,” ko e lea ia ʻa Sīsuú. (Luke 11:41) Ke hoko ha ngāue lelei ko ha ngāue faimeesi moʻoni, kuo pau ko ha meʻaʻofa ia ʻoku haʻu mei loto—mei ha loto ʻoku ʻofa mo loto-lelei. (2 Kolinito 9:7) ʻI ha māmani ʻoku hoko ai ko e meʻa noa pē ʻa e anga-fefeká, siokitá, mo e ʻikai tokanga ki he faingataʻaʻiá mo e palopalema ʻa e niʻihi kehé, ko e meʻa fakaivifoʻou moʻoni ko ha meesi pehē!
19 Ko ia ai, tau ngāue leva ke fakatupulekina ʻa e tākiekina ʻoku fai ʻe he mēsí ki heʻetau moʻuí. Ko e lahi ange ʻetau faimēsí, ko e lahi ange ia ʻetau hoko ʻo hangē ko e ʻOtuá. ʻOku tokoniʻi kitautolu heni ke tataki ha moʻui mohu ʻuhinga mo fakafiemālie moʻoni.—Mātiu 5:7.
Ko e Hā Naʻá Ke Akó?
• Ko e hā ʻoku mahuʻinga tautefito ai ke hoko ʻo faimeesi ki he kaungātuí?
• ʻE lava fēfē ke tau tōʻongaʻaki ʻa e mēsí ʻi loto ʻi he fakatahaʻanga Kalisitiané?
• ʻE anga-fēfē nai ke tau fai lelei ki he faʻahinga ʻi tuʻa ʻi he fakatahaʻangá?
[Fakatātā ʻi he peesi 26]
Naʻe faimeesi ʻa e Samēliá
[Fakatātā ʻi he peesi 27]
ʻOku fonu ʻa e kau Kalisitiané ʻi he ngaahi ngāue faimēsí
[Fakatātā ʻi he peesi 30]
Ko e founga lelei taha ke fakahāhā ai ʻa e mēsí ki he faʻahinga ʻi tuʻa ʻi he fakatahaʻangá ko e vahevahe atu ʻa e moʻoni ʻo e Tohi Tapú kia kinautolu