LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w07 10/15 p. 20-24
  • Fanongo ki he Leʻo mei Loto

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Fanongo ki he Leʻo mei Loto
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2007
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • “Ko e Leʻo ʻo e Konisēnisí”
  • Ko Ho Konisēnisí​—ʻOku Anga-Fēfē ʻEne Ngāué?
  • Fakaleleiʻi ʻa e Leʻo mei Lotó
  • Ko Ho Konisēnisí ʻOku Akoʻi Lelei?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2005
  • ʻE Lava Fēfē Ke Ke Tauhi Maʻu ha Konisēnisi Lelei?
    Tauhi Kimoutolu ʻi he ʻOfa ʻa e ʻOtuá
  • Ko ha Konisēnisi Lelei mo e ʻOtuá
    Founga ke Nofo Maʻu Ai ʻi he ʻOfa ʻa e ʻOtuá
  • ʻE Lava Fēfē Ke U Akoʻi Hoku Konisēnisí?
    ʻEke ʻe he Toʻutupú
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2007
w07 10/15 p. 20-24

Fanongo ki he Leʻo mei Loto

“Ko e Senitaile, ʻa e kakai ʻoku ʻikai te nau maʻu [ʻa e lao ʻa e ʻOtuá ʻoku nau] fai fakaenatula pe ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻi he Lao.”​—LOMA 2:​14.

1, 2. (a) Kuo anga-fēfē ʻa e ngāue ʻa e tokolahi ʻi heʻenau mahuʻingaʻia ʻi he niʻihi kehé? (e) Ko e hā ʻa e ngaahi fakatātā Fakatohitapu ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e mahuʻingaʻia ʻi he niʻihi kehé?

NAʻE tete ʻi hono mahaki-moá ha tangata taʻu 20 ʻi he peletifoomu taliʻanga lēlue ʻi lalofonuá pea tō ki he halanga lēlué. ʻI heʻene sio ki he meʻá ni, naʻe tukuange ai ʻe ha taha naʻe ofi ai ʻa hono ongo ʻofefiné kae puna hifo ki lalo. Naʻá ne toho ʻa e tangata mahaki-moá ki ha luo ʻi he vahaʻa ʻo e halanga lēlué, ʻo ne foʻohifo ai ʻo maluʻi ia mei he lēlué ʻa ia naʻe taʻofi kikī ʻi ʻolunga ʻia kinaua. ʻE ui ʻe he niʻihi ʻa e tokotaha faifakahaofí ni ko ha toʻa, ka naʻá ne pehē: “ʻOku totonu pē ke te fai ʻa e meʻa ʻoku totonú. Naʻá ku fai ia ʻi he anga-ʻofa. ʻIkai ki ha ongoongo pe lāngilangi.”

2 ʻOkú ke ʻilo nai ha taha naʻe fou ʻi ha faingataʻa koeʻuhi ke tokoniʻi ha niʻihi kehe. Ne fai pehē ʻa e tokolahi lolotonga ʻa e Tau II ʻa Māmaní, ʻi hono fufū ha kau sola. Manatuʻi foki ʻa e hokosia ʻa e ʻapositolo ko Paulá mo e toko 275 kehe ne nau tūkia ʻi ha vaka ʻi Mēlita ofi ki Sisilī. Ne haʻu ʻa e kakai ʻo e motú ʻo tokoniʻi ʻa e kau sola ko iá, ʻo fakahaaʻi ʻa e “angalelei” kehe ange. (Ngāue 27:27–​28:2) Fēfē ʻa e kiʻi taʻahine ʻIsileli ʻa ia neongo naʻe ʻikai nai tuku ʻene moʻuí ki ha tuʻunga faingataʻa, naʻá ne fakahaaʻi ʻa e tokanga anga-ʻofa maʻá e lelei ʻa e taha ʻo e kau Sīlia ne nau puke pōpula iá? (2 Tuʻi 5:​1-4) Pea fakakaukau atu ki he pealapeli ʻiloa ʻa Sīsū fekauʻaki mo e Samēlia anga-fakakaungāʻapí. Naʻe tukunoaʻi ʻe ha taulaʻeiki mo ha Līvai ha kaungā Siu ne tei mate, ka naʻe afe ha Samēlia ia ke tokoniʻi ia. Ko e pealapelí ni kuo maongo ia ki he loto ʻo e kakai ʻo e ngaahi anga-fakafonua kehekehe ʻi he faai mai ʻa e ngaahi senitulí.​—Luke 10:​29-​37.

3, 4. Ko e hā ʻa e kaunga ʻo e failahia ʻo e ngaahi ongoʻi taʻesiokitá ki he tui fakaʻevalūsioó?

3 Ko e moʻoni, ʻoku tau moʻui ʻi he “ngaahi taimi faingataʻa”; ko e faʻahinga tokolahi ʻoku nau “angafakamanu” pea “taeʻofa ki he lelei.” (2 Timote 3:​1-3) Neongo ia, ʻikai kuo tau ʻosi mātā ʻa e ngaahi ngāue ʻo e anga-ʻofá, ʻo tau maʻu ʻaonga nai mei he ngaahi ngāue ko iá? Ko e hehema ke tokoni ki he niʻihi kehé, naʻa mo e tuku ke te faingataʻaʻiá, ʻoku failahia ia ʻo ui ai ia ʻe he niʻihi ko e “manavaʻofa fakaetangata.”

4 Ko e loto-lelei pehē ke tokoni ʻo aʻu ai pē kapau ʻoku ʻi ai ha mole fakafoʻituitui, ʻoku hā ia ʻi he matakali mo e anga fakafonua kotoa pē, pea ʻoku fepaki ia mo e taukaveʻi ko ē naʻe tupu ʻa e tangatá mei he lao ʻo e vaotaá, “ko e moʻui ʻa ia pē ʻoku mālohi tahá.” Ko Francis S. Collins, ko ha mataotao fakakēnisi ʻa ia ne taki-ngāue ʻi he feinga ko ia ʻa e puleʻanga ʻAmeliká ke mahinoʻi ʻa e kēnome (DNA) fakaetangatá, naʻá ne pehē: “Ko e tokanga taʻesiokita ki he lelei ʻa e niʻihi kehé ʻoku ʻomi ai ha palopalema lahi ki he tui fakaʻevalūsioó. . . . Heʻikai lava ke fakamatalaʻi ai ʻa e feinga ko ia ʻa e ngaahi kēnisi siokita taki taha ke hokohoko tuʻu maʻu atú.” Naʻá ne toe pehē: “ʻOku foaki atu ʻi he feilaulau ʻe he niʻihi kinautolu ki he faʻahinga ʻi tuʻa mei honau fāmilí ʻa ia ʻoku ʻikai ʻaupito haʻanau pīkinga ʻi ha faʻahinga meʻa. . . . ʻOku hangehangē heʻikai lava ke fakamatalaʻi ia ʻe he ʻilo fakamahalo ʻa Darwin.”

“Ko e Leʻo ʻo e Konisēnisí”

5. Ko e hā kuo faʻa fakatokangaʻi ʻi he kakaí?

5 ʻOku fakahaaʻi mai ʻe Dr. Collins ʻa e taha ʻo e ngaahi tafaʻaki ʻoku tau tokanga taʻesiokita ai ki he niʻihi kehé: “Ko e leʻo ʻo e konisēnisí ʻoku ui mai ke tau tokoni ki he niʻihi kehé tatau ai pē pe ʻe maʻu ai ha meʻa pe ʻikai.”a Ko ʻene lave ko ia ki he “konisēnisí” ʻoku lava ke tau manatu ai ki ha moʻoniʻi meʻa naʻe fakamamafaʻi ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “He ko e Senitaile, ʻa e kakai ʻoku ʻikai te nau maʻu lao, ʻo ka ai haʻanau fai fakaenatula pe ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻi he Lao, neongo ʻoku ʻikai te nau maʻu lao ka ko e lao pe ʻa kinautolu maʻanautolu: he ko e faʻahinga ia ʻoku ha ʻi heʻenau anga kuo tohi ʻi honau loto ʻa e ngaue fakalao; ai mo e fakamoʻoni foki ʻe honau konisenisi, mo ʻenau fevakaiʻaki ʻa ʻenau toʻonga, ʻo nau fakahalaia, ʻio mo fakatonuhia foki.”​—Loma 2:​14, 15.

6. Ko e hā ʻe fai ai ʻe he kakai kotoa pē ha fakamatala ki he Tokotaha-Fakatupú?

6 ʻI heʻene tohi ki he kakai Lomá, naʻe fakahā ai ʻe Paula ko e faʻahinga ʻo e tangatá te nau fai ha fakamatala ki he ʻOtuá koeʻuhi ko ʻEne ʻi aí pea mo Hono ngaahi ʻulungāangá ʻoku hā mahino ia mei he meʻa ʻoku hā maí. Kuo pehē ia “talu e ngaohi ʻo mamani.” (Loma 1:​18-​20; Sāme 19:​1-4) Ko e moʻoni, kuo tukunoaʻi ʻe he tokolahi honau Tokotaha-Fakatupú pea tuli ki ha ʻalunga ololalo. Neongo ia, ko e finangalo ia ʻo e ʻOtuá ke ʻilo ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá hono tuʻunga māʻoniʻoní pea fakatomala mei heʻenau ngaahi tōʻonga koví. (Loma 1:22–2:6) Naʻe maʻu ʻe he kau Siú ha ʻuhinga taʻealafakaʻikaiʻi ke fai pehē ai​—naʻe foaki kia kinautolu ʻa e Lao ʻa e ʻOtuá ʻia Mōsese. Ka naʻa mo e kakai naʻe ʻikai te nau maʻu “ʻa e ngaahi foʻi folofola ʻa e ʻOtua” naʻe totonu pē ke nau ʻilo ʻoku ʻi ai ʻa e ʻOtua.​—Loma 2:​8-​13; 3:2.

7, 8. ʻOku failahia fēfē ʻa e ongoʻi ʻo e meʻa ʻoku totonú, pea ʻoku fakahaaʻi heni ʻa e hā?

7 Ko ha ʻuhinga mālohi ʻe taha ʻoku totonu ai ke ʻiloʻi ʻe he tokotaha kotoa ʻa e ʻOtuá pea ngāue ʻo fakatatau ki aí ko ʻenau ongoʻi ko ia ʻi loto ʻa e tonú mo e halá. Ko ʻetau ongoʻi ko ia ʻa e meʻa ʻoku totonú ʻoku fakahaaʻi ai ʻoku ʻi ai hotau konisēnisi. Sioloto atu ki heni: ʻOku tuʻu laine atu ha kau leka ʻo tatali ke vaʻinga ʻi ha heke. ʻOku ʻalu leva ha leka ia ʻo muʻomuʻa, ʻo ʻikai haʻane tokanga ʻe taha ki he kau tatalí. ʻOku pehē atu ʻa e tokolahi, ‘ʻOku ʻikai totonu ia!’ Sai ʻeke hifo angé, ‘ʻOku anga-fēfē ʻa e aʻu ē ki he fānau tokolahi ʻenau fakahāhā tuʻungaʻa pē ʻoku nau maʻu ʻa e ongo ʻo e meʻa ʻoku tonú?’ Ko ʻenau fai peheé ʻoku tapua mei ai ʻenau ongo fakaeʻulungāanga ʻi lotó. Naʻe tohi ʻe Paula: “Ko e Senitaile, ʻa e kakai ʻoku ʻikai te nau maʻu lao, ʻo ka ai haʻanau fai fakaenatula pe ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻi he Lao.” Naʻe ʻikai te ne pehē, “Ka faifai ange,” ʻo hangē ia ha meʻa ʻoku tātātaha ʻene hokó. Naʻá ne pehē “ʻo ka” pe “ʻi he taimi,” ʻo fakahuʻuhuʻu ai ko e meʻa ʻoku faʻa hoko. ʻA ia, ko e kakaí ʻoku nau “fai fakaenatula pe ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻi he Lao,” ʻo ʻuhinga iá ʻoku ueʻi kinautolu ʻe heʻenau ongo fakaeʻulungāanga ʻi lotó ke nau ngāue ʻo fehoanaki mo e meʻa ʻoku tau lau ʻi he lao kuo tohi ʻa e ʻOtuá.

8 Ko e hehema ko eni ki he totonú kuo hā ia ʻi he ngaahi fonua lahi. Naʻe tohi ʻe ha palōfesa ʻi he ʻUnivēsiti ʻo Cambridge, ko e ngaahi tuʻunga ko ia ʻa e kau Pāpiloné, ʻIsipité mo e kau Kalisí, pea pehē ki he kau ʻApo ʻo ʻAositelēliá mo e kakai tuʻufonua ʻo e ʻotu ʻAmeliká, naʻe fakakau ai ʻa e “fakahalaiaʻi ʻo e fakamālohí, fakapoó, kākaá mo e loí, ʻo tatau mo e ngaahi tuʻunga ʻo e anga-lelei ki he kau taʻumotuʻá, fānaú mo e vaivaí.” Pea naʻe tohi ʻe Dr. Collins: “Ko e fakakaukau ko ia ki he tonú mo e halá ʻoku hā ko ha meʻa fakamāmani lahi ia ʻi he haʻohaʻonga ʻo e ngaahi mēmipa kotoa ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá.” ʻIkai ʻoku fakamanatu ai heni kia koe ʻa e Loma 2:14?

Ko Ho Konisēnisí​—ʻOku Anga-Fēfē ʻEne Ngāué?

9. Ko e hā ʻa e konisēnisi, pea ʻe lava fēfē ke ne tokoniʻi koe ki muʻa ke ke fai ha meʻá?

9 ʻOku fakahaaʻi ʻe he Tohi Tapú ko e konisēnisí ko ha malava ia ʻi loto ke vakaiʻi pea fakamāuʻi hoʻo ngaahi tōʻongá. ʻOku hangē ia ʻoku ʻi ai ha leʻo ʻi loto ʻiate koe ʻoku lea mai pe ʻoku sai pe kovi hao ʻalunga. Naʻe lave ʻa Paula ki he leʻo ko eni naʻe ʻi loto ʻiate iá: “ʻOku fakamoʻoni kiate au ʻe hoku konisenisi, heʻene Laumalie-Maʻoniʻoniʻia.” (Loma 9:1) Ko e fakatātaá, ʻe lea nai ʻa e leʻo ko ení ki muʻa ʻi haʻo fakakaukauʻi ko ia pe ko fē meʻa ʻoku tonu pe hala ke faí. Ko ho konisēnisí ʻe lava ke tokoni ia kia koe ke fakamāuʻi ha meʻa te ke fai ʻi he kahaʻú pea fakahuʻuhuʻu mai ʻa e anga haʻo ongoʻi kapau te ke fai ia.

10. ʻOku faʻa ngāue ʻa e konisēnisí ʻi he founga fē?

10 ʻOku anga-maheni ange, ko ho konisēnisí ʻe ngāue ia hili haʻo fai ha meʻa. ʻI he taimi naʻá ne hola holo ai meia Tuʻi Saulá, naʻe ʻi ha tuʻunga ai ʻa Tēvita ke fai ha meʻa taʻefakaʻapaʻapa ki he tuʻi kuo pani ʻa e ʻOtuá, pea naʻá ne fai ia. Hili iá, “naʻe tautea ʻa Tevita ʻe hono loto.” (1 Samiuela 24:​1-5; Sāme 32:​3, 5) Ko e foʻi lea “konisēnisi” ʻoku ʻikai ke ngāueʻaki ia ʻi he talanoa ko iá; ka ko e meʻa ia naʻe ongoʻi ʻe Tēvitá​—ko e ngāue ʻa hono konisēnisí. Ko kitautolu kotoa kuo pehē ʻetau ongoʻi ʻa e tā mai hotau konisēnisí. Naʻa tau fai ha meʻa, pea tau toki mamahi mo hohaʻa fekauʻaki mo ʻetau tōʻongafaí. Ko e kakai ʻe niʻihi ko ia naʻe ʻikai totongi ʻenau tukuhaú naʻe fakahohaʻasi kinautolu ʻe honau konisēnisí ʻo nau totongi ai ki mui honau moʻuá. Ko e niʻihi kuo ueʻi kinautolu ke vete ʻenau faiangahala ʻi he tonó ki honau hoá. (Hepelu 13:4) Neongo ia, ʻi he ngāue ko ia ha taha ʻo feongoongoi mo e konisēnisí, ʻe iku ia ki he ongoʻi ʻo e fiemālie mo e nonga.

11. Ko e hā ʻe fakatuʻutāmaki nai ai ke ke hanga pē ‘ʻo tuku ho konisēnisí ke ne tataki koé’? Fakatātaaʻi.

11 Ko ia ʻe lava ke tau hanga pē ‘ʻo tuku hotau konisēnisí ke ne tataki kitautolu’? Ko e moʻoni, ʻoku lelei ke tau fanongo ki hotau konisēnisí, ka ko ʻene tā maí ʻe ngali takiheeʻi lahi ai kitautolu. ʻIo, ko e leʻo ʻo hotau “tangata ʻi loto” ʻe lava ke ne takihalaʻi kitautolu. (2 Kolinito 4:16) Fakakaukau atu ki ha fakatātā. ʻOku talanoa ʻa e Tohi Tapú kia Sitīveni, ko ha muimui faitōnunga ʻo Kalaisi naʻe “fonu kelesi mo mafai ʻaupito.” Naʻe lī ia ʻe he niʻihi ʻo e kau Siú ki tuʻa Selusalema pea tolomakaʻi ia ʻo mate. Ko Saula (ʻa ia naʻe hoko ki mui ko e ʻapositolo ko Paulá) naʻe tuʻu ʻi he tafaʻakí pea “ne fakavaʻevaʻe hono fakapōngi” ʻo Sitīvení. ʻOku hā ko e kau Siu ko iá naʻa nau tuipau naʻa nau fai ʻa e meʻa naʻe totonú he naʻe ʻikai fakahohaʻasi kinautolu ʻe honau konisēnisí. ʻOku pau pē ko e tuʻunga eni naʻe toe ʻia Saulá, he ʻi he hili iá naʻá ne “kei hōʻaki ʻa e fakamanamana mo e lau fakapō ki he kau ako ʻa e ʻEiki.” ʻOku hā mahino, ko hono konisēnisí naʻe teʻeki lea ia ʻi he taimi ko iá ʻaki ʻa e leʻo totonú.​—Ngāue 6:8; 7:57–​8:1; 9:1.

12. Ko e hā ʻa e founga ʻe taha kuó ne tākiekina nai ʻa hotau konisēnisí?

12 Ko e hā nai naʻá ne uesia ʻa e konisēnisi ʻo Saulá? ʻOku ngalingali ko e taha e meʻa ko ʻene feohi vāofi ko ia mo e niʻihi kehé. Ko e tokolahi ʻo kitautolu kuo tau talanoa ʻi he telefoní mo ha tangata ko hono leʻó ʻoku mātuʻaki hangē ia ko e leʻo ʻo ʻene tamaí. ʻI he konga lahi, ko e anga ʻo e tō ʻo e leʻo ʻo e fohá ko e tukufakaholo nai, ka ʻe toe pehē nai ko e tākiekina ia ʻe he ngaahi sīpinga lea ʻa ʻene tamaí. ʻOku pehē pē, ngalingali naʻe tākiekina ʻa Saula ʻe he ngaahi feohi vāofi mo e kau Siu ko ia naʻa nau fehiʻa ʻia Sīsū mo fakafepakiʻi ʻene ngaahi akonakí. (Sione 11:​47-​50; 18:14; Ngāue 5:​27, 28, 33) ʻIo, ko e ngaahi feohi ʻo Saulá naʻá ne uesia nai ʻa e leʻo naʻá ne fanongo ki ai mei lotó, ʻa hono konisēnisí.

13. ʻE anga-fēfē nai hano tākiekina ʻe hoto ʻātakaí ʻa e konisēnisí?

13 Ko e konisēnisí ʻe toe lava ke fakafuo ia ʻe he anga fakalūkufua pe ʻātakai ʻokú te nofo aí, ʻo hangē pē ko e malava ʻe hoto ʻātakaí ʻo tākiekina ha taha ke lea ʻi ha faʻahinga fasi pe tō ʻo ha lea. (Mātiu 26:73) ʻOku pau pē ko e meʻa eni naʻe hoko fekauʻaki mo e kau ʻAsīlia ʻo e kuonga muʻá. Naʻe ʻiloa kinautolu ʻi he tuʻunga fakakautaú, pea ko ʻenau ngaahi tā tongitongi he holisí ʻoku hā ai ʻenau fakamamahiʻi ʻa e kau pōpulá. (Nehumi 2:​11, 12; 3:1) Ko e kakai Ninive ʻi he ʻaho ʻo Sioná ʻoku fakamatalaʻi naʻe ʻikai te nau ʻilo “honau nima toʻomataʻu mo e toʻohema.” ʻA ia, naʻe ʻikai ke ʻi ai haʻanau tuʻunga totonu ke fakamaauʻaki ʻa e meʻa ʻoku totonu mo taʻetotonu mei he vakai ʻa e ʻOtuá. Fakaʻuta atu ki he anga kuo pau ne hanga ʻe he ʻātakai peheé ʻo tākiekina ʻa e konisēnisi ʻo ha taha naʻe tupu hake ʻi Ninive! (Siona 3:​4, 5; 4:11) ʻOku anga pehē pē he ʻahó ni, ko e konisēnisi ʻo ha taha ʻe lava ke tākiekina ia ʻe he fakakaukau ʻa e faʻahinga ʻoku takatakai ʻiate iá.

Fakaleleiʻi ʻa e Leʻo mei Lotó

14. ʻOku anga-fēfē ʻa e tapua mei hotau konisēnisí ʻa e meʻa ʻoku tala ʻe he Senesi 1:27?

14 Naʻe tokonaki ʻe Sihova kia ʻĀtama mo ʻIvi ha meʻaʻofa ko e konisēnisi, pea ʻoku tau maʻu tukufakaholo hotau konisēnisí meia kinaua. ʻOku tala mai ʻe he Senesi 1:27 ko e tangatá kuo ngaohi ia ʻi he ʻīmisi ʻo e ʻOtuá. ʻOku ʻikai ʻuhinga ia ko e fōtunga fakaesino ʻo e ʻOtuá, he ko e laumālie ia ka ʻoku tau kakano kitautolu. ʻOku tau ʻi he ʻīmisi ʻo e ʻOtuá he ʻoku tau maʻu ʻi loto ʻia kitautolu hono ngaahi ʻulungāangá, ʻo kau ai ha ongo ki he tonú mo e halá fakataha mo ha konisēnisi ʻoku ngāue. Ko e tuʻunga moʻoni ko ení ʻokú ne ʻomai ai ha fakalika ki he founga ʻe taha ʻe lava ke tau ʻai ke mālohi ange ai hotau konisēnisí, ʻo ʻai ia ke toe alafalalaʻanga ange. ʻA ia, ko e ako lahi ange fekauʻaki mo e Tokotaha-Fakatupú pea ʻunuʻunu ofi ange kiate ia.

15. Ko e hā ʻa e founga ʻe taha ʻe lava ai ke tau maʻu ʻaonga mei heʻetau hoko ʻo ʻiloʻi ʻetau Tamaí?

15 ʻOku fakahā ʻe he Tohi Tapú ʻi ha ʻuhinga ʻe taha ko Sihová ko ha Tamai ia kia kitautolu kotoa. (Aisea 64:8) Ko e kau Kalisitiane faitōnungá, tatau ai pē pe ʻoku nau ʻamanaki ki hēvani pe ko e moʻui ʻi ha palataisi ʻi māmani, ʻe lava ke nau lea ki he ʻOtuá ʻo pehē ko e Tamai. (Mātiu 6:9) ʻOku totonu ke tau holi ke ʻunuʻunu ofi ange ai pē ki heʻetau Tamaí pea te tau ako ai ki heʻene ngaahi fakakaukaú mo ʻene ngaahi tuʻungá. (Semisi 4:8) ʻOku tokolahi ʻa e faʻahinga ʻoku ʻikai haʻanau tokanga ʻe taha ke fai pehē. ʻOku nau hangē kinautolu ko e kau Siu naʻe pehē ki ai ʻe Sīsū: “Talaʻehai kuo ongo hano leʻo kiate kimoutolu ʻi ha taimi, pea talaʻehai kuo mou mamata ki hano ʻata. Pea naʻa mo ʻene folofola, talaʻehai ʻoku mou maʻu ia ke nofo maʻu ʻi homou loto.” (Sione 5:​37, 38) Kuo teʻeki ke tau fanongo ki he leʻo tonu ʻo e ʻOtuá, ka ʻoku lava ke tau maʻu ʻene folofola mai kia kitautolú pea te tau hoko ai ʻo hangē ko iá pea ongoʻi ʻo hangē ko iá.

16. Ko e talanoa kia Siosifá ʻoku fakatātaaʻi ai ʻa e hā fekauʻaki mo hono akoʻi mo e fai ʻo e tali ki hotau konisēnisí?

16 Ko e talanoa fekauʻaki mo Siosifa ʻi he fale ʻo Pōtifá ʻokú ne fakahaaʻi ʻa e meʻa ko iá. Naʻe feinga ʻa e uaifi ʻo Pōtifá ke fakataueleʻi ʻa Siosifa. Neongo naʻá ne moʻui ʻi ha taimi kuo teʻeki hiki ai ha tohi ʻo e Tohi Tapú, pea ko e Fekau ʻe Hongofulú naʻe teʻeki ʻomai ia, naʻe tali ʻa Siosifa ia ʻo pehē: “Pea fefe ai haʻaku fai ʻa e fuʻu angahala lahi ni, ʻo te hia ai ki he ʻOtua?” (Senesi 39:9) Naʻe ʻikai te ne tali peheé ko e ʻai pē ke fiefia hono fāmilí; naʻa nau nofo mamaʻo kinautolu. Naʻá ne fiemaʻu tefito ʻe ia ke fakahōhōʻiaʻi ʻa e ʻOtuá. Naʻe ʻilo ʻe Siosifa ʻa e tuʻunga ʻa e ʻOtuá ki he nofo malí​—ko e tangata ʻe taha ki he fefine ʻe taha pea ko e toko uá kuo hoko “ko e kakano pe taha.” Pea ngalingali naʻá ne fanongo ʻi he anga ʻo e ongoʻi ʻa ʻApimeleki ʻi heʻene ʻilo kuo mali ʻa Lepeká​—ʻe hala ke mohe mo ia, pea ʻomi ai ha halaia ki hono kakaí. Pea ko ia ai, naʻe tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻa e ola naʻe hoko ʻi he tuʻunga ko iá, ʻo fakahaaʻi ai ʻa ʻene vakai ki he tonó. Ko hono ʻiloʻi ʻe Siosifa ʻa e meʻa kotoa ko iá ʻoku ngalingali naʻe ʻai ai ke mālohi ʻa e tā ʻa hono konisēnisi naʻe tupu mo iá, ʻo ueʻi ai ia ke ne siʻaki ʻa e fehokotaki fakasino taʻetāú.​—Senesi 2:​24; 12:​17-​19; 20:​1-​18; 26:​7-​14.

17. ʻI heʻetau feinga ko ia ke hangē ko ʻetau Tamaí, ko e hā ʻoku tau ʻi ha tuʻunga lelei ange ai kitautolu ʻia Siosifá?

17 Ko e moʻoni, ʻoku tau ʻi ha tuʻunga lelei ange kitautolu ʻi he taimí ni. ʻOku tau maʻu kakato ʻa e Tohi Tapú ʻa ia ʻoku tau ako mei ai ki he anga ʻo e fakakaukau mo e ongoʻi ʻetau Tamaí, kau ai ʻa e meʻa ʻokú ne hōifua ai mo e meʻa ʻokú ne tapuí. Ko e lahi ange ʻetau maheni mo e Tohi Tapú ko e ofi ange ia ʻetau ʻunuʻunu ki he ʻOtuá pea tau hangē ai ko iá. ʻI heʻetau fai iá, ko e ngaahi oʻi hotau konisēnisí ʻe ngalingali ʻe fakaofi ange ai pē ki he anga ʻo e fakakaukau ʻa ʻetau Tamaí. ʻE fakaʻaʻau ia ke toe feongoongoi lahi ange mo hono finangaló.​—Efeso 5:​1-5.

18. Neongo ʻa e ngaahi tākiekina ne ala hoko ʻi he kuohilí, ko e hā ʻe lava ke tau fai ke fakaleleiʻi ai ʻa e alafalalaʻanga hotau konisēnisí?

18 Fēfē ʻa hono oʻi ʻe he ʻātakaí hotau konisēnisí? Mahalo kuo ʻosi uesia nai kitautolu ʻe he anga ʻo e fakakaukau mo e tōʻonga hotau kāingá mo e ʻātakai fakalūkufua ko ia naʻa tau tupu hake aí. Ko ia ai, ko e tā mai hotau konisēnisí kuo ʻikai kei ongo ia pe kuo fehālaaki nai. Ne lea ia ʻi he “fasi” ʻa e niʻihi takatakai ʻia kitautolú. Ko e moʻoni, heʻikai ke tau lava ke liliu hotau ʻaneafí; kae kehe, ʻe lava ke tau fakapapauʻi ke fili ha ngaahi feohi mo ha ʻātakai te ne tākiekina ai hotau konisēnisí ʻi ha founga ʻoku leleí. Ko ha sitepu mahuʻinga ʻe taha ko e feohi maʻu pē mo e kau Kalisitiane anga-līʻoa ko ia kuo fuoloa mai ʻenau feinga ke nau hangē ko ʻenau Tamaí. Ko e ngaahi fakataha ʻa e fakatahaʻangá, kau ai ʻa e feohi ki muʻa mo e hili iá, ʻoku ʻomai ai ha ngaahi faingamālie lelei lahi ki he meʻa ko iá. ʻE lava ke tau fakatokangaʻi ʻa e fakakaukau mo e ngaahi feangainga Fakatohitapu hotau kaungā Kalisitiané, kau ai ʻenau mateuteu ko ia ke fanongo ki hono fakaongo mai ko ia ʻe honau konisēnisí ʻa e fakakaukau mo e ngaahi founga ʻa e ʻOtuá. ʻI he faai mai ʻa e taimí, ʻe lava ke tokoni mai eni ke fakafehoanaki ai hotau konisēnisí mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻa e Tohi Tapú, ʻo ʻomi ai kitautolu ke ofi ange ki he ʻīmisi ʻo e ʻOtuá. ʻI he taimi ʻoku fakatonutonu ai hotau leʻo ʻi lotó ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻetau Tamaí pea ʻulutukua ki he tākiekina lelei ʻa e kaungā Kalisitiané, ʻe hoko leva ai hotau konisēnisí ʻo toe alafalalaʻanga ange pea te tau hoko ai ʻo toe hehema ange ke fanongo ki he meʻa ʻokú ne tala maí.​—Aisea 30:21.

19. Ko e hā ʻa e ngaahi tafaʻaki ʻo e konisēnisí ʻoku kei tuha ke tau tokanga ki ai?

19 Neongo ia, ʻoku fāinga ʻa e niʻihi ke tali ʻa e tā mai honau konisēnisí ʻi he ʻaho ki he ʻaho. Ko e kupu hoko maí ʻe lāulea ia ki he ngaahi tuʻunga ʻe niʻihi kuo fehangahangai mo e kau Kalisitiané. ʻI hono sivisiviʻi ʻa e ngaahi tuʻunga peheé, ʻe lava ke tau sio māʻalaʻala ange ai ki he ngafa ʻo e konisēnisí, ʻuhinga ʻe lava ke kehekehe ai ʻa e ngaahi konisēnisí pea mo e founga ʻe lava ke tau fai lahi ange ai ha tali ki hono leʻó.​—Hepelu 6:​11, 12.

[Fakamatala ʻi lalo]

a Ko Owen Gingerich foki, ʻa ia ko ha palōfesa fakatotolo ʻasitalōnoma ʻi he ʻUnivēsiti Harvard, naʻá ne tohi: “Ko e tokanga taʻesiokita ki he niʻihi kehé ʻe langaʻi moʻoni ai ha fehuʻi heʻikai . . . ha tali fakasaienisi ki ai ko e maʻu mei he fakatotolo ki he puleʻanga ʻo e fanga manú. ʻOku ngalingali ko ha tali fakatupu tuipau ange ʻe maʻu ia mei ha toe malaʻe kehe pea ʻoku ʻi ai ʻene kaunga ki he ngaahi ʻulungāanga fakaetangata ko ia kuo foaki ʻe he ʻOtuá ʻa ia ʻoku kau ai ʻa e konisēnisí.”

Ko e Hā Naʻá Ke Akó?

• Ko e hā kuo maʻu ai ʻi he anga-fakafonua kotoa pē ha ongo ʻo e halá mo e tonú, pe konisēnisí?

• Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ke tau tokanga fekauʻaki mo hono tuku pē ke tataki kitautolu ʻe hotau konisēnisí?

• Ko e hā ʻa e ngaahi founga ʻe niʻihi ʻe lava ke tau fakaleleiʻi ai ʻa e leʻo ʻoku tau fanongo ki ai mei lotó?

[Fakatātā ʻi he peesi 23]

Naʻe toutou tā mai ʻa e konisēnisi ʻo Tēvitá  . . .

ka naʻe ʻikai pehē ʻa Saula ia ʻo Tāsusí

[Fakatātā ʻi he peesi 24]

ʻE lava ke tau akoʻi hotau konisēnisí

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share