“Tuʻu Pe ʻo Mamata ki he Fakamoʻui ʻa Sihova”
“ʻOku kau maʻaku ʻa Sihova; ʻoku ʻikai te u ilifia: Ko e ha ʻe lava kiate au ʻe ha tangata?”—SĀME 118:6.
1. Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa mafatukituki ʻi he kahaʻú ʻe fehangahangai mo e faʻahinga ʻo e tangatá?
ʻI HE ʻahó ni, ʻoku fehangahangai ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá mo e ngaahi tuʻunga fakatuʻutāmaki ne ʻikai ʻaupito ke nau hokosia ha meʻa pehē ki muʻa. ʻI hono tomuʻa tala ʻo e meʻa ko ʻeni fekauʻaki mo e ʻaho ní, naʻe fakatokanga ai ʻa Sīsū ki hono kau muimuí: “ʻE toki hoko ai ha mamahi lahi, ʻa ia kuo teʻeki hano tatau mei he kamataʻanga ʻo mamani ʻo aʻu mai ki he taimi ni, ʻoi, pea ʻe ʻikai ʻaupito toe ʻi ai. Pea ka ne taeʻoua ʻa e fakanounou ʻo e taimi ko ia, pehe ʻe ʻauha ʻa e kakano kotoa pe: kae telia ʻa e kakai fili ʻe fakanounou ai ʻa e taimi ko ia.”—Mātiu 24:21, 22.
2. Ko e hā ʻokú ne taʻofi ʻa e kamata ʻa e fuʻu mamahi lahí?
2 ʻOku lolotonga pukepuke ʻe he kau ʻāngelo ʻa e fuʻu mamahi lahi ko iá, neongo ʻoku taʻehāmai ia ki he mata ʻo e tangatá. Naʻe maʻu ʻe he ʻapositolo ko Sioné ʻa e monū ke sio ki he ʻuhinga ʻo e taʻotaʻofi ko ʻení ʻi ha meʻa fakahā naʻe ʻoange kiate ia ʻe Sīsū. Ko e anga ʻeni hono fakamatalaʻi ia ʻe he ʻapositolo taʻumotuʻa ko Sioné: “Naʻa ku vakai ha ʻangelo ʻe toko fa, naʻa nau ʻalu ʻo tuʻu ʻi he tuliki ʻe fa ʻo mamani, ʻo nau puke ʻa e matangi ʻe fa ʻo mamani . . . Pea naʻa ku vakai ʻa e ʻangelo ʻe taha ʻoku ne ʻalu hake mei he hopoʻanga laʻā, ʻoku ʻiate ia ʻa e sila ʻa e ʻOtua Moʻui: pea naʻa ne kalanga leʻo lahi ki he ʻangelo ʻe toko fa . . . ʻOua te mou momoʻi maumauʻi ʻa e fonua, pē ko e tahi, pē ko e ngaahi ʻakau, kaeʻoua ke ʻosi ʻemau silaʻi ʻa e kau tamaioʻeiki ʻa hotau ʻOtua ʻi honau laʻe.”—Fakahā 7:1-3.
3. Ko e hā ʻa e ʻuluaki konga ʻo e fuʻu mamahi lahí?
3 Ko e silaʻi fakaʻosi ʻo e “kau tamaioʻeiki [pani] ʻa hotau ʻOtua” ʻoku ofi kakato ia. ʻOku mateuteu ʻa e kau ʻāngelo ʻe toko faá ke tukuange mai ʻa e ngaahi matangi fakaʻauha ko iá. ʻI heʻenau fai iá, ko e hā ʻe ʻuluaki hokó? ʻOku tali mai ʻe ha ʻāngelo ʻa e fehuʻi ko iá: “ʻE . . . makamu hifo ʻa e fuʻu kolo ko Papilone ʻi hono li hifo, pea ʻe ʻikai ʻaupito toe ʻiloa.” (Fakahā 18:21) Ko ha fiefia lahi ē ʻi hēvani ʻi he hoko ʻa e meʻá ni, ʻi hono fakaʻauha ʻa e ʻemipaea ʻo e lotu loí ʻi he māmaní!—Fakahā 19:1, 2.
4. Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa ʻoku kei tuʻu mei muʻa ke fakahokó?
4 Ko e kotoa ʻo e ngaahi puleʻanga ʻo e māmaní te nau fakatahataha ʻo fakafepakiʻi ʻa e kakai ʻa Sihová. ʻE lavameʻa ʻa e ngaahi puleʻangá ʻi hono fakaʻauha atu ʻa e kau Kalisitiane faitōnunga ko iá? ʻE hā ngali te nau malava. Kae vakai! Ko ha kau tau fakahēvani ʻoku muimui mai ʻia Kalaisi Sīsū te nau fakapapauʻi ʻoku fakaʻauha ʻa e ngaahi konga kau fakaetangata ko ʻení. (Fakahā 19:19-21) Fakaʻosí, ko e Tēvoló mo ʻene kau ʻāngeló ʻe lī kinautolu ki ha luo taʻehanotakele ʻo e ʻikai ke toe ngāue. ʻE ʻikai te nau kei malava ke takihalaʻi ʻa e tangatá koeʻuhi ʻe tuku pōpula kinautolu ʻi ha taʻu ʻe taha afe. Ko ha toki nonga lahi ē ki he fuʻu tokolahi fau ʻo e kau hao moʻuí!—Fakahā 7:9, 10, 14; 20:1-3.
5. Ko e hā ʻa e fiefia ʻoku fakatatali mai ki he faʻahinga ʻoku nau mateaki ai pē kia Sihová?
5 ʻOku tau mei hokosia ʻa e ngaahi meʻa fakaofo mo fakatoʻoalotó ni. ʻOku nau fekauʻaki kotoa mo hono fakatonuhiaʻi ʻa e totonu ʻa Sihova ke pulé, ʻa hono tuʻunga-hau fakalevelevá. Pea fakakaukau ange ki he meʻá ni: Kapau te tau mateaki ai pē kia Sihova pea kapau te tau tuʻu maʻu ki hono tuʻunga-haú, te tau maʻu ʻa e faingamālie ʻo e kau ʻi hono fakamāʻoniʻoniʻi ʻa e huafa ʻo Sihová pea mo hono fakahoko ʻo ʻene taumuʻá. Ko ha fiefia taʻealafakatataua ē ka ko ia!
6. ʻI he vakai atu ki he ngaahi meʻa ʻoku maluʻaki maí, ko e hā te tau lāulea ki aí?
6 ʻOku tau teuteu ki he ngaahi meʻa mahuʻinga ko iá? ʻOku tau tui ki he mālohi faifakahaofi ʻo Sihová? ʻOku tau falala te ne hoko ko hotau tokoni ʻi he taimi totonu pea ʻi he founga lelei tahá? ʻI he tali ki he ngaahi fehuʻi fakafoʻituitui peheé, ʻe lava ke tau tauhi maʻu ʻi heʻetau fakakaukaú ʻa e meʻa naʻe tala ʻe he ʻapositolo ko Paulá ki hono kaungā Kalisitiane ʻi Lomá: “ʻIlonga ha meʻa naʻe tohi muʻa naʻe tohi moʻotau akonekina; koeʻuhi ko e meʻa ʻi he fakakataki mo e poupou ʻoku fai ʻe he folofola ke tau maʻu ai ʻa e ʻamanaki lelei.” (Loma 15:4) ʻI he ngaahi meʻa naʻe tohi ko hotau akonekiná, ʻa ia ʻoku ʻomai ai kiate kitautolu ʻa e fakafiemālie mo e ʻamanakí, ko e lēkooti ʻo e taimi ko ia naʻe fakahaofi ai ʻe Sihova ʻa e kau ʻIsilelí mei he fakapōpula anga-kakaha ʻa honau kau fakafeʻātungia ʻIsipité. Ko hano sivisiviʻi fakalelei ʻa e ngaahi meʻa fakafiefia ko ia ʻi he taimi naʻe faʻufaʻu ai ʻe Sihova ʻa e fakamoʻui ʻo e ngaahi foha ʻo ʻIsilelí ʻoku totonu ke hoko ia ko ha fakalototoʻa lahi kiate kitautolu ʻi heʻetau hanga atu ki he fuʻu mamahi lahi ʻoku tuʻunuku vave maí.
Fakahaofi ʻe Sihova Hono Kakaí
7. Ko e hā ʻa e tuʻunga mafatukituki naʻe tupulaki ʻi ʻIsipite ʻi he 1513 K.M.?
7 Ko e taʻú ko e 1513 K.M. Kuo ʻosi taaʻi ʻe Sihova ʻa e kau ʻIsipité ʻaki ʻa e ngaahi mala ʻe hiva. ʻI he hili ʻa e foʻi mala fakamuimui ʻo e ngaahi mala ko iá, ne fekauʻi fakavave atu ʻe Felo ʻa Mōsese mo e ngaahi leá ni: “ʻAlu meiate au, tokanga kia koe ke ʻoua naʻa ke toe sio ki hoku mata; he ko e ʻaho te ke sio ai ki hoku mata te ke mate ai.” Pea tali ʻe Mōsese: “Ko ia pe kuo ke folofola ki ai, ʻe ʻikai te u toe sio ki ho fofonga.”—Ekisoto 10:28, 29.
8. Ko e hā ʻa e fakahinohino ki he fakahaofí ʻoku ʻoange ki he kau ʻIsilelí, pea ko e hā hono olá?
8 ʻOku fakahaaʻi leva ʻe Sihova kia Mōsese ʻi he taimi ko ʻení ʻe ʻi ai mo ha toe foʻi tā ʻe taha kia Felo pea mo e kotoa ʻo e kau ʻIsipité, ko e foʻi tā fakaʻosí ia. ʻI hono 14 ʻo ʻĀpipi (Nīsani), ko e ʻuluaki tama ʻa e tangata ʻIsipite kotoa pē pea mo e ʻuhiki ʻuluaki ʻo e manu kotoa pē ʻe mate. Ka ʻe malava ke hao ʻa e ngaahi fāmili ʻIsilelí ʻi heʻenau muimui ofi ʻaupito ki he fakahinohino ʻa e ʻOtuá naʻe ʻoange kia Mōsesé. Te nau afuhi ʻaki ha toto ʻo ha lami tangata ʻa e ongo kaumatapā pea mo e konga ki ʻolunga ʻo e hūʻanga ʻo honau ngaahi falé pea ke nau nofo maʻu ʻi loto. Ko e hā ʻe hoko ʻi he pō ko iá? Tuku kia Mōsese ke ne tala mai kiate kitautolu: “ʻIloange, ʻi he tuʻuapō, naʻe teʻia ʻe Sihova ʻa e ʻuluaki tama kotoa pe ʻi he fonua ko Isipite.” Tuaiekemo ʻoku fai leva ʻe Felo ha tali ki ai. ʻOkú ne ui ʻa Mōsese mo ʻĒlone ʻo ne tala ange kiate kinaua: “Tuʻu, ʻalu atu mei he lotolotonga ʻo hoku kakai, . . . ʻo mou ʻalu ʻo tauhi ʻa Sihova ʻo hange ko hoʻomou faʻa lau.” ʻOku mavahe leva ʻa e kau ʻIsilelí, ko e toko tolu miliona tupu nai ʻo kinautolu fakataha mo ha “koto faʻahinga kakai” taʻefaʻalaua ʻoku ʻikai ko e kau ʻIsileli.—Ekisoto 12:1-7, 29, 31, 37, 38.
9. Ko fē ʻa e fouʻanga ʻoku taki ai ʻe he ʻOtuá ʻa ʻIsileli mei ʻIsipité, pea ko e hā hono ʻuhingá?
9 Ko e fouʻanga ofi taha ki he kau ʻIsilelí ke nau fou aí ko e Tahi Metiteleniané pea fou atu ai ʻi he fonua ʻo e kau Filisitiá. Ka ko e vahefonua ia ʻo e filí. Ko ia ai, ʻoku ngalingali ko hono haofaki hono kakaí mei he kau ʻi ha taú, ʻoku taki ai ʻe Sihova kinautolu ʻi he hala ʻo e toafa ʻo e Tahi Kulokulá. Neongo ko e kakai ʻe laui miliona ʻoku fonongá, ʻoku ʻikai ha taʻemaau ʻi he fuʻu kakaí ni. ʻOku pehē ʻe he lēkooti ʻa e Tohi Tapú: “Naʻe ʻalu hake ʻa haʻa Isileli mei Isipite kuo teuteu tau.”—Ekisoto 13:17, 18.
“Mamata ki he Fakamoʻui ʻa Sihova”
10. Ko e hā ʻoku tala ai ʻe he ʻOtuá ki ʻIsileli ke nau fokotuʻu tēniti ʻi muʻa ʻi Pihelotí?
10 Ko hono hokó, ʻoku ʻi ai ha liliu fakafokifā ʻa e tuʻungá. ʻOku folofola ʻa Sihova kia Mōsese: “Lea ki haʻa Isileli ke nau foki ʻo fokotuʻu teniti ki he potu hahake ʻo Piheloti, ʻi he vahaʻa ʻo Mikitoli mo e tahi, ʻi he potu hahake ʻo Peali-Sefoni.” ʻI heʻenau muimui ki he ngaahi fakahinohinó ni, ʻoku fakatokangaʻi ai ʻe he kakaí ʻoku nau fihia ʻi he vahaʻa ʻo e ngaahi moʻungá pea mo e foʻi ngaofe ki loto ʻo e Tahi Kulokulá. ʻOku hā ngali ʻoku ʻikai ha toe haoʻanga ia ki tuʻa. Kae kehe, ʻoku ʻafioʻi ʻe Sihova ʻa e meʻa ʻokú ne faí. ʻOkú ne tala ange kia Mōsese: “Te u fakafefeka ʻa e loto ʻo Felo, pea te ne tuli kiate kinautolu; pea te u langilangiʻia ʻia Felo, mo ʻene fuʻu hosite kotoa; pea ʻe ʻilo ʻe he kau Isipite ko Sihova au.”—Ekisoto 14:1-4.
11. (a) Ko e hā ʻoku fai ʻe Feló, pea ʻoku anga-fēfē ʻa e tali ki ai ʻa e kau ʻIsilelí? (e) ʻOku anga-fēfē ʻa e tali ʻa Mōsese ki he ngaahi lāunga ʻa ʻIsilelí?
11 Ko Felo, ʻi heʻene ongoʻi kuó ne fai ha fehālaaki ʻi hono fakaʻatā ʻa e kau ʻIsilelí ke nau mavahe mei ʻIsipité, ʻokú ne mavahe fakavave atu mo e ngaahi saliote tau ʻe 600 kuo filifili. ʻI hono fakatokangaʻi atu ʻa e haʻu ʻa e kau tau ʻIsipité, ʻoku manavahē ʻa e kau ʻIsilelí mo nau kalanga kia Mōsese: “Ko e masiva tanuʻanga ʻape ʻa Isipite kuo ke ʻave ai kimautolu ke mate ʻi he toafa ni?” ʻI he falala ki he fakamoʻui ʻa Sihová, ʻoku tali atu ʻe Mōsese: “ʻOua ʻe manavahe; mou tuʻu pe ʻo mamata ki he fakamoʻui ʻa Sihova, ʻa ia te ne fai maʻamoutolu he ʻaho ni: . . . Ko Sihova te ne tau maʻamoutolu, ka ko kimoutolu te mou tuʻu noa pe.”—Ekisoto 14:5-14.
12. ʻOku anga-fēfē hono fakahaofi ʻe Sihova hono kakaí?
12 ʻI he moʻoni ʻo e lea ʻa Mōsese ʻo pehē ʻe faitau ʻa Sihova tonu maʻá e kau ʻIsilelí, ʻoku kau mai ʻeni ʻa e ngaahi mālohi mahulu hake ia ʻi he tangatá. ʻOku hiki fakaemana ʻe he ʻāngelo ʻa Sihová ʻa e pou ʻao kuó ne tataki mai ʻa e ʻapitanga ʻo ʻIsilelí ʻo fokotuʻu ia ʻi mui ʻiate kinautolu. Lolotonga ʻa e hoko ʻa e pou ʻao ko iá ko ha tupuʻanga ʻo e fakapoʻulituʻu ki he kau ʻIsipité, ʻoku ʻomai ʻe he pou ʻao tatau pē ʻa e maama ki he kau ʻIsilelí. (Ekisoto 13:21, 22; 14:19, 20) ʻI he talangofua ki he fekau ʻa e ʻOtuá, ʻoku mafao atu leva ʻe Mōsese hono nimá. ʻOku hoko atu ʻe he fakamatalá: “Naʻe fakatafe atu ʻe Sihova ʻa e tahi ʻaki ʻa e matangi malohi mei hahake ʻi he po ko ia kotoa . . . Pea naʻe hu ʻa haʻa Isileli ki he loto tahi ʻi he momoa; pea naʻe tuʻu mai ʻa e tahi moʻo nau ʻā mei toʻomataʻu mo toʻohema.” ʻOku toe hoko atu ʻa e tuli ʻa e kau ʻIsipité, ka ʻoku kau ʻa Sihova maʻa hono kakaí. ʻOkú ne fakapuputuʻuʻi ʻa e kau ʻIsipité, pea ʻokú ne folofola leva kia Mōsese: “Mafao atu ho nima ki tahi, koeʻuhi ke foki ʻa e tahi ʻo lomakiʻi ʻa e kakai Isipite, ʻa e tau saliote mo e tau heka-hoosi.” ʻOku mātuʻaki kakato ʻa e fakaʻauha ʻo e kau tau ʻa Feló ʻo ʻikai ai ha sōtia ʻe taha ʻe kei moʻui!—Ekisoto 14:21-28; Sāme 136:15.
Ako mei he Fakamoʻui ʻo ʻIsilelí
13. Naʻe anga-fēfē ʻa e tali ʻa haʻa ʻIsileli ki honau fakahaofí?
13 Ko e hā hono ola ʻo e fakahaofi fakaemana ko ʻení ki he kau haó? Ko ē, ʻoku ākenoa hake pē ʻa e hiva ʻa Mōsese mo haʻa ʻIsileli, ʻo fakahīkihikiʻi ʻa Sihova! Naʻa nau hiva: “Te u hiva kia Sihova, he kuo ne langilangiʻia lahi; . . . Ko Sihova te ne Hau ʻo lauikuonga pea taʻengata.” (Ekisoto 15:1, 18) ʻIo, ko ʻenau ʻuluaki fakakaukaú ia ke hākeakiʻi ʻa e ʻOtuá. ʻI he tuʻunga ko iá, naʻe fakahāhaaʻi ai ʻa e tuʻunga-hau ʻo Sihová.
14. (a) Ko e hā ʻoku lava ke tau ako fekauʻaki mo Sihova mei he meʻa naʻe hokosia ʻe ʻIsilelí? (e) Ko e hā ʻa e konga tohi fakataʻu ki he 2008?
14 Ko e hā ʻa e fakahinohino, fakafiemālie mo e ʻamanaki ʻoku tau maʻu mei he ngaahi meʻa fakaofo ko ʻení? Ko hono moʻoní ʻoku malava ke tau sio ʻoku mateuteu ʻa Sihova ki ha faʻahinga ʻahiʻahi pē kuo pau ke fetaulaki mo ʻene kakaí. ʻOkú ne malava ke fakaleleiʻi ha faʻahinga tuʻunga pē te nau fetaulaki nai mo ia. Naʻe ʻikai lava ʻa e Tahi Kulokulá ke ne taʻofi ʻa ʻIsileli ʻi he taimi naʻe fakatupunga ai ʻe Sihova ʻa e matangi mālohi mei he hahaké ke puhi ki aí. Pea naʻá ne malava ke fakatupunga ai pē ʻa e Tahi Kulokula ko iá ke hoko ko ha faʻitoka vai ki he kau tau ʻa Feló. ʻI he fakakaukauloto atu ki he meʻá ni, ʻe lava ke tau fakaongo atu ʻa e ngaahi lea ʻa e tokotaha-tohi-sāmé ʻa ia naʻá ne pehē: “ʻOku kau maʻaku ʻa Sihova; ʻoku ʻikai te u ilifia: Ko e ha ʻe lava kiate au ʻe ha tangata?” (Sāme 118:6) ʻOku malava ke tau toe maʻu ʻa e fakafiemālie ʻi he ngaahi lea ʻa Paula ʻoku lēkooti ʻi he Loma 8:31: “ʻA, kapau ʻoku kau ʻa e ʻOtua maʻatautolu, pea ko hai tu ʻe taʻofi mai?” Ko ha loto-falala lahi ē ʻoku ʻomai ʻe he ngaahi lea fakamānavaʻí ni kiate kitautolú! ʻOku nau fakanonga ha faʻahinga manavahē mo ha veiveiua pē ʻoku tau maʻu pea fakafonu kitautolu ʻaki ʻa e ʻamanaki. Ko ia ai, he feʻungamālie ē ko ʻetau konga tohi fakataʻu ki he 2008: “Tuʻu pe ʻo mamata ki he fakamoʻui ʻa Sihova”!—Ekisoto 14:13.
15. Naʻe mahuʻinga fēfē ʻa e talangofuá ʻi hono fakahaofi ʻa ʻIsileli mei ʻIsipité, pea ʻoku mahuʻinga fēfē ia ʻi he ʻahó ni?
15 Ko e toe hā ha meʻa ʻe lava ke tau ako mei he Hiki-Atu ʻa ʻIsileli mei ʻIsipité? Kuo pau ke tau talangofua kia Sihova tatau ai pē pe ko e hā ʻokú ne kole mai ke tau faí. Naʻe talangofua ʻa e kau ʻIsilelí ʻi hono fakahoko ʻa e ngaahi teuteu fakaikiiki ki he Pāsová. Naʻa nau talangofua ʻo nofo ʻi loto he lolotonga ʻo e poʻuli ʻo Nīsani 14. ʻI he faifai pea nau mavahe mei ʻIsipité, naʻe pau ke nau ʻalu kuo nau “teuteu tau.” (Ekisoto 13:18) ʻI he ʻahó ni, ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ke tau muimui ʻi he tataki ʻoku haʻu kiate kitautolu fakafou mai ʻi he “tamaioeiki agatonu mo boto”! (Mātiu 24:45, PM) Kuo pau ke tau fanongo tokanga ʻaupito ki he folofola mai ʻa e ʻOtuá mei hotau tuʻá, ʻo pehē: “Ko eni ʻa e hala, fou ai; ka ai haʻo afe ki toʻomataʻu, pe ka ai haʻo afe ki toʻohema.” (Aisea 30:21) ʻI heʻetau ofi ange ki he kamata ʻa e fuʻu mamahi lahí, ʻoku tau maʻu nai ha ngaahi fakahinohino fakaikiiki. Ko ʻetau malu ʻi heʻetau fononga atu ʻi he ngaahi ʻaho faingataʻa ko iá ʻe fakatuʻunga ia ʻi heʻetau laka fakataha mo e kau sevāniti mateaki kehe ʻa Sihová.
16. Ko e hā ʻoku lava ke tau ako mei he founga naʻe faʻufaʻu ai ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi meʻá ʻi hono fakahaofi ʻo e kau ʻIsilelí?
16 Manatuʻi foki, naʻe taki ʻe Sihova ʻa e kau ʻIsilelí ʻo aʻu ki ha tuʻunga ne hā ngali ne nau fihiatuʻu ʻi he vahaʻa ʻo e ʻotu moʻunga ʻi he tafaʻaki ʻe tahá pea Tahi Kulokulá mei he tafaʻaki ʻe tahá. Ko hono moʻoní, naʻe hā ngali naʻe ʻikai ko ha foʻi laka totonu ia. Ka naʻe mapuleʻi lelei ʻe Sihova ʻa e meʻa kotoa pē, pea naʻe lavameʻa ʻa e meʻa kotoa ʻo fakahīkihikiʻi ai ia pea fakamoʻui ai mo hono kakaí. ʻI he ʻahó ni, ʻoku ʻikai nai te tau ʻiloʻi lelei ʻa e ʻuhinga ʻo hono fai ha ngaahi meʻa fakaekautaha ʻi ha founga pau, ka ʻoku tau maʻu ʻa e ʻuhinga kotoa ke falala ai ki he tataki ʻa Sihova ʻoku fakafou mai ʻi heʻene fouʻanga fetuʻutaki anga-tonú. ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻoku hā ngali lavameʻa ai hotau ngaahi filí. ʻOku ʻikai nai te tau malava mei heʻetau mahino fakangatangatá ke sio ki he fakakātoa ʻo e meʻa ʻoku kaunga ki aí. Kae kehe, ʻoku malava ʻa Sihova ia ke ne faʻufaʻu ʻa e ngaahi meʻá ʻi hono taimi totonu, ʻo hangē tofu pē ko ia naʻá ne fai maʻá e fānau ʻa ʻIsilelí.—Palovepi 3:5.
Falala kia Sihova
17. Ko e hā ʻoku malava ai ke tau loto-falala fakaʻaufuli ki he tataki ʻa e ʻOtuá?
17 ʻE lava ke ke sioloto atu ki he ongoʻi loto-falala kuo pau naʻe maʻu ʻe he kau ʻIsilelí ʻi heʻenau fakakaukau atu ki he pou ʻao ʻi he ʻahó pea mo e pou afi ʻi he poʻulí? Naʻe hā mahino “koe agelo ae Otua” moʻoní naʻá ne tataki ʻenau fonongá. (Ekisoto 13:21, 22; 14:19, PM) ʻI he ʻahó ni, ʻoku malava ke tau maʻu ʻa e loto-falala ʻoku kau mai ʻa Sihova ki heʻene kakaí ke tataki, maluʻi mo fakahaofi kinautolu. ʻOku malava ke tau tukulotoʻi ʻa e talaʻofa: “[Ko Sihová] ʻe ʻikai te ne liʻaki hono ʻofaʻanga; ʻe tauhi kinautolu ʻo taʻengata.” (Sāme 37:28) ʻOua ʻaupito naʻa ngalo ʻiate kitautolu ʻa e ngaahi konga kau fakaeʻāngelo mālohi ʻoku nau tokoni ki he kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ʻi he ʻaho ní. ʻI heʻenau tokoní, ʻoku malava ai ke tau “tuʻu pe ʻo mamata ki he fakamoʻui ʻa Sihova.”—Ekisoto 14:13.
18. Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ke tau ‘ʻai ʻa e mahafukotoa ʻa e ʻOtuá’?
18 Ko e hā te ne fakamafeia ʻa kitautolu kotoa ke tau “tuʻu pe” ʻi he hala ʻo e moʻoní? Ko hono tui ʻo e teunga tau fakalaumālie ʻoku fakamatalaʻi mai ʻe Paula ʻi heʻene tohi ki he kau ʻEfesoó. Fakatokangaʻi ʻoku enginaki mai ʻa e ʻapositoló kiate kitautolu ke tau ‘ʻai ʻa e mahafukotoa ʻa e ʻOtuá.’ ʻOku tau tui ʻa e ngaahi konga kotoa ʻo e teunga tau fakalaumālié ni? ʻI he taʻu ʻoku tau hanga atu ki aí, ʻe lelei ki he tokotaha taki taha ke ne sivisiviʻi ʻa ia tonu ke fakapapauʻi ʻokú ne tui totonu ʻa e ngaahi konga kotoa ʻo e teunga tau ko iá. Ko hotau filí, ʻa Sētane ko e Tēvoló, ʻokú ne ʻiloʻi hotau ngaahi vaivaiʻangá, pea ʻokú ne feinga ke maʻu fakafokifā kitautolu pe ke ʻohofi ʻa e tafaʻaki ʻoku vaivaí. ʻOku tau “milimilisino” mo e ngaahi konga kau laumālie fulikivanu. Ka, ʻi he mālohi ʻo Sihová, ʻoku malava ke tau hoko ʻo ikuna!—Efeso 6:11-18; Palovepi 27:11.
19. Kapau ʻoku tau kātaki, ko e hā nai ʻa e monū te tau maʻú?
19 Naʻe pehē ʻe Sīsū ki hono kau muimuí: “ʻI hoʻomou kītaki te mou maʻu mai homou laumālie.” (Luke 21:19) ʻOfa ke tau ʻi he lotolotonga ʻo e faʻahinga ko ia ʻoku nau kātaki faitōnunga ʻi ha faʻahinga faingataʻa pē ʻoku nau fetaulaki nai mo ia pea maʻu ai ʻa e monū ʻi he ʻofa maʻataʻatā ʻa e ʻOtuá ke “tuʻu pe ʻo mamata ki he fakamoʻui ʻa Sihova.”
ʻE Anga-Fēfē Haʻo Tali?
• Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa fakaofo ʻoku tuʻunuku maí?
• Naʻe anga-fēfē hono fakahāhaaʻi ʻe Sihova hono mālohi faifakahaofí ʻi he 1513 K.M.?
• Ko e hā ʻokú ke fakapapauʻi ke ke fai ʻi he kahaʻú?
[Fakamatala ʻi he peesi 20]
Ko e konga tohi fakataʻu ki he 2008: “Tuʻu pe ʻo mamata ki he fakamoʻui ʻa Sihova.”—Ekisoto 14:13.
[Fakatātā ʻi he peesi 17]
“ʻIlonga ha meʻa naʻe tohi muʻa naʻe tohi moʻotau akonekina”
[Fakatātā ʻi he peesi 18]
Naʻe ʻomai ʻe he loto-fefeka ʻa Feló ha fakatamaki ki ʻIsipite
[Fakatātā ʻi he peesi 19]
Naʻe hao ʻa ʻIsileli ʻi heʻenau fai ʻa e meʻa kotoa pē naʻe tuʻutuʻuni ʻe Sihová