Faʻifaʻitaki Ki Heʻenau Tuí
Naʻá Ne Ako mei Heʻene Fehālākí
NAʻE fakaʻamu ʻa Siona pehē ange mai ʻe lava ke ne taʻofi ʻa e ngaahi longoaʻa fakailifiá. Naʻe ʻikai ko e matangi mālohí pē, ʻa ia naʻá ne ʻai ke longoaʻa ʻa e sēini ʻo e vaká; pea naʻe ʻikai ko e ngaahi fuʻu foʻi peaú pē, ʻa ia naʻe haʻaki ʻi he ongo kaokao ʻo e vaká, ʻo ʻai ai ke ngaiʻi mo ngahaha ʻa e vaʻa papa kotoa pē. ʻIkai, ko e meʻa naʻe toe kovi ange kia Sioná ko e kaikaila ko ē ʻa e kau folau tahí, ʻa e ʻeikivaká mo ʻene kau kauvaká, ʻi heʻenau fāinga ke kei lava ʻo tētē ʻa e vaká. Naʻe ongoʻi papau ʻe Siona ʻe mate ʻa e kau tangatá—koeʻuhí pē ko ia!
Ko e hā naʻá ne ʻai ʻa Siona ke ʻi he tuʻunga faingatāmaki peheé? Naʻá ne fai ha fehālaaki lahi ʻi heʻene feangainga mo hono ʻOtuá, ʻa Sihova. Ko e hā naʻá ne faí? Naʻe ʻikai toe lava ke fakaleleiʻi ʻa e tuʻunga ko iá? Ko e talí ʻe lava ke ne akoʻi mai kia kitautolu ʻa e meʻa lahi. Ko e fakatātaá, ko e talanoa kia Sioná ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ke tau sio ki he lava ke hē naʻa mo e faʻahinga ʻoku tui moʻoní—pea mo e founga ʻe lava ke nau fai ai ha fakatonutonu.
Palōfita mei Kāleli
ʻI he fakakaukau ʻa e kakaí ki he tangata ko Sioná, ʻoku faʻa hā ngali fakahangataha ʻenau tokangá ki he ngaahi anga ʻoku ʻikai sai, hangē ko ʻene tō ki he talangataʻá pe naʻa mo ʻene loto-fefeká. Ka ʻoku ʻi ai e meʻa lahi ange ʻoku totonu ke tau ʻilo fekauʻaki mo e tangatá ni. Manatuʻi, naʻe fili ʻa Siona ke ne ngāue ko ha palōfita ʻa e ʻOtua ko Sihová. Naʻe ʻikai mei fili ia ʻe Sihova ki ha fatongia mafatukituki pehē ʻo kapau naʻá ne taʻefaitōnunga pe taʻemāʻoniʻoni.
ʻI he 2 Tuʻi 14:25, ʻoku tau ako ai ha meʻa fekauʻaki mo e puipuituʻa ʻo Sioná. Ko iá mei Kati-hefeli, ʻoku kilomita pē ʻe fā mei Nasaleti, ʻa e kolo ʻa ia naʻe tupu hake ai ʻa Sīsū Kalaisi ʻi ha senituli nai ʻe valu ki mui.a Naʻe ngāue ʻa Siona ko ha palōfita lolotonga ʻa e pule ʻa Tuʻi Selopoame II ʻo e puleʻanga matakali ʻe hongofulu ʻo ʻIsilelí. Kuo fuoloa e mahili atu ʻa e taimi ia ʻo ʻIlaisiaá; ko hono fetongí, ʻa ʻIlaisa, naʻá ne mate lolotonga e pule ʻa e tamai ʻa Selopoamé. Neongo naʻe ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa e ongo tangata ko iá ke na fakaʻauha ʻosi ʻa e lotu Pēalí, naʻe toe afe loto-lelei pē ʻa ʻIsileli ia. Ko e fonuá ʻi he taimi ko ení naʻe ʻi he malumalu ia ʻo e taki ʻa ha tuʻi ʻa ia naʻá ne hokohoko atu ʻi hono “fai ʻa e meʻa naʻe tau kovi ki he finangalo ʻo Sihova.” (2 Tuʻi 14:24) Ko ia ko e ngāue ʻa Sioná naʻe ʻikai lava ke faingofua pe fakafiefia. Neongo ia, naʻá ne fakahoko faitōnunga pē ia.
Kae kehe, ʻi he ʻaho ʻe taha, naʻe fai ai ʻe Siona ha fili mafatukituki. Naʻá ne maʻu ha vāhenga-ngāue meia Sihova naʻá ne ʻiloʻi naʻe faingataʻa fau. Ko e hā naʻe kole ange ʻe Sihova ke ne faí?
“Tuʻu ʻo ʻAlu ki Ninive”
Naʻe folofola ʻa Sihova kia Siona: “Tuʻu ʻo ʻalu ki Ninive, ʻa e fuʻu kolo ko ia, pea ke fanongonongo ki ai; he kuo aʻu hake ʻenau ngaahi faikovi ki hoku ʻao.” (Siona 1:2) ʻOku ʻikai faingataʻa ke sio ki he ʻuhinga naʻe hā fakailifia ai ʻa e vāhenga-ngāue ko ení. ʻOku tuʻu ʻa Ninive ʻi he kilomita nai ʻe 800 ki he hahaké, ko ha fononga lalo ʻi ʻuta ʻoku ngalingali ʻe feʻunga nai mo ha māhina. Kae kehe, ko e faingataʻa ʻo e fononga ko iá ne hā ngali ko e konga faingofua ia ʻo e ngāué. ʻI Ninivé, naʻe pau ke fakahoko ai ʻe Siona ʻa e pōpoaki fakaefakamaau ʻa Sihova ki he kau ʻAsīliá, ʻa ia naʻa nau ongoongoa ʻi he fakamālohí, naʻa mo ʻenau anga-fakamamahi. Kapau ne sio ʻa Siona ki he siʻi hono tali ʻe he kakai tonu ʻa e ʻOtuá, ko e hā haʻane ʻamanaki ke sio ai ʻi he lotolotonga ʻo e kau pangani ko iá? ʻE lavameʻa fēfē ha sevāniti ʻe toko taha ʻa Sihova ʻi fuʻu Ninive, ʻa ia naʻe hoko ʻo ui ko e “kolo totoʻia”?—Nehumi 3:1, 7.
Naʻe hoko moʻoni nai ʻa e ngaahi fakakaukau ko iá kia Siona. ʻOku ʻikai ke tau ʻiloʻi. Ko e meʻa pē ʻoku tau ʻiloʻí naʻá ne hola. Naʻe fakahinohino ʻe Sihova ke ne ʻalu fakahahake; naʻe huʻu fakahihifo ʻa Siona ia, pea ʻi he mamaʻo taha naʻe lava ke ne ʻalu ki ai ʻi he hihifó. Naʻá ne ʻalu ki he matāfangá, ki ha kolo taulanga ko Siopa, ʻa ia naʻá ne ʻilo ai ha vaka naʻe huʻu ki Tāsisi. ʻOku pehē ʻe he kau mataotao ʻe niʻihi ko Tāsisí naʻe tuʻu ʻi Sipeini. Kapau ko ia, naʻe huʻu ʻa Siona ʻo kilomita ʻe 3,500 hono mamaʻó mei Ninive. Ko ha folau mamaʻo pehē ki he ngataʻanga ʻo e tafaʻaki ʻe taha ʻo e Tahi Lahí—hangē ko ia naʻe uiʻaki ʻa e Tahi Metiteleniané ʻi he ngaahi ʻaho ko iá—naʻe aʻu nai hono lōloá ki he taʻu ʻe taha! Naʻe pehē ʻa e fakapapauʻi ʻe Siona ke mavahe mei he vāhenga-ngāue naʻe ʻoange ʻe Sihova kiate iá!
ʻOku ʻuhinga nai ení ʻe lava ke tau pehē ko Sioná ko ha vaipalo? ʻOku ʻikai totonu ke tau fakavave ke fakamāuʻi ia. Hangē ko ia te tau sio ki aí, naʻá ne malava ke loto-toʻa moʻoni ʻi he tuʻunga ʻoku taau ke fakatokangaʻi. Kae kehe, ʻi he hangē ko kitautolú kotoa, ko Sioná ko ha tangata taʻehaohaoa ia naʻe fāinga mo e ngaahi fehālaaki lahi. (Sāme 51:5) Ko hai ia ʻia kitautolu kuo ʻikai ʻaupito te ne fāinga mo e manavaheé?
ʻE hā ngali fiemaʻu nai ʻi he taimi ki he taimi ʻe he ʻOtuá ke tau fai ʻa e meʻa te tau vakai ki ai ʻoku faingataʻa, naʻa mo ʻikai ala lava. ʻE aʻu nai ʻo tau vakai ʻoku faingataʻa ke malangaʻi ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, hangē ko ia ʻoku fiemaʻu ke fai ʻe he kau Kalisitiané. (Mātiu 24:14) ʻOku faingofua ʻaupito pē ke ngalo ʻia kitautolu ʻa e moʻoni fakamaama naʻe leaʻaki ʻe Sīsū: “ʻOku malava ʻa e meʻa kotoa pē ki he ʻOtua.” (Maake 10:27) Kapau ʻe ngalo ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻia kitautolu ʻa e moʻoni ko iá, mahalo pē ʻe lava ke tau mahinoʻi ʻa e faingataʻaʻia ʻa Sioná. Kae kehe, ko e hā e nunuʻa ʻo e hola ʻa Sioná?
Akonakiʻi ʻe Sihova ʻa ʻEne Palōfita Talangataʻá
ʻOku lava ke tau sioloto atu ki he heka ʻa Siona ki he vaka ko iá, ngalingali ko ha vaka uta koloa Finisia. Naʻá ne siofi ʻa e fetakai holo ʻa e ʻeikivaká mo ʻene kau kauvaká ʻi he teuteu ke mavahe ʻa e vaká mei he taulangá. ʻI he kamata māmālie ke mamaʻo ʻo fakapulipuli atu ʻa e matātahí, naʻe ʻamanaki nai ʻa Siona kuó ne hao mei he fakatuʻutāmaki naʻá ne ilifia lahi ki aí. Kae fakafokifā pē naʻe liliu e tuʻu ʻa e ʻeá.
Naʻe ueʻi ʻe he ngaahi matangi mālohi ʻa e tahí ki he tuʻunga hou lahi fakaʻulia, fakataha mo e ngaahi fuʻu kaupeau naʻá ne ʻai ke hā valevale naʻa mo e ngaahi vaka nai ʻi onopōní. Ko e hā hono fuoloa pea hā valevale fau mo ngāvaivai ʻa e vaka papa ko iá, ʻi heʻene tēkina ʻi he vaha noa ʻo e ngaahi fuʻu kaupeau lalahí? Naʻe ʻiloʻi ʻe Siona ʻi he taimi ko iá, ʻa e meʻa naʻá ne tohi ki mui—ʻo pehē “Ka ka tuku atu ʻe Sihova ha matangi lahi ki he tahi”? ʻOku ʻikai ke tau ʻiloʻi. Kae kehe, naʻá ne sio ki he kamata ke fekālangaʻi ʻa e kau kauvaká ki honau ngaahi ʻotua kehekehe, pea naʻá ne ʻiloʻi heʻikai haʻu mei ai ha tokoni. ʻOku pehē ʻi heʻene fakamatalá: “Pea naʻe hange ka maumau ʻa e vaka.” (Siona 1:4; Livitiko 19:4) Pea ʻe lava fēfē ke lotu ʻa Siona ki he ʻOtua naʻá ne hola mei aí?
ʻI he ongoʻi ʻikai hano mālohi ke tokoní, naʻe hū ʻa Siona ki he ʻana ʻo e vaká ʻo kumi ha feituʻu ke ne tokoto ai. Naʻá ne māʻumohe.b Naʻe maʻu atu ʻe he ʻeikivaká ʻa Siona, ʻo ne fafangu ia, pea kole ange ke ne lotu ki hono ʻotuá, ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe he tokotaha kotoa. ʻI he tuipau naʻe ʻi ai ha meʻa mahulu hake ʻi natula fekauʻaki mo e afā ko ení, naʻe talotalo ʻa e kau kauvaká ke ʻiloʻi pe ko hai ʻi vaka ʻoku tupu nai mei ai ʻenau faingataʻaʻiá. ʻOku ʻikai ha veiveiua naʻe tō hifo e loto ʻo Sioná ʻi he ʻikai tuhu ʻa e talotaló ki he tangata taki taha. ʻIkai fuoloa ne hā mahino ʻa e moʻoní. Naʻe tataki ʻe Sihova ʻa e afaá, pea pehē ki he ngaahi talotaló, ki he tangata ʻe taha—ʻa ia ko Siona!—Siona 1:5-7.
Naʻe tala ʻe Siona ki he kau kauvaká ʻa e meʻa kotoa pē. Ko ha sevāniti ia ʻa e ʻOtua māfimafi-aoniú, ʻa Sihova. Ko e ʻOtua eni naʻá ne hola mei ai ʻo ne fakahouhauʻi, ʻo ne ʻai ai kinautolu kotoa ki he fakatuʻutāmaki fakalilifu ko ení. Naʻe ʻohovale ʻa e kau tangatá; ne lava ke sio ʻa Siona ki heʻenau manavahē tuʻú. Naʻa nau ʻeke ange kiate ia pe ko e hā e meʻa ʻoku totonu ke nau fai ki ai koeʻuhi ke fakahaofi ai ʻa e vaká mo ʻenau moʻuí. Ko e hā naʻá ne tala angé? ʻOku pau pē naʻe tete ʻa Siona ʻi he fakakaukau atu ki haʻane melemo ʻi he tahi momoko mo houtuʻu ko iá. Ka ʻe lava fēfē ke ne tuku ke mate ʻa e kau tangata kotoa ko ení lolotonga ia naʻá ne ʻiloʻi ʻe lava ke ne fakahaofi kinautolu? Ko ia naʻá ne pehē ange ai: “Hiki au, ʻo tolo ki tahi; pea ʻe toki laolao ʻa e tahi kiate kimoutolu: he ʻoku ou ʻilo kuo to mai ʻa e fuʻu matangi ni kiate kimoutolu koeʻuhi ko au.”—Siona 1:12.
ʻOku ʻikai moʻoni ko ha lea eni ʻa ha vaipalo, ʻikai ko ia? Kuo pau pē naʻe māfana e loto ʻo Sihová ʻi heʻene vakai mai ki he laumālie loto-toʻa mo feilaulauʻi-kita ʻo Siona ʻi he mōmeniti faingataʻa ko iá. ʻOku tau sio heni ki he tui mālohi ʻa Sioná. ʻE lava ke tau faʻifaʻitaki ki ai he ʻahó ni ʻaki hono fakamuʻomuʻa ʻa e lelei ʻa e niʻihi kehé ʻi haʻatautolu. (Sione 13:34, 35) ʻI heʻetau sio ki ha taha ʻoku faingataʻaʻia fakaesino, fakaeongo pe fakalaumālie, ʻoku tau fakafaingamālieʻi kitautolu koeʻuhi ke fai ha tokoni? He fiefia moʻoni ē ko Sihova ʻi he taimi ʻoku tau fai pehē aí!
Mahalo pē naʻe toe maongo foki ia ki he kau kauvaká, he naʻa nau ʻuluaki fakafisi ke fai ki ai! ʻI hono kehé, naʻa nau fai ʻa e meʻa kotoa pē naʻa nau malavá ke haofakiʻi ai kinautolu ʻi he afaá—ka naʻe ʻikai lavameʻa. Naʻe toe fakalalahi ange ʻa e mālohi ia ʻo e afaá. Naʻe faifai pē ʻo nau ʻiloʻi ʻoku ʻikai ha toe fili ke nau fai. ʻI heʻenau lotu ki he ʻOtua ʻo Sioná, ʻa Sihova, ke meesi mai kia kinautolú, naʻa nau hiki ʻa e tangatá ʻo lī hifo ʻi he veʻe kaokaó ki tahi.—Siona 1:13-15.
Maʻu ʻe Siona ʻa e Meesi mo e Fakahaofi
Naʻe tūʻulu hifo ʻa Siona ki he ngaahi fuʻu peaú. Mahalo pē naʻá ne fāinga, ʻi he feinga ke ne tēteé mo ne sio atu ki he koa ʻa e tahí ʻi he ngaʻunu vave ʻo mavahe atu ʻa e vaká. Ka naʻe haʻaki hifo ʻa e ngaahi fuʻu peaú ʻiate ia ʻo lōmekina ia ki lalo. Naʻá ne ngoto hifo ʻo ʻalu ai pē ki lalo, mo ʻiloʻi kuo mole ʻosi ha toe ʻamanaki.
Naʻe fakamatala ki mui ʻa Siona ki he anga ʻo ʻene ongoʻí ʻi he taimi ko ení. Naʻe haʻu e fakakaukau kehekehe ki hono ʻatamaí. Naʻá ne fakakaukau ʻi he loto-mamahi heʻikai te ne toe sio ʻi he temipale fakaʻofoʻofa ʻo Sihova ʻi Selusalemá. Naʻá ne ʻiloʻi ko ʻene ʻalu hifo eni ki he takele tonu ʻo e tahí, ofi ki he tefito ʻo e ngaahi moʻungá, ʻa ia naʻe takatakaiʻi ai ia ʻe he limú. Naʻe hā ngali ko hono fonualotó eni, ko hono faʻitoká.—Siona 2:2-6.
Kae ʻoleva angé! Naʻe ngaʻunu ha meʻa ofi mai—ko e fōtunga ʻo ha meʻa lahi fau, ʻuliʻuli, ʻa ia ko ha meʻamoʻui. ʻI heʻene ʻasi ofi maí, naʻe ngaʻunu vave fakafokifā mai kiate ia. Naʻe ava mai ha fuʻu kaungao, ʻo faʻapuku pea folo hifo ia!
ʻOku pau pē ko e ngataʻangá ia. Neongo ia, naʻe ongoʻi ʻe Siona ha meʻa fakaofo. Naʻá ne kei moʻui pē! Naʻe ʻikai laiki ia, pe kai, pea naʻe ʻikai te ne fulutāmakia. ʻIkai, naʻá ne kei mānava pē, neongo naʻá ne ʻi he feituʻu naʻe totonu ke hoko moʻoni ko hono faʻitoka. Naʻe māmālie ʻa e ongoʻi māluʻia ʻa Siona. ʻOku ʻikai ha veiveiua, ko hono ʻOtuá, ʻa Sihova, naʻá ne ‘tokonaki ha fuʻu ika lahi ke folo ʻa Siona.’c—Siona 1:17.
Naʻe mahili mei ai ha ngaahi miniti, ʻo faai atu ki he ngaahi houa. ʻI ai, he kau poʻuli lahi taha kuó ne aʻusiá, naʻe maʻu ai ʻe Siona e taimi ke fakakaukau pea naʻá ne lotu ki he ʻOtua ko Sihová. Ko ʻene lotú, ʻi hono hiki kakato ʻi he vahe hono ua ʻo e tohi Sioná, ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e meʻa lahi. ʻOku fakahaaʻi ai naʻe maʻu ʻe Siona ha ʻilo lahi ki he Tohi Tapú, he ʻoku faʻa lave ai ki he ngaahi Sāmé. ʻOku toe fakahaaʻi ai ha ʻulungāanga fakalotomāfana: ko e houngaʻia. Naʻe fakaʻosiʻaki ʻe Siona: “Ka ko au teu feilaulau aki kiate koe ae leʻo oe fakafetai; teu fai aia kuou fuakava ki ai. Oku mei a Jihova ae fakamoui.”—Siona 2:9, PM.
Naʻe ʻiloʻi ʻe Siona ko e fakamoʻuí ko e meʻa ia ʻoku lava ke ʻomai ʻe Sihova ki ha taha pē, ʻi ha feituʻu pē, ʻi ha faʻahinga taimi pē. Naʻa mo ʻene ʻi ai, “ʻi he kete ʻo e ika,” naʻe maʻu ʻe Sihova ʻo fakahaofi ʻa ʻene sevāniti naʻe faingataʻaʻiá. (Siona 1:17) Ko Sihova pē taha ʻoku lava ke ne tauhi ke moʻui lelei ha tangata ʻi he ʻaho ʻe tolu mo e pō ʻe tolu ʻi he loto kete ʻo ha fuʻu ika. ʻOku lelei ke tau manatuʻi he ʻahó ni ko Sihova ʻa e “ʻOtua ʻoku ʻi hono nima hoʻo manava.” (Taniela 5:23) ʻOku tau moʻuaʻaki ʻetau mānavá, mo ʻetau ʻi aí, kiate ia. ʻOku tau houngaʻia ai? ʻIkai ʻoku tau moʻuaʻaki leva ʻetau talangofuá kia Sihova?
Fēfē ʻa Siona? Naʻá ne ako ke fakahāhā ʻene houngaʻia kia Sihová fakafou ʻi he talangofua? Naʻá ne fai pehē. Hili e ʻaho ʻe tolu mo e pō ʻe tolu, naʻe ʻave ia ʻe he iká ki he matāʻutoʻutá peá ne “puʻaki ʻa Siona ki he momoa.” (Siona 2:10) Fakaʻuta atu—hili e meʻa kotoa ko iá, naʻe aʻu ʻo ʻikai pau ke toe kakau ʻa Siona ki ʻuta! Ko e moʻoni, naʻe pau ke ne kumi hono halá mei he feituʻu ne ʻi ai ʻa e matātahi ko iá. Kae kehe, ʻikai fuoloa, naʻe ʻahiʻahiʻi ʻa ʻene fakakaukau houngaʻiá. ʻOku pehē ʻi he Siona 3:1, 2: “Pea hoko ʻa e folofola ʻa Sihova kia Siona ko hono tuʻo ua, ʻo pehe, Tuʻu, ʻo ʻalu ki Ninive, ʻa e fuʻu kolo ko é, ʻo fanongonongo ai ʻa e fanongonongo te u tala kiate koe.” Ko e hā ʻe fai ʻe Sioná?
Naʻe ʻikai toumoua ʻa Siona. ʻOku tau lau: “Pea tuʻu ai ʻa Siona, ʻo ne ʻalu ki Ninive, ʻo hange ko e folofola ʻa Sihova.” (Siona 3:3) ʻIo, naʻá ne talangofua. ʻOku hā mahino, naʻá ne ako mei heʻene fehālākí. ʻOku fiemaʻu ke tau faʻifaʻitaki ʻi he meʻá ni foki ki he tui ʻa Sioná. ʻOku tau angahala kotoa pē; ʻoku tau fai kotoa pē ʻa e fehālaaki. (Loma 3:23) Ka ʻoku tau foʻi, pe ʻoku tau ako mei heʻetau fehālākí pea afe ki ha ʻalunga ʻo e ngāue talangofua ki he ʻOtuá?
Naʻe fakapaleʻi ʻe Sihova ʻa Siona ʻi heʻene talangofuá? Ko e moʻoni naʻá ne fai pehē. Ko e meʻa ʻe taha, ʻoku hā ngali naʻe faifai pē ʻo ʻiloʻi ʻe Siona ne hao moʻui ʻa e kau kauvaká. Naʻe matafi fakafokifā ʻa e afaá hili ʻa e ngāue feilaulauʻi-kita ʻa Sioná, pea ko e kau kauvaka ko iá naʻa nau ‘manavahe kia Sihova—ko e manavahe ka ko ha manavahe’ pea naʻa nau fai ha feilaulau kiate ia kae ʻikai ki honau ngaahi ʻotua loí.—Siona 1:15, 16.
Naʻe hoko mai ki mui ʻaupito ʻa e pale lahi ange. Naʻe ngāueʻaki ʻe Sīsū ʻa e taimi ʻo Siona ʻi loto ʻi he fuʻu iká ko ha fakatātā fakaekikite ia fekauʻaki mo hono taimi ʻoʻona ʻi he fonualotó, pe Seolí. (Mātiu 12:38-40) He fiefia moʻoni ē ka ko Siona ʻi haʻane ʻilo ʻa e tāpuaki ko iá ʻi hono fokotuʻu hake ki he moʻui ʻi he māmaní! (Sione 5:28, 29) ʻOku loto ʻa Sihova ke tāpuakiʻi mo koe foki. ʻI he hangē ko Sioná, te ke ako mei hoʻo fehālākí pea fakahāhā ha fakakaukau talangofua mo feilaulauʻi-kita?
[Fakamatala ʻi lalo]
a Ko e tupu ʻa Siona ʻi ha kolo Kālelí ʻoku taau ke fakatokangaʻi koeʻuhi he naʻe lea fefeka ʻa e kau Fālesí fekauʻaki mo Sīsū: “Hakule muʻa ʻo ʻilo, ʻoku ʻikai ha palofita ʻe tupu mei Kāleli.” (Sione 7:52) ʻOku pehē ʻe he kau liliu mo e kau fakatotolo Tohi Tapu tokolahi naʻe fai ʻe he kau Fālesí ha fakamatala fakalūkufua ʻo pehē naʻe teʻeki ai ʻaupito tupu pe ʻe faifai ange pea tupu ha palōfita mei he feituʻu māʻulalo ko Kālelí. Kapau ko ia, naʻe tukunoaʻi ʻe he kau tangata ko iá ʻa e hisitōliá pea pehē ki he kikité.—Aisea 9:1, 2.
b ʻOku fakamamafaʻi ʻe he Septuagint ʻa e lahi ʻo e mohe ʻa Sioná ʻaki ʻa e tānaki mai naʻá ne tāngulu. Kae kehe, telia naʻa tau fakamāuʻi ʻa e mohe ʻa Sioná ʻo pehē ko ha fakaʻilonga ia ʻo ʻene taʻetokanga ki he meʻa naʻe hokó, mahalo ʻe haʻu ki heʻetau manatú ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻoku lōmekina ʻe he fiemoheá ʻa e faʻahinga ʻoku loto-mafasia lahí. Lolotonga ʻa e ngaahi houa mamahi lahi ʻo Sīsū ʻi he ngoue Ketisemaní, ko Pita, Sēmisi mo Sioné naʻe “fakamohe [kinautolu] ʻe heʻenau mamahi.”—Luke 22:45.
c ʻI hono liliu ki he faka-Kalisí, ko e foʻi lea faka-Hepelū ki he “ika” naʻe liliu ia ai ko e “meʻamoʻui anga-kehe ʻo tahi,” pe “fuʻu ika lahi.” Neongo ʻoku ʻikai ha founga ia ke fakapapauʻi tonu ai ʻa e faʻahinga meʻamoʻui ʻi tahi naʻe kaunga ki aí, kuo ʻiloʻi ʻoku ʻi ai ʻa e fanga ʻanga ʻi he Metiteleniané ʻoku nau lalahi feʻunga ke folofua ha tangata kakato. ʻOku ʻi ai ʻa e fanga ʻanga ia ʻoku toe lalahi mamaʻo ange ʻi he ngaahi feituʻu kehé; ko e ʻanga tofuaʻá ʻoku lava ke aʻu hono lōloá ki he mita ʻe 15—pea ʻoku malava ke toe lōloa ange ai!
[Fakatātā ʻi he peesi 21]
Fehangahangai ʻa e Tohi Sioná mo e Kau Fakaangá
▪ Naʻe hoko moʻoni ʻa e ngaahi meʻa kuo hiki ʻi he tohi Siona ʻi he Tohi Tapú? Talu mei he kuonga muʻá, mo e ʻi ai ʻa e kau fakaanga ki he tohí. ʻI he kuonga ʻi onopooni ʻo e fakatotolo Tohi Tapú, ʻoku faʻa tukunoaʻi ai ʻa e tohí—ʻi he tuʻunga ko e fepale, fananga, talatupuʻa, pe talanoa faʻu. Naʻe fakamatala ha faʻu-tohi ʻe taha ʻi he senituli hono 19 ki he anga hono fakamatalaʻi ʻe ha faifekau ʻa e talanoa kia Siona mo e fuʻu iká ko ha faʻahinga fakatātā anga-kehe: Naʻe nofo ʻa Siona ʻi ha hōtele ʻi Siopa naʻe ui Ko e Fakaʻilonga ʻo e Tofuaʻá. ʻI he ʻikai haʻane paʻanga feʻunga ke totongi ʻene nofó, naʻe tuli ia ʻe he pule falé. Ko ia naʻe “hū” ai ʻa Siona pea “puʻaki ki tuʻa” ki mui ai mei ha tofuaʻa! Ko e moʻoni, ʻoku hā ngali fakapapauʻi ange ʻe he kau fakaanga Tohi Tapú ia ke toʻo ʻosi ʻa Siona ʻi he fuʻu iká!
Ko e hā ʻoku hoko ai ʻa e veiveiua lahi ʻi he tohi ko eni ʻi he Tohi Tapú? ʻOku fakamatala ai ki ha ngaahi mana. ʻOku hā ngali tomuʻa fakakaukau fakafepaki mālohi ʻa e kau fakaanga tokolahi ki he ngaahi maná: Ko e ngaahi meʻa ko iá ʻoku taʻealalava. Ka ʻoku ʻuhinga lelei moʻoni ʻa e fakafuofua ko iá? ʻEke hifo kiate koe ʻa eni, ‘ʻOku ou tui ki he ʻuluaki sētesi ʻi he Tohi Tapú?’ ʻOku pehē ai: “I he kamataʻanga naʻe fakatupu ʻe he ʻOtua ʻa e ngaahi langi mo mamani.” (Senesi 1:1) Ko e laui miliona ʻo e kakai fakaʻuhinga takatakai ʻi he māmaní ʻoku nau tali fakapotopoto ʻa e foʻi moʻoni faingofua ko iá. Kae kehe, ko e fakamatala pē ko iá ʻokú ne kāpui ʻi ha founga ʻa e meʻa lahi mamaʻo ange ia ʻi ha toe ngaahi mana pē ʻoku fakamatala ki mui ai ʻi he Tohi Tapú.
Fakakaukau: Ki he Tokotaha naʻá ne fakatupu ʻa e langi kāfakafa fetuʻuá mo e ngaahi moʻui fihi fakaofo ʻi he māmaní, ko e hā ʻa e ngaahi meʻa ʻi he tohi Sioná ʻe taʻemalava? Ko hono fakatupunga ha afaá? Ko hono ueʻi ha fuʻu ika ke ne folo ha tangatá? Pe ko hono fakatupunga ʻa e ika tatau ke ne toe puʻaki ki tuʻa ʻa e tangatá? Ki he Tokotaha ʻoku taʻefakangatangata hono mālohí, ko e ngaahi meʻa ko iá heʻikai ʻaupito teitei faingataʻa.—Aisea 40:26.
Naʻa mo e ʻikai kau mai ha mālohi fakaʻotuá, ʻoku hoko he taimi ʻe niʻihi ʻa e ngaahi meʻa fakaofo. Ko e fakatātaá, ʻoku pehē tokua ʻi he 1758, naʻe tō ai ha kauvaka mei hono vaká ki he Tahi Metiteleniané pea naʻe folo ia ʻe ha ʻanga. Kae kehe, naʻe fanaʻi ʻaki ha meʻafana fonua ʻa e ʻangá. ʻI heʻene taú, naʻe puʻaki ai ʻe he iká ʻa e kauvaká, ʻa ia naʻe fusi hake ʻo ne hao moʻui ʻo halaʻatā haʻane lavea. Kapau naʻe moʻoni ia, te tau fakakaukau nai ʻoku fakaofo, naʻa mo fakaʻohovale ʻa e talanoá—ka ʻoku ʻikai ko ha mana. ʻIkai ʻe lava ke ngāueʻaki ʻe he ʻOtuá ʻa hono mālohí ke fai ʻa e meʻa lahi ange?
ʻOku toe vilitaki ʻa e kau tui veiveiuá ʻoku ʻikai lava ke nofo moʻui ha tangata ʻi ha loto ika ʻi he ʻaho ʻe tolu ʻo taʻefulutāmakia. Kae kehe, kuo poto feʻunga ʻa e tangatá ke fakakaukauʻi ʻa e founga ke fakafonu ai ʻa e ngaahi tangikē ʻaki ʻa e ʻea pea ngāueʻaki ia koeʻuhi ke mānavaʻaki ʻi kilisitahi ʻi he ngaahi vahaʻa taimi lōloa. ʻIkai ʻe lava ke ngāueʻaki ʻe he ʻOtuá hono mālohi mo e poto taʻefakangatangatá ke tauhi moʻui ʻa Siona ʻo ne mānava he ʻaho ʻe tolu? Hangē ko e lea ʻi he taimi ʻe taha ʻa e taha ʻo e kau ʻāngelo ʻa Sihová kia Mele, ko e faʻē ʻa Sīsuú, “ʻoku ʻikai ha foʻi folofola ʻa e ʻOtua ʻe taʻemalava.”—Luke 1:37.
Ko e hā ha toe meʻa ʻokú ne fakaʻilongaʻi ʻa e tohi Sioná ko e hisitōlia moʻoni? Ko e fakamatalaʻi ʻe Siona ʻa e vaká mo ʻene kau kauvaká ʻoku fakaikiiki mo totonu. ʻI he Siona 1:5, ʻoku tau sioloto atu ai ki hono laku ʻe he kau kauvaká ʻa e ngaahi meʻa mei he vaká ke fakamaʻamaʻa ia. ʻOku fakahaaʻi ʻe he kau faihisitōlia ʻi he kuonga muʻá pea naʻa mo e lao faka-Lāpaí ko ha tōʻonga eni naʻe failahia ʻi he fehangahangai mo e kovi ʻa e tahí. Ko e fakamatala ki mui ʻa Siona fekauʻaki mo Ninivé ʻoku toe feʻungamālie ia mo e fakamoʻoni fakahisitōliá mo e keli fakatotoló. Kae kehe, hiliō he meʻa kotoa, naʻe lave ʻa Sīsū Kalaisi ki he nofo ʻaho tolu ʻa Siona ʻi he fuʻu iká ko e tuʻu fakaekikite ia ki heʻene nofo tonu ʻi he fonualotó. (Mātiu 12:38-40) Ko e fakamoʻoni ko ia ʻa Sīsuú ʻoku fakapapauʻi ai ko e talanoa kia Sioná ʻoku moʻoni.
“ʻOku ʻikai ha foʻi folofola ʻa e ʻOtua ʻe taʻemalava.”—LUKE 1:37
[Fakatātā ʻi he peesi 18]
ʻI he kole ʻa Sioná, naʻe hiki ia ʻe he kau kauvaká ʻo lī ki tahi