LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w09 6/15 p. 3-6
  • KO E HĀ ʻE LAVA KE U TOTONGI KIA SIHOVA? ●

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • KO E HĀ ʻE LAVA KE U TOTONGI KIA SIHOVA? ●
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2009
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Maluʻaki Mai ʻa e Taimi Faingataʻa
  • ʻAve Fakamālohi
  • Aʻusia ʻEku Taumuʻá
  • Kiliati mo e Hili Iá
  • Falala ki he Tokanga ʻOfa ʻa Sihová
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2004
  • Naʻe ʻIkai Lava ke Liliuʻi Au ʻe he Kau Nasí
    ʻĀ Hake!—2011
  • ʻI he Tokoni ʻa Sihová, Naʻa Mau Hao Moʻui Ai ʻi he Founga-Pule Fakaaoaó
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2007
  • Neongo ʻa e Vaivaí, ʻOku Ou Mālohi
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2005
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2009
w09 6/15 p. 3-6

KO E HĀ ʻE LAVA KE U TOTONGI KIA SIHOVA? ●

FAKAMATALA FAI ʻE RUTH DANNER

ʻI haʻane fakakata, naʻe faʻa pehē ʻe he fineʻeikí ko e 1933 ko ha taʻu ia ʻo e ngaahi fakatamaki: Naʻe maʻu ai ʻe Hitilā ʻa e mafaí, ne talaki ia ʻe he tuʻitapú ko ha Taʻu Māʻoniʻoni, pea naʻe fāʻeleʻi ai au.

NAʻE nofo ʻeku ongo mātuʻá ʻi he kolo ko Yutz, ʻi Lorraine, ko ha feituʻu fakahisitōlia ʻo Falanisē ofi ki he kauʻāfonua mo Siamané. ʻI he 1921, ko e fineʻeikí, naʻe mālohi ʻi he Katoliká, naʻá ne mali ai mo e tangataʻeikí, ko ha Palotisani. Ko hoku taʻoketé, ko Helen, naʻe fāʻeleʻi ia ʻi he 1922, pea naʻe papitaiso ia ʻe heʻeku ongo mātuʻá ʻi heʻene kei valevalé ʻi he Siasi Katoliká.

ʻI he ʻaho ʻe taha ʻi he 1925, naʻe maʻu ai ʻe he tangataʻeikí ha tatau faka-Siamane ʻo e tohi ko e Harp of God. Ko hono lau ʻa e tohi ko iá naʻá ne tuipau ai kuó ne maʻu ʻa e moʻoní. Naʻá ne tohi ki he kau faipulusí, ʻa ia naʻa nau ʻai ke ne fetuʻutaki mo e Bibelforscher, hangē ko ia ne uiʻaki he taimi ko iá ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻi Siamané. ʻI he taimi pē ko iá, naʻe kamata malangaʻi ai ʻe he tangataʻeikí ʻa e meʻa naʻá ne ʻiló. Naʻe ʻikai saiʻia heni ʻa e fineʻeikí. “Fai ha meʻa pē ʻokú ke loto ki ai,” ko ʻene lea leʻo-lahi ia ʻi heʻene lea faka-Siamane mālié, “kae ʻoua te ke ʻalu mo e kau Bibelforscher!” Kae kehe, naʻe ʻosi fai ha fakapapau ʻa e tangataʻeikí, pea ʻi he 1927, naʻá ne papitaiso ai ʻo hoko ko e taha ʻo kinautolu.

Ko hono olá, naʻe kamata fakaʻaiʻai ʻe heʻeku kui-fefiné ʻa ʻeku faʻeé ke ne veteʻi ia. ʻI he ʻaho ʻe taha ʻi he Misá, naʻe fakatokanga ai ʻa e pātelé ki he faʻahinga ʻi hono vāhenga fakasiasí ke nau “fakamamaʻo mei he palōfita loi ko Danner.” ʻI heʻene foki ki ʻapi mei he Misa ko iá, naʻe tolongi hifo ʻaki ʻa e tangataʻeikí ʻe heʻeku kui-fefiné ha poulu ʻakau mei he fungavaka ʻo homau falé. Naʻe tau ʻa e foʻi misaile mamafa ko iá ʻi hono umá, ʻo mālō pē hao ʻa hono foʻi ʻulú. Naʻe ʻai ʻe he meʻa ko eni naʻe hokó ke fakakaukau ai ʻa e fineʻeikí, ‘Ko ha lotu ʻokú ne fakatafokiʻi ʻa e kakaí ke hoko ko e kau fakapoó heʻikai lava ke lelei.’ Naʻá ne kamata ai ke lau ʻa e ʻū tohi ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Naʻe vave ʻa ʻene tuipau kuó ne maʻu ʻa e moʻoní, pea naʻá ne papitaiso ʻi he 1929.

Naʻe fai ʻe heʻeku ongo mātuʻá ʻena lelei tahá ke ʻai ke moʻoni ʻa Sihova kiate au mo hoku taʻoketé. Naʻá na lau mai kia kimaua ʻa e ngaahi talanoa ʻi he Tohi Tapú pea ʻeke mai leva pe ko e hā naʻe fai ai ha ngaahi meʻa ʻe he faʻahinga ʻi he Tohi Tapú. Lolotonga ʻa e taimi ko iá, naʻe fakafisi ʻa e tangataʻeikí ke ngāue ʻi he hoko ki hono taimi ngāue poʻulí pe ngāue efiafí, neongo ko ʻene filí naʻe ʻuhinga iá ko ha mole lahi ki he paʻanga hū mai ʻa e fāmilí. Naʻá ne fiemaʻu ʻa e taimi ki he ngaahi fakataha faka-Kalisitiané, ko e ngāue fakafaifekaú mo e ngaahi taimi ako mo ʻene fānaú.

Maluʻaki Mai ʻa e Taimi Faingataʻa

Naʻe faʻa fakahāhā ʻe heʻeku ongo mātuʻá ʻa e anga-talitali kakai ki he kau ʻovasia fefonongaʻakí mo e kau ngāue Pēteli mei Suisalani mo Falanisē, ʻa ia naʻa nau tala mai ʻa e ngaahi faingataʻa naʻe fehangahangai mo homau kaungātui ʻi Siamané, ʻa ia naʻe kilomita siʻi pē ʻa e mamaʻo mei ai ki homau ʻapí. Naʻe ʻave fakamālohi ʻe he founga-pule Nasí ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ki he ngaahi kemi pōpula pea ʻave ʻa e fānaú mei heʻenau ngaahi mātuʻa Fakamoʻoní.

Naʻá ku teuteu mo Helen ke fehangahangai mo e ngaahi ʻahiʻahi ne toka mei muʻa ʻia kimauá. Naʻe tokoniʻi kimaua ʻe heʻema ongo mātuʻá ke ma ako maʻuloto ʻa e ngaahi veesi Tohi Tapu ʻa ia te ne ʻomai kia kimaua ʻa e tataki. Naʻá na pehē mai: “Kapau ʻoku ʻikai te mo ʻiloʻi ʻa e meʻa ke faí, fakakaukau ki he Palovepi 3:5, 6. Kapau ʻokú mo ilifia ʻi he ngaahi ʻahiʻahi ʻi he ʻapiakó, ngāueʻaki ʻa e 1 Kolinito 10:13. Kapau ʻe fakamavaheʻi kimoua meia kimaua, fakamanatuʻi ʻa e Palovepi 18:10.” Naʻá ku ako maʻuloto ʻa e Sāme 23 mo e 91 peá u hoko ai ʻo falala ʻe maluʻi maʻu pē au ʻe Sihova.

ʻI he 1940, naʻe maʻu ai ʻe Siamane Nasi ʻa Alsace-Lorraine, pea naʻe fiemaʻu ʻe he founga-pule foʻoú ʻa e kakai lalahi kotoa pē ke nau kau ki he faʻahi Nasí. Naʻe fakafisi ʻa e tangataʻeikí, pea naʻe fakamanamanaʻi ʻe he Kesitapó te nau puke ia. ʻI he taimi naʻe ʻikai tuitui ai ʻe he fineʻeikí ʻa e ngaahi teunga fakakautaú, naʻe kamata ke fakamanamanaʻi foki mo ia ʻe he kau Kesitapó.

Naʻe hoko ʻa e akó ʻo faingataʻa fau kiate au. ʻI he ʻaho taki taha, naʻe kamataʻaki ai ʻemau kalasí ha lotu maʻa Hitilā, ko e salute “Heil Hitler,” mo e hivaʻi ʻa e fasi fakafonuá mo hiki hangatonu ʻa e nima toʻomataʻú. ʻI he ʻikai tala mai ke ʻoua te u salute kia Hitilaá, naʻe tokoniʻi au ʻe heʻeku ongo mātuʻá ke u akoʻi ʻa hoku konisēnisí. Ko ia ai, naʻá ku fakapapauʻi ʻiate au pē ke ʻoua ʻe fai ʻa e salute faka-Nasí. Naʻe tā au ʻe he kau faiakó pea fakamanamanaʻi ke tuli au mei he akó. ʻI he taimi ʻe taha ʻi heʻeku taʻu fitú, naʻe pau ai ke u tuʻu ʻi muʻa he kau faiako kotoa ʻe toko 12 ʻi he ʻapiakó. Naʻa nau feinga ke fakamālohiʻi au ke u fai ʻa e salute kia Hitilaá. Neongo ia, naʻá ku tuʻumaʻu ʻi he tokoni ʻa Sihová.

Naʻe kamata ke ngāue pōtoʻi ʻaki ʻe he faiako ʻe taha ʻa ʻeku ngaahi ongoʻí. Naʻá ne tala mai ko ha tokotaha ako lelei au, ʻokú ne saiʻia ʻaupito ʻiate au, pea te ne fakaʻiseʻisa ʻi hano tuli au mei he akó. Naʻá ne pehē mai: “ʻOku ʻikai fiemaʻu ia ke ke hiki ke mafao ho nimá. Kiʻi hiki siʻisiʻi pē. Pea ʻoku ʻikai fiemaʻu ia ke ke pehē, ‘Heil Hitler!’ Kiʻi lamulamu pē koe ʻo fakangalingali lea.”

ʻI heʻeku tala ange ki he fineʻeikí ʻa e meʻa naʻe fai mai ʻe heʻeku faiakó, naʻá ne fakamanatu mai kiate au ʻa e talanoa Fakatohitapu ki he toko tolu Hepelū ʻi muʻa he fuʻu ʻīmisi naʻe fokotuʻu ʻe he tuʻi ʻo Pāpiloné. “Ko e hā naʻe ʻamanekina ke nau faí?” ko ʻene ʻeké mai ia. “Ko e punou,” ko ʻeku talí ange ia. “Kapau ko e mōmeniti ko ia naʻe pau ke nau punou ai ʻi he ʻao ʻo e fuʻu ʻīmisí, naʻa nau punou kinautolu ke haʻihaʻi ʻa e tepi ʻo honau suú, naʻe mei tonu e meʻa ko iá? Ko koe ke ke fai ʻa e filí; fai ʻa e meʻa ʻokú ke fakakaukau ʻoku totonú.” ʻI he hangē ko Setaleki, Mēsake mo ʻApitenikoó, naʻá ku fili ke fai ʻataʻatā pē ʻeku tukupaá kia Sihova.—Tan. 3:1, 13-18.

Naʻe tuʻo lahi hono tuli au ʻe he kau faiakó mei he akó pea fakamanamana ke ʻave mamaʻo au mei heʻeku ongo mātuʻá. Naʻá ku ongoʻi loto-moʻua ʻaupito, ka naʻe hokohoko atu pē hono fakalototoʻaʻi au ʻe heʻeku ongo mātuʻá. ʻI heʻeku mavahe mei ʻapi ki he akó, naʻe fai ʻe heʻeku fineʻeikí ʻema lotu, ʻo ne kole kia Sihova ke ne maluʻi au. Naʻá ku ʻiloʻi te ne fakaivimālohiʻi au ke u tuʻumaʻu maʻá e moʻoní. (2 Kol. 4:7) Naʻe tala mai ʻe he tangataʻeikí kapau ʻe fuʻu lahi ʻa e tengé, ʻoku ʻikai totonu ke u ilifia ʻi he foki ange ki ʻapí. “ʻOkú ma ʻofa ʻia koe. Te ke kei hoko maʻu pē koe ko homa ʻofefine,” ko ʻene leá mai ia. “Ko e ʻīsiú ʻoku ʻi he vahaʻa pē ia ʻoʻou mo Sihová.” Naʻe ʻai ʻe he ngaahi lea ko iá ke mālohi ʻa ʻeku holi ke tauhi anga-tonú.—Siope 27:5.

Naʻe toutou haʻu ʻa e kau Kesitapó ki homau ʻapí ʻo kumi ʻa e ʻū tohi ʻa e Kau Fakamoʻoní pea ke fakafehuʻi ʻeku ongo mātuʻá. Naʻa nau ʻave ʻeku faʻeé ʻi ha ngaahi houa pea uta ʻeku tamaí mo hoku taʻoketé mei hona ʻapi ngāué. Naʻe ʻikai ʻaupito te u ʻiloʻi pe ʻe ʻi ʻapi ʻeku faʻeé ʻi heʻeku foki atu mei he akó. ʻI he taimi ʻe niʻihi naʻe tala mai ai ʻe he kaungāʻapí: “Kuo nau ʻave ʻe kinautolu ʻa hoʻo faʻeé.” Naʻá ku toitoi leva he taimi ko iá ʻi fale, mo fehuʻi pē kiate au: ‘ʻOku nau fakamamahiʻi nai ia? Te u toe sio nai kiate ia?’

ʻAve Fakamālohi

ʻI Sanuali 28, 1943, naʻe fafangu ai kimautolu ʻe he kau Kesitapó ʻi he haafe ʻa e faá hengihengi. Naʻa nau tala mai kapau ʻe kau ʻeku ongo mātuʻá mo au pea mo hoku taʻoketé ʻi he faʻahi Nasí, heʻikai ʻave fakamālohiʻi kimautolu. Naʻe tuku mai ʻa e houa ʻe tolu ke mau teuteu ai. Ne ʻosi mateuteu ʻa e fineʻeikí ki he tuʻunga ko ení pea naʻá ne ʻosi fakafonu ʻemau ʻū kató ʻi he valá pea mo ha Tohi Tapu, ko ia naʻa mau ngāueʻaki ʻa e taimi ko iá ʻi he lotu mo e fefakalototoʻaʻaki. Naʻe fakamanatu mai ʻe he tangataʻeikí ‘ʻe ʻikai lava ʻe ha meʻa ke motuhi kitautolu mei he ʻofa ʻa e ʻOtuá.’—Loma 8:35-39.

Naʻe foki moʻoni mai ʻa e kau Kesitapó. Heʻikai ʻaupito ngalo ʻiate au ʻa e tokoua taʻumotuʻa ko Anglade, ʻi heʻene taʻataʻalo mai mo lele noa pē ʻa hono loʻimatá. Naʻe ʻave kimautolu ʻe he kau Kesitapó ki he tauʻanga lēlue ʻi Metz. Hili e ʻaho ʻe tolu ʻi ha lēlue, naʻa mau aʻu ai ki Kochlowice, ko ha kemi ne tuʻu mavahe ʻi he ʻotu fale ʻi Auschwitz, Pōlani. ʻI he māhina ʻe ua ki mui aí, naʻe ʻave ai kimautolu ki Gliwice, ko ha ʻapi tāupoʻou naʻe liliu ki ha kemi ngāue tokoni. Naʻe tala mai ʻe he kau Nasí kapau te mau taki taha fakamoʻoni ʻi ha pepa ʻo tukuange ʻemau tuí, te nau fakaʻatā kimautolu pea fakafoki mai ʻemau ʻū meʻá. Naʻe fakafisi ʻa e tangataʻeikí mo e fineʻeikí, pea naʻe tala mai ʻe he kau sōtiá, “Heʻikai ʻaupito te mou toe foki ki ʻapi.”

Naʻe ʻave kimautolu ʻi Sune ki Swietochlowice, ʻa ia naʻá ku kamata ai ke langa ʻulu ʻo aʻu mai ai pē ki he ʻahó ni. Naʻe maʻu ʻa e fanga kiʻi siemu ʻi hoku louhiʻi nimá, pea naʻe toʻo taʻefakaongonoa ai ʻe ha toketā ʻa hoku ngeʻesi nima ʻe niʻihi. Ko e meʻa naʻe lelei ʻakí, ko ʻeku ngāue ko hono fai e puʻi ʻa e kau kaʻaté naʻá ku faʻa ʻalu ai ki ha fale mā. Naʻe ʻomai ʻe he fefine aí ʻa e meʻa ke u kai.

ʻI he aʻu mai ki he taimi ko ení, naʻa mau nofo fakataha ai ko ha fāmili ʻo mavahe mei he kau pōpula kehé. ʻI ʻOkatopa 1943 naʻe ʻave ai kimautolu ki ha ʻapi pōpula ʻi Ząbkowice. Naʻa mau mohe ai ʻi ha fanga kiʻi mohenga ʻi ha fata fakataha mo e kakai tangata, kakai fefine mo e fānau kehe ʻe toko 60 nai. Naʻe fakapapauʻi ʻe he kongakau Nasí ko e meʻakai naʻa mau maʻú naʻe kovi pea ʻikai meimei lava ke kai.

Neongo ʻa e faingataʻá, naʻe ʻikai ʻaupito siva ʻemau ʻamanakí. Naʻa mau lau ʻi he Taua Leʻo fekauʻaki mo e fuʻu ngāue fakamalanga ʻe fai ʻi he hili ʻa e taú. Ko ia naʻa mau ʻiloʻi ʻa e ʻuhinga ʻo ʻemau mamahí pea kuo vave ke ngata ʻemau faingataʻaʻiá.

Ko e ngaahi fakamatala ki he ngaʻunu mai ʻa e kau tau Fakatahatahá naʻa mau ʻiloʻi ai kuo foʻi ʻa e kau Nasí ʻi he taú. ʻI he konga ki muʻa ʻo e 1945, naʻe fili ai ʻa e kongakau Nasí ke tukuange ʻa homau ʻapi pōpulá. ʻI he ʻaho 19 ʻo Fepuelí, naʻa nau fakamālohiʻi ai ke mau laka ʻi he meimei kilomita ʻe 240. Hili ʻa e uike ʻe fā, naʻa mau aʻu ai ki Steinfels, Siamane, ʻa ia naʻe fakatahatahaʻi ai ʻe he kau kaʻaté ʻa e kau pōpulá ki ha keliʻanga malala. Naʻe fakakaukau ʻa e tokolahi ʻe tāmateʻi kimautolu. Ka ʻi he ʻaho ko iá ne aʻu mai ai ʻa e faʻahi Fakatahatahá, naʻe hola ʻa e kongakau Nasí, pea naʻe ngata ai ʻemau faingataʻaʻiá.

Aʻusia ʻEku Taumuʻá

ʻI Mē 5, 1945, hili ʻa e meimei taʻu ʻe ua mo e konga, naʻa mau aʻu ai ki ʻapi ʻi Yutz, kuo mau likoliko mo kutu fisiʻia. Naʻe ʻikai fetongi ʻa homau valá talu mei Fepueli, ko ia naʻa mau fili ai ke tutu ʻa e vala motuʻa ko iá. ʻOku ou manatuʻi hono tala mai ʻe heʻema faʻeé kia kimoutolu: “ʻAi ke hoko eni ko e ʻaho fakaʻofoʻofa taha ʻi hoʻomou moʻuí. ʻOku tau halaʻatā mo ha meʻa. Naʻa mo e vala ʻoku tau tuí ʻoku ʻikai ko haʻatau meʻa. Neongo ia, ko e kotoa ʻo kitautolu toko faá kuo tau foki mai ʻi he faitōnunga. Naʻe ʻikai te tau fakangaloku.”

Hili ʻa e fakaakeake ʻi he māhina ʻe tolu ʻi Suisalani, naʻá ku foki ki he akó, ʻo ʻikai ha toe ilifia ki hano tuli. Naʻe lava he taimi ko ení ke mau feʻiloaki mo homau fanga tuongaʻane fakalaumālié pea mau malanga tauʻatāina. ʻI ʻAokosi 28, 1947, ʻi hoku taʻu 13, naʻá ku fakahāhā ai ki he kakaí ʻa e fuakava naʻá ku fai kia Sihova ʻi he ngaahi taʻu ki muʻá. Naʻe papitaiso ai au ʻe heʻeku tamaí ʻi he Vaitafe Moselle. Naʻá ku loto ke hoko ʻi he taimi pē ko iá ko ha tāimuʻa, ka naʻe vilitaki mai ʻa ʻeku tangataʻeikí ke u ako ngāue. Naʻá ku ako ai ke hoko ko ha tokotaha tuitui. ʻI he 1951 ʻi hoku taʻu 17, naʻe fakanofo ai au ko ha tāimuʻa ke ngāue ʻi Thionville ko ha kolo ofi mai.

ʻI he taʻu ko iá, naʻá ku maʻu ai ha ʻasemipilī ʻi Pālesi pea naʻá ku tohi kole ai ki he ngāue fakamisinalé. Naʻe ʻikai te u taʻumotuʻa feʻunga, ka naʻe tala mai ʻe Tokoua Nathan Knorr te ne tauhi ʻa ʻeku tohi kolé “ki ʻamui ange.” ʻI Sune 1952, naʻá ku maʻu ai ʻa e fakaafe ke kau ki he kalasi hono 21 ʻa e Akoʻanga Tohi Tapu mo e Tuleki ko Kiliatí ʻi South Lansing, Niu ʻIoke, ʻAmelika.

Kiliati mo e Hili Iá

Ko ha hokosia mālie moʻoni ē! Naʻá ku faʻa faingataʻaʻia ke lea ki he kakaí ʻi heʻeku leá tonu. ʻI he taimi ko ení naʻe pau ai ke u lea faka-Pilitānia. Neongo ia, naʻe tokoniʻi anga-ʻofa au ʻe he kau faiakó. Naʻe ui fakatenetene au ʻe ha tuongaʻane ʻe taha ko Malimali ʻo e Puleʻangá koeʻuhi ko ʻeku malimali ʻi he taimi naʻá ku ongoʻi mā aí.

ʻI Siulai 19, 1953, naʻe fakahoko ai ʻemau maʻu tohi fakamoʻoni akó ʻi he Yankee Stadium ʻi Niu ʻIoké, pea naʻe vaheʻi ai au ki Pālesi fakataha mo Ida Candusso (ki mui ai ko Seignobos). Ko e malanga ki he kau Pālesi tuʻumālié naʻe fakatupu manavasiʻi, ka naʻá ku malava ke ako Tohi Tapu mo e faʻahinga anga-fakatōkilalo tokolahi. Naʻe mali ʻa Ida pea mavahe ia ki ʻAfilika ʻi he 1956, ka naʻá ku nofo pē ʻi Pālesi.

ʻI he 1960, naʻá ku mali ai mo ha tuongaʻane mei he Pētelí, pea naʻá ma ngāue ko e ongo tāimuʻa makehe ʻi Chaumont mo Vichy. ʻI he taʻu ʻe nima ki mui aí, naʻá ku maʻu ai ʻa e tīpií pea naʻe pau ke tuku ʻa ʻeku tāimuʻá. Naʻá ku ongoʻi taʻeoliʻia koeʻuhi ko e talu mei heʻeku kei siʻí ko ʻeku taumuʻá ia ke ngāue taimi-kakato pea nofo maʻu ai. ʻI ha taimi ki mui ai, naʻe liʻaki ai au ʻe hoku husepānití koeʻuhi ko ha fefine ʻe taha. Ko e poupou ʻa hoku fanga tokoua mo e fanga tuongaʻane fakalaumālié naʻe tokoniʻi ai au lolotonga ʻa e ngaahi taʻu faingataʻa ko iá, pea naʻe hokohoko atu hono fua ʻe Sihova ʻa ʻeku kavengá.—Sāme 68:19.

ʻOku ou nofo he taimí ni ʻi Louviers, Normandy, ofi ki he ʻōfisi vaʻa ʻi Falaniseé. Neongo ʻa e mahamahakí, ʻoku ou fiefia ʻi he sio ki he tokoni ʻa Sihová ʻi heʻeku moʻuí. Ko hono ʻohake aú ʻoku tokoni ia kiate au ʻo aʻu mai ki he ʻahó ni ke u tauhi maʻu ʻa e fakakaukau totonú. Naʻe akoʻi mai ʻe heʻeku ongo mātuʻá ko Sihová ko ha Tokotaha moʻoni ʻa ia ʻe lava ke u ʻofa ki ai, ko e tokotaha ʻe lava ke u lea ki ai, pea ʻokú ne tali ʻeku ngaahi lotú. Ko e moʻoni, “te u totongi fefe kia Sihova ʻa e fuʻu hulu ʻene ʻofa kia kita?”—Sāme 116:12.

[Fakatātā ʻi he peesi 5]

Mo ʻeku meʻa mānava kasá ʻi heʻeku taʻu onó

[Fakatātā ʻi he peesi 5]

Mo e kau misinale mo e kau tāimuʻa ʻi Luxembourg ki ha feingangāue fakamalanga makehe ʻi heʻeku taʻu 16

[Fakatātā ʻi he peesi 5]

Mo e tangataʻeikí mo e fineʻeikí ʻi he fakataha-lahi ʻi he 1953

[Fakatātā ʻi he peesi 6]

“ʻOku ou fiefia ke sio ki he tokoni ʻa Sihová ʻi heʻeku moʻuí”

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share