ʻEke ʻe he Kau Lautohí
Ko e Hā e Lahi ʻOku Totonu Ke u Foakí?
“ʻOku ʻofa ʻa e ʻOtua ki ha taha ʻoku vekeveke foaki.” (2 Kolinito 9:7) Ko e ngaahi lea ko iá ʻoku ʻiloʻi ia ʻe he laui miliona takatakai he māmaní. Kae kehe, ʻoku ongoʻi nai ʻe he kau maʻu lotu ʻe niʻihi ʻoku kounaʻi kinautolu ke nau foaki ʻo lahi ia ʻi he meʻa ʻoku nau maʻú. Ko hono moʻoní, ʻoku fiemaʻu ʻe he ngaahi kulupu lotu ia ʻe niʻihi ke foaki ʻe hono kau mēmipá ha paʻanga lahi pau. ʻOku ui e foaki ko iá ko e vahe-hongofulu, ʻa ia ko hono ʻoatu ki he siasí ʻa e peseti ʻe 10 ʻo ʻete paʻanga hū maí.
ʻOku fiemaʻu moʻoni ʻe he Tohi Tapú ke tau fai ha tokoni ʻaki ha paʻanga lahi pau? Ka te ʻeke hifo pē, ko e hā e lahi ʻo e paʻanga ʻoku totonu ke u foakí?
Ngaahi Fiemaʻu mo e Tokoni Loto-Fiefoaki ʻi he Kuohilí
ʻOku ʻi he Tohi Tapú ʻa e ngaahi fakahinohino mahino ki he puleʻanga ʻIsilelí ʻo kau ki he lahi ʻo e meʻa naʻe fiemaʻu ʻe he ʻOtuá ke nau foakí. (Livitiko 27:30-32; Nomipa 18:21, 24; Teutalonome 12:4-7, 11, 17, 18; 14:22-27) Naʻe ʻikai tōtuʻa ʻa e ngaahi fiemaʻú ni. Naʻe talaʻofa ʻe Sihova kapau te nau talangofua ki heʻene ngaahi laó, te ne ʻai ʻa e puleʻangá ke ‘ope atu ʻene leleí.’—Teutalonome 28:1, 2, 11, 12.
ʻI he ngaahi taimi kehé, naʻe lava ke tokoni loto-fiefoaki ʻa e kau ʻIsilelí ʻo fakatatau ki he lahi pe ko e siʻi ʻo e meʻa naʻa nau loto ʻakí. Ko e fakatātaá, ʻi he taimi naʻe palani ai ʻa Tuʻi Tēvita ke langa ha temipale kia Sihová, naʻe foaki ʻe hono kakaí ʻa e “koula naʻe feʻunga mo e taleniti ʻe nima afe.”a (1 Kalonikali 29:7) Fakafaikehekeheʻi eni mo e meʻa naʻe fakatokangaʻi ʻe Sīsū ʻi he taimi naʻá ne ʻi māmani aí. Naʻá ne sio “ki ha fefine uitou masiva ʻoku ne li ai ha ongo kiʻi paʻanga kapa” ki he tānakiʻanga meʻaʻofa ʻi he temipalé. Ko e hā ʻa e lahi ʻo ʻene foakí? Ko e 1/64 ʻo e vāhenga ki he ngāue ʻi he ʻaho ʻe tahá. Ka neongo ia, naʻe pehē ʻe Sīsū ko e kiʻi tokoni ko ení naʻe tali lelei ia.—Luke 21:1-4.
ʻOku Fiemaʻu ʻa e Kau Kalisitiané ke Foaki ha Lahi Pau?
Ko e kau Kalisitiané ʻoku ʻikai te nau ʻi he malumalu ʻo e fuakava Lao naʻe ʻoange ki ʻIsilelí. Ko ia ai, ʻoku ʻikai fakakounaʻi kinautolu ke nau foaki ha lahi pau ki he ʻOtuá. Kae kehe, ʻi he fakatahaʻanga Kalisitiane moʻoní, ko e foakí ko ha matavai ia ʻo e fiefia lahi. Naʻe pehē tonu ʻe Sīsū Kalaisi: “ʻOku te monuʻia [pe fiefia] lahi ʻi he fai ha foaki atu, ʻi heʻete maʻu ha foaki mai.”—Ngāue 20:35.
ʻOku poupouʻi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa ʻenau ngāue fakamalanga ʻi māmani lahí fakafou ʻi he ngaahi tokoni loto-fiefoaki. Ko e ngaahi tokoni ko ení ʻoku ngāueʻaki ia ke pulusi ʻaki ʻa e ʻū tohi, hangē ko e makasini ʻokú ke lolotonga laú, pea ke langa mo tauhi ʻaki ʻa honau ngaahi faiʻanga lotú, ʻa ia ʻoku ʻiloa ko e Fale Fakatahaʻangá. ʻOku ʻikai ke ngāueʻaki ʻa e ngaahi tokoni ko iá ko ha vahe ki ha ngāue. Ko e niʻihi ʻoku nau līʻoa taimi-kakato ke kau ʻi he ngāue ngaohi-ākongá ʻoku nau maʻu ha tokoni feʻunga ki hono totongi ʻenau fakamole ki he fefonongaʻakí pea mo e fakamole fakafoʻituitui kehe. Ka ʻoku ʻikai ha taha te ne kounaʻi ha tokoni pehē. Ko hono moʻoní, ko e fuʻu tokolahi ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻoku ʻikai te nau maʻu ha tokoni fakapaʻanga ke poupouʻiʻaki ʻenau ngāue fakamalangá. ʻI hono kehé, ko e tokolahi tahá ʻoku nau ngāue paʻanga ke poupouʻiʻaki kinautolu, ʻo hangē pē ko Paulá ʻi he taimi naʻá ne ngāue ai ko ha tokotaha tuitui tēniti.—2 Kolinito 11:9; 1 Tesalonaika 2:9.
Kapau ʻoku fie fai ʻe ha taha ha tokoni ki he ngāue ʻoku fakahoko ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ko e hā ʻa e lahi ʻo e meʻa ʻoku totonu ke ne foakí? Naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “Ke taki taha fai ki he meʻa kuo ne tuʻutuʻuni ʻi hono loto; pea ʻoua ʻe fai ʻi he mamahi, pe ko e puʻia; he ʻoku ʻofa ʻa e ʻOtua ki ha taha ʻoku vekeveke foaki.”—2 Kolinito 8:12; 9:7.
[Fakamatala ʻi lalo]
a ʻI he 2008, ko e ʻavalisi ʻo e mahuʻinga ʻo e koulá ko e $871 ki he kalami ʻe 31, ʻo ʻai ai e foaki ko ení ke feʻunga nai mo e $4,794,855,000.