Kī ki he Fiefia ʻa e Fāmilí
Talanoa ki Hoʻo Fānaú Fekauʻaki mo e Fehokotaki Fakasinó
Ko ʻAlisiá,a ko ha taʻu hongofulu tupu ʻokú ne pehē: “ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku ou fieʻilo pē ki ha meʻa fekauʻaki mo e fehokotaki fakasinó, ka ʻoku ou ongoʻi kapau te u ʻeke ha ngaahi fehuʻi ki heʻeku ongo mātuʻá, te na fakakaukau ʻoku ou fai ha meʻa hala.”
Ko ʻĪnisi, ʻa e faʻē ʻa ʻAlisiá, ʻokú ne pehē: “ʻOku ou saiʻia ke u tangutu hifo ʻo talanoa mo ʻeku taʻahiné fekauʻaki mo e fehokotaki fakasinó, ka ʻokú ne fuʻu femoʻuekina ʻi heʻene moʻuí tonu. ʻOku faingataʻa ke maʻu ha taimi ʻokú ne ʻatā ai.”
ʻI HE ʻahó ni, ko e fehokotaki fakasinó ʻoku ʻi he feituʻu kotoa pē—ʻi he TV, ʻi he ngaahi faivá, pea fakaʻasi ʻi he ngaahi tuʻuakí. ʻOku hā ngali ko e feituʻu pē ʻoku kei fai ʻa e vakai ʻoku tapui ai ʻa e kaveingá ko e fetalanoaʻaki ʻi he vahaʻa ʻo e ngaahi mātuʻá mo e fānaú. “Kuó u fakaʻamu ange naʻe ʻilo ʻe he ngaahi mātuʻá ʻa e faingataʻa mo e fakamā ke talanoa kia kinautolu fekauʻaki mo e fehokotaki fakasinó,” ko e lau ia ʻa ha taʻu hongofulu tupu ʻi Kānata ko Maikolo. “ʻOku faingofua ange ke talanoa ki ha kaumeʻa.”
ʻOku faʻa toumoua ʻa e ngaahi mātuʻá ʻo hangē tofu pē ko ʻenau fānaú ke kamataʻi ha talanoa ki he kaveingá. ʻI heʻene tohi ko e Beyond the Big Talk, ʻoku pehē ai ʻe ha faiako ki he moʻuí ko Debra W. Haffner: “Kuo tala mai ʻe he ngaahi mātuʻa tokolahi kuo nau fakatau maʻa ʻenau fānaú ha tohi fekauʻaki mo e fehokotaki fakasinó pe ko e tupu ʻo fuʻu lahí, ʻo tuku ʻi he loki ʻo e tokotaha teʻeki taʻu 13, pea ʻikai toe talanoa ʻo kau ki ai.” ʻOku pehē ʻe Haffner ʻoku mahino ʻa e pōpoakí ki he fānaú: “ʻOku mau loto ke mou ʻilo fekauʻaki mo homou sinó pea fekauʻaki mo e fehokotaki fakasinó; ʻoku ʻikai pē te mau loto ke talanoa kia kimoutolu fekauʻaki mo ia.”
Kapau ko ha mātuʻa koe, ʻoku fiemaʻu ke kehe ʻa hoʻo fakakaukaú. Ko e moʻoni, ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ke ke talanoa hangatonu ki hoʻo fānaú fekauʻaki mo e fehokotaki fakasinó. Fakakaukau ki he ʻuhinga ʻe tolu:
Kuo liliu hono fakamatalaʻi ʻa e fehokotaki fakasinó. “ʻOku ʻikai kei fakamatalaʻi vave ʻa e fehokotaki fakasinó—ko ha husepāniti mo ha uaifi ʻokú na fehokotaki fakasino,” ko e lau ia ʻa e taʻu 20 ko Sēmisi. “ʻI he taimi ní, ʻoku ʻi ai ha fehokotaki fakasino ngutu, fehokotaki fakasino ʻi he halanga tuʻumamaʻó, fehokotaki fakasino fakaʻinitaneti—naʻa mo e feʻaveʻaki pōpoaki fehokotaki fakasino he telefoni toʻotoʻó.”
Ko hoʻo fānaú ʻoku ngalingali te nau fetaulaki mo ha fakamatala hala ʻi he kei siʻí. “Te nau fanongo fekauʻaki mo e fehokotaki fakasinó ʻi heʻenau hū pē ki he akó,” ko e lau ia ʻa ha faʻē ko Sila, “pea ʻe ʻikai te nau maʻu ʻa e fakakaukau ʻokú ke loto ke nau maʻú.”
ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi fehuʻi ʻa hoʻo fānaú fekauʻaki mo e fehokotaki fakasinó ka ʻoku ngalingali heʻikai te nau kamataʻi ha fetalanoaʻaki mo koe. “Kovi ʻeku loi, ʻoku ʻikai te u ʻilo pe ʻe kamata fēfē ha fetalanoaʻaki mo ʻeku ongo mātuʻá fekauʻaki mo e fehokotaki fakasinó,” ko e lau ia ʻa e taʻu 15 ko ʻAna mei Pelēsila.
Ko e moʻoni, ko e talanoa ki hoʻo fānaú fekauʻaki mo e fehokotaki fakasinó ko ha konga ia ʻo ho fatongia kuo ʻoatu ʻe he ʻOtuá ʻi he tuʻunga ko ha mātuʻá. (Efeso 6:4) ʻOku pau pē, ʻoku faingataʻa nai fakatouʻosi kiate koe pea kia kinautolu. Neongo ia, ʻi he tafaʻaki leleí, ko e toʻutupu tokolahi ʻoku nau loto-tatau mo e taʻu 14 ko Taniele, ʻa ia ʻokú ne pehē, “ʻOku mau loto ke ako fekauʻaki mo e fehokotaki fakasinó mei heʻemau ongo mātuʻá—ʻo ʻikai mei ha faiako pe polokalama TV.” ʻE lava fēfē leva ke ke talanoa ki hoʻo fānaú fekauʻaki mo e tuʻunga-lea mahuʻinga ko eni kae faingataʻá?b
Fakatatau ki Honau Taʻú
Tuku kehe kapau ʻoku nau nofo mavahe fakaʻaufuli, ʻoku kamata fanongo ʻa e fānaú fekauʻaki mo e fehokotaki fakasinó ʻi he kei siʻí. ʻOku aʻu ʻo toe fakahohaʻa ange ʻa e moʻoniʻi meʻa ko ia ʻi he “kuonga fakamui” ko ení kuo fakaʻaʻau atu ai ʻa e kau tangata fulikivanú “mei he kovi ki he kovi” ange. (2 Timote 3:1, 13) Ko e meʻa fakamamahí, ʻoku ngāueʻaki ʻa e fānau tokolahi ʻe he kakai lalahí ki he ngaahi taumuʻa fakaefehokotaki fakasino taʻetaau.
Ko ia ai, ʻoku mahuʻinga ke ke kamata akoʻi hoʻo fānaú lolotonga ʻoku nau kei siʻi ʻaupitó. “Kapau te ke tatali kae ʻoua ke nau fakaofi atu ki honau taʻu hongofulu tupú,” ko e lau ia ʻa ha faʻē ʻi Siamane ko Līneti, “ʻe ʻikai te nau loto nai ke lea tauʻatāina koeʻuhi ko e ngaahi ongoʻi mā ʻoku hoko ʻi he tupu ʻo fuʻu lahí.” Ko e kií ko hono ʻoatu ha fakamatala ki he fānaú ʻoku feʻungamālie mo honau taʻú.
Ki he fānau teʻeki akó:
Tokangataha ki hono akoʻi ʻa e ngaahi hingoa totonu ʻo e ngaahi kupu fehokotaki fakasinó, pea fakamamafaʻi ʻoku ʻikai totonu ki ha taha ke ala ki he ngaahi kupu ko ení. “Naʻá ku kamata akoʻi hoku fohá ʻi heʻene taʻu tolú,” ko e lau ia ʻa ha faʻē ʻi Mekisikou ko Sūlia. “ʻI hono ʻiloʻi pē ko e kau faiakó, kau toʻo-tamá, pe fānau lalahi angé ʻe lava ke nau fai ha kovi kiate iá naʻe fakahohaʻasi lahi ʻaupito ai au. Naʻe fiemaʻu ke ne ʻilo ki he founga ke maluʻi ai ia mei ha taha pē.”
ʻAHIʻAHIʻI ENI: Akoʻi hoʻo tamá ke tali mālohi kapau ʻoku feinga ha taha pē ke ala ki hono ngaahi kupu fakafehokotaki fakasinó. Ko e fakatātaá, te ke akoʻi nai ki hoʻo tamá ke ne pehē: “Tuku ia! Te u talaʻi koe!” Fakapapauʻi ki hoʻo tamá ko hono talá ʻoku feʻungamālie maʻu pē—ʻo tatau ai pē kapau ʻe palōmesi atu ʻe ha tokotaha ke ʻoatu ha ngaahi meʻaʻofa pe fai ha ngaahi fakamanamana.c
Ki he fānau ako lautohí:
Ngāueʻaki ʻa e ngaahi taʻu ko ení ko ha faingamālie ia ke fakalahi māmālie ai ʻa e ʻilo ʻa hoʻo tamá. “Ki muʻa ke fai ha talanoá, vakaiʻi angé pe ko e hā kuo nau ʻosi ʻiló,” ko e fakamatala ia ʻa ha tamai ko Pita. “Vakaiʻi pe ʻoku nau toe fiemaʻu ke ʻilo lahi ange. ʻOua ʻe fakamālohiʻi ʻa e talanoá. ʻOku ngalingali ʻe hoko fakanatula ia kapau ʻokú ke vaheʻi maʻu pē ha taimi ki hoʻo fānaú.”
ʻAHIʻAHIʻI ENI: ʻAi ke toutou fai ha fetalanoaʻaki nounou kae ʻikai ko ha ‘fetalanoaʻaki lōloa’ pē ʻe taha. (Teutalonome 6:6-9) ʻI he founga ko ení ʻe ʻikai ai te ke lōmekina hoʻo fānaú. ʻIkai ko ia pē, ʻi heʻenau tupu haké, te nau maʻu ʻa e fakamatala ʻoku nau fiemaʻú ʻo fakatatau ki honau tuʻunga matuʻotuʻá.
Ki he kau talavoú:
Ko e taimi eni ke fakapapauʻi ai ʻoku maʻu ʻe hoʻo tamá ʻa e ʻilo feʻunga fekauʻaki mo e ngaahi tafaʻaki fakaesino, fakaeongo, mo fakaeʻulungaanga ʻo e fehokotaki fakasinó. “Ko e tamaiki tangata mo e tamaiki fefine ʻi hoku ʻapiakó ʻoku nau ʻosi mohe mo ha taha,” ko e lau ia ʻa e taʻu 15 ko ʻAna, naʻe lave ki ai ki muʻá. “ʻOku ou fakakaukau ʻi he tuʻunga ko ha Kalisitiané, ʻoku fiemaʻu kiate au ʻa e ʻilo feʻunga fekauʻaki mo e kaveingá. Neongo ʻa e fakamā nai ke talanoa ki he fehokotaki fakasinó, ko e meʻa ia kuo pau ke u ʻilo ki ai.”d
Ko ha fakatokanga: ʻOku toumoua nai ʻa e kau taʻu hongofulu tupú mei hono ʻeke ha ngaahi fehuʻí koeʻuhi ʻoku nau manavasiʻi naʻa huʻuhuʻu ʻenau mātuʻá ʻoku nau fai ha ʻulungaanga taʻetaau. Naʻe ʻiloʻi ia ʻe he tamai ʻe taha ko Sitīveni. “Naʻe toumoua homa fohá ke talanoa ki he fehokotaki fakasinó,” ko ʻene laú ia. “Ka ki mui ai naʻá ma ʻilo naʻá ne ongoʻi naʻá ma huʻuhuʻu fekauʻaki mo ʻene tōʻongá. Naʻá ma fakamahinoʻi naʻe ʻikai te mau talanoa ki he ngaahi kaveinga ko ení koeʻuhí ko haʻama huʻuhuʻu kiate ia fekauʻaki mo ha meʻa; naʻá ma loto pē ke fakapapauʻi kuó ne mateuteu ke talitekeʻi ʻa e ngaahi tākiekina kovi takatakai ʻiate iá.”
ʻAHIʻAHIʻI ENI: ʻI he ʻikai fai ki hoʻo kiʻi talavoú ha ngaahi fehuʻi hangatonu fekauʻaki mo ha meʻa tefito ʻo kau ki he fehokotaki fakasinó, ʻeke pe ʻoku fēfē ʻa e vakai ʻa hono kaungākalasí ki he meʻá ni. Ko e fakatātaá, te ke pehē nai: “ʻOku tui ʻa e kakai tokolahi he ʻahó ni ko e fehokotaki fakasino ngutú ʻoku ʻikai moʻoni ko ha fehokotaki fakasino ia. ʻOku pehē ʻa e tui ʻa ho kaungāakó?” Ko e ngaahi fehuʻi taʻefakahangatonu peheé ʻoku ngalingali ange ʻe talanoa tauʻatāina ai hoʻo kiʻi talavoú pea fakahaaʻi ʻa ʻene ngaahi fakakaukaú tonu.
Ikuʻi ʻa e Ongoʻi Faingataʻaʻiá
Ko ia ai, ko e talanoa ki hoʻo fānaú fekauʻaki mo e fehokotaki fakasinó ko e taha nai ia ʻo e ngaahi ngāue fakaemātuʻa faingataʻa taha te ke fehangahangai mo iá. Ka ʻoku tuha moʻoni ia mo hoʻo feingá. “ʻI he faai mai ʻa e taimí,” ko e lau ia ʻa ha faʻē ko Taieni, “ʻoku mole atu ʻa e ongoʻi faingataʻaʻiá, pea ko e talanoa ki hoʻo kiʻi tamá fekauʻaki mo e fehokotaki fakasinó ʻe lava moʻoni ke hoko ko ha faingamālie ia ke ʻai ke mālohi ai homo vaá.” ʻOku loto-tatau mo ia ʻa Sitīveni, ʻa ia naʻe lave ki ai ki muʻá. “ʻOku hoko ʻo faingofua ange ke fetalanoaʻaki ki he ngaahi tuʻunga-lea faingataʻa hangē ko e fehokotaki fakasinó kapau ʻokú ke fokotuʻu ha founga-tuʻumaʻu ʻo e talanoa tauʻatāina fekauʻaki mo ha ngaahi kaveinga pē ʻoku hoko mai ki he fāmilí,” ko ʻene laú ia, peá ne hoko atu: “Ko e ongoʻi faingataʻaʻiá heʻikai ʻaupito mole fakaʻaufuli ia, ka ko e fetuʻutaki tauʻatāiná ko e meʻa mahuʻinga ia ki ha fāmili moʻui lelei faka-Kalisitiane.”
a Kuo liliu ʻa e ngaahi hingoa ʻi he kupu ko ení.
b ʻE lāulea ʻi he kupu ko ení ki he fiemaʻu ke talanoa ki hoʻo fānaú fekauʻaki mo e fehokotaki fakasinó. Ko ha kupu he kahaʻú ʻi he konga hokohoko ko ení ʻe lāulea ai ki he founga ke fakakau ha ngaahi tuʻunga mahuʻinga fakaeʻulungaanga ʻi he ngaahi fetalanoaʻaki peheé.
c Toʻo mai ʻo kiʻi liliuʻi siʻi mei he peesi 171 ʻo e Ako mei he Faiako Lahí, ko e pulusi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.
d Ngāueʻaki ʻa e vahe 1-5, 28, 29, mo e 33 ʻo e Questions Young People Ask—Answers That Work, Voliume 2, ko e pulusi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ke fai ai ha ngaahi fetalanoaʻaki mo hoʻo kiʻi talavoú fekauʻaki mo e fehokotaki fakasinó.
ʻEKE HIFO KIATE KOE . . .
Lau ʻa e fakamatala ko eni naʻe maʻu mei he toʻutupu takatakai ʻi he māmaní, pea ʻeke hifo leva kiate koe ʻa e ngaahi fehuʻi ʻoku ʻoatu hení.
“ʻOku tala mai ʻe heʻeku ongo mātuʻá ke u lau ʻa e ngaahi kupu fekauʻaki mo e fehokotaki fakasinó pea toki ʻalu ange leva kia kinaua kapau ʻoku ʻi ai haʻaku ngaahi fehuʻi. Ka ʻoku ou fakaʻamu naʻá na talanoa lahi ange mo au fekauʻaki mo ia.”—Ana, Pelēsila.
Ko e hā ʻokú ke fakakaukau ai ʻoku mahuʻinga ke fai ʻa e meʻa lahi ange ʻi hono ʻoange pē ki hoʻo tamá ha fakamatala ke ne laú?
“ʻOku ou ʻilo ʻa e ngaahi fakamatala mioʻi lahi fekauʻaki mo e fehokotaki fakasinó—ko e ngaahi meʻa ʻoku ou tui ʻoku halaʻatā ke ʻilo ki ai ʻeku tamaí. Te ne ʻohovale lahi ʻo kapau te u fehuʻi ange fekauʻaki mo ia.”—Ken, Kānata.
Ko e hā nai ʻoku ilifia ai ʻa hoʻo tamá ke talanoa kiate koe ʻo fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ʻokú ne hohaʻa ki aí?
“ʻI he faifai peá u maʻu ʻa e loto-toʻa ke ʻeke ki heʻeku ongo mātuʻá ha fehuʻi fekauʻaki mo e fehokotaki fakasinó, naʻá na tali ʻo hangē ʻokú na tukuakiʻi aú, ʻi hono ʻeke mai, ‘Ko e hā ʻokú ke ʻeke ai ʻa e meʻa ko iá? Kuo ʻi ai ha meʻa naʻe hokó?’”—Masami, Siapani.
ʻI he taimi ʻoku ʻeke atu ai ʻe hoʻo tamá ha fehuʻi fekauʻaki mo e fehokotaki fakasinó, ʻe lava fēfē ke fakaava ʻe hoʻo talí ʻa e matapā ki ha fetalanoaʻaki ʻi he kahaʻú pe tāpuni ia?
“ʻE tokoni kapau ʻe fakapapauʻi mai ʻe heʻeku ongo mātuʻá ko e taimi ko ia naʻá na ʻi hoku taʻú aí, naʻá na ʻeke ʻa e ngaahi fehuʻi tatau pea ʻoku fakanatula pē ke u ʻeke foki ha ngaahi fehuʻi.” —Lisette, Falanisē.
ʻE lava fēfē ke ke ʻai ke nonga hoʻo tamá, koeʻuhí ke ne ongoʻi fiemālie ange ke talanoa kiate koe fekauʻaki mo e fehokotaki fakasinó?
“Naʻe faʻa ʻeke mai ʻe heʻeku faʻeé ʻa e ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e fehokotaki fakasinó—ka ʻi ha leʻo fiemālie. ʻOku ou ongoʻi ʻoku mahuʻinga eni, koeʻuhí ke ʻoua ʻe ongoʻi ai ʻe ha kiʻi tama ʻo hangē kuo fakamāuʻi iá.”—Gerald, Falanisē.
Ko e hā ʻa e leʻo ʻokú ke ngāueʻakí ʻi he taimi ʻokú ke talanoa ai ki hoʻo tamá fekauʻaki mo e fehokotaki fakasinó? ʻOku fiemaʻu ha feʻunuʻaki?