Fakaivia ke Tauʻi ʻa e ʻAhiʻahí pea Fekuki mo e Loto-Siʻí
“Te mou maʻu pe ha mālohi, ʻo ka hifo ʻa e Laumālie Maʻoniʻoni kiate kimoutolu.”—NG. 1:8.
1, 2. Ko e hā e tokoni naʻe talaʻofa ʻe Sīsū ki heʻene kau ākongá, pea ko e hā ʻe fiemaʻu ai ia kia kinautolú?
NAʻE ʻiloʻi ʻe Sīsū ko ʻene kau ākongá naʻe ʻikai te nau malava ʻi honau mālohi pē ʻonautolú ʻo tauhi ʻa e meʻa kotoa kuó ne tuʻutuʻuni maí. ʻI he fakakaukau ki he lahi ʻo ʻenau ngāue fakamalangá, ko e mālohi ʻa honau kau fakafepakí, pea mo e vaivai ʻa e kakano fakaetangatá, naʻe hā mahino mei ai naʻa nau fiemaʻu ʻa e mālohi mahulu hake ʻi he tangatá. Ko ia ai, ʻi he ki muʻa pē heʻene hāʻele hake ki hēvaní, naʻe fakapapauʻi ai ʻe Sīsū ki heʻene kau ākongá: “Te mou maʻu pe ha mālohi, ʻo ka hifo ʻa e Laumālie Maʻoniʻoni kiate kimoutolu: pea te mou hoko ko ʻeku kau fakamoʻoni, ʻo ʻikai ʻi Selusalema pe, ka ʻi Siutea kātoa, mo Samelia, ʻio, ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo māmani.”—Ng. 1:8.
2 Ko e talaʻofa ko iá naʻe kamata fakahoko ia ʻi he Penitekosi 33 T.S. ʻi he taimi naʻe fakaivia ai ʻe he laumālie māʻoniʻoní ʻa e kau muimui ʻo Sīsū Kalaisí ke nau fakafonu ʻa Selusalema ʻaki ʻenau malangá. Naʻe ʻikai ha fakafepaki naʻe malava ke ne taʻofi ia. (Ng. 4:20) “ʻI he ngaahi ʻaho kotoa pe, ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo mamani,” ko e kau muimui faitōnunga ʻo Sīsuú, kau ai kitautolu, ʻe fiemaʻu fakavavevave ki ai ʻa e mālohi tatau ko ia kuo ʻomai ʻe he ʻOtuá.—Mt. 28:20.
3. (a) Fakamatalaʻi ʻa e faikehekehe ʻi he vahaʻa ʻo e laumālie māʻoniʻoní mo e mālohí. (e) Ko e hā ʻe lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he mālohi meia Sihová ke tau faí?
3 Naʻe talaʻofa ʻa Sīsū ki heʻene kau ākongá ‘te nau maʻu pe ha mālohi, ʻo ka hifo ʻa e Laumālie Maʻoniʻoní kiate kinautolu.’ Ko e ongo foʻi lea “mālohi” mo e “Laumālie” ʻokú na kehekehe ʻi hona ʻuhingá. Ko e laumālie ʻo e ʻOtuá, ʻa hono ivi ngāué, ʻokú ne fakamatalaʻi ʻa e ivi ʻa ia ʻoku tukuange mai pea ngāueʻaki ʻe he kakai pe ko e ngaahi meʻa ke fakahoko ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá. Kae kehe, ko e mālohí ʻoku lava ke fakamatalaʻi ia ko e “malava ke ngāue pe ʻomai ha ola.” ʻOku lava ke nofo taʻengāue ia ʻi ha taha pe ko ha meʻa kae ʻoua ke fiemaʻu ke ne ʻomai ha ola ʻoku fiemaʻu. Ko ia ai, ko e laumālie māʻoniʻoní ʻe lava nai ke fakatatau ia ki he tafe ʻa e ʻuhilá ʻa ia ʻokú ne fakaivia ha puha ʻuhila ʻoku ala fakafonu, lolotonga ia ko e mālohí ʻoku hangē ia ko e ivi taʻehāmai ʻa ia ʻoku tuku tauhi leva ʻi he puha ʻuhilá. Ko e mālohi ʻoku tuku mai ʻe Sihova ki heʻene kau sevānití fakafou ʻi he laumālie māʻoniʻoní ʻokú ne ʻomai kia kitautolu taki taha ʻa e malava ke fakahoko ʻa ʻetau fakatapui faka-Kalisitiané pea ʻi he taimi ʻoku fiemaʻu aí, ke ne talitekeʻi ʻa e ngaahi mālohi ʻikai lelei ʻoku ngāue ʻia kitautolú.—Lau ʻa e Maika 3:8; Kolose 1:29.
4. Ko e hā te tau lāulea ki ai ʻi he kupu ko ení, pea ko e hā hono ʻuhingá?
4 ʻOku fakahāhā fēfē ʻa e mālohi kuo ʻomai kia kitautolu ʻe he laumālie māʻoniʻoní? Ko e hā ʻa e faʻahinga ngāue pe fakafeangai ko e tupuʻanga nai ia ʻo ʻene tatakí? ʻI heʻetau feinga ke tauhi faitōnunga ki he ʻOtuá, ʻoku tau fehangahangai ai mo e fakafaingataʻaʻiaʻanga lahi ʻaupito kuo fakatupunga ʻe Sētane, ʻe heʻene fokotuʻutuʻú, pe ʻe hotau kakano taʻehaohaoá tonu. ʻOku mahuʻinga ke tau ikuʻi ʻa e ngaahi fakafaingataʻaʻiaʻanga peheé koeʻuhi ke kītaki ai ʻi he tuʻunga ko e kau Kalisitiané, kau maʻu pē ʻi he ngāue fakafaifekaú, pea tauhi maʻu ha vahaʻangatae lelei mo Sihova. Tau lāulea angé ki he founga ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ʻe he laumālie māʻoniʻoní ke tauʻi ʻa e ʻahiʻahí pea fekuki mo e helaʻiá mo e loto-siʻí.
Fakaivia ke Tauʻi ʻa e ʻAhiʻahí
5. ʻE lava fēfē ke fakaivia kitautolu ʻe he lotú?
5 Naʻe akoʻi ʻe Sīsū ʻa hono kau muimuí ke nau lotu: “ʻOua naʻa ke fakahū kimautolu ki he ʻahiʻahi; ka ke fakahaofi kimautolu mei he Fili.” (Mt. 6:13) ʻE ʻikai liʻaki ʻe Sihova ʻa ʻene kau sevāniti faitōnunga ʻoku nau fai ʻa e kole ko ení. ʻI ha toe taimi ʻe taha, naʻe pehē ai ʻe Sīsū ko e “Tamai ʻi he langi [te ne] foaki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoni kiate kinautolu ʻoku kole kiate ia.” (Luke 11:13) He fakafiemālie ē ko e ngaahi talaʻofa ʻa Sihova ke ʻomai kia kitautolu ʻa e mālohi ko eni ke fai ʻa e meʻa ʻoku totonú! Ko ia ai, ʻoku ʻikai ʻuhinga ení ʻe taʻofi ʻe Sihova kitautolu mei hono ʻahiʻahiʻí. (1 Kol. 10:13) Ka ʻi he taimi ʻoku tau fehangahangai ai mo e ʻahiʻahí, ko ha taimi ia ke toe lotu lahi ange ai.—Mt. 26:42.
6. Ko e hā naʻe fakatefito mei ai ʻe Sīsū ʻa ʻene tali ki he ngaahi ʻahiʻahi ʻa Sētané?
6 ʻI he tali ki he ngaahi ʻahiʻahi ʻa e Tēvoló, naʻe lave ai ʻa Sīsū ki ha ngaahi konga Tohi Tapu. Ko e Folofola ʻa e ʻOtuá naʻe maʻalaʻala moʻoni ʻi he ʻatamai ʻo Sīsuú ʻi heʻene tali: “Kuo tohi . . . kuo tohi foki, . . . Setane, fei mo ʻalu! he kuo tohi, Ko e ʻEiki ko ho ʻOtua te ke lotu ki ai, pea ko ia pe toko taha te ke ʻotuaʻaki.” Ko e ʻofa kia Sihova mo ʻene Folofolá naʻe ueʻi ai ʻa Sīsū ke ne talitekeʻi ʻa e ngaahi fakatauele naʻe fai ʻe he Tokotaha-ʻAhiʻahí kiate iá. (Mt. 4:1-10) Hili hono toutou talitekeʻi ʻe Sīsū ʻa e ʻahiʻahí, naʻe mavahe meiate ia ʻa Sētane.
7. ʻOku anga-fēfē hono tokoniʻi kitautolu ʻe he Tohi Tapú ke talitekeʻi ʻa e ʻahiʻahí?
7 Koeʻuhi naʻe falala ʻa Sīsū ki he Tohi Tapú ke talitekeʻiʻaki ʻa e ngaahi ʻahiʻahi ʻa e Tēvoló, huanoa ange ai ʻa e totonu ke tau fai peheé! Ko e moʻoni, ko ʻetau malava ke talitekeʻi ʻa e Tēvoló pea mo ʻene kau fakafofongá ʻoku kamata ia ʻaki hano fakapapauʻi ke hoko ʻo maheni mo e ngaahi tuʻunga ʻa e ʻOtuá pea poupou kakato ki ai. Kuo ueʻi ʻa e kakai tokolahi ke nau moʻuiʻaki ʻa e ngaahi tuʻunga ʻa e Tohi Tapú ʻi heʻenau ako ʻa e Tohi Tapú pea hoko ʻo mahinoʻi ʻa e poto mo e māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá. Ko e moʻoni, “ko e folofola ʻa e ʻOtua” ʻoku ngāue ai ha mālohi ʻa ia ʻoku malava ke ʻiloʻi ai ʻa e “ngaahi holi mo e fakakaukau ʻo e loto.” (Hep. 4:12) Ko e lahi ange ʻa e lau mo fakalaulauloto ʻa ha taha ki he Tohi Tapú, ko e lahi ange ia ʻa e lava ke maʻu ʻe he tokotaha ko iá ʻa e ‘ʻilo ʻa e moʻoni ʻa Sihová.’ (Tan. 9:13) ʻI heʻene peheé, ʻoku lelei ke tau fakalaulauloto ki he ngaahi konga Tohi Tapu ʻa ia ʻoku felāveʻi mo hotau ngaahi vaivaiʻangá tonu.
8. Fakafou ʻi he ngaahi founga ko e hā ʻe lava ke tau maʻu ai ʻa e laumālie māʻoniʻoní?
8 Tānaki atu ki heʻene ʻiloʻi ʻa e Tohi Tapú, naʻe lava ke talitekeʻi ʻe Sīsū ʻa e ʻahiʻahí koeʻuhi naʻá ne “fonu ʻi he Laumālie Maʻoniʻoni.” (Luke 4:1) Koeʻuhi ke maʻu ʻa e mālohi mo e malava meimei tatau, ʻoku fiemaʻu kia kitautolu ke ʻunuʻunu ofi kia Sihova ʻaki hono ngāue ʻaonga kakato ʻaki ʻa e kotoa ʻo e ngaahi tokonaki kuó ne ʻai ke fakafonu ʻaki kitautolu ʻa hono laumālié. (Sem. 4:7, 8) ʻOku kau ʻi he ngaahi meʻá ni ʻa e ako Tohi Tapu, lotu, mo e feohi mo e kaungātuí. Kuo toe ʻiloʻi ʻe he tokolahi ʻa e ʻaonga ʻo hono tauhi maʻu ha taimi-tēpile kakato ʻo e ngaahi ngāue faka-Kalisitiané, ʻa ia ʻoku tokoni ia ke hanganaki tokangataha ai ki he ngaahi fakakaukau fakalaumālie fakatupu langa haké.
9, 10. (a) Ko e hā e ngaahi ʻahiʻahi ʻoku anga-maheniʻaki ʻi ho feituʻú? (e) ʻE lava fēfē ke fakaivia koe ʻe he fakalaulaulotó mo e lotú ke ke tauʻi ʻa e ʻahiʻahí naʻa mo e ʻi he taimi ʻokú ke ongoʻi helaʻia aí?
9 Ko e hā ʻa e ngaahi fakatauele ki he faihalá ʻoku fiemaʻu ke ke talitekeʻí? Kuo faifai ange pea ʻahiʻahiʻi koe ke fakamalinga mo ha taha ʻoku ʻikai ko hao hoa mali? Kapau ʻoku ʻikai ke ke mali, kuo faifai ange pea fakaʻaiʻai koe ke ke tali ke faialea mo ha tokotaha taʻetui? ʻI he mamata televīsoné pe ngāueʻaki ʻa e ʻInitanetí, ʻoku ʻahiʻahiʻi fakafokifā nai ai ʻa e kau Kalisitiané ke sio ʻi ha meʻa ʻoku taʻemaʻa. Kuo hoko ia kiate koe, pea kapau ko ia, naʻe anga-fēfē hoʻo fakafeangaí? ʻE fakapotopoto ke fakakaukauloto ki he founga ʻe lava ke taki atu ai ʻe ha fehālaaki ʻe taha ki ha toe fehālaaki pea iku atu leva ai ki ha faihala mamafa. (Sem. 1:14, 15) Fakakaukau fekauʻaki mo e mamahi ʻe ʻoatu ʻi ha tōʻonga taʻefaitōnunga kia Sihova, ki he fakatahaʻangá, pea ki ho fāmilí. Ko ha konisēnisi maʻa, ʻi he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoku tupu ia mei hono tauhi maʻu ʻa e mateaki ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni fakaʻotuá. (Lau ʻa e Sāme 119:37; Palovepi 22:3.) ʻI he taimi pē ʻokú ke fehangahangai ai mo e ngaahi ʻahiʻahi peheé, fakapapauʻi ke lotu ke maʻu ha mālohi ke talitekeʻiʻaki ia.
10 ʻOku ʻi ai ha toe meʻa ke manatuʻi fekauʻaki mo e ngaahi ʻahiʻahi ʻa e Tēvoló. Naʻe fakaofiofi ʻa Sētane kia Sīsū hili ʻEne ʻaukai ʻaho ʻe 40 ʻi he toafá. ʻOku ʻikai ha veiveiua naʻe fakakaukau ʻa e Tēvoló ko ha taimi “faingamālie” tefito eni ke ʻahiʻahiʻi ai ʻa e anga-tonu ʻa Sīsuú. (Luke 4:13) ʻOku siofi ʻe Sētane ha ngaahi taimi faingamālie ke ʻahiʻahiʻi ai foki ʻetau anga-tonú. Ko ia ai, ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ke tau hanganaki mālohi fakalaumālie. ʻOku faʻa ʻoho ʻa Sētane ʻi he taimi ʻokú ne ʻiloʻi ai ko ʻene tāketí ʻoku ʻi hono tuʻunga vaivai tahá. Ko ia ʻi he taimi pē ʻoku tau ongoʻi helaʻia ai pe loto-siʻí, ʻoku totonu ke tau fakapapauʻi lahi ange ʻi ha toe taimi ke kōlenga kia Sihova ke maʻu ʻa ʻene tokoni fakaemaluʻí mo hono laumālie māʻoniʻoní.—2 Kol. 12:8-10.
Fakaivia ke Fekuki mo e Helaʻiá pea mo e Loto-Siʻí
11, 12. (a) Ko e hā ʻoku ongoʻi loto-siʻi ai ʻa e tokolahi he ʻaho ní? (e) Ko e hā ʻe lava ke ne fakaivia kitautolu ke talitekeʻi ʻa e loto-siʻí?
11 ʻI he tuʻunga ko e tangata taʻehaohaoá, ʻoku tau ongoʻi loto-siʻi ʻi he taimi ki he taimi. ʻOku hoko nai ia ʻo tautefito ʻene moʻoní he ʻahó ni koeʻuhi ko e vahaʻa taimi ʻa ia ʻoku tau moʻui aí ʻoku fakamafasia lahi. ʻOku tau foua mai ʻa e ngaahi taimi faingataʻa taha nai ʻa ia ko e faʻahinga ʻo e tangatá fakalūkufua ʻoku nau lolotonga hokosia. (2 Tim. 3:1-5) ʻI he fakaofiofi mai ʻa ʻĀmaketoné, ʻoku tuʻu moʻunga ai ʻa e faingataʻa fakaʻekonōmiká, fakaeongó mo e ngaahi tenge kehe. ʻOku ʻikai totonu ke hoko fakaʻohovale leva ia, ʻo faingataʻaʻia lahi ai ʻa e niʻihi ke fakahoko honau fatongia ke tokangaʻi mo tokonaki maʻa honau ngaahi fāmilí. ʻOku nau ongoʻi helaʻia, lōmekina, mafasia, pea aʻu ʻo ongosia ʻosi. Kapau ʻoku hoko ia ʻi ho tuʻungá, ʻe lava fēfē ke ke fekuki mo e tengé?
12 Manatuʻi, naʻe fakapapauʻi ʻe Sīsū ki heʻene kau ākongá te ne ʻoange hanau taukapo—ko e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá. (Lau ʻa e Sione 14:16, 17.) Ko e ivi mālohi taha eni ʻi he ʻunivēsí. ʻAki iá, ʻe lava ke tokonaki mai ai ʻe Sihova “ʻo hulu atu” ʻa e mālohi ʻoku fiemaʻu kia kitautolu ke kātakiʻi ai ha faʻahinga ʻahiʻahi pē. (Ef. 3:20) ʻI he falala ki aí, ko e lau ia ʻa e ʻapositolo ko Paulá, ʻoku tau maʻu ai ʻa e “makehe atu ʻo e mafai,” neongo ʻa e ‘fetekeekina ʻi he potu kotoa pe’ ʻa kitautolú. (2 Kol. 4:7, 8) ʻOku ʻikai talaʻofa ʻe Sihova te ne toʻo atu ʻa e fakamafasiá, ka ʻokú ne fakapapauʻi mai kia kitautolu fakafou ʻi hono laumālié, te ne ʻomai kia kitautolu ʻa e mālohi ke fekuki ai mo ia.—Fili. 4:13.
13. (a) Kuo anga-fēfē hono fakaivia ʻo ha tokotaha kei siʻi ke ne fekuki mo ha tuʻunga faingataʻa? (e) ʻOkú ke ʻiloʻi ha ngaahi fakatātā meimei tatau?
13 Fakakaukau ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Stephanie, ko ha tāimuʻa taʻu 19. ʻI hono taʻu 12, naʻá ne tofanga ai ʻi ha pā kālava pea naʻe ʻilo ʻoku ʻi ai mo ha foʻi ngungu ʻi hono ʻutó. Talu mei he taimi ko iá, naʻe tafa tuʻo ua ai ia, fai mo ha faitoʻo hulu, pea tofanga ʻi ha toe pā kālava ʻe ua, ʻa ia naʻe hoko ai ʻo ʻikai toe loko ngaue hono tafaʻaki toʻohemá pea ʻikai loko sio lelei. Naʻe pau ke tātānaki ʻe Stephanie hono iví ki he ngaahi meʻa ʻa ia ʻokú ne fakakaukau ʻoku mahuʻinga angé, hangē ko e ngaahi fakataha faka-Kalisitiané mo e ngāue fakamalangá. Neongo ia, ʻokú ne ongoʻi ʻoku tokoniʻi ia ʻe he toʻukupu mālohi ʻo Sihová ke ne kātaki ʻi he ngaahi founga lahi. Ko e ngaahi tohi makatuʻunga ʻi he Tohi Tapú ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi hokosia ʻa e kaungā Kalisitiané kuó ne ʻai ia ke fiefia ʻi he taimi ʻokú ne loto-siʻi aí. Kuo tokoniʻi ia ʻe he fanga tokoua mo e fanga tuongaʻané ʻaki ʻenau faitohi mai kiate ia pe ʻi he lea fakalototoʻa kiate ia, ki muʻa pea ʻi he tuku ʻa e ngaahi fakatahá. Kuo toe fakahāhā ʻe he kakai mahuʻingaʻiá ʻa e houngaʻia ʻi he meʻa kuo akoʻi ange ʻe Stephanie kia kinautolú ʻaki ʻenau ʻalu ki hono ʻapí ke fai ai ʻenau ako Tohi Tapú. ʻI he kotoa ʻo e meʻá ni, ʻoku fakamālōʻia lahi ai ʻa Stephanie kia Sihova. Ko e konga tohi ʻokú ne saiʻia aí ko e Sāme 41:3, ʻa ia ʻokú ne tui ʻoku fakahoko ia ʻi hono tuʻungá.
14. Ko e hā kuo pau ke tau fakaʻehiʻehi mei ai ʻi he taimi ʻoku tau loto-siʻi aí, pea ko e hā ʻa hono ʻuhingá?
14 ʻI he taimi ʻoku tau helaʻia ai pe ʻi he malumalu ʻo ha tenge, kuo pau ke ʻoua ʻaupito te tau fakaʻuhinga ko e founga ke fekuki ai mo e loto-mafasiá ko e fakasiʻisiʻi ʻa e ngaahi ngāue fakalaumālié. Ko e meʻa kovi taha ia ʻe malava ke tau faí. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí he ko e ngaahi meʻa peheé hangē ko e ako Tohi Tapu fakafoʻituitui mo e fakafāmilí, ngāue fakamalangá, mo hono maʻu ʻa e fakatahá ko e ngaahi founga ia ʻoku tau maʻu ai ʻa e laumālie māʻoniʻoni fakaivimālohí. Ko e ngaahi ngāue faka-Kalisitiané ʻoku fakaivifoʻou maʻu pē. (Lau ʻa e Mātiu 11:28, 29.) He tuʻo lahi ē ko e aʻu mai ʻa e fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ki he ngaahi fakatahá ʻoku nau ongoʻi ongosia, ka ʻi he hoko mai ʻa e taimi ke foki ai ki ʻapí, ʻoku hangē ia kuo toe fakafoʻou honau iví, kuo toe fakafonu ʻa ʻenau ngaahi puha ʻuhila fakalaumālié!
15. (a) ʻOku talaʻofa mai ʻa Sihova te ne ʻai ke ʻikai fai ha feinga ʻi he moʻui ʻa ha Kalisitiane? Fakamatalaʻi Fakatohitapu. (e) Ko e hā ʻoku talaʻofa mai ʻe he ʻOtuá kia kitautolú, ʻo taki atu ai ki he fehuʻi ko e hā?
15 Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai pehē ia heni ko e kavenga ʻo e tuʻunga-ākonga faka-Kalisitiané ʻoku ʻikai loko mamafa. ʻOku fiemaʻu ʻa e feinga ke hoko ko ha Kalisitiane faitōnunga. (Mt. 16:24-26; Luke 13:24) Kae kehe, fakafou ʻi he laumālie māʻoniʻoní, ʻoku lava ai ʻe Sihova ke ʻoange ki he tokotaha helaʻiá ʻa e mālohi. “Ko kinautolu oku tatali kia Jihova e fakafoou ho nau malohi,” ko e tohi ia ʻa e palōfita ko ʻAiseá. “Te nau buna hake aki ae kabakau o hage koe faga ikale; te nau lele ka e ikai vaivai [‘helaʻia,’ NW]; bea te nau eveeva ka e ikai bogia.” (Ai. 40:29-31, PM) Kapau ko e tuʻungá ia, ʻe lelei ke tau ʻeke, Ko e hā ʻa e tupuʻanga moʻoni ʻo e ongosia fakalaumālié?
16. Ko e hā ʻe lava ke tau fai ke toʻo ʻosi ai ʻa e ngaahi tupuʻanga ʻo e helaʻiá pe loto-siʻí?
16 ʻOku ekinaki mai ʻa e Folofola ʻa Sihová ke tau “sivi ʻo ʻilo ʻa e ngaahi meʻa ʻoku lelei lahi.” (Fili. 1:10) ʻI hono fakatatau ʻa e ʻalunga moʻui faka-Kalisitiané ki ha lová, ʻi he malumalu hono fakamānavaʻí naʻe fakahinohino ʻa e ʻapositolo ko Paulá: “Tau huʻihuʻi ʻa e fakamamafa kotoa pe, . . . pea tau kitaki atu ʻetau lele he fakapuepue kuo tala humaki mai kiate kitautolu.” (Hep. 12:1) Ko ʻene poiní kuo pau ke tau fakaʻehiʻehi mei he ngaahi ngāue ʻoku ʻikai fiemaʻu, ngaahi fakamamafa ʻoku ʻikai fiemaʻu, ʻa ia te ne ʻai ke tau helaʻia ʻosí. Mahalo pē nai ko e niʻihi ʻo kitautolu ʻoku tau feinga pē ke fakahū atu ʻa e meʻa ʻoku fuʻu lahi ki heʻetau moʻui ʻosi femoʻuekiná. Ko ia kapau ʻokú ke faʻa ongoʻi helaʻia pea ʻi he malumalu ʻo ha tenge, te ke maʻu ʻaonga nai mei hano vakaiʻi ʻa e founga hono aʻusia ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻa e ngāue fakamāmaní, ko e lahi ko ia ʻo hoʻo folau ʻeveʻevá, pea mo e lahi ko ia ʻo hoʻo tuli ki he ngaahi sipotí pe ngaahi taimi mālōlō kehé. Ko e fakaʻatuʻí mo e anga-fakanānaá ʻoku totonu ke na ueʻi kotoa kitautolu ke tau ʻiloʻi hotau ngaahi ngātangá pea tauhi ai ke siʻisiʻi ʻa e ngaahi ngāue ʻoku ʻikai fiemaʻú.
17. Ko e hā nai ʻe ongoʻi loto-siʻi ai ʻa e niʻihi, ka ko e hā ʻa e fakapapau ʻoku ʻomai ʻe Sihova ʻi he fekauʻaki mo e meʻá ni?
17 Mahalo pē ko e niʻihi ʻi hotau lotolotongá ʻoku nau toe ongoʻi foki ha kiʻi loto-siʻi koeʻuhi ko e ngataʻanga ʻo e fokotuʻutuʻu ko ení kuo ʻikai hoko vave mai ʻo hangē ko ia naʻa tau ʻamanekiná. (Pal. 13:12) Kae kehe, ko ha taha pē ʻoku ongoʻi peheni, ʻe lava ke ne maʻu ʻa e fakalototoʻa mei he ngaahi lea ʻoku maʻu ʻi he Hapakuke 2:3: “ʻOku sio ʻa e visone ki ha taimi atu kuo tuʻutuʻuni, pea ʻoku holi ia ke aʻu, pea ʻe ʻikai loi: kapau ʻoku ngali tuai, piki pe ki ai; he kuo pau te ne haʻu: ʻe ʻikai tuai.” ʻOku tau maʻu ʻa e fakapapau ʻa Sihová ko e ngataʻanga ʻo e fokotuʻutuʻu ko ení ʻe hoko tonu ʻo fakatatau ki heʻene taimi-tēpilé!
18. (a) Ko e hā e ngaahi talaʻofa ʻoku ʻoatu ai kiate koe ʻa e mālohí? (e) ʻE ʻaonga fēfē kia kitautolu ʻa e kupu hoko maí?
18 Ko e moʻoni, ko e kotoa ʻo e kau sevāniti faitōnunga ʻa Sihová ʻoku nau fakaʻamu ki he ʻaho ʻa ia ʻe mole atu ai ʻa e helaʻiá mo e loto-siʻí, ʻa e taimi ʻa ia ko e kotoa ʻoku moʻuí te nau maʻu ai ʻa e “taimi talavou.” (Siope 33:25) Naʻa mo e taimí ni ʻe lava ke ʻai ke tau mālohi nai ʻi loto fakafou ʻi he ngāue ʻa e laumālie māʻoniʻoní ʻi heʻetau kau ʻi he ngaahi ngāue fakalaumālie fakaivimālohí. (2 Kol. 4:16; Ef. 3:16) ʻOua ʻe tuku ʻa e ongosiá ke ne fakatupunga koe ke ke tō mei he ngaahi tāpuaki taʻengatá. Ko e ʻahiʻahi kotoa pē—pe ko e fakatupunga ʻe he fakatauele, helaʻia, pe loto-siʻi—ʻe mole atu ia, kapau ʻe ʻikai ke vave, ʻe hoko mai leva ia ʻi he māmani foʻou ʻa e ʻOtuá. ʻI he kupu hoko maí, te tau sivisiviʻi ai ʻa e founga ʻoku fakaivia ai ʻe he laumālie māʻoniʻoní ʻa e kau Kalisitiané ke matuʻuaki ʻa e fakatangá, talitekeʻi ʻa e tenge fakatupu maumau mei he toʻumeʻá, pea kātekina ʻa e ngaahi ʻahiʻahi kehekehe.
ʻE Fēfē Haʻo Tali?
• ʻOku anga-fēfē hono fakaivia kitautolu ʻe he lau Tohi Tapú?
• ʻOku anga-fēfē hono fakaivia kitautolu ʻe he lotú mo e fakalaulaulotó?
• ʻE lava fēfē ke ke fakangata ʻa e ngaahi tupuʻanga ʻo e loto-siʻí ʻe malava ke hokó?
[Fakatātā ʻi he peesi 24]
Ko e ngaahi fakataha faka-Kalisitiané ʻe lava ke ne fakaivimālohiʻi fakalaumālie kitautolu