ʻOfa ki he Māʻoniʻoní ʻAki Ho Lotó Kotoa
“Oku ke ofa ki he maonioni.”—SĀME 45:7, PM.
1. Ko e hā te ne tokoniʻi kitautolu ke tau muimui ʻi he “ngaahi hala ʻo e maʻoniʻoni”?
FAKAFOU ʻi heʻene Folofolá mo hono laumālie māʻoniʻoní, ʻoku tataki ʻe Sihova ʻa hono kakaí ʻi he “ngaahi hala ʻo e maʻoniʻoni.” (Sāme 23:3) Kae kehe, koeʻuhí ʻoku tau taʻehaohaoa, ʻoku tau hehema ai ke afe mei he hala ko iá. Ke toe foki ʻo fai ʻa e meʻa ʻoku totonú ʻoku fiemaʻu ʻa e feinga ʻosi fakapapauʻi. Ko e hā te ne tokoniʻi kitautolu ke tau lavameʻá? ʻI he hangē ko Sīsuú, kuo pau ke tau ʻofa ʻi hono fai ʻa e meʻa ʻoku totonú.—Lau ʻa e Sāme 45:7, “PM.”
2. Ko e hā ʻa e “ngaahi hala ʻo e maʻoniʻoni”?
2 Ko e hā ʻa e “ngaahi hala ʻo e maʻoniʻoni”? Ko e hala ko ení ko ha ʻaluʻanga ia pe hala kini. Ko e “ngaahi hala” ko ení ʻoku fakapapauʻi ia ʻe he tuʻunga māʻoniʻoni ʻa Sihová. ʻI he lea faka-Hepeluú mo e faka-Kalisí, ko e “maʻoniʻoni” ʻoku ʻuhinga iá ki he “faitotonu,” ʻo fakahuʻunga ai ha pipiki mālohi ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni fakaeʻulungaangá. Koeʻuhi ko Sihova ʻa e “nofoʻanga ʻo e faitotonu,” ʻoku fiefia ʻa ʻene kau lotú ke hanga kiate ia ke fakapapauʻi ai ʻa e hala faitotonu fakaeʻulungaanga ʻoku totonu ke nau muimui aí.—Sel. 50:7.
3. ʻE lava fēfē ke tau ako lahi ange fekauʻaki mo e māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá?
3 Ko e feinga mālohi pē ʻaki ʻa e kotoa ʻo hotau lotó ke muimui ki he ngaahi tuʻunga māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá ʻe toki ʻilo ai ʻoku tau fakahōifua kakato kiate ia. (Teu. 32:4) ʻOku kamata ia ʻaki hono ako ʻa e meʻa kotoa pē te tau malavá fekauʻaki mo Sihova ko e ʻOtuá mei heʻene Folofolá, ʻa e Tohi Tapú. Ko e lahi ange ʻetau ako fekauʻaki mo iá, ʻo ʻunuʻunu ofi ange kiate ia ʻi he ʻaho kotoa peé, ko e lahi ange ia ʻetau ʻofa ki heʻene māʻoniʻoní. (Sem. 4:8) Kuo pau ke tau toe tali ʻa e tataki ʻa e Folofola fakamānavaʻi ʻa e ʻOtuá ʻi he taimi ʻoku fiemaʻu ai ke tau fai ʻa e ngaahi fili mahuʻinga ʻi he moʻuí.
Kumi ki he Māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá
4. Ko e hā ʻoku kau ʻi he kumi ki he māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá?
4 Lau ʻa e Mātiu 6:33. Ko e kumi ki he māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá ʻoku kau ki ai ʻa e meʻa lahi ange ʻi heʻetau fakamoleki pē ʻa e taimi ʻi hono malangaʻi ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá. Ke fakahōifua kia Sihova ʻa ʻetau ngāue toputapú, ko ʻetau tōʻongá ʻi he ʻaho kotoa pē kuo pau ke fehoanaki mo ʻene ngaahi tuʻunga māʻolungá. Ko e hā kuo pau ke fai ʻe he faʻahinga kotoa pē ʻoku nau kumi ki he māʻoniʻoni ʻa Sihová? Kuo pau ke nau “kofuʻaki ʻa e tangata foʻou, ʻa ia naʻe ngaohi ke hoko ki he ʻOtua ʻi he angatonu mo e maʻoniʻoni ʻa Moʻoni.”—Ef. 4:24.
5. Ko e hā te ne tokoniʻi kitautolu ke tau ikuʻi ʻa e loto-siʻí?
5 ʻI heʻetau feinga mālohi ke moʻui ʻo fakatatau ki he ngaahi tuʻunga māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá, ʻoku tau hoko nai ai he taimi ʻe niʻihi ʻo loto-siʻi koeʻuhi ko ʻetau ngaahi tōnounoú. Ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke ikuʻi ʻa e fakalotosiʻi fakalotovaivaí pea ako ke ʻofa ki he māʻoniʻoní mo ngāueʻaki ia? (Pal. 24:10) Kuo pau ke tau fakaofiofi maʻu pē kia Sihova ʻi he lotu “mo e loto moʻoni, kuo maʻumaʻuluta ʻetau tui.” (Hep. 10:19-22) Pe ko e kau Kalisitiane pani kitautolu pe ʻoku tau maʻu ha ʻamanaki fakaemāmani, ʻoku tau ngāueʻi ʻa e tui ki he feilaulau huhuʻi ʻa Sīsū Kalaisí pea ki heʻene ngaahi ngāue ʻi he tuʻunga ko hotau Taulaʻeiki Lahi taupotú. (Loma 5:8; Hep. 4:14-16) Ko e ʻaonga ʻo e taʻataʻa ʻo Sīsū naʻe lilingí naʻe fakatātaaʻi ia ʻi he ʻuluaki ʻīsiu pē ʻo e makasini ko ení. (1 Sione 1:6, 7) Naʻe fakahaaʻi ʻi he kupú: “Ko ha foʻi moʻoni ia, ʻi he [taimi] ʻoku vakai ai ki he meʻa lanu kula ʻahoʻaho pe kulamūmū fakafou ʻi ha lauʻi sioʻata kulokula ʻi he māmá, ʻoku ʻasi hinehina mai ʻa e meʻá; ko ia ai, neongo ko ʻetau ngaahi angahalá, ʻoku kula ʻahoʻaho pe kulamūmū, ʻi he taimi ʻoku tau hoko ai ki he tuʻunga ʻe vakai mai ai ʻa e ʻOtuá ki he ngaahi angahalá fakafou ʻi he taʻataʻa ʻo Kalaisí, ʻoku vakai ai ki he ngaahi angahalá ʻoku hinehina.” (Siulai 1879, p. 6) Ko ha tokonaki fakaofo moʻoni ē kuo fai ʻe Sihova maʻatautolu fakafou ʻi he feilaulau huhuʻi ʻa siʻono ʻAló!—Ai. 1:18.
Vakaiʻi Ho Teunga Tau Fakalaumālié
6. Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke tau vakaiʻi ʻa hotau teunga tau fakalaumālié?
6 ʻI he taimi kotoa pē, ʻoku fiemaʻu ke tau tui ʻa e ‘jifa fatafata koe maonioní,’ he ko ha konga mahuʻinga ia ʻo e teunga tau fakalaumālie mei he ʻOtuá. (Ef. 6:11, 14, PM) Pe kuo tau fakatapui kitautolu ki muí ni kia Sihova pe kuo tau ʻosi fai ʻa e ngāue toputapu kiate iá ʻi ha laui taʻu, ʻoku mahuʻinga ke tau vakaiʻi ʻa hotau teunga tau fakalaumālié ʻi he ʻaho kotoa pē. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi ko e Tēvoló mo ʻene kau tēmenioó kuo lī hifo kinautolu ki he māmaní. (Fkh. 12:7-12) ʻOku ʻita ʻa Sētane, pea ʻokú ne ʻiloʻi ʻoku toe siʻi ʻa hono taimí. Ko ia ai, kuó ne ʻai ke toe mālohi ange ʻa ʻene ngaahi ʻoho ʻoku fai ki he kakai ʻa e ʻOtuá. ʻOku tau ʻiloʻi ʻa e mahuʻinga ʻo hono tui ʻa e ‘jifa fatafata koe maonioní’?
7. ʻE fēfē ʻetau tōʻongá kapau ʻoku tau ʻiloʻi ʻoku fiemaʻu kia kitautolu ʻa e ‘jifa fatafata koe maonioní’?
7 Hangē pē ko hono maluʻi ʻe he sifa-fatafatá ʻa e mafú ʻoku maluʻi ʻe he māʻoniʻoní ʻa e lotó. Koeʻuhi ko hotau natula taʻehaohaoá, ʻoku hehema hotau lotó ke kākā mo hiliō ʻene koví. (Sel. 17:9) Koeʻuhi ʻoku hehema hotau lotó ke fai ʻa e meʻa ʻoku halá, ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ke akoʻi mo fakahinohinoʻi ia. (Sen. 8:21) Kapau ʻoku tau ʻiloʻi ʻoku fiemaʻu kia kitautolu ʻa e ‘jifa fatafata koe maonioní,’ heʻikai ke tau toʻo fakataimi ia ʻaki ʻa e fili ki he fakafiefia ʻoku fehiʻa ai ʻa e ʻOtuá; pea heʻikai ke tau fakaʻatā kitautolu ke fakaʻānaua fekauʻaki mo e kau ki ha faihala. Heʻikai ke tau fakamoleki noa ʻa e konga lahi ʻo hotau taimi mahuʻingá ʻi he sio televīsoné. ʻI hono kehé, te tau hanganaki fāinga ke fai ʻa e meʻa ʻoku fakahōifua kia Sihová. Neongo kapau te tau tō ʻi ha mōmeniti ki he fakakaukau fakakakano taʻemāʻoniʻoní, te tau toe tuʻu hake pē ʻi he tokoni ʻa Sihová.—Lau ʻa e Palovepi 24:16.
8. Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai kia kitautolu ʻa e “pa ko e tui”?
8 ʻOku kau ʻi he ngaahi konga ʻo hotau teunga tau fakalaumālié ʻa e “pa ko e tui.” ʻOkú ne ʻai ke tau malava ʻo “tamateʻi ʻa e ngaahi ngahau vela kotoa pe ʻa e Fili.” (Ef. 6:16) ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko e tui mo e ʻofa ʻaki e kotoa ʻo e lotó kia Sihová ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ke tōʻongaʻaki ʻa e māʻoniʻoní pea nofo ai pē ʻi he hala ki he moʻui taʻengatá. Ko e lahi ange ʻa ʻetau ako ke ʻofa kia Sihová, ko e lahi ange ia ʻo ʻetau fakamahuʻingaʻi ʻa ʻene māʻoniʻoní. Kae fēfē ʻa hotau konisēnisí? ʻOku anga-fēfē ʻene tokoniʻi kitautolu ʻi heʻetau ngaahi feinga ke ʻofa ki he māʻoniʻoní?
Tauhi Maʻu ha Konisēnisi ʻAtaʻatā
9. ʻOku anga-fēfē ʻetau maʻu ʻaonga ʻi hono tauhi maʻu ha konisēnisi ʻataʻataá?
9 ʻI heʻetau papitaisó, naʻa tau fai ai ha kole kia Sihova ki ha “konisenisi ʻataʻatā.” (1 Pita 3:21) Koeʻuhi ʻoku tau ngāueʻi ʻa e tui ki he huhuʻí, ko e taʻataʻa ʻo Sīsuú ʻokú ne ʻufiʻufi ʻetau ngaahi angahalá pea ʻoku tau maʻu ai ha tuʻunga maʻa ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá. Kae kehe, ke nofo ai pē ʻi ha tuʻunga haó, ʻoku fiemaʻu ke tau tauhi maʻu ha konisēnisi ʻataʻatā. Kapau ʻoku tukuakiʻi kitautolu ʻe hotau konisēnisí ʻi ha ngaahi taimi pea fakaongo mai ha ngaahi fakatokanga, ʻoku totonu ke tau houngaʻia ʻi heʻene ngāue leleí. Ko e ngaahi tā mai ko iá ʻoku fakahaaʻi ai kuo ʻikai ke patu ʻa hotau konisēnisí ʻi he fekauʻaki mo e ngaahi founga māʻoniʻoni ʻa Sihová. (1 Tim. 4:2) Ka ʻoku lava ke fakahoko ʻe he konisēnisí ha toe fatongia maʻá e faʻahinga ʻoku nau loto ke ʻofa ki he māʻoniʻoní.
10, 11. (a) Fakamatala ki ha hokosia ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e ʻuhinga ʻoku totonu ke tau tokanga ai ki hotau konisēnisi kuo akoʻi ʻe he Tohi Tapú. (e) Ko e hā ʻe lava ai ke ʻomai kia kitautolu ʻa e fiefia lahi ʻi he ʻofa ki he māʻoniʻoní?
10 ʻI heʻetau fai ʻa e meʻa ʻoku halá, ʻe fakahalaiaʻi pe fakamamahiʻi nai ai kitautolu ʻe hotau konisēnisí. Naʻe hē ʻa e talavou ʻe taha mei he “ngaahi hala ʻo e maʻoniʻoni.” Naʻe hoko ʻo maʻunimā ia ʻe he ʻata fakalieliá peá ne kamata ifi maliuana. Naʻá ne ongoʻi halaia ʻi he taimi naʻá ne ʻalu ai ki he ngaahi fakatahá peá ne ongoʻi ʻo hangē ko ha mālualoí ʻi he taimi naʻá ne kau ai ʻi he ngāue fakamalangá, ko ia naʻe tuku ai ʻene kau ʻi he ngaahi ngāue faka-Kalisitiane ko ení. “Ka,” naʻá ne fakamatala, “naʻe siʻi ʻeku ʻilo ʻe ʻai ʻe hoku konisēnisí ke u fai ha fakamatala ki heʻeku ngaahi tōʻongá.” Naʻá ne toe pehē, “Naʻá ku fai ʻa e tōʻonga fakavalevale ko iá ʻi he taʻu nai ʻe fā.” Pea naʻe kamata leva ke ne fakakaukau fekauʻaki mo e toe foki ki he moʻoní. Neongo naʻá ne fakakaukau heʻikai fanongo mai ʻa Sihova ki heʻene lotú, naʻá ne lotu pē ʻo kole ki ha fakamolemole. Siʻi hifo he miniti ʻe hongofulu ki mui ai, naʻe ʻaʻahi mai kiate ia ʻa ʻene faʻeé ʻo fakalototoʻaʻi ia ke ne toe foki ki he ngaahi fakatahá. Naʻá ne ʻalu ki he Fale Fakatahaʻangá ʻo kole ki ha mātuʻa ke ne ako mo ia. ʻI he faai mai ʻa e taimí, naʻá ne papitaiso, pea ʻokú ne fakamālō lahi kia Sihova ʻi heʻene fakahaofi ʻa ʻene moʻuí.
11 ʻIkai kuo tau ʻilo ʻe lava ke maʻu ʻa e fiefia lahi ʻi hono fai ʻa e meʻa ʻoku totonú? ʻI heʻetau ako ke ʻofa ki he māʻoniʻoní pea fai ia ke toe kakato angé, te tau maʻu ai ʻa e fiefia lahi ange ʻi hono fai ʻa e meʻa ʻoku fakahōifua ki heʻetau Tamai fakahēvaní. Pea fakakaukau atu pē! ʻOku hoko mai ʻa e ʻaho ʻa ia ʻe hokosia ai ʻe he faʻahinga kotoa ʻo e tangatá ʻa e ngaahi ongoʻi pē ʻo e fiefia ʻi honau konisēnisí; te nau tapua atu haohaoa ʻa e ʻīmisi ʻo e ʻOtuá. Ko ia tau tō loloto he taimí ni ʻi hotau lotó ha ʻofa ki he māʻoniʻoní pea ʻai ai ʻa Sihova ke fiefia.—Pal. 23:15, 16.
12, 13. ʻE lava fēfē ke tau akoʻi ʻa hotau konisēnisí?
12 Ko e hā ʻe lava ke tau fai ke akoʻi ʻa hotau konisēnisí? ʻI he taimi ʻoku tau ako ai ʻa e Tohi Tapú mo ʻetau ʻū tohi makatuʻunga aí, ʻoku mahuʻinga ke manatuʻi “oku fakakaukau e he loto oe maonioni ae lea te ne tali aki.” (Pal. 15:28, PM) Fakakaukau atu ki he founga ʻo hono fakamoʻoniʻi ʻoku ʻaonga eni ʻi he taimi ʻoku tau fetaulaki ai mo e ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e ngāué. Kapau ʻoku hā mahino ʻoku fepaki ha ngāue pau mo e ngaahi fiemaʻu Fakatohitapú, ko e tokolahi taha ʻo kitautolú te tau tali vave ʻa e fakahinohino kuo tokonaki mai fakafou ʻi he kalasi tamaioʻeiki anga-tonu mo potó. Kae kehe, ʻi he taimi ʻoku ʻikai mahino ai ʻa e tali ki ha fehuʻi fekauʻaki mo e ngāué, ʻoku totonu ke kumi ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú pea fakakaukau mo lotu fekauʻaki mo ia.a ʻOku ngāueʻaki eni ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni hangē ko e fiemaʻu ko ia ke fakaʻehiʻehi mei hono fakamamahiʻi ʻa e konisēnisi ʻo e niʻihi kehé. (1 Kol. 10:31-33) ʻOku tautefito ʻa e totonu ke tau tokanga ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku fekauʻaki mo hotau vahaʻangatae mo e ʻOtuá. Kapau ʻoku moʻoni ʻa Sihova kia kitautolu, te tau muʻaki ʻeke hifo, ‘ʻE hanga ʻe heʻeku fai ʻa e ngāue ko ení ʻo ʻai ʻa Sihova ke ne ongoʻi mamahi?’—Sāme 78:40, 41, PM.
13 ʻI he teuteu ki he Ako Taua Leʻo pe ko e Ako Tohi Tapu ʻa e Fakatahaʻangá, ʻoku totonu ke tau manatuʻi ʻa e fiemaʻu ke fakalaulauloto ki he fakamatala kuo ʻomaí. ʻOku tau faʻa laineʻi fakavave ʻa e tali ki ha fehuʻi ʻi he akó pea hiki leva ki he palakalafi hono hokó? Ko e ngaahi taimi ako peheé ʻoku ngalingali ʻe fakalahi ai ʻetau ʻofa ki he māʻoniʻoní pe fakatupulekina ʻia kitautolu ha konisēnisi ongongofua. Kapau ʻoku fiemaʻu ke tau hoko ʻo ʻofa ki he māʻoniʻoní, ʻoku fiemaʻu ke tau ako tōtōivi pea fakalaulauloto ki he meʻa ʻoku tau lau ʻi he Folofola tohi ʻa e ʻOtuá. ʻOku ʻikai ha ngaahi hala tuʻusi ʻi heʻene hoko mai ki he ako ke ʻofa ki he māʻoniʻoní ʻaki ʻa e kotoa ʻo hotau lotó!
Fiekaia mo Fieinua ki he Māʻoniʻoní
14. ʻOku loto ʻa e ʻOtua ko Sihová mo Sīsū Kalaisi ke fēfē ʻetau ongoʻi fekauʻaki mo ʻetau ngāue toputapú?
14 Ko e ʻOtua ko Sihová mo Sīsū Kalaisi ʻokú na loto ke tau fiefia ʻi heʻetau fakahoko ʻetau ngāue toputapú. Ko e hā ʻe tokoni ki heʻetau fiefiá? ʻĀua, ko ha ʻofa ki he māʻoniʻoní! ʻI heʻene Malanga ʻi he Moʻungá, naʻe fakahaaʻi ʻe Sīsū: “Monūʻiaā ka ko kinautolu ʻo ka fie kai mo fie inu ki he maʻoniʻoni: he ʻe fakamakona ʻaakinautolu.” (Mt. 5:6) Ko e hā e ʻuhinga ʻo e ngaahi lea ko ení ki he faʻahinga ʻoku nau maʻu ha holi ke ʻofa ki he māʻoniʻoní?
15, 16. Ko e ngaahi founga fē ʻe lava ke fakafiemālieʻi ai ʻa e fiekaia mo e fieinua fakalaumālié?
15 Ko e māmani ʻoku tau nofo aí ʻoku puleʻi ia ʻe he filí. (1 Sione 5:19) Kapau te tau toʻo hake ha nusipepa ʻi ha fonua pē, te tau maʻu ai ʻa e ngaahi ongoongo ʻo e anga-fakamamahi mo e anga-fakamālohi ʻi ha tuʻunga lahi taʻehanotatau. Ko e anga-fakamamahi ʻa e tangata ki he tangatá ʻoku fakahohaʻasi ai ʻa e fakakaukau ʻa ha tokotaha māʻoniʻoni. (Koh. 8:9) ʻI he tuʻunga ko e faʻahinga ʻoku ʻofa kia Sihová, ʻoku tau ʻiloʻi ko ia pē taha ʻe lava ke ne fakamākona ʻa e fiekaia mo e fieinua fakalaumālie ʻa e faʻahinga tāutaha ʻoku holi ke ako ki he māʻoniʻoní. Kuo vavé ni ke toʻo ʻa e kau anga-taʻefakaʻotuá, pea ko e kau ʻofa ki he māʻoniʻoní heʻikai ke nau kei hokosia ʻa e mamahi kuo fakatupunga ʻe he kakai fakafetau ki he laó mo ʻenau ngaahi ngāue koví. (2 Pita 2:7, 8) Ko ha fiemālie moʻoni ē ʻe hokó!
16 ʻI he tuʻunga ko e kau sevāniti ʻa Sihova mo e kau muimui ʻo Sīsū Kalaisí, ʻoku tau ʻiloʻi ko e faʻahinga kotoa ʻoku fiekaia mo fieinua ki he māʻoniʻoní “ʻe fakamakona.” ʻE mātuʻaki fakamākona kinautolu fakafou ʻi he fokotuʻutuʻu ʻa e ʻOtuá ʻo e ngaahi langi foʻou mo e fonua foʻou ʻa ia “ʻoku nofoʻanga ai ʻa maʻoniʻoni.” (2 Pita 3:13) Ko ia ʻoua te tau loto-siʻi pe ʻohovale ʻi hono toʻo ʻe he fakafeʻātungiá mo e fakamālohí ʻa e māʻoniʻoní ʻi he māmani fakasētane ko ení. (Koh. 5:8) Ko Sihova, ʻa e Fungani Māʻolungá, ʻokú ne ʻafioʻi ʻa e meʻa ʻoku hokó pea kuo vavé ni ke ne fakahaofi ʻa e kau ʻofa ki he māʻoniʻoní.
Maʻu ʻAonga mei he ʻOfa ki he Māʻoniʻoní
17. Ko e hā ʻa e ngaahi ʻaonga ʻe niʻihi ʻe hoko mai ʻi he ʻofa ki he māʻoniʻoní?
17 ʻOku fakamamafaʻi ʻe he Sāme 146:8 ha ʻaonga tuʻu-ki-muʻa ʻo e muimui ki he hala ʻo e māʻoniʻoní. Naʻe hiva ʻa e tokotaha-tohi-sāmé: “Ko Sihova ʻoku ne ʻofa ki he kau maʻoniʻoni.” Fakakaukauloto atu pē! Ko e Hau ʻo e ʻunivēsí ʻokú ne ʻofa ʻia kitautolu ʻi heʻetau ʻofa ki he māʻoniʻoní! Koeʻuhi ko e ʻofa ʻa Sihová, ʻoku tau tuipau te ne tokonaki maʻatautolu ʻi heʻetau hanganaki fakamuʻomuʻa ʻa e ngaahi meʻa ʻo e Puleʻangá ʻi heʻetau moʻuí. (Lau ʻa e Sāme 37:25; Palovepi 10:3, “PM.”) ʻE faifai atu pē, ʻo maʻu ʻa e palanite fakakātoa ko ení ʻe he kau ʻofa ki he māʻoniʻoní. (Pal. 13:22) Ki he tokolahi taha ʻo e kakai ʻa e ʻOtuá, ko e pale ki he tōʻongaʻaki ʻa e māʻoniʻoní ko e fiefia lahi ʻaupito mo e moʻui taʻehanongataʻanga ʻi ha palataisi fakaʻofoʻofa fakaemāmani. Naʻa mo e taimí ni, ko e faʻahinga ʻoku ʻofa ki he tuʻunga māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá ʻoku fakapaleʻi kinautolu ʻaki ha nonga ʻi loto ʻa ia ʻoku tokoni ia ki he feongoongoi ʻi honau ngaahi fāmilí pea ʻi heʻenau ngaahi fakatahaʻangá.—Fili. 4:6, 7.
18. Ko e hā e ngaahi meʻa lelei ʻe lava ke tau fai ʻi heʻetau tatali ki he ʻaho ʻo Sihová?
18 ʻI heʻetau tatali ki he aʻu mai ʻa e ʻaho lahi ʻo Sihová, kuo pau ke tau hokohoko atu ʻa e kumi ki heʻene māʻoniʻoní. (Sef. 2:2, 3) Ko ia ai, tau fakahāhā ha ʻofa moʻoni ki he ngaahi founga faitotonu ʻa Sihova ko e ʻOtuá. ʻOku kau ki ai ʻa hono tauhi maʻu ʻa e ‘jifa fatafata koe maonioní’ ʻi hono tuʻunga totonú ke maluʻi ai hotau lotó. ʻOku toe fiemaʻu ke tau tauhi maʻu ha konisēnisi ʻataʻatā—ko e konisēnisi ʻa ia te ne ʻomai kia kitautolu ʻa e fiefia pea fakatupunga ai ʻa e loto ʻo hotau ʻOtuá ke fiefia.—Pal. 27:11.
19. Ko e hā ʻoku totonu ke tau fakapapauʻi ke faí, pea ko e hā ʻe lāulea ki ai ʻi he kupu hoko maí?
19 Ko Sihová ‘ko hono ongo foʻi fofongá ʻoku feleleaki ʻi mamani katoa, ke taukapoʻi ʻa e kakai ʻoku haohaoa loto kiate iá.’ (2 Kal. 16:9) He fakafiemālie moʻoni ē ko e ngaahi lea ko iá kia kitautolu ʻi heʻetau fai ʻa e meʻa ʻoku totonú ʻi he fehangahangai mo e fakautuutu ʻa e taʻemanonga, fakamālohi, mo e fulikivanu ʻi he māmani faingataʻa ko ení! Ko e moʻoni, ko ʻetau ngaahi founga māʻoniʻoní ʻoku fakapuputuʻu nai ki he fuʻu tokolahi ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá kuo nau mavahe mei he ʻOtuá. Ka ʻoku tau maʻu ʻaonga lahi ʻi he pipiki ki he tuʻunga māʻoniʻoni ʻa Sihová. (Ai. 48:17; 1 Pita 4:4) Ko ia ai, ʻi ha loto haohaoa leva, tau fakapapauʻi ke hokohoko atu hono maʻu ʻa e fiefia ʻi he ʻofa mo e tōʻongaʻaki ʻa e māʻoniʻoní ʻaki ʻa e kotoa ʻo hotau lotó. Kae kehe, ko hono maʻu ha loto haohaoá ʻoku toe kau ki ai ʻa e fehiʻa ki he maumau-laó. Ko e kupu hoko maí ʻe fakahaaʻi mai ai ʻa e ʻuhinga ʻo e meʻá ni.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Ki ha fetalanoaʻaki ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapu ʻoku felāveʻi mo e ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e ngāué, sio ki he Taua Leʻo ʻo ʻEpeleli 15, 1999, peesi 28-30.
ʻE Fēfē Haʻo Tali?
• Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ʻa e ʻiloʻi ʻo e mahuʻinga ʻo e huhuʻí koeʻuhi ke ʻofa ai ki he māʻoniʻoní?
• Ko e hā ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ai ke tau tui ʻa e ‘jifa fatafata koe maonioní’?
• ʻE lava fēfē ke tau akoʻi ʻa hotau konisēnisí?
[Fakatātā ʻi he peesi 26]
Ko ha konisēnisi kuo akoʻi ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke tau fakapapauʻi ʻa e ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e ngāué