LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w11 3/15 p. 12-16
  • Falala kia Sihova ʻi he Ofi Mai ʻa e Ngataʻangá

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Falala kia Sihova ʻi he Ofi Mai ʻa e Ngataʻangá
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2011
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Falala ki he ʻOtuá ʻi he ʻAhiʻahiʻi ke Faihalá
  • Falala ki he ʻOtuá ʻi he Fetaulaki mo e Taʻemahuʻingaʻiá mo e Fakafepakí
  • Falala ki he ʻOtuá ʻi he Fekuki mo e Loto-Moʻuá
  • Tuku ʻa e “Nonga ʻa e ʻOtua” Ke Ne Maluʻi Ho Lotó
  • ʻAi ke Mālohi ʻa Hoʻo Falala kia Sihová
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2001
  • ʻOku Mātuʻaki Mahuʻinga ʻa e Falalá ki ha Moʻui Fiefia
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2003
  • ʻE Lava Ke Ke Falala ki Ho Fanga Tokouá
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2022
  • Falala kia Sihova ʻAki ʻa e Kotoa ʻo Ho Lotó
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2003
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2011
w11 3/15 p. 12-16

Falala kia Sihova ʻi he Ofi Mai ʻa e Ngataʻangá

“Falala kia Sihova ʻo taʻengata.”—AI. 26:4.

1. Ko e hā e faikehekehe ʻi he vahaʻa ʻo e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá mo e kakai ʻi he māmaní?

ʻOKU tau moʻui ʻi ha māmani ʻa ia ʻoku ʻikai kei ʻiloʻi ai ʻe he laui miliona pe ko hai pe ko e hā ke falala ki aí, mahalo pē koeʻuhí kuo fakalotomamahiʻi kinautolu pe ʻai ke siva ʻenau ʻamanakí ʻo tā tuʻo lahi. Ko ha faikehekehe lahi ē mei he kau sevāniti ʻa Sihová! ʻI hono tataki ʻe he poto fakaʻotuá, ʻoku nau ʻiloʻi ʻoku ʻikai totonu ke tuku ʻenau falalá ʻi he māmani ko ení pe ko hono “houʻeiki.” (Sāme 146:3) ʻI hono kehé, ʻoku nau tuku ʻenau moʻuí mo honau kahaʻú ki he toʻukupu ʻo Sihová, ʻi he ʻiloʻi ʻokú ne ʻofaʻi kinautolu pea ʻokú ne fakahoko maʻu pē ʻa ʻene Folofolá.—Loma 3:4; 8:38, 39.

2. Naʻe anga-fēfē fakamoʻoniʻi ʻe Siosiua ʻa e alafalalaʻanga ʻa e ʻOtuá?

2 Ko Siosiua ʻo e kuonga muʻá naʻá ne fakamoʻoniʻi ʻa e alafalalaʻanga ʻa e ʻOtuá. ʻI he ofi ke ngata ʻa ʻene moʻuí, naʻá ne pehē ki hono kaungā ʻIsilelí: “ʻOku ʻilo ʻe he kotoa ʻo homou loto, mo e kotoa ʻo homou laumalie, kuo ʻikai to kelekele ha momoʻi meʻa ʻe taha ʻi he ngaahi lelei fuape naʻe talaʻofa ʻe Sihova ko homou ʻOtua maʻamoutolu; kuo hoko kotoa pe kiate kimoutolu.”—Sios. 23:14.

3. Ko e huafa ʻo e ʻOtuá ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e hā fekauʻaki mo ia?

3 ʻOku fakahoko ʻe Sihova ʻa ʻene ngaahi talaʻofá, ʻo ʻikai ʻi he ʻofa pē ki heʻene kau sevānití kae tautefito telia ʻa hono huafá tonu. (Eki. 3:14; 1 Sam. 12:22) ʻI he fekauʻaki mo e huafa fakaʻotuá, ko e talateu ki he Emphasized Bible, ʻa J. B. Rotherham, ʻoku fakamatala ai: “ʻOku hoko [ia] ko ha talaʻofa mātuʻaki manavaʻofa; ko e malava Fakaʻotua ke feʻunuʻaki ki ha ngaahi tuʻunga pē, ngaahi faingataʻa pē, ngaahi fiemaʻu pē ʻe malanga hake nai . . . [Ko] ha talaʻofa ia, . . . ko ha meʻa fakahā, ko ha fakamanatu, mo ha fakapapau. Ki he Huafa ko ení, ʻe faitōnunga ai pē ʻa e ʻOtuá ki ai; heʻikai ʻaupito te Ne maaʻi ia.”

4. (a) Ko e hā ʻoku ekinaki mai ʻa e Aisea 26:4 ke tau faí? (e) Ko e hā te tau lāulea ki ai ʻi he kupu ko ení?

4 ʻEke hifo kiate koe: ‘ʻOku ou ʻiloʻi lelei ʻa Sihova ke falala fakaʻaufuli ai kiate ia? ʻOku ou hanga ki he kahaʻú fakataha mo e loto-maʻu, ʻi he ʻiloʻi ʻoku maʻu ʻe he ʻOtuá ʻa e mafai kakato?’ ʻOku pehē ʻi he Aisea 26:4: “Falala kia Sihova ʻo taʻengata, he ko Iaa Sihova ko e Makatuʻu Laukuonga.” Ko ia ai, ʻoku ʻikai kau mai fakaemana ʻa e ʻOtuá he taimí ni ki he moʻui ʻa e kakaí ʻo hangē ko ia naʻá ne fai ʻi he tuʻunga ʻe niʻihi ʻi he taimi ʻo e Tohi Tapú. Neongo ia, ʻi heʻene hoko ko e “Makatuʻu Laukuonga,” ʻe lava ke falala kiate ia “ʻo taʻengata.” ʻOku anga-fēfē hono tokoniʻi ʻe hotau ʻOtua alafalalaʻangá ʻa ʻene kau lotu faitōnunga he ʻaho ní? Tau lāulea angé ki he founga ʻe tolu: ʻOkú ne fakaivimālohiʻi kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau kumi ai ki heʻene tokoni ke talitekeʻi ʻa e ʻahiʻahí, ʻokú ne poupouʻi kitautolu ʻi he taimi ʻoku pau ke tau fekuki ai mo e taʻemahuʻingaʻiá pe fakafepaki fakahangatonú, pea ʻokú ne ʻomai ʻa e mālohi ʻi he taimi ʻoku lōmekina ai kitautolu ʻe he loto-moʻuá. ʻI heʻetau sivisiviʻi ʻa e ngaahi tafaʻaki ko ení, fakapapauʻi ke fakakaukauloto ki he founga ʻe lava ke ke ʻai ai ke mālohi ʻa hoʻo falala kia Sihová.

Falala ki he ʻOtuá ʻi he ʻAhiʻahiʻi ke Faihalá

5. Fekauʻaki mo ʻetau falala ki he ʻOtuá, ʻe hoko nai ʻi he hā ha ʻahiʻahi lahi?

5 Ko e meʻa ia ʻe taha ke falala ai kia Sihová ʻi heʻene hoko mai ki heʻene talaʻofa ʻo e Palataisí pe ko e toetuʻú—ko e ongo talaʻofa ʻa ia ʻoku tau fakaʻamu ki ai. Ka ko ha meʻa kehe ʻaupito nai ia ke falala kiate ia ʻi he ngaahi meʻa fakaeʻulungaangá, ke tuipau fakaʻaufuli ʻi loto ko e fakamoʻulaloa ki heʻene ngaahi foungá mo e tuʻungá ʻoku totonu pea ʻe iku ia ki he fiefia lahi tahá. Naʻe tohi ʻe Tuʻi Solomone ʻa e ekinaki ko ení: “Falala kia Jihova aki ho loto kotoa; bea oua naa ke faaki ki ho boto oou. Ke ke fakaogoogo kiate ia i ho hala kotoabe, bea e fakatonutonu eia ho gaahi aluaga.” (Pal. 3:5, 6, PM) Fakatokangaʻi ʻa e lave ki hotau “hala” mo e “aluaga.” ʻIo, ko ʻetau founga moʻuí kotoa—ʻo ʻikai ko ʻetau ʻamanaki faka-Kalisitiané pē—ʻoku totonu ke tapua atu ai ʻetau falala ki he ʻOtuá. ʻE lava fēfē ke tau fakahāhā ʻa e falala ko iá ʻi he malanga hake ʻa e ngaahi ʻahiʻahí?

6. ʻE lava fēfē ke tau ʻai ke mālohi ʻetau fakapapau ke talitekeʻi ʻa e ngaahi fakakaukau koví?

6 Ko e sītuʻa mei he koví ʻoku kamata ia ʻi he fakakaukaú. (Lau ʻa e Loma 8:5; Efeso 2:3.) ʻE lava fēfē leva ke ke ʻai ke mālohi hoʻo fakapapau ke talitekeʻi ʻa e ngaahi fakakaukau koví? Fakakaukau ki he founga ʻe nima ko ení: 1. Kumi ki he tokoni ʻa e ʻOtuá fakafou ʻi he lotu. (Mt. 6:9, 13) 2. Fakalaulauloto ki he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻi he Tohi Tapú ʻa e faʻahinga naʻe ʻikai te nau fanongo kia Sihová mo e faʻahinga naʻe fanongó. Vakai leva pe naʻe fēfē ʻa honau ikuʻangá.a (1 Kol. 10:8-11) 3. Fakakaukauloto atu ki he maumau fakaeʻatamai mo fakaeongo ʻe lava ke fakatupunga ʻe he angahalá kiate koe mo e faʻahinga ʻokú ke ʻofa aí. 4. Fakakaukau atu ki he ongoʻi kuo pau ke maʻu ʻe he ʻOtuá ʻi he taimi ʻoku tō ai ha taha ʻo ʻene kau sevānití ki ha angahala mamafa. (Lau ʻa e Sāme 78:40, 41, “PM.”) 5. Sioloto atu ki he fiefia ʻoku fonu ʻi he loto ʻo Sihová ʻi heʻene sio ki ha tokotaha lotu mateaki ʻokú ne talitekeʻi ʻa e koví pea fai ʻa e meʻa ʻoku totonú, ʻi he ʻao ʻo e kakaí pe ʻi he nofo toko tahá. (Sāme 15:1, 2; Pal. 27:11) Ko koe foki ʻe lava ke ke fakahāhā ʻokú ke falala kia Sihova.

Falala ki he ʻOtuá ʻi he Fetaulaki mo e Taʻemahuʻingaʻiá mo e Fakafepakí

7. Ko e hā e ngaahi ʻahiʻahi naʻe fetaulaki mo Selemaiá, pea naʻe anga-fēfē ʻene ongoʻí ʻi he taimi ʻe niʻihi?

7 Ko e tokolahi ʻo hotau fanga tokouá ʻoku nau ngāue ʻi he ngaahi feituʻu ngāue ʻa ia ko ha pole makehe ai ʻa e kātakí. Ko e palōfita ko Selemaiá naʻá ne ngāue ʻi ha ʻātakai pehē—ko e puleʻanga ʻo Siutá lolotonga ʻa hono ngaahi ʻaho fakaʻosi maveuveú. Naʻe nafui fakaʻaho ia ʻe he ngaahi ʻahiʻahi ʻo e tuí koeʻuhi naʻá ne fanongonongo talangofua ʻa e ngaahi pōpoaki fakaefakamaau ʻa e ʻOtuá. ʻI he taimi ʻe taha, naʻa mo ʻene sekelitali mateaki ko Palukí, naʻá ne lāunga ʻokú ne ongosia. (Sel. 45:2, 3) Naʻe tō ʻa Selemaia ʻi he fakalotosiʻí? Ko hono moʻoní, ʻi he taimi ʻe niʻihi, naʻá ne ongoʻi loto-mafasia ai. “Ke malaʻia ʻa e ʻaho naʻe fanauʻi ai kita,” ko ʻene kalangá ia. “Ko e ʻumaʻaki ʻeku hu mai mei he manava, ke mamata pe ki he ongosia mo e mamahi, pea ke ʻosi hoku ngaahi ʻaho ʻi he ma?”—Sel. 20:14, 15, 18.

8, 9. Fakatatau ki he Selemaia 17:7, 8 mo e Sāme 1:1-3, ko e hā kuo pau ke tau fai ke hokohoko atu ai hono maʻu ʻa e fua leleí?

8 Neongo ia, naʻe ʻikai ke foʻi ʻa Selemaia. Naʻe hokohoko atu ʻene falala kia Sihová. Ko hono olá, naʻe hokosia ʻe he palōfita faitōnunga ko ení ʻa e fakahoko ʻo e ngaahi lea tonu ʻa Sihova naʻe hiki ʻi he Selemaia 17:7, 8: “Monuʻiaā ka ko e mafi ʻoku tuʻu ʻene falala kia Sihova, ʻio, ko Sihova hono paletuʻa. He te ne hange ko e ʻakau ʻoku to ki ha vai, pea ʻoku ne tuku atu hono ngaahi aka ki he veʻe vaitafe, pea ʻe ʻikai te ne manavahe ʻo ka hoko mai ʻa e pupuha, kae mata pe hono lau; pea ʻi he tau laʻalaʻā ʻe ʻikai te ne hohaʻa, pea ʻe ʻikai tuku ʻene fua.”

9 ʻI he hangē ha ʻakau fua lau mata kuo “to ki ha vai” pe ʻi ha ngoue fuaʻiʻakau kuo ʻi ai hono fakatafenga vaí, ko Selemaiá naʻe ʻikai ʻaupito “tuku ʻene fua.” Naʻá ne fakafisi ke hoko ʻo tākiekina ʻe he kau manuki fulikivanu takatakai ʻiate iá. ʻI hono kehé, naʻá ne nofo maʻu ʻi he Matavai ʻo e “vai” fakatolonga moʻuí pea falala ki he meʻa kotoa pē naʻe tala ange ʻe Sihova kiate iá. (Lau ʻa e Sāme 1:1-3; Sel. 20:9) Ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei moʻoni ē ko Selemaia kia kitautolu, tautefito ki he faʻahinga ʻo kitautolu ʻoku ngāue ki he ʻOtuá ʻi he ngaahi feituʻu ngāue faingataʻá! Kapau ko ho tuʻungá ia, hokohoko atu ʻa e falala lahi kia Sihová, ʻa ia te ne ʻoatu kiate koe ʻa e kātaki ʻi hoʻo “takua hono huafa.”—Hep. 13:15.

10. Ko e hā e ngaahi tāpuaki ʻoku tau maʻú, pea ko e hā ʻoku totonu ke tau ʻeke hifo kia kitautolú?

10 Ke tokoniʻi kitautolu ke fekuki mo e moʻuí lolotonga ʻa e ngaahi ʻaho fakaʻosi faingataʻa ko ení, kuo ʻomai ʻe Sihova kia kitautolu ha tuʻunga fakalaumālie lakalakaimonū moʻoni. ʻOku kau ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi meʻa kehe kuó ne tokonaki maí ʻa e Folofola kakato ʻa e ʻOtuá, ʻa ia ʻoku liliu totonu ia ki he ngaahi lea lahi. Kuó ne ʻai ke ala maʻu ha meʻakai fakalaumālie taimi totonu lahi fau fakafou ʻi he kalasi tamaioʻeiki anga-tonu mo potó. Pea kuó ne ʻomai kia kitautolu ʻa e feohi fai poupoua ʻa ha fuʻu kaungātui tokolahi ʻi he ngaahi fakatahá mo e ngaahi ʻasemipilií. ʻOkú ke ngāue ʻaonga kakato ʻaki ʻa e ngaahi tokonakí ni? Ko kinautolu kotoa ʻoku nau fai peheé “te nau mavava ʻi he fiefia honau loto.” Kae kehe, ko e faʻahinga ʻoku ʻikai te nau fanongo ki he ʻOtuá te nau ‘tangi ko e mamahi honau lotó, pea te nau ʻoiaue ʻi he fasi honau laumalié.’—Ai. 65:13, 14.

Falala ki he ʻOtuá ʻi he Fekuki mo e Loto-Moʻuá

11, 12. ʻI he vakai atu ki he ngaahi palopalema ʻa e māmaní, ko e hā e ʻalunga ʻo e poto moʻoní?

11 Hangē ko ia naʻe tomuʻa talá, ʻoku lōmakiʻi ʻe ha fuʻu ʻoiauē ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá. (Mt. 24:6-8; Fkh. 12:12) ʻI he taimi ʻoku hoko ai ha lōmaki moʻoní, ko ha fakafeangai anga-maheni ke lele ki he feituʻu māʻolungá pe ke kaka ki he ʻato ʻo ha fale—ha feituʻu pē ʻoku māʻolunga ange. ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻi he tuʻu moʻunga ʻa e ngaahi palopalema ʻa e māmaní, ʻoku kumi hūfanga ai ʻa e laui miliona ki he ngaahi fokotuʻutuʻu hā ngali māʻolunga fakapaʻanga, fakapolitikale, pe fakalotu, pea pehē ki he saienisí mo e tekinolosiá. Ka ʻoku halaʻatā ke ʻomai ʻe he ngaahi meʻá ni ha maluʻanga moʻoni. (Sel. 17:5, 6) Ko e kau sevāniti ʻa Sihová, ʻi he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoku nau maʻu ha hūfangaʻanga pau—“ko e Makatuʻu Laukuonga.” (Ai. 26:4) Naʻe fakamatala ʻa e tokotaha-tohi-sāmé: “[Ko Sihova] pe hoku makatuʻu mo fakamoʻuiʻanga: Ko hoku fuʻu taua foki.” (Lau ʻa e Sāme 62:6-9.) ʻOku anga-fēfē ʻetau ʻai ʻa e Makatuʻu ko ení ko hotau hūfangaʻangá?

12 ʻOku tau pīkitai kia Sihova ʻi he taimi ʻoku tau tokanga ai ki heʻene Folofolá, ʻa ia ʻoku faʻa fepaki ia mo e poto fakaetangatá. (Sāme 73:23, 24) Hangē ko ení, ko e kakai kuo tākiekina ʻe he poto fakaetangatá ʻoku nau pehē nai: ‘Ko hoʻo moʻuí ʻoku taha pē; ngāueʻaongaʻaki ia.’ ‘Tuli ki ha ngāue lelei.’ ‘Tānaki ke lahi ʻa e paʻangá.’ ‘Fakatau eni, fakatau ē.’ ‘Folau; fiefia ʻi he māmaní.’ Ko e poto fakaʻotuá, ʻi he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoku fehoanaki ia mo e faleʻi: “Ko kinautolu ʻoku ngaueʻaki ʻa mamani, ke hange ʻoku ʻikai ko ʻenau meʻa ke ʻosiki: he kuo kamata liliu ʻa e anga ʻo e maama ko eni.” (1 Kol. 7:31) ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻoku ekinaki mai ʻa Sīsū ke tau fakamuʻomuʻa maʻu pē ʻa e ngaahi meʻa ʻo e Puleʻangá pea te tau faʻoaki ai ʻa e ‘koloa ʻi langi,’ ʻa ia ʻe malu fakaʻaufuli.—Mt. 6:19, 20.

13. ʻI he fakakaukau ki he 1 Sione 2:15-17, ko e hā ʻoku totonu ke tau ʻeke hifo kia kitautolú?

13 ʻOku tapua atu ʻi hoʻo fakakaukau ki he “mamani” mo e “ngaahi meʻa ʻoku ʻi he mamani” ʻa hoʻo falala kakato ki he ʻOtuá? (1 Sione 2:15-17) ʻOku manakoa mo mahuʻinga ange kiate koe ʻa e ngaahi koloa fakalaumālié mo e ngaahi monū ʻo e ngāue ʻo e Puleʻangá ʻi he ngaahi meʻa ʻoku tuʻuaki mai ʻe he māmaní? (Fili. 3:8) ʻOkú ke feinga mālohi ke tauhi maʻu ha ‘mata huʻufataha’? (Mt. 6:22) Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai fiemaʻu ʻe he ʻOtuá ke ke hoko ʻo taʻefakapotopoto pe taʻefuafatongia, tautefito kapau ʻoku ʻi ai hao fāmili ke tokangaʻi. (1 Tim. 5:8) Ka ʻokú ne ʻamanekina moʻoni ʻa ʻene kau sevānití ke nau falala kakato kiate ia—ʻo ʻikai ki he māmani fakaʻaʻau ke mate ʻa Sētané.—Hep. 13:5.

14-16. Kuo anga-fēfē maʻu ʻaonga ʻa e niʻihi ʻi hono tauhi maʻu ha ‘mata huʻufataha’ pea hanganaki fakamuʻomuʻa ʻa e ngaahi meʻa ʻo e Puleʻangá?

14 Fakakaukau angé ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Richard mo Ruth, ko e ongo mātuʻa ʻa e fānau ʻe toko tolu. “Naʻe tala mai ʻe hoku lotó naʻe lava ke u fai ʻa e meʻa lahi ange maʻa Sihova,” ko e lau ia ʻa Richard. Naʻá ku maʻu ha moʻui tuʻumālie ka naʻá ku ongoʻi naʻá ku foaki pē ki he ʻOtuá ʻa ʻeku toengá, hangē ko e laú. Hili e lotu fekauʻaki mo e meʻá ni pea fatu ʻa e fakamolé, naʻá ku felotoi ai mo Ruth ke u kole ki hoku pulé ke fakasiʻisiʻi ʻa ʻeku taimi-tēpile ngāue ʻaho ʻe fā he uiké—neongo naʻe lolotonga tofanga ʻa e fonuá ʻi ha tōlalo fakaʻekonōmika. Naʻe tali ʻa ʻeku kolé, pea naʻá ku kamata ngāueʻi ʻa e taimi-tēpile foʻoú ʻi he māhina ʻe taha.” ʻOku anga-fēfē ʻa e ongoʻi ʻa Richard he taimi ní?

15 “ʻOku ou maʻu ʻa e vāhenga siʻi hifo ʻaki ʻa e peseti ʻe 20 ʻi he vāhenga ki muʻá,” ko ʻene laú ia, “ka ʻoku ou maʻu he taimí ni ha toe ʻaho ʻe 50 he taʻu ke feohi ai mo hoku fāmilí pea akoʻi ʻa e fānaú. Kuó u malava ke ʻai ke liunga ua ʻa hoku taimi ʻi he ngāue fakamalangá, liunga tolu ʻa e tokolahi ʻo ʻeku kau ako Tohi Tapú, pea takimuʻa lahi ange ʻi he fakatahaʻangá. Pea koeʻuhi ʻoku ou faingamālie ange ke tokoni ki hono tokangaʻi ʻa e fānaú, kuo malava ai ʻa Ruth ke tāimuʻa tokoni ʻi he taimi ki he taimi. ʻOku ou fakapapauʻi ke tauhi maʻu ʻa e taimi-tēpile ko ení ʻi he lōloa taha ʻe ala lavá.”

16 Ko Roy mo Petina, ʻa ia ʻoku kei ʻi ai haʻana taʻahine ʻi ʻapi, naʻe malava ke fakasiʻisiʻi ʻena ngāue fakamāmaní koeʻuhi ke na kau ai ʻi he ngāue fakafaifekau taimi-kakató. “ʻOku ou ngāue ʻaho ʻe tolu he uike,” ko e lau ia ʻa Roy, “pea ngāue ʻa Petina ʻi he ʻaho ʻe ua. Pehē foki, naʻá ma hiki mei ha fale ki ha ʻapaatimeni, ʻa ia ʻoku faingofua ʻaupito ange ke tokangaʻi. Naʻá ma tāimuʻa ki muʻa ke ʻi ai homa foha mo e ʻofefiné, pea naʻe ʻikai ʻaupito mole meia kimaua ʻa e holi ke tāimuʻá. Ko ia ʻi he taimi naʻe lalahi ai ʻema fānaú, naʻá ma toe foki ki he ngāue fakafaifekau taimi-kakató. ʻOku ʻikai ha lahi ʻo e paʻangá ʻe lava ke fakahoa ki he ngaahi tāpuaki kuó ma maʻú.”

Tuku ʻa e “Nonga ʻa e ʻOtua” Ke Ne Maluʻi Ho Lotó

17. ʻI he vakai ki he ngaahi veiveiua ʻi he moʻuí, kuo anga-fēfē hono fakafiemālieʻi koe ʻe he Tohi Tapú?

17 ʻOku ʻikai ha taha ʻia kitautolu te ne ʻilo ʻa e meʻa ʻe hoko nai ʻapongipongí he ʻoku ‘hokonoa ʻa e faingamalie mo e tuʻutamaki’ kia kitautolu kotoa. (Koh. 9:11) Kae kehe, ko e veiveiua fekauʻaki mo e ʻapongipongí ʻoku ʻikai fiemaʻu ke ne kaihaʻasia meia kitautolu ʻa e nonga he ʻaho ní, hangē ko ia ʻoku faʻa hoko ki he faʻahinga ʻoku ʻikai hanau maluʻanga ʻo ha vahaʻangatae māfana mo e ʻOtuá. (Mt. 6:34) Naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “Neongo pe ko e ha ʻa e meʻa, ʻoua te mou lotomoʻua ai; ka ʻi he meʻa kotoa pe tuku ke ha ki he ʻOtua hoʻomou ngaahi kole, ʻi he lotu mo e hufia, pea fai mo e fakafetaʻi. Pea ko e nonga ʻa e ʻOtua, ʻa ia ʻoku mamaʻo ʻi he tatae ʻa e ʻatamai kotoa pe, te ne maluʻi homou loto mo hoʻomou ngaahi fakakaukau.”—Fili. 4:6, 7.

18, 19. ʻI he ngaahi founga fē ʻoku fakafiemālieʻi ai kitautolu ʻe he ʻOtuá? Fakatātaaʻi.

18 Ko e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine tokolahi ʻi he ngaahi tuʻunga faingataʻá kuo nau aʻusia ha nonga mo e melino meia Sihova. ʻOku pehē ʻe ha tuofefine ʻe taha: “Naʻe toutou feinga ha toketā tafa ke fakailifiaʻi au ke u tali ha huhu toto. ‘Ko e hā ʻa e laupisi ko eni fekauʻaki mo e ʻikai ngāueʻaki ha totó?’ ko e taha ia ʻa ʻene ʻuluaki ‘ngaahi fakafeʻiloakí.’ Pea ʻi he taimi ko iá mo e ngaahi taimi kehé, naʻá ku lotu loto kia Sihova, pea naʻe hoko mai ʻene nongá kiate au. Naʻá ku ongoʻi ʻoku ou hangē ha makatuʻú. Neongo ʻa e vaivai ʻi he tōlalo ʻa hoku totó, naʻe malava ke u fai ha ngaahi fakaʻuhinga Fakatohitapu maʻalaʻala ki hoku tuʻungá.”

19 Ko e ʻOtuá ʻokú ne tokonaki mai nai ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻa e poupou ʻoku fiemaʻú fakafou ʻi ha kaungātui ʻokú ne fai ha fakafiemālie pe ko e meʻakai fakalaumālie ʻi he taimi totonu. Ngalingali kuó ke fanongo ʻi ha tokoua pe tuofefine ʻokú ne pehē: “Ko e kupu ko ení ʻa e meʻa tofu pē naʻá ku fiemaʻú. Naʻe tohi mai pē ia kiate au!” ʻIo, tatau ai pē pe ko e hā nai hotau ngaahi tuʻungá pe fiemaʻú, ʻe fakamoʻoniʻi ʻe Sihova ʻa ʻene ʻofa kia kitautolú kapau ʻoku tau falala kiate ia. He ko ē, ko kitautolú ko ʻene fanga “sipi,” pea kuó ne ʻai ke uiʻaki kitautolu ʻa hono huafá.—Sāme 100:3; Sione 10:16; Ng. 15:14, 17.

20. Ko e hā ʻe nofo malu ai ʻa e kau sevāniti ʻa Sihová ʻi he taimi ʻe hoko mai ʻai ʻa e ngataʻanga ʻo e māmaní?

20 Lolotonga ʻa e tuʻunuku vave mai ʻa e “ʻaho ʻo e huhua ʻa e houhau ʻo Sihova,” ko e meʻa kotoa pē ʻoku falala ki ai ʻa e māmani ʻo Sētané ʻe holofa. Ko e koulá, silivá, mo e ngaahi meʻa mahuʻinga kehé heʻikai ʻomai ai ha maluʻanga ʻo tatau ai pē pe ko e hā. (Sef. 1:18; Pal. 11:4) Ko e hūfangaʻangá pē taha ko hotau “Makatuʻu Laukuonga.” (Ai. 26:4) Ko ia tau fakahāhā ʻetau falala kakato kia Sihová he taimí ni ʻaki ʻa e ʻaʻeva talangofua ʻi heʻene ngaahi founga māʻoniʻoní, ʻaki hono fanongonongo ʻa e pōpoaki ʻa hono Puleʻangá neongo ʻa e pau ke tau fetaulaki mo e taʻemahuʻingaʻiá pe fakafepakí, pea ʻi hono tekaki kiate ia ʻa e kotoa ʻo ʻetau ngaahi loto-moʻuá. ʻI heʻetau fai ʻa e ngaahi meʻá ni, ko e moʻoni te tau ‘nofo nonga [‘malu,’ NW] pea te tau ʻatā mei he manavahe ki he koví.’—Pal. 1:33.

[Fakamatala ʻi lalo]

a Sio ki he peesi 102-106 ʻo e tohi Tauhi Kimoutolu ʻi he ʻOfa ʻa e ʻOtuá.

ʻE Lava Ke Ke Fakamatalaʻi?

ʻE lava fēfē ke tau falala ki he ʻOtuá

• ʻi he taimi ʻoku ʻahiʻahiʻi ai ke faihalá?

• ʻi he fetaulaki mo e taʻemahuʻingaʻiá pe fakafepakí?

• ʻi he fekuki mo e ngaahi loto-moʻuá?

[Fakatātā ʻi he peesi 13]

Ko e pipiki ki he ngaahi tuʻunga ʻa e ʻOtuá ʻe iku ia ki he fiefia

[Fakatātā ʻi he peesi 15]

‘Ko Sihová ko e Makatuʻu Laukuonga’

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share